I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuju se nositelji izrade, sadržaj i postupci za izradu planskih dokumenata na području civilne zaštite te način informiranja javnosti u postupku njihovog donošenja:

- Državnog plana djelovanja civilne zaštite (dalje u tekstu: Državni plan)

- planova djelovanja civilne zaštite jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

- zajedničkog plana djelovanja civilne zaštite dvije ili više jedinica lokalne samouprave koje su zajednički organizirale obavljanje poslova civilne zaštite iz svoga samoupravnog djelokruga

- vanjskih planova zaštite i spašavanja jedinica područne (regionalne) samouprave u slučaju nesreća koje uključuju opasne tvari (dalje u tekstu: Vanjski plan)

- operativnih planova civilne zaštite pravnih osoba o načinu organiziranja provedbe mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite (pravne osobe u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske i pravne osobe koje su odlukom nadležnog središnjeg tijela državne uprave određene kao operativne snage sustava civilne zaštite od posebnog interesa na državnoj razini te pravne osobe koje su odlukama izvršnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave određene od interesa za sustav civilne zaštite)

- operativnih planova pravnih osoba koje obavljaju djelatnost korištenjem opasnih tvari ( izuzev višeg razreda postrojenja definiranog Uredbom  o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari („Narodne novine“, broj 44/14) – dalje u tekstu: Uredba)

- procjena rizika pravnih osoba koje obavljaju djelatnost korištenjem opasnih tvari ( izuzev višeg razreda postrojenja definiranog Uredbom)

- smjernica za organizaciju i razvoj sustava civilne zaštite jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

- godišnje analize stanja i godišnjeg plana razvoja sustava civilne zaštite jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s financijskim učincima za trogodišnje razdoblje.

Članak 2.

(1) Planski dokumenti na području civilne zaštite izrađuju se na temelju Procjene rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku i procjene rizika od velikih nesreća jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, na temelju propisa koje predlaže ili donosi Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost te na temelju odredbi ovog Pravilnika.

(2) Dijelovi Državnog plana dio su Plana obrane Republike Hrvatske i stoga se obvezno, u potrebnoj mjeri, usklađuje s relevantnim propisima na područja obrane osobito s NATO Priručnikom za odgovor u krizama Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (NATO).

(3) Smjernice za izradu procjena iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se posebnim provedbenim propisom koji donosi čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove civilne zaštite.

(4) Planovi djelovanja sustava civilne zaštite izrađuju se isključivo za potrebe djelovanja kapaciteta sustava civilne zaštite za slučaj izvanrednih događaja/prijetnji iz kategorije neprihvatljivih rizika.

Članak 3.

(1) Ovim Pravilnikom definira se i postupak koje su obvezne provesti jedinice lokalne samouprave kako bi dokazale da njihovo područje nije izloženo visokim ili vrlo visokim rizicima te stoga nisu obvezne izraditi i donijeti procjenu rizika od velikih nesreća.

(2) Smjernicama za izradu procjena rizika koje za svoja područja donose jedinice područne (regionalne) samouprave utvrđuje se obvezni sadržaj procjena rizika na nižim razinama. Kriterije za izradu tih dokumenata propisuje središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite iz razloga što se takvim pristupom osigurava usporedivost rezultata dobivenih analiziranjem rizika za potrebe na nacionalnoj razini. Zato se Smjernicama utvrđuje kako se u procjenama rizika na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLP(R)S) obvezno moraju obrađivati visoki i vrlo visoki rizici koji se Procjenom rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku vezuju uz područje pojedine JLP(R)S te, pored navedenih, i rizici koji su za područje županije vrednovani kao vrlo visoki.

(3) Smjernicama iz stavka 2. ovog članka identificiraju se prijetnje i prikazuju u tablici kao registar rizika koji jedinicama lokalne samouprave služi za potrebe preliminarnog vrednovanja rizika za vlastito područje. Rezultati preliminarnog vrednovanja rizika, koji se provodi postupkom propisanim Smjernicama na načelu samoprocjene, isključivi su pokazatelj na temelju kojeg izvršno tijelo lokalne samouprave može donijeti akt kako njihovo područje nije izloženo značajnijim rizicima.

(4) Jedinice lokalne samouprave u slučaju iz stavka 3. ovog članka aktom izvršnog tijela potvrđuju utvrđeno stanje te:

- utvrđuju kako na temelju provedenog postupka nisu u obvezi izraditi procjenu rizika

- utvrđuju minimalan sadržaj plana djelovanja civilne zaštite (obvezno: osnovne karakteristike područja, način prijenosa informacija ranog uzbunjivanja i obavješćivanja stanovništva o mjerama i postupcima koje se preporučuju poduzeti u slučaju nesreće, mobilizacija operativnih snaga civilne zaštite za djelovanje u otklanjanju posljedica nesreća, djelovanje stožera i povjerenika civilne zaštite, obrazloženje).

(5) Obrazloženjem akta izvršnog tijela lokalne samouprave potvrđuje se kako unatoč utvrđenom stanju rizika koji su tolerirane ili niske razine nije moguće isključiti mogućnost nastanka nesreća sa značajnijim posljedicama po zdravlje, živote i materijalna dobra stanovnika, iako se procjenjuje kako je ona izuzetno niska, te se zbog toga provode određene aktivnosti koje uključuju pripravnost i djelovanje kapaciteta operativnih snaga civilne zaštite.

(6) Na akt iz stavka 4. ovog članka prethodnu suglasnost daje nadležni područni ured središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove civilne zaštite.

II. PLANOVI DJELOVANJA CIVILNE ZAŠTITE

1. Državni plan djelovanja civilne zaštite

Članak 4.

(1) Državni plan djelovanja civilne zaštite donosi se poradi provođenja preventivnih mjera i postupaka na temelju informacija iz sustava ranog upozoravanja, utvrđivanja organizacije aktiviranja i djelovanja sustava civilne zaštite, usklađivanja provođenja mjera i aktivnosti iz djelokruga sudionika sustava civilne zaštite te usklađivanja djelovanja operativnih snaga sustava civilne zaštite tijekom otklanjanja posljedica velikih nesreća i katastrofa, osobito u slučaju potresa, poplava i požara otvorenog prostora.

(2) Državnim planom razrađuje se složeni sustav djelovanja različitih operativnih snaga različitih razina jedinstvenog sustava civilne zaštite tako da predstavlja glavni operativni dokument kojeg u slučaju velike nesreće koristi Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske.

(3) Državni plan temelji se na implementaciji operativnih načela sustava civilne zaštite (supsidijarnost, solidarnost i kontinuitet djelovanja) i njime se razrađuje djelovanje u katastrofi koje će se razlikovati u odnosu na vrstu, veličinu, prirodu i pojedine faze izvanrednog događaja te se može nadopunjavati posebnim planovima, odnosno specifičnim planskim dokumentima kao što su npr.: Državni plan obrane od poplava, Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora, Plan intervencija kod velikih požara otvorenog prostora na teritoriju Republike Hrvatske, Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku i drugim dokumentima ovisno o stvarnim operativnim potrebama sustava civilne zaštite kada djeluje u katastrofi.

(4) Državni plan izrađuje središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite uz suradnju nadležnih središnjih tijela državne uprave i upućuje ga Vladi Republike Hrvatske na usvajanje.

Članak 5.

(1) Državni plan usvaja se radi utvrđivanja: a) definiranja okvira za reagiranje u slučaju kada Vlada Republike Hrvatske proglasi stanje katastrofe, b) rješenja kojima je u što kraćem vremenu moguće osigurati minimalne uvjete za normalno funkcioniranje zajednice i c) definiranja uvjeta za prekidanje stanja katastrofe.

(2) Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku je polazište za izradu Državnog plana.

(3) Sukladno provedenom vrednovanju rizika, uzimajući u obzir reprezentativne scenarije ugroza s najgorim mogućim posljedicama i najvjerojatnije neželjene jednostavne i složene ugroze, Procjenom rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku utvrđeno je kako su:

a/ neprihvatljivi rizici:

- poplave izazvane izlijevanjem kopnenih vodenih tijela

- potres

- požari otvorenog tipa

b/ tolerirani rizici:

- ekstremne temperature

- epidemije i pandemije

- snijeg i led

- industrijske nesreće

- suša

c/ prihvatljivi rizici:

- bolesti bilja

- bolesti životinja

- zaslanjivanje kopna.

(3) Sukladno rezultatima vrednovanja rizika iz stavka 2. ovog članka Državnim planom utvrđuju se tri kategorije spremnosti za reagiranje sustava civilne zaštite: a) crvena, b) žuta i c) zelena.

(4) Neprihvatljivi rizici odgovaraju crvenoj kategoriji, tolerirani rizici žutoj dok prihvatljivi rizici odgovaraju zelenoj kategoriji potrebne razine spremnosti za reagiranje sustava civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama.

Članak 6.

(1) Razina spremnosti sustava civilne zaštite implicira obim, sastav i strukturu sudionika i operativnih snaga sustava civilne zaštite koje se uključuju u provođenje mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite te način njihovog djelovanja, što se uređuje Državnim planom.

(2) Operativne snage sustava civilne zaštite za primjenu Državnog plana, u odnosu na razinu operativne spremnosti, dijele se u dvije grupe.

(3) Prvu grupu operativnih snaga čine kapaciteti temeljnih operativnih snaga i to: Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske, koordinatori na lokaciji, operativne snage središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove civilne zaštite (državne intervencijske postrojbe civilne zaštite), operativne snage vatrogastva, operativne snage Hrvatskog Crvenog križa, operativne snage Hrvatske gorske službe spašavanja i operativni kapaciteti pravnih osoba koje su odlukom nadležnog središnjeg tijela državne uprave određene kao operativne snage sustava civilne zaštite od posebnog interesa na državnoj razini (posebno kapaciteti državnih javnih poduzeća, zdravstvenog sustava, transportni i građevinski kapaciteti, znanstveni, istraživački i laboratorijski kapaciteti, komunalni i drugi žurni servisi i sl).

