Biomasa (a) proizvodi koji sadrže bilo kakve biljne tvari iz poljoprivrede ili šumarstva koje se mogu iskoristiti kao gorivo u smislu oporabe njihovog energetskog sadržaja; i (b) sljedeći ostatak: biljni ostatak iz poljoprivrede i šumarstva; ii. biljni ostatak iz prehrambene industrije, ako se koristi za dobivanje toplinske energije; iii. vlaknasti biljni ostatak iz proizvodnje primarne celuloze i iz proizvodnje papira iz celuloze, ako je suspaljen na mjestu proizvodnje a i ako se koristi za proizvodnju toplinske energije; iv. ostatak od pluta; v. drveni ostatak osim drvenog ostataka koji može sadržavati halogenirane organske spojeve ili teške metale kao posljedicu obrade sredstvima za zaštitu drva ili premazima, što posebno obuhvaća drvni ostatak koji potječe iz ostataka nastaloga gradnjom ili rušenjem.1
1 2010.:Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. godine o industrijskim emisijama (integrirano sprječavanje i kontrola onečišćenja) (SL L 334, 17.12.2010.).
CEFTA međunarodna ekonomska organizacija koju čine članice Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Moldavija, Srbija i Kosovo.
Dizajn kreativna djelatnost s ciljem uspostave višestrukih kvaliteta predmeta, proizvodnje, usluga i njihovih sustava tijekom cijelog životnog ciklusa2.
2 International Council of Societies of Industrial Design (ICSID) - Međunarodno vijeće društava industrijskog dizajna, http://wdo.org/.
Dizajner osoba čija je djelatnost stvaralačka i kreativna, bez obzira da li uključuje proizvodnju i/ili usluge.
Drvo proizvod drvenastih, vaskularnih i višegodišnjih biljaka koje imaju razvijeno trajno stablo, a građene su od sekundarnog tkiva.
EBITDA marža pokazuje postotak rezultata na EBITDA razini (dobit prije kamata, poreza i amortizacije) u odnosu na poslovni prihod, odnosno dio prihoda koji preostaje nakon podmirenja redovitih troškova/rashoda poslovanja.
EBITDA pokazatelj utvrđuje koliki postotak dobitka prije kamata, poreza i amortizacije ostaje poslovnom subjektu po svakoj jedinici (1 HRK) poslovnih prihoda (EBITDA marža).
Ekonomičnost mjerilo uspješnosti poslovanja koje izražava odnos između ostvarenih učinaka i količine rada, predmeta rada, sredstava za rad i tuđih usluga potrebnih za njihovo ostvarenje.
Etat sječiva drvna masa koja označava količinu drvne mase koju je dopušteno iskorištavati u gospodarske svrhe.
FSC neovisno međunarodno tijelo koje organizacijama daje dozvolu za izdavanje FSC certifikata.
FSC certifikacija predstavlja potvrđivanje gospodarenja šumama prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima.
FSC CoC certifikacija predstavlja potvrđivanje lanca brige za održivi razvoj svjetskih šumskih resursa, šumskih ekosustava