(4) Drugu grupu operativnih snaga čine kapaciteti preostalih operativnih snaga sustava civilne zaštite i to: udruge građana, postrojbe i povjerenici civilne zaštite i pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite na nižim hijerarhijskim razinama cjelovitog sustava civilne zaštite (jedinica lokalne i područne-regionalne samouprave).

(5) Kapaciteti Oružanih snaga Republike Hrvatske i Policije ne razvrstavaju se po grupama operativnih snaga već se u provođenje mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama uključuju sukladno posebnim propisima na načine i pod uvjetima koji se razrađuju Državnim planom.

Članak 7.

(1) Katastrofe iz kategorije crvene kategorije spremnosti zahtijevaju angažiranje svih kapaciteta sustava civilne zaštite s razine jedne ili više jedinica područne (regionalne) samouprave te određenih ili svih kapaciteta iz prve grupe operativnih snaga s državne razine, a u odnosu na operativnu zahtjevnost mogu biti razlogom za traženje međunarodne humanitarne i operativne pomoći. Djelovanje kapaciteta sustava civilne zaštite u katastrofama iz crvene kategorije usklađuje Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske dok traženje međunarodne pomoći administrativno i operativno usklađuje središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite.

(2) Katastrofa iz žute kategorije spremnosti koja se proglasi zbog nesreće u području postrojenja koje je obveznik Uredbe s mogućim posljedicama za područje jedne ili više jedinica područne (regionalne) samouprave i može zahtijevati angažiranje svih kapaciteta sustava civilne zaštite pogođenih područja s područne razine te određenih – specifičnih kapaciteta iz prve grupe operativnih snaga s državne razine, a u odnosu na operativnu zahtjevnost i traženje međunarodne specijalističke (ekspertne) pomoći. Djelovanje kapaciteta sustava civilne zaštite u katastrofi izazvanoj industrijskom nesrećom usklađuje Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske.

(3) Posljedice ostalih ugroza, osim iz stavka 2. ovog članka, iz žute kategorije spremnosti za reagiranje sustava civilne zaštite samo u iznimnim slučajevima mogu zahtijevati proglašavanje katastrofe, odnosno uključivanje više razina i više operativnih snaga sustava civilne zaštite iz prve grupe te stoga i koordiniranje provođenja mjera i aktivnosti sustava na otklanjanju posljedica od strane Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, dok eventualno traženje međunarodne specijalističke pomoći usklađuje središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite.

(4) Sve ugroze iz zelene kategorije uglavnom se otklanjaju djelovanjem redovnih sektorskih operativnih snaga, kapaciteta iz druge grupe operativnih snaga nižih hijerarhijskih razina sustava civilne zaštite te u izuzetnim izvanrednim događajima određenih specijalističkih operativnih snaga sustava civilne zaštite iz prve grupe. U izvanrednim događajima koji zahtijevaju angažiranje operativnih snaga iz prve grupe odluku o njihovom djelovanju usklađuje Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske.

Članak 8.

(1) Državni plan sastoji se od:

1. Uvoda

2. Upozoravanja

3. Pripravnosti, mobilizacije i narastanja operativnih snaga

4. Mjera civilne zaštite

5. Načina rada Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske kada usklađuje  

   provođenje mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite

6.  Plan djelovanja državne intervencijske postrojbe civilne zaštite

7.  Grafičkog dijela

8.  Priloga.

(2) Državni plan je operativni dokument, prvenstveno namijenjen za potrebe djelovanja Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske u slučaju katastrofa te za potrebe izrade planskih dokumenata civilne zaštite koje su obvezne izraditi i usvojiti niže hijerarhijske razine jedinstvenog sustava civilne zaštite.

Članak 9.

Uvodnim dijelom Državnog plana opisuje se normativna podloga, cilj donošenja, svrha i namjena, način usklađivanja/ažuriranja, uvjeti primjene, okvir i sadržaj sustava civilne zaštite, načela postupanja sustava civilne zaštite - sudionika, operativnih snaga i građana prije, tijekom i neposredno nakon katastrofa koje su prouzročile prijetnje iz Procjene rizika od katastrofa u Republici Hrvatskoj, osobito: potresa, poplava i požara na otvorenom prostoru.

Članak 10.

(1) U pravilu, kako bi se osiguralo pravovremeno raspolaganje informacijama od značaja za rano upozoravanje te kako bi se sustav civilne zaštite na vrijeme pripremio za reagiranje, sve organizacije kao što su Državni hidrometeorološki zavod, Hrvatske vode, Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost, državne agencije, inspekcije, operateri područja postrojenja i infrastrukture s opasnim tvarima, središnje tijelo državne uprave nadležno za unutarnje poslove te druge organizacije kojima su prikupljanje i obrada informacije od značaja za civilnu zaštitu dio redovne djelatnosti kao i ostali sudionici sustava civilne zaštite, dužni su informacije o prijetnjama do kojih su došli iz vlastitih izvora ili putem međunarodnog sustava razmjene, a koje mogu izazvati veliku nesreću i katastrofu, odmah po saznanju dostaviti središnjem tijelu državne uprave nadležnom za poslove civilne zaštite.

(2) Državnim planom utvrđuju se: svi sustavi ranog upozoravanja i pravne osobe koje njima raspolažu, izvori podataka (organizacije i sustavi kojima se informacije prikupljaju s osnovnim tehnološkim karakteristikama i ocjenom pouzdanosti i točnosti – vlastiti ili izvori iz kojih se prikupljaju kroz sustav međunarodne razmjene i dr.), obveze vlasnika i korisnika izvora informacija - svih sudionika i operativnih snaga sustava civilne zaštite koje su u bilo kojem svojstvu u doticaju s podatcima ranog upozoravanja u svezi raspolaganja s tim podatcima, postupanje (obveze s vremenom u kojem su sve prikupljene informacije sa stručnim predikcijama nastanka (mjesto, vrijeme) i razvoja (trajanje i jačina) izvanrednih događaja). Pravne osobe koje raspolažu podatcima od značaja za rano upozoravanje dužne su središnjem tijelu državne uprave nadležnom za poslove civilne zaštite dostaviti i prijedloge obveznih mjera i koraka koje su na temelju tih informacija dužni poduzeti sudionici sustava civilne zaštite. Središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite sve prikupljene informacije analizira i Stožeru civilne zaštite Republike Hrvatske predlaže donošenje odluka o načinu i vremenu provođenja postepenog uvođenja pripravnosti i podizanju razine spremnosti kapaciteta sustava civilne zaštite za reagiranje u velikim nesrećama i katastrofama i to u pravilu iz prve grupe operativnih snaga, komunikaciju s medijima i javnošću u svezi informacija ranog upozoravanja kao i predikcije mogućih scenarija razvoja događaja i postupaka koji se preporučuju poduzeti kako bi se umanjile posljedice neželjenog izvanrednog događaja po živote građana, imovinu i okoliš.

(3) Središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite informacije iz stavaka 1. i 2. ovog članka koristi za poduzimanje mjera iz vlastite nadležnosti ili za potrebe djelovanja Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

(4) Informacije iz stavka 1. ovog članka središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite dostavlja čelnicima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLP(R)S) na temelju kojih oni nalažu: pripravnost operativnih snaga sustava civilne zaštite, provođenje zaštitnih postupaka stanovnika na ugroženom području te pravodobno planiraju poduzimanje mjera i aktivnosti operativnih snaga sustava civilne zaštite u izvanrednom događaju, velikoj nesreći i katastrofi na području nadležnosti.

Članak 11.

(1) Dijelom Državnog plana koji se odnosi na pripravnost, mobilizaciju i narastanje operativnih snaga razrađuju se postupci pripravnosti, mobilizacijske pripreme i mobilizacija operativnih snaga sustava civilne zaštite te njihovo plansko i sukcesivno uključivanje u aktivnosti sustava civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama.

(2) Planiranje mobilizacije provodi se na temelju odredbi provedbenog propisa o mobilizaciji, uvjetima i načinu rada operativnih snaga sustava civilne zaštite i primjenom relevantnih odredbi drugih provedbenih propisa na području civilne zaštite te osobito sadrži:

- organizaciju popune operativnih snaga civilne zaštite

- organizaciju i provođenje mobilizacije operativnih snaga sustava civilne zaštite po prioritetima uključivanja u provođenje mjera i aktivnosti sustava u velikim nesrećama i katastrofama.

(3) Osim provođenja mobilizacije utvrđuju se i zadaće i način koordinacije svih sudionika sustava civilne zaštite (zasebno Vlade Republike Hrvatske, središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove civilne zaštite, središnjih tijela državne uprave i drugih državnih tijela, Oružanih snaga Republike Hrvatske i policije, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave) kao i operativnih snaga sustava civilne zaštite (zasebno stožera civilne zaštite, operativnih snaga vatrogastva, operativnih snaga Hrvatskog Crvenog križa, operativnih snaga Hrvatske gorske službe spašavanja, udruga, postrojbi i povjerenika civilne zaštite, koordinatora na lokaciji i pravnih osoba u sustavu civilne zaštite) te građana koji su se temeljem odredbi zakona o sustavu civilne zaštite obvezni uključiti u provođenje mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama.

Članak 12.

(1) Mjere civilne zaštite u Državnom planu razrađuju se radi definiranja postupanja u provođenju aktivnosti spašavanja i otklanjanja posljedica u svim ugrozama koje su uzrokom velike nesreće i katastrofe po razinama spremnosti sustava civilne zaštite iz članka 5. ovog Pravilnika.

(2) Mjere civilne zaštite temeljno obuhvaćaju sve potrebne mjere i aktivnosti koje provode sudionici i operativne snage sustava civilne zaštite, a koje je potrebno poduzeti radi spašavanja ljudi, materijalnih dobara i okoliša u poplavama, u slučaju potresa, požara na otvorenom, ekstremnih temperatura, epidemija i pandemija, snijega i leda, industrijskih, nuklearnih i radioloških nesreća i suša, odnosno u svim izvanrednim događajima kada operativne snage iz prve grupe sudjeluju u otklanjanju njihovih posljedica.

(3) U Državnom planu utvrđuju se k onkretne planske operativne mjere za nediskriminatorno postupanje sudionika i operativnih snaga sustava civilne zaštite prema osobama s invaliditetom s ciljem njihove zaštite i sigurnosti u slučaju katastrofe (prirodne ili tehničko – tehnološke) kao i u slučajevima oružanih sukoba i humanitarnih kriza. Planom se razrađuje i način provođenja tih obveza te potrebne snage i mjere u planovima djelovanja civilne zaštite JLP(R)S.

(4) U Državnom planu utvrđuje se metodološki okvir za sektorsku procjenu posljedica katastrofe (sektori: spašavanje, zbrinjavanje, zdravstvo, opskrba vodom i hranom, sigurnost, okoliš, energetika, telekomunikacije, promet, obrazovanje, poljoprivreda, kulturna baština, i dr.).

(5) Mjere civilne zaštite obvezno se razrađuju i planovima djelovanja civilne zaštite općina, gradova, Grada Zagreba i županija i to:

- u slučaju kada su te prijetnje u Procjeni rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku za njihova područja utvrđene rizikom neprihvatljive razine

- u slučajevima kada se radi o rizicima neprihvatljive razine utvrđenih njihovim procjenama rizika od velikih nesreća

- za potrebe operativne primjene Vanjskih planova koje su u obvezi izraditi na temelju odluke čelnika središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove civilne zaštite

- kada se u njihovim planovima razrađuje provođenje mjera civilne zaštite iz Državnog plana.

Članak 13.

Mjere i aktivnosti sustava civilne zaštite u spašavanju od poplava sadrže:

1. organizaciju provođenja obveza iz Državnog plana obrane od poplava (način suradnje s kapacitetima Hrvatskih voda)

2. organizaciju pružanja pomoći ugroženim JLP(R)S

3. organizaciju i pregled obveza sudionika i operativnih snaga sustava civilne zaštite (onih izvan planova Hrvatskih voda) koje se trebaju uključiti u obranu od poplava

4. uporabu i zadaće državnih intervencijskih postrojbi središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove civilne zaštite

5. uporabu roba i sredstava iz Bilance robnih zaliha za zaštitu od poplava

6. načela za zaštitu ugroženih objekata kritične infrastrukture i obveze vlasnika kritične infrastrukture

7. organizaciju pružanja drugih mjera civilne zaštite tijekom reagiranja sustava civilne zaštite u poplavama

8. reguliranje prometa i osiguranja za vrijeme intervencija operativnih snaga sustava civilne zaštite s državne razine

9. podmirivanje troškova angažiranih operativnih snaga sustava civilne zaštite s državne razine

10. zadaće Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske kada usklađuje djelovanje operativnih snaga sustava civilne zaštite u poplavama

11. priloge, osobito ostvarivanje veza između nositelja s adresama i kontaktima, razne odgovornosti, pregled izvanrednih događaja strategijskog značaja (prema intenzitetu, zahvaćenom području, posljedicama i dr.), usklađivanje mjera upozoravanja i uvođenja pripravnosti na strategijskoj razini, usklađivanje postupaka aktiviranja i mobilizacije operativnih snaga, usklađivanje uporabe operativnih snaga, odgovornost za zapovijedanje, koordinaciju i nadzor njihovog djelovanja, podaci o drugim sudionicima u sustavu civilne zaštite s obvezama u provođenju ove mjere.

Članak 14.

Mjere i aktivnosti sustava civilne zaštite u spašavanju od potresa sadrže:

1. organizaciju spašavanja i raščišćavanja, zadaće sudionika i operativnih snaga civilne zaštite koje raspolažu kapacitetima za spašavanje iz ruševina na svim razinama sustava i druge podatke bitne za operativno djelovanje stožera civilne zaštite Republike Hrvatske

2. organizaciju zaštite objekata kritične infrastrukture i suradnja s pravnim osobama s ciljem osiguravanja kontinuiteta njihovog djelovanja

3. organizaciju gašenja požara (nositelji, zadaće, nadležnosti i usklađivanje)

4. organizaciju reguliranja prometa i osiguranja tijekom intervencija (pregled prioritetnih korisnika – u suradnji s policijom)

5. organizaciju pružanja medicinske pomoći i medicinskog zbrinjavanja (pregled pravnih osoba i redovnih službi, bolničkih, polikliničkih i ambulantnih kapaciteta, pregled ostalih kapaciteta - opreme, ljekarni i dr. te utvrđivanje zadaća)

6. organizaciju pružanja veterinarske pomoći (pregled pravnih osoba i redovnih službi, vet. ambulantnih kapaciteta, pregled ostalih kapaciteta i snaga te utvrđivanje zadaća)

7. organizaciju provođenja evakuacije

8. organizaciju provođenja zbrinjavanja (utvrđivanje zadaća ustanovama i organizacijama s potrebnim kapacitetima)

9. organizaciju humane asanacije i identifikacije poginulih (kapaciteti i mjesta za čuvanje leševa, gotove i pričuvne snage za sahranjivanje, lokacije stalnih ili privremenih ukapališta (groblja) i dr. te utvrđivanje zadaća nositeljima)

10. organizaciju higijensko-epidemiološke zaštite

11. organizaciju osiguravanja hrane i vode za piće (utvrđivanje zadaća nositeljima)

12. organizaciju prihvata pomoći (u ljudstvu i materijalnim sredstvima)

13. organizaciju asanacije terena (pregled mjera asanacije, pravnih osoba i redovnih službi i djelatnosti te pričuvnih snaga s pregledom njihovih zadaća, lokacijama za ukop životinjskih lešina, odlagalištima i lokacijama za odlaganje građevinskog i mješovitog otpadnog materijala (načelno za potrebe usklađivanja s nadležnim tijelima na svakoj razini planiranja) kao i drugim raspoloživim lokacijama, zadaće nositeljima provođenja ovih operativnih mjera i aktivnosti

14. zadaće Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske kada usklađuje djelovanje operativnih snaga sustava civilne zaštite u potresu

15. priloge – uvod, pretpostavke, sustav pripravnosti, sudionici i operativne snage sustava civilne zaštite u slučaju potresa sa katastrofalnim posljedicama, postupak, mjere civilne zaštite i druge zaštitne mjere, kontakti - ostvarivanje veza između nositelja s adresama i kontaktima i dr.

Članak 15.

Mjere i aktivnosti sustava civilne zaštite u gašenju požara otvorenog prostora operativno se provode na način kako je utvrđeno u Planu intervencija kod velikih požara otvorenog prostora na teritoriju Republike Hrvatske, Državnom planu angažiranja vatrogasnih snaga i snaga koje sudjeluju u gašenju požara, Programu aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku koji se donosi za svaku godinu i u drugim protokolima kojima se utvrđuje operativno uključivanje i suradnja između svih kapaciteta izvan sustava vatrogastva s temeljnim nositeljima u njihovom provođenju , odnosno ova mjera se provodi na način da se Državni plan nadopunjuje planskim rješenjima iz drugih planskih dokumenata kako je propisano člankom 3. stavkom 3. ovog Pravilnika.

Članak 16.

(1) Mjere i aktivnosti sustava civilne zaštite u spašavanju od ekstremnih temperatura, epidemija i pandemija, snijega i leda i suša sadrže:

1. organizaciju obavještavanja o pojavi opasnosti (standardni operativni postupak u suradnji sa komunikacijskim centrom 112)

2. organizaciju provođenja mjera i aktivnosti sudionika i operativnih snaga sustava civilne zaštite za preventivnu zaštitu i otklanjanje posljedica izvanrednih događaja iz ove kategorije ugroza

3. pregled raspoloživih operativnih kapaciteta za otklanjanje posljedica od svih vrsta ugroza unutar ove mjere civilne zaštite, s utvrđenim zadaćama

4. poveznice s relevantnim dokumentima i procedurama kojima se utvrđuju mogućnosti pružanja prve medicinske pomoći i medicinskog zbrinjavanja (dogovor s nositeljima zadaća unutar sustava zdravstva) te organizaciju djelovanja drugih nositelja reagiranja.

(2) Izvanredni događaji iz stavka 1. ovog članka kategorizirani su u žutu kategoriju spremnosti i samo će u iznimno rijetkim slučajevima zahtijevati proglašavanje velike nesreće i katastrofe što će implicirati korištenje operativnih snaga sustava civilne zaštite iz prve grupe. Na veliku većinu ovih događaja će se djelovati preventivno kako bi se posljedice otklonile ili umanjile te kada nastanu otklanjati će se u najvećoj mjeri kapacitetima redovnih operativnih snaga sustava civilne zaštite kroz njihovu redovnu djelatnost (sustav zdravstva, mreža za navodnjavanje, vodoprivreda i aktivnosti vlasnika poljoprivrednih površina kada se radi o sušama, komunalni kapaciteti za snijeg i led te uporabom drugih raspoloživih kapaciteta koji se svojim resursima mogu uključiti u reagiranje).

Članak 17.

Dio Državnog plana kojim se uređuje postupanje u slučaju industrijske nesreće s opasnim tvarima u područjima postrojenja operatera koji su obveznici Uredbe i u prometu , sadr ž i :

1. pregled operatera područja postrojenja i rizika iz izvješća o sigurnosti i unutarnjih planova operatera za svako područje postrojenja u Republici Hrvatskoj

2. identifikaciju lokalnih resursa za reagiranje na važeće vanjske planove te način uključivanja operativnih kapaciteta iz prve grupe operativnih snaga

3. utvrđivanje načelnog sastava e kspertnih timova za pripremu aktualnih stru č nih prosudbi i razvoja mogu ć ih posljedica izvanrednog doga đ aja te predlaganje poduzimanja mjera civilne za š tite

4. pregled obveza operatera u čijem području postrojenja je došlo do nesreće

5. pregled redovnih službi, operativnih snaga i drugih potrebnih kapaciteta za provođenje mjera i aktivnosti civilne zaštite s posebno utvrđenim zadaćama za svaku od operativnih snaga (gašenje požara, reguliranje prometa i osiguranja za vrijeme intervencija, pregled raspoloživih sredstava i mogućih lokacija za dekontaminaciju stanovništva, životinja i materijalnih dobara, organizaciju i mogućnosti pružanja prve medicinske pomoći, organizaciju veterinarske pomoći i animalne asanacije, pravne i fizi č ke osobe koje obavljaju komunalne djelatnosti , specijalizirane jedinice ovla š tenih pravnih i fizi č kih osoba , organizacija sklanjanja, evakuacije i zbrinjavanja ugroženog stanovništva)

6. pregled prometnica po kojima je dozvoljen prijevoz opasnih tvari

7. popis morskih luka i luka na unutarnjim vodama u kojima se obavlja ukrcaj/iskrcaj opasnih tvari

8. organizaciju spašavanja materijalnih dobara i sastavnica okoliša (pravne osobe, redovne službe i djelatnosti, obveze drugih operativnih snaga civilne zaštite kao i provođenje mjera osobne i uzajamne zaštite)

9. ustrojavanje operativnog de ž urstva , prijema i prijenosa informacija , pozivanja osoba ,obavješćivanja i uzbunjivanja za potrebe provo đ enja ovog dijela Državnog plana

10. upoznavanje stanovništva sa žurnim mjerama i drugim postupcima u slučaju nesreće

11. informiranje javnosti o nesreći i poduzetim mjerama.

Članak 18.

(1) Državnim planom utvrđuju se nositelji, mjere i postupci u slučaju velike nesreće i katastrofe s opasnim tvarima takvih razmjera koji će tijekom provođenja aktivnosti operativnih snaga i sudionika sustava civilne zaštite na saniranju nastalih posljedica zahtijevati koordiniranje Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

(2) Ravnatelj središnjeg tijela d r ž avne uprave nadležnog za poslove civilne zaštite, uz potporu Sto ž era civilne za š tite Republike Hrvatske, postupat će po odredbama Državnog plana, u pravilu, kada izvanredni doga đ aj zahvati podru č je dviju ili vi š e ž upanija i / ili prijeti mogu ć im prekograni č nim u č incima .

(3) U provođenju aktivnosti iz stavka 2. ovog članka, ravnatelju središnjeg tijela d r ž avne uprave nadležnog za poslove civilne zaštite potporu će pružati župani i stožeri civilne zaštite posljedicama nesreće zahvaćenih županija na način da će provoditi mjere utvrđene Vanjskim planovima .

Članak 19.

(1) Mjere civilne zaštite u Državnom planu u slučaju nuklearnih i radioloških nesreća izrađuju se na temelju U puta Međunarodne agencije za atomsku energiju (International Atomic Energy Agency, dalje u tekstu: IAEA, iz 2003. godine, EPREV izvješća iz 2012. koje preporuča da se izradi „Državni plan pripravnosti i odziva na radiološko – nuklearne izvanredne događaje ili da se proširi Državni plan i IRRS izvješća misije iz 2015. godine) o strukturi i sadržaju spremnosti nacionalnog plana za provođenje hitnih mjera za slučaj nuklearne ili radiološke nesreće u svezi primjene odredbi iz članka 2. stavka 1. ovog Pravilnika, tako da sadrže :

1. Uvod

- svrha/cilj ovog dijela Plana

- tijela koja sudjeluju u njegovom provođenju ( treba uključivati sve nacionalne organizacije i nevladine organizacije koje su značajan kapacitet za žurni odgovor u slučaju nuklearnih i radioloških nesreća te mora obuhvatiti one koje su odgovorne za odgovor na konvencionalne nesreće te nesreće izazvane terorizmom i kriminalnim aktivnostima)

- područje primjene mjera

- pravni temelj ( nacionalni zakoni i provedbeni propisi kojima se propisuje odgovornost za planiranje, predlaganje i donošenje odluka o postupcima za odgovor u slučaju nuklearnih i radioloških nesreća u slučaju konvencionalnih nesreća te nesreća izazvanih terorizmom i kriminalnim aktivnostima)

- povezani/srodni planovi i dokumenti (kratak opis kako se plan odnosi prema drugim relevantnim planovima koji se mogu koristiti istovremeno u određenim slučajevima, uključujući i one za odgovor konvencionalne nesreće te nesreće izazvane terorizmom i kriminalnim aktivnostima).

2. Polazišta za planiranje

- vrste opasnosti (kratak opis prijetnje - to bi trebao biti sažetak rezultata iz procjene ugroženosti/rizika)

- pojmovi (standardne definicije pojmova koje treba koristiti dosljedno i u drugim planovima i procedurama kako bi osigurala potrebna razina razumijevanja i olakšala koordinacija svih nositelja provođenja mjera i aktivnosti u reagiranju  na nuklearnu i radiološku nesreću)

- uloge i odgovornosti u reagiranju (uloge lokalnih i nacionalnih kapaciteta za odgovor na posljedice nesreće)

- organizacija odgovora (organigram nacionalne organizacije odgovora na nuklearnu i radiološku nesreću s kratkim opisom odgovornosti svake organizacije/nositelja)

- komuniciranje između nositelja tijekom reagiranja (opis komunikacijskog sustava koji će se koristiti u žurnim slučajevima)

- logistika/obveze resursa (mehanizmi za pružanje logističke potpore i za brzu nabavku potrebnih roba i usluga - eventualno zaobilazeći normalne procedure javne nabave; resursi državnih tijela i drugih organizacija koje će ispunjavati svoje obveze u skladu s planom kako bi se pomoć mogla pružiti lokalnim samoupravama ili drugim zemljama; uvjeti pod kojima će se osigurati potrebna sredstva)

- koncept vođenja reagiranja (kratak opis idealnih odgovora na različite vrste nuklearnih i radioloških nesreća).

3. Proces odgovora na nuklearnu i radiološku nesreću

- obavijest, aktivacija i zahtjev za pomoć ( dogovori o postupku obavješćivanja o nesreći, aktivaciju i implementaciju nacionalnih kapaciteta za odgovor; aranžmani za primanje i ovjeravanje potvrda o nesreći; način na koji jedinice lokalne samouprave mogu zatražiti pomoć s nacionalne razine sustava civilne zaštite)

- način upravljanja u slučaju nesreće (sustav zapovijedanja koordiniranja i nadzora koji se koriste za upravljanje odgovorom/reagiranjem, uključujući odgovor koji zahtijeva postupanje po nekoliko različitih nacionalnih i lokalnih planova)

- način ublažavanja posljedica ( utvrđivanje načina za pružanje žurne ekspertne pomoći/savjeta relevantnih pojedinaca i tijela lokalnim stožerima civilne zaštite i kapacitetima za žurni odgovor u cilju provođenja mjera na ublažavanju nastalih posljedica ionizirajućeg zračenja)

- poduzimanje žurnih zaštitnih mjera (mehanizmi pružanja podrške lokalnim razinama za potrebe poduzimanja žurnih zaštitnih mjera)

- uzbunjivanje, objava upozorenja i uputa za javnost ( uloga organizacija s nacionalne razine u pružanju uzbunjivanja, objavi informacija, upozorenja ili uputa za javnost u žurnim slučajevima od područnog (regionalnog) ili nacionalnog značaja, npr. u slučaju velikog oslobađanja zračenja ili gubitka opasnih izvora)

- provođenje zaštite djelatnika i pripadnika žurnih službi (mehanizmi za zaštitu djelatnika u slučaju nužde, uključujući one bez stručnosti za potrebe postupanja u takvim uvjetima kao i pripadnika žurnih službi tijekom odgovora), te za potporu lokalnih vlasti u zaštiti pripadnika njihovih operativnih snaga; postupci za osiguravanje pravne zaštite (npr. zaštitu od osobne odgovornosti za radnje poduzete tijekom reagiranja); postupci za osiguranje zdravstvene i socijalne skrbi (npr. od ozljeda) koje su nastale tijekom odgovora(reagiranja

- pružanje medicinske pomoći i ublažavanje ne-radioloških posljedica (način provođenja/postupanja žurnih aktivnosti od strane medicinskog osoblja svjesnog zdravstvenih simptoma zračenja; organizacija liječenja ljudi od teških determinističkih zdravstvenih učinaka kao posljedica izlaganja zračenju ili kontaminaciji; procjenjivanje izloženosti građana, djelatnika i pripadnika žurnih službi te dostupnost podataka javnosti; postupci za identifikaciju, praćenje, dugoročno medicinsko praćenje i liječenje onih skupina koji mogu oboljeti od raka kao posljedice izloženosti zračenju; ublažavanje zabrinutosti, tjeskobe, određenih nevolja i neprimjerenih postupaka za dio djelatnika i javnosti; način traženja međunarodne pomoći u liječenje izloženih/kontaminiranih osoba velikim dozama zračenja

- procjena početne faze (nužne mjere s nacionalne razine u pružanje potpore lokalnim razinama prilikom procjenjivanja radiološkog stanja u početnoj fazi nesreće

- informiranje građana (odnosi s medijima) – (koordinacija informacija s nacionalne razine s informacijama iz lokalne razine, informacija koje dostavlja operater, Europska komisija (dalje u tekstu: EK) i IAEA kako bi se osiguralo pravovremeno, dosljedno i korisno informiranje javnosti putem medija)

- poduzimanje dugoročnih mjera u sektorima poljoprivrede i kontrole/uporabe prehrambenih proizvoda (nacionalni aranžmani za poduzimanje protumjera u poljoprivredi i ograničenjima u uporabi hrane, provedbi privremenog preseljenja i upravljanje zbrinjavanjem radiološkog otpada)

- mjere oporavka ( način prelaska iz faze žurnih operacija u rutinsku fazu provođenja dugoročnih operacija oporavka i ukidanja ograničenja i drugih mjera iz faze žurnog odgovora)

- financiranje operacija odgovora (izvori financiranja operativnih troškova poslovanja i za naknadu organizacijama koje su uključene u odgovor/reagiranje)

- vođenje evidencija i upravljanje podacima ( načini osiguravanja da se relevantne informacije snime za potrebe analiziranja postupanja i provođenja žurnih mjera kao i za potrebe dugoročnog praćenja zdravstvenog stanja osoba izloženim utjecajima zračenja).

4. Jačanje spremnosti za djelovanje u izvanrednom događaju

- ovlasti i odgovornosti ( mehanizmi za razvoj i održavanje ovog dijela Plana i prateće infrastrukture)

- organizacija ( mehanizmi za odabir i angažiranje adekvatnih kadrova koji će sudjelovati u odgovoru/reagiranju)

- mjere i postupci ( mehanizmi za izradu, „distribuciju“ i održavanje ovog dijela Plana i popratni postupci i dokumenti)

- logistička podrška i sadržaji ( mehanizmi za osiguravanje raspoloživosti logističke podrške i sadržaja/kapaciteta potrebnih za izvršenje ovog dijela Plana)

- osposobljavanje ( mehanizmi za osiguravanje adekvatne obuke i treninga za osoblje koje je u obvezi reagirati prema ovom dijelu Plana)

- vježbe ( mehanizmi za pripremu i provođenje vježbi pripravnosti svih sudionika mjera u kontekstu žurnog odgovora/reagiranja )

- osiguranje kvalitete i održavanje programa ( na postupke kojima se osigurava visok stupanj dostupnosti i pouzdanosti osoblja, osposobljavanja, sredstava i opreme, komunikacijskih sustava i uređaja potrebnih za obavljanje djelatnosti navedenih u ovom dijelu Plana; aranžmani za održavanje, pregled i ažuriranje ovog dijela Plana, postupci i druge mjere za uključivanje naučenih lekcija iz istraživanja i prakse (kao odgovor na hitne slučajeve) i vježbi i drugih oblika provjere za žurno postupanje).

5. Izvore (reference)

6. Lista korištenih skraćenica

7. Pregled s popisom adresa organizacija na koje je ovaj dio Plana dostavljen (distribucijska lista)

8. Dodatke

- ovlasti, odgovornosti i sposobnosti nacionalnih agencija, ministarstava i organizacija (popis svih ministarstava i agencija koje imaju ulogu u razvoju, održavanju ili provedbi ovog dijela Plana, zajedno s njihovim ovlastima i odgovornostima, glavne sposobnosti velikih resursa/kapaciteta)

- pregled međunarodnih tijela i sporazuma (nadležne međunarodne agencije i organizacije, konvencije, ugovori (bilateralni, multilateralni) i standardi važni za odgovor/reagiranje)

- nacionalne smjernice (informacije za hitne slučajeve, za liječnike, hitni klasifikacijski sustav događaja, operativnih razina intervencija, doze s ograničenjima izlaganje zračenju)

- detaljne nacionalne smjernice ili pozivanje na dokumente kojima se utvrđuju informacije potrebne i drugim planerima u cilju razvoja kompatibilnih planova i postupaka, uključujući:

- informacije za osoblje koje će prvo reagirati u slučaju nesreće i medicinsko osoblje

- nacionalni sustav klasifikacije izvanrednih događaja s pregledom načina odgovora za svaki razred iz sustava

- nacionalne razine intervencija i operativne razine intervencija za provođenja žurnih mjera i aktivnosti

- nacionalne smjernice za zaštitu osoblja operativne razine intervencija

- nacionalne razine intervencije i operativne razine intervencija (protumjera) u sektoru poljoprivrede

- nacionalne razine intervencije i operativne razine intervencija (protumjere) za ograničenja u korištenju hrane i vode

- nacionalne razine intervencije i operativne razine intervencija za preseljenje (evakuaciju) stanovništva

- karte (mape) od značaja za implementaciju ovog dijela Plana ( lokacije važnih sadržaja i infrastrukture, granice uređenja zona, ...) - k arte na kojima se prikazuju lokacije kategorije ugroze I, II, III i IV, a koje se odnosi na nuklearne objekte u susjednim državama, granica zone pripravnosti: PAZ, UPZ, EPD i ICPD , druga područja od interesa za postupanje i lokacije kapaciteta žurnih službi

- posebni radiološki resursi i sadržaji ( popis velikih/značajnih objekata i lokacija radioloških resursa od značaja za provedbu ovog dijela Plana koji se potreban lokalnim vlastima i drugim organizacijama odgovornim za pružanje potpore lokalnim razinama u provedbi ovog dijela Plana)

- koordinacija specifičnih događaja ( opis načina na koje će se koordinirati reakcija na „radiološki“ događaj u objektima III. kategorije ugroze za:

- 1. i 2. kategorije opasnih izvora ionizirajućeg zračenja - koordinacija reagiranja između lokalnih vlasti i operativnih snaga na mjestu izvanrednog događaja

- terorističke i kriminalne prijetnje i akti – koordinacija između nacionalno i lokalno nadležnih tijela

- prirodna katastrofa/izvanredni događaj - koordinacija snaga za odgovor u slučaju poplave, požara na otvorenom i potresa

- prateća dokumentacija/planovi ( popis prateće dokumentacije/posebnih planova od značaja za provedbu ovog dijela Plana)

- pojmovi povezani s pripravnošću i reagiranjem (rječnik pojmova koje treba u planovima na svim razinama, koji se donose za utvrđivanje postupaka odgovora, koristiti istoznačno i dosljedno kako bi se učinkovito integrirale sve mjere i aktivnosti žurnog odgovora u izvanrednim nuklearnim i radiološkim događajima).

(2) Ovim dijelom Državnog plana implementira se i Procjena ugroženosti Republike Hrvatske od ugroza kategorije I. i II. (DZRNS, srpanj 2016.) i Odluka o određivanju područja/zona primjene hitnih mjera zaštite i spašavanja te perimetara ugroženosti (DZRNS, srpanj 2016).

Članak 20.

(1) Dijelom Državnog plana kojim se planira postupanje Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske u velikim nesrećama i katastrofama razrađuje se način rada tijekom upravljanja provođenjem mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite:

a) kada se proglasi stanje katastrofe na području Republike Hrvatske

b) kada na načelu solidarnosti usklađuje pružanje pomoći jedinici područne samouprave pogođene velikom nesrećom

c) na organizaciji prihvaćanja i distribucije međunarodne pomoći.

(2) Postupanje iz stavka 1. ovog članka usklađuje se s Poslovnikom o radu Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Članak 21.

(1) Plan djelovanja državnih intervencijskih postrojbi (civilne zaštite i vatrogasnih) dio je Državnog plana.

(2) Plan iz stavka 1. ovog č lanka sadr ž i :

1. specijalnosti, zapovjedanje, osposobljavanje, uvježbavanje, opremanje, mobilizaciju i djelovanje

2. vrijeme operativne gotovosti dijelova postrojbi i postrojbi u cijelosti

3. suradnju s drugim operativnim snagama sustava civilne zaštite

4. djelovanje u velikim nesrećama i katastrofama u Republici Hrvatskoj

5. djelovanje izvan granica Republike Hrvatske

6. mobilnost i veze

7. osiguravanje materijalnih potreba tijekom uporabe

8. pomoćne dokumente, mape, informatičke programe i sl.

(3) Plan iz stavka 1. ovog članka izrađuje središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite.

Članak 22.

(1) Planom iz članka 21. ovog Pravilnika definiraju se i korištenje zaštitne opreme kao i način postupanja u situacijama koje zahtijevaju posebne, detaljne procjene (npr. prije ulaska u kontaminiran prostor ili statički nestabilnu građevinu).

(2) Način i okolnosti za uvođenje mogućih izuzeća i prilagođavanja vremena angažiranja (radnog vremena) u odnosu na odredbe radnog zakonodavstva, uvođenja posebnih dužina smjena, načinu rotacija osoblja i poduzimanju mjera za očuvanje zdravlja osoblja, osobnu sigurnost i učinkovitost.

(3) Posebni uvjeti iz stavka 2. ovog članka  uključuju mjere kao što su npr.:

- svekoliku skrb o osoblju na mjestu djelovanja, posebno osiguravanje uvjeta za utopljavanje i prevenciju dehidracije

- pripremu i dostavu hrane na mjesto događaja

- uvjete za provođenje mjera osobne higijene

- osiguravanje prve medicinske pomoći i drugih zdravstvenih potreba

- sredstva za komuniciranje s obiteljima

- prikladno informiranje o situaciji i što se očekuje od njihovog djelovanja

- informiranje o tome što ih očekuje na mjestu događaja, odnosno u koje neugodne i stresne zadaće će biti uključeni

- potporu stručnog osoblja za rasprave o iskustvima tijekom i nakon angažiranja

- osiguranje pristupa informacijama ili izvorima za pomoć ili potporu

- informacije o tome što „normalna“ reakcija u stresnoj situaciji stvarno sadržava

- dnevne i završne analize.

(4) Način provođenja skrbi o vlastitom osoblju mora se temeljiti na načelu samodostatnosti pa je stoga ona odgovornost svake od uključenih operativnih snaga sustava civilne zaštite u otklanjanje posljedica velike nesreće i katastrofe, ali izuzetno lokalne zajednice mogu osigurati zajedničke kapacitete za sve operativne snage koje se angažiraju na mjestu događaja (npr. spavaonice, kuhinje, sanitarne čvorove itd.).

Članak 23.

Grafički dio Državnog plana izrađuje se u geografsko informacijskom sustavu (dalje u tekstu: GIS), na digitaliziranim kartama i podlogama s korisničkim podacima o prostornim sadržajima te se ujedno mogu koristiti za izradu potrebnih analiza, simulacija i procjena za potrebe koordiniranja djelovanja operativnih snaga sustava civilne zaštite u velikoj nesreći i katastrofi.

Članak 24.

Prilozima Državnog plana uređuje se:

1. provođenje aktivnosti u situacijama kada je Republika Hrvatska primateljica žurne međunarodne pomoći

2. provođenje aktivnosti u situacijama kada je Republika Hrvatska davateljica žurne međunarodne pomoći

3. zadaće Oružanih snaga Republike Hrvatske u sustavu civilne zaštite

4. zadaće Policije u sustavu civilne zaštite

5. rješavanje potreba žrtava

6. krizno komuniciranje u velikim nesrećama i katastrofama

7. plan veza.

Članak 25.

(1) Prilog kojim se definira način provođenja aktivnosti u situacijama kada je Republika Hrvatska primateljica međunarodne pomoći propisuje se način traženja pomoći (od organizacija – NATO, Europske unije (dalje u tekstu: EU) i Organizacije ujedinjenih naroda (dalje u tekstu: OUN) ili pojedinih država na temelju bilateralnih sporazuma o suradnji u slučaju katastrofa), postupak prihvaćanja ponuđene pomoći, formiranje i obveze tima za potporu, ulazne točke, uspostava prihvatno-dolaznog centra, ulaz/izlaz međunarodnih postrojbi i materijalne pomoći na teritorij Republike Hrvatske, obveze nadležnih tijela države uprave i javnih (državnih) poduzeća, način komunikacije i koordinacije, način provođenja svih aktivnosti potpore iz područja obveza Republike Hrvatske kao države domaćina i drugih bitnih aktivnosti na način koji predstavlja međunarodne standarde u tom području.

(2) Prilog kojim se definira način provođenja aktivnosti u situacijama kada je Republika Hrvatska davateljica žurne međunarodne pomoći propisuje se način pružanja pomoći državama koje su pogođenim katastrofom – tražiteljica pomoći, komunikacija s nadležnim tijelima tražiteljica sukladno odredbama bilateralnih sporazuma o suradnji u slučaju katastrofa, s tijelima organizacija – NATO, EU, OUN koje koordiniraju pružanje međunarodne humanitarne pomoći, način donošenja odluke o slanju ponude o pomoći koju Republika Hrvatska nudi, koordinacija sa svim nadležnim tijelima i nositeljima unutar države, kao i sve druge aktivnosti od značaja za slanje žurne međunarodne pomoći na način koji predstavlja međunarodne standarde u tom području.

Članak 26.

(1) Oružane snage Republike Hrvatske zbog ustroja i strukture, uspostavljene organizacije, vještina, opreme i osposobljenog osoblja mogu biti od izuzetne koristi sustavu civilne zaštite u katastrofama.

(2) Oružane snage nemaju status operativne snage sustava civilne zaštite te djelovanje u velikim nesrećama i katastrofama operativno usklađuje sa središnjim tijelom državne uprave nadležnom za poslove civilne zaštite i Stožerom civilne zaštite Republike Hrvatske.

(3) Temeljem odredbi Zakona o obrani, Ministarstvo obrane predlaže strategijska polazišta suradnje Oružanih snaga s civilnim strukturama u velikoj nesreći i katastrofi te izrađuje operativne planove djelovanja snaga. Tim planovima razvijena su pravila i procedure djelovanja Oružanih snaga u katastrofama, kada civilni kapaciteti nisu dostatni za učinkovito i pravovremeno reagiranje.

(4) Oružane snage u aktivnosti sustava civilne zaštite uključuju se na zahtjev ravnatelja središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove civilne zaštite, za što planiraju korištenje standardne opreme te utemeljuju i osposobljavaju namjenske snage za obavljanje tih zadaća.

Članak 27.

(1) Policija nije kapacitet iz kategorije operativnih snaga sustava civilne zaštite ali isto, kao i operativne snage sustava civilne zaštite, u velikim nesrećama i katastrofama ima prioritetnu zadaću zaštititi i spašavati živote građana i štititi imovinu.

(2) U velikim nesrećama i katastrofama Policija obavlja redovite namjenske zadaće i u tom kontekstu nadležna je za:

- zaštitu mjesta velike nesreće i katastrofe i očuvanje dokaza za potrebe istrage i kriminalistička – forenzička vještačenja koja slijede nakon događaja

- provođenje kriminalističke istrage i prikupljanje dokaza, njihovu obradu i službeno evidentiranje

- podupiranje istrage koje provode druga nadležna istražna tijela (npr. zdravstvena služba ili zračna, željeznička i pomorska istražna tijela)

- ukoliko postoji utemeljena sumnja da je izvanredni događaj izazvao teroristički akt, poduzima dodatne mjere zaštite mjesta događaja kao kada se radi o mjestu zločina te preuzima ukupan nadzor događaja, uključujući utemeljivanje kordona i zabranu pristupa, evakuacije iz kordona te traganje za mogućim preostalim terorističkim napravama

- u konzultacijama s drugim žurnim službama i specijalistima utemeljuje i štiti kordone na prikladnim udaljenostima od mjesta događaja (kordoni se utemeljuju i održavaju kao potpora djelovanju žurnih službi i drugih operativnih snaga sustava civilne zaštite na mjestu događaja dok traju njihove aktivnosti)

- sudjeluje u informiranju operativnih snaga angažiranih na mjestu izvanrednog događaja o činjenicama od interesa za sigurnost i zdravlje pripadnika

- prema specifičnostima velike nesreće i katastrofe obavlja poslove koordinatora na lokaciji

- predlaže i provodi prisilnu evakuaciju s ugroženog područja

- istraživanje slučajeva za koje se vjeruje da uključuju nestale, postupke identifikacije i prikupljanja podataka nakon smrti od strane obitelji i iz drugih izvora

- kada je potrebno koordinira aktivnosti traganja na kopnu.

(3) Policija djelovanje u velikim nesrećama i katastrofama operativno usklađuje sa središnjim tijelom državne uprave nadležnom za poslove civilne zaštite i Stožerom civilne zaštite Republike Hrvatske.

Članak 28.

(1) Rješavanje potreba žrtava oblik je pružanja pomoći koji obuhvaća osiguravanje adekvatne skrbi za sve koji su na bilo koji način žrtve velike nesreće i katastrofe, pojedince i zajednice. Ključne skupine u kategoriji žrtava izvanrednog događaja mogu se kategorizirati kao:

- ozlijeđeni

- neozlijeđeni i preživjeli bez ozbiljnih ozljeda

- obitelji i prijatelji

- specifične skupine kao što su djeca, stari i druge ranjive skupine

- pripadnici operativnih snaga sustava civilne zaštite.

(2) Pomoć žrtvama pružaju kapaciteti sustava civilne zaštite i ona obuhvaća:

- sklanjanje, evakuaciju i zbrinjavanje i druge žurne mjere

- informacije o događaju i mjerama civilne zaštite

- psihološku pomoć

- savjete o načinu traženja daljnje pomoći i potpore

- sredstva komuniciranja za potrebe kontaktiranja između članova obitelji, prijatelja i zajednica.

(3) Ovim prilogom definiraju se sve nositelji i sudionici pružanja pomoći u okviru stvarno utvrđenih potreba (od sveukupnih lokalnih resursa pa do kapaciteta zdravstva, Policije, socijalne skrbi, komercijalne potpore u prijevozu, trgovini, komunalnim potrebama, dragovoljcima - udrugama građana i nevladinim organizacijama te diplomatskog osoblja za strane državljane) kao i dinamika pružanja pojedinih vrsta pomoći.

(4) Prilogom se uređuje način osiguravanja skrbi i tretmana ozlijeđenih - smještaj ozlijeđenih (u koje objekte ili privremena skloništa u blizini mjesta događaja u kojima ih medicinsko i paramedicinsko osoblje stabilizira i provodi trijažu prije transporta u bolničke ustanove), obveze koordinatora medicinskih resursa na mjestu događaja (npr. utemeljivanje komunikacija za potrebe zdravstvenog osoblja na mjestu događaja, prijevoz medicinskih timova, određivanje medicinskog zapovjednika na mjestu događaja, bolnice za prihvat ozlijeđenih, prijevoz žrtava do udaljenih specijalističkih bolnica uključujući i helikopterski, potrebna sredstva i opremu za djelovanje medicinskih timova na mjestu događaja), način osiguravanja trenutnih potreba preživjelih bez ozbiljnih fizičkih ozljeda ili s manjim ozljedama, ali koji također mogu biti traumatizirani (pretrpjeti šok ili biti psihički traumatiziran) koje uključuju:

- sklonište

- točne informacije i pomoć u kontaktiranju članova obitelji i prijatelja

- stručnu potporu nakon pretrpljenog stresa

- hranu te pitku i sanitarnu vodu

- prvu pomoć i druge medicinske potrebe

- prvu psihološku pomoć

- odjeću, kapacitete za pranje i tuširanje i rezervnu odjeću, prema mogućnostima

- ustrojavanje centara za obitelji i prijatelje

- osiguravanje mjesta i odgovornih osoba ili tijela za izdavanje točnih informacija

- osiguravanje prevoditelja kada su u izvanrednom događaju sudjelovali strani državljani.

(5) Pored žurnih potreba žrtava velike nesreće i katastrofe utvrđuje se i organizacija priprema za prijevoz domovima, utemeljuje centralni ured za informiranje o žrtvama - preživjelim, evakuiranim i oboljelim koji treba prikupljati relevantne informacije o osobama uključenim ili potencijalno uključenim u izvanredni događaj, osiguravati pristup i procesuiranje informacija, osiguravati točne informacije rođacima i prijateljima, istražiteljima, osoblju za identifikaciju i mrtvozornicima, provođenje identifikacije i povratka tijela obiteljima poradi ukopa, priprema planova postupanja s većim brojem mrtvih u izvanrednim događajima, pronalaženja kapaciteta za privremeni smještaj, provođenje psihološke skrbi u dugoročnom smislu, financijskom pomoći i pružanjem drugih oblika pomoći, što se također razrađuje u ovom prilogu, određuju kapaciteti lokalne zajednice, službe socijalne skrbi i tvrtke odgovorne za osiguravanje skrbi (privremene prihvatne centre blizu mjesta događaja u kojima se osigurava sigurnost za preživjele koji ne zahtijevaju akutni bolnički tretman, odnosno kratkoročna skloništa i prva medicinska pomoć kada je potrebno te lokalni hoteli ili drugi kapaciteti koji odgovaraju toj namjeni, u slučajevima poremećaja redovnih osiguravaju zamjenski oblici opskrbe ili pružanja usluga iz nadležnosti tvrtki ili kada se izvanredni događaj dogodi unutar njihove nadležnosti - npr. Hrvatske željeznice dužne su ponuditi smještaj putnicima koji su preživjeli željezničku nesreću, lokalni vodovodi opskrbu pitkom vodom kada dođe do poremećaja redovnoj opskrbi i sl., način i organizacija prikupljanja humanitarne pomoći, provođenje racionaliziranja prijevoza i uporabe svih drugih resursa s ciljem izbjegavanja dupliciranja, vođenja svih potrebnih baza podataka i davanja informacija), ali i uključivanje volontera.

(6) Pored žurnih potreba utvrđuje se i način i nositelji dugoročne skrbi i zbrinjavanja preživjelih u velikim nesrećama i katastrofama iz nadležnosti ministarstava zdravstva i socijalne skrbi i uz potporu Vlade Republike Hrvatske te uz sudjelovanje lokalnih zajednica, koje su nositelji pružanja pomoći (dugoročno osiguravanje smještaja, kako onih čiji su domovi razoreni u velikoj nesreći i katastrofi tako i onih koji su evakuirani na duže vrijeme, predstavlja odgovornost lokalnih zajednica i Vlade), osiguravanje dugoročnih potreba specifičnih ranjivih skupina (djeca, stari i nemoćni, bolesni i nepokretni, osobe s invaliditetom koji uključuje gluhoću, oštećenja vida, teškoće u učenju i mentalne zdravstvene probleme i stoga zahtijevaju jednokratnu dnevnu pomoć ili stalnu specijalističku skrb, religiozne, kulturne i manjinske grupe) te ustrojavanje centara za humanitarnu pomoć.

(7) Temeljna zadaća centara za humanitarnu pomoć je ispunjavanje uloge jedine instance za sve preživjele, obitelji i sve one koji su bili izloženi utjecajima izvanrednog događaja na kojoj će moći dobiti potporu, skrb i savjet. U tom smislu centri:

- djeluju kao točke za informiranje i pomoć zabrinutim pojedincima i obiteljima ili prijateljima o smrtno stradalim, preživjelim i svim koji su izravno bili pod utjecajem velike nesreće i katastrofe

- omogućavaju pojedincima, obiteljima i prijateljima koristi od usklađenog i prikladnog sustava informiranja i sveukupnu pomoć za koju su oni nadležni

- omogućavaju pravovremeno prikupljanje masovnih forenzičkih uzoraka s ciljem osiguravanja podataka bitnih za postupke identificiranja

- nude pristup spektru kapaciteta koji će pojedincima, obiteljima i preživjelima omogućiti izbor informacijama, sukladno njihovim potrebama

- osiguravaju združeni pristup humanitarnoj pomoći s ciljem eliminiranja preklapanja kapaciteta i nadležnosti.

Centre za humanitarnu pomoć utemeljuju Vlada i lokalne zajednice u suradnji s Policijom, relevantnim upravnim kapacitetima, organizacijom crvenog križa i volonterskim organizacijama. Središnje tijelo državne uprave za socijalnu skrb izrađuje smjernice za utemeljivanje i rad centara za pružanje humanitarne pomoći te njima obvezno utvrđuju način sudjelovanja u dugoročnom procesu obnove i rekonstrukcije, obilježavanja događaja i odavanja pijeteta žrtvama (ima nacionalni ali i lokalni značaj i ekstenzivno su medijski pokriveni) te izvršavanja obveza u reagiranju i obnovi (donacije u lijekovima, novcu i drugim sredstvima, objektima i osobnim sudjelovanjem, uključujući mogućnost utemeljivanja fonda za pomoć u koji obvezno treba uključiti i Crveni križ, karitativne ustanove te druge sudionike).

(8) Ovim prilogom razrađuju se i druge obveze centralnog ureda za informiranje o žrtvama, osobito o načinu prikupljanja svih informacija o žrtvama koje obrađuju i dostavljaju bolnice, vođenja dosjea o nestalim osobama, registriranja pojedinosti o preživjelima, evakuiranim, povrijeđenim i oboljelim (dobivenih putem policijskih izvješća, obavijesti bolnica, centara za zbrinjavanje/privremenih i dugoročnih i drugih relevantnih izvora), prikupljanja podataka od značaja za identifikaciju žrtava, suradnje s timovima za identifikaciju i informiranja istražitelja o uvjetima stradavanja i lokacijama gdje se nalaze tijela i ostaci žrtava).

Članak 29.

(1) U velikoj nesreći i katastrofi kriznim komuniciranjem ostvaruje se točno, jasno i ažurno informiranje i davanje savjeta javnosti kako bi se svi građani osjećali zaštićenim, sigurnim i dobro informiranim. Stoga se koriste mediji, TV i radijski, tiskovni i tekstualne usluge koji su temeljna sredstva za komuniciranje s javnošću u velikoj nesreći i katastrofi.

(2) Ovim se prilogom utvrđuje osnivanje i rad Centra za odnose s medijima koji vodi osoblje Vladinog ureda za informiranje, ojačano osobljem za odnose s javnošću središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove civilne zaštite i sukladno specifičnostima izvanrednog događaja drugih relevantnih središnjih tijela državne uprave te operativnim osobljem iz Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske. Centar na vlastitoj Internet stranici donosi informacije namijenjene javnosti o mjerama u fazi pripremanja za nadolazeću opasnost. Kada izvanredni događaj nastupi, na strani se objavljuju ministarske izjave, podatci o stanju te instrukcije o mjerama koje treba poduzeti. Centar kontinuirano mora biti u vezi s izvorima podataka i pripremati informacije za izvanredne vijesti i dodatne informacije od značaja za uspješnost reagiranja, surađuje s osobljem za odnose s javnošću središnjih tijela državne uprave te usklađuje podjelu i korištenje informacija. Internet stranica središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove civilne zaštite također se može koristiti kao središnji izvor informacija za medije, koji uključuje izvješća, statistike, podatke iz faze reagiranja, mape, grafike te instrukcije i upute građanima, ali služi i kao medij za distribuciju informacija o mjerama civilne zaštite, izdavanje upozorenja te za uzbunjivanje u slučajevima nadolazećih opasnosti. Također, može se organizirati objavljivanje slika ili video zapisa građana o pojedinim situacijama koje karakteriziraju veliku nesreću i katastrofu, svjedoče o razaranjima, štetama i žrtvama, uz transparentno dostupne uvjete za prihvaćanje takvih materijala.

Unutar centra za vezu s medijima angažira se ekspert za komunikaciju s medijima koji je odgovoran za:

- sve poslove za vezu s medijima

- organiziranje posjeta medija mjestu događaja, uključuju prijevoz kada se nesreća dogodi na udaljenoj lokaciji

- nadzor aktivnosti medija na prostoru zahvaćenom izvanrednim događajem

- osiguravanje točnih i žurnih informacija, uobičajeno koordinirano s drugim sudionicima uključenim u reagiranju

- nadzor medijske pokrivenosti

- potporu onima koji žele biti intervjuirani kao i zaštitu onih koji to ne žele

- sudjelovanje u raspravi s medijima o svim podatcima i informacijama koje u određenom vremenu ne bi trebalo objaviti, ili stavljanje naglaska na pojedine detalje koje bi trebalo objaviti

- savjetovanje sudionika izvanrednog događaja po pitanjima odnosa s medijima.

(3) Sadržaj i obim poslova tijela iz stavka 2. ovog članka ovisi o specifičnostima izvanrednog događaja, a opće nadležnosti su: prikupljanje, obrada i distribucija informacija i izvješća, oblikovanje i vođenje Internet stranice, prikupljanje zahtjeva za intervjue ministara, drugog osoblja i operativnih snaga uključenih u spašavanje, pripremanje objedinjenih izvješća i drugih informacija za potrebe Vlade.

(4) U pojedinim izvanrednim događajima, osobito manjih po području zahvata i posljedicama, ulogu i zadaće Centra za odnose s medijima može preuzeti Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske, ravnatelj središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove civilne zaštite, odnosno Kabinet ravnatelja tog tijela.

(5) Centri sa sličnim nadležnostima mogu se utemeljiti i na lokalnim i područnim (regionalnim) razinama, ali pored zadaća Centra na državnoj razini oni se usmjeravaju i na:

- poslove informiranja javnosti o pitanjima civilne zaštite usmjerenim na bolju pripremljenost stanovništva za postupanje u izvanrednim događajima

- održavanje kontinuiteta upozoravanja javnosti i osiguravanje prikladnih savjeta, odnosno priopćenja mjerodavna tijela, ovisno o vrsti izvanrednog događaja. Centri izdaju i obavijesti o ključnim institucijama kontaktiranjem kojih se mogu dobiti detaljnije i podrobnije upute i sva potrebna potpora od strane nadležnih organizacija.

(6) Ovim se prilogom uređuje korištenje različitih izvora podataka, raznih kanala, način izravnog izvješćivanja s mjesta događaja, intervjuiranje i slanje slika i videa, prepoznavanje glasina i dezinformacije te reagiranja na njih, osiguravanje zahtjeva medija po pitanjima logističke potpore za njihovo osoblje kao što su npr. mjesta za uzimanje obroka i sanitarni čvorovi te posebno slobodan ulazak i kretanje u koridorima, osiguravanje mjesta za parkiranje vozila sa satelitskom opremom, organiziranje redovnih priopćenja i to od strane visokih dužnosnika, omogućavanje intervjuiranja sudionika događaja (u takvim slučajevima treba zaštiti dobrobit i interese pojedinaca i reagirati u slučajevima napada na privatnost koji uključuju neželjeno intervjuiranje rođaka i prijatelja žrtava te intervjuiranje i fotografiranje djece, objavljivanje informacija o pojedinačnim žrtvama, kalkulacije i procjene mogućeg broja žrtava prije nego što se službeno potvrde, podatke o mrtvima prije nego što Policija i mrtvozornici kontaktiraju obitelji žrtava, a nakon toga samo podatke iz službenih izvora).

Uređuje se i organiziranje i planiranje posjeta predsjednika Vlade, ministara i drugih dužnosnika kojima se uobičajeno priključuju lokalni čelnici, predstavnici Crkve, strani diplomatski predstavnici i druge osobe lokacijama velike nesreće i katastrofe. U svim situacijama treba voditi računa da VIP osobe treba informirati o situaciji, pripremiti pravovremene informacije za njihove intervjue i druge aktivnosti u kojima u takvim situacijama obvezno sudjeluju te angažirati profesionalno osoblje za odnose s medijima i javnošću iz nadležnih središnjih tijela državne uprave.

Članak 30.

(1) Telekomunikacije su kritične u svim fazama upravljanja u velikim nesrećama i katastrofama i bitne su za sve faze djelovanja sustava civilne zaštite, od otkrivanja opasnosti i upozoravanja do reagiranja.

(2) Komunikacije u velikim nesrećama i katastrofama kategoriziraju se u dvije grupe:

- I. komunikacije prema korisnicima iz skupine ugroženih te

- II. komunikacije za potrebe djelovanja operativnih snaga i sudionika sustava civilne zaštite i za potrebe zapovijedanja u sustavu civilne zaštite.

(3) Informacije iz I. grupe, kako ranog upozoravanja tako i o preporučenom postupanju kada nastane velika nesreća i katastrofa, mogu se pravovremeno i učinkovito prenositi putem lokalnih medija i radio postaja.

(4) Plan veza odnosi se na utvrđivanje rješenja za komunikacije iz II. grupe i njime se razrađuju veze na načelima:

- pravovremenosti i brzine

- interoperabilnosti

- jednostavnosti korištenja

- dostupnosti i priuštivosti

- višestrukih komunikacijskih staza/redundancija

- vlasništva nad komunikacijskim sustavima/prioritetima.

(5) U Državnom planu razrađuje se plan veza strategijske razine sustava civilne zaštite prema sljedećim kriterijima potrebnim za uspostavljanje komunikacijskog sustava u katastrofama: da je jednostavan za rukovanje, učinkovitog raspona, dostatne zaštita od smetnji, jeftin (niska nabavna cijena, niska cijena održavanja i bez mjesečnih naknada), tržišno dostupan te da se oprema i infrastruktura mogu umrežiti.

(6) Komunikacije sustava civilne zaštite strategijske razine trebaju se temeljiti na sljedećim načelima:

- pravovremenosti - komunikacije trebaju biti što je brže moguće u funkciji i korisnicima osigurati najbrže telekomunikacijsko sredstvo

- pouzdanosti - bez obzira na uvjete korisnicima se mora osigurati kvalitetna i kontinuirana telekomunikacijska potpora

- zaštite - komunikacijski sustavi moraju osigurati siguran prijenos informacija koje zahtijevaju zaštitu povjerljivosti

- učinkovitosti – sve operativne snage uključene u operacije otklanjanja posljedica u katastrofi i njihovo osoblje moraju moći komunicirati bez obzira na okolnosti

- standardizacije - komunikacijski sustavi će se standardizirati kako bi se osiguralo da korisnici budu upoznati s opremom što je više moguće.

(7) Plan veza strategijske razine za potrebe sustava civilne zaštite u katastrofama izrađuje središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite i namijenjen je uzbunjivanju, aktiviranju i mobiliziranju članove Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske te pripadnika kapaciteta sustava civilne zaštite strategijske razine, komunikacije s područnim (regionalnim) razinama sustava te pružateljima telekomunikacijskih usluga koji podupiru i postupanje sustava po planu veza i dodatnim zahtjevima središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove civilne zaštite.

2. Plan djelovanja civilne zaštite jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Članak 31.

(1) Plan djelovanja civilne zaštite jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLP(R)S) sastoji se od općeg i posebnih dijelova.

(2) Opći dio sadrži:

1. Upozoravanje

2. Pripravnost

3. Mobilizaciju (aktiviranje) i narastanje operativnih snaga sustava civilne zaštite.

4. Opis područja odgovornosti nositelja izrade plana

5. Grafički dio.

(3) Posebni dijelovi plana djelovanja civilne zaštite JLP(R)S sadrže razradu operativnog djelovanja sustava civilne zaštite tijekom reagiranja u velikim nesrećama i katastrofama.

(4) Uvijek kada je moguće (raspoloživo) i prikladno u planu djelovanja civilne zaštite JLP(R)S trebaju se koristiti grafički prikazi, tablice i slike, uključujući grafikone, karte i fotografije.

Članak 32.

(1) Razrada općeg dijela plana djelovanja civilne zaštite JLP(R)S provodi se na način kako je utvrđeno adekvatnim (relevantnim) dijelovima Državnog plana, uz uključivanje i obradu neophodnih sadržaja specifičnih (konkretnih) za svaku od razina sudionika sustava civilne zaštite za koju se plan izrađuje (nazive operativnih snaga, adrese snaga i sudionika, kontakti odgovornih osoba, pregled materijalnih sredstava i opreme i dr.).

(2) Osim odredbi iz stavka 1. ovog članka u općem dijelu plana djelovanja civilne zaštite JLP(R)S obrađuju se položaj i karakteristike područja odgovornosti nositelja planiranja, tako da se opisuje:

1. Područje:

– ukupna površina područja (ako je riječ o županiji, uz ukupnu površinu navodi se i broj gradova i općina)

– rijeke, jezera, dužina obale mora

– otoci (nastanjeni, nenastanjeni, broj i ukupna površina)

– planinski masivi

– ostale geografsko-klimatske karakteristike (reljef, hidrološki, geološki, pedološki i meteorološki pokazatelji)

2. Stanovništvo:

– broj stanovnika/zaposlenih/nezaposlenih/umirovljenika

– broj i kategorije osoba s invaliditetom posebnim potrebama (ranjive skupine)

– pokazatelji u odnosu na kategorije stanovništva/zaposlenika planiranih za evakuiranje

– gustoća naseljenosti

3. Materijalna i kulturna dobra te okoliš (ne nabrajaju se neselektivno i potrebno je istaknuti posebno važne kategorije):

– kulturna dobra

– nacionalni parkovi, parkovi prirode, rezervati, šumske površine

– vodoopskrbni objekti

– poljoprivredne površine

– broj industrijskih i drugih gospodarskih objekata i područja postrojenja, tehnološke karakteristike postrojenja s opasnim tvarima

– stambeni, poslovni, sportski, vjerski kulturni objekti u kojima može biti ugrožen velik broj ljudi

– stambeni, poslovni, sportski i kulturni objekti u kojima boravi i može biti ugrožen velik broj ljudi

– razmještaj i posebnosti područja postrojenja u odnosu na naselja

– kapaciteti i drugi objekti za sklanjanje

– kapaciteti za zbrinjavanje (smještajni, sanitarni uvjeti i kapaciteti za pripremu hrane)

– zdravstveni kapaciteti (javni i privatni)

4. Prometno-tehnološka infrastruktura:

– cestovna i željeznička infrastruktura te plovni putovi na unutarnjim vodama i moru

– zračne luke, morske luke otvorene za međunarodni promet i luke otvorene za domaći promet, luke unutarnjih voda (riječne) te prometna čvorišta

– mostovi, vijadukti i tuneli

– dalekovodi i transformatorske stanice

– energetski sustavi

– telekomunikacijski sustavi

– hidrotehnički sustavi

– plinovodi, naftovodi i sl.

(5) Svi podatci iz stavka 2. ovog članka, prikazuju se u na odgovarajućim mapama područja odgovornosti nositelja planiranja.

Članak 33.

Posebni dijelovi plana djelovanja civilne zaštite JLP(R)S sadrže:

1. Razradu mjera civilne zaštite iz Državnog plana, ako su relevantne za JLP(R)S, a osobito postupanje u nesrećama u postrojenjima ili području postrojenja s opasnim tvarima

2. Postupanje operativnih snaga sustava civilne zaštite JLP(R)S u otklanjanju posljedica ugroza iz vlastite procjene rizika (od 3-4 rizika)

3. Način zahtijevanja i pružanja pomoći između različitih hijerarhijskih razina sustava civilne zaštite u velikoj nesreći i katastrofi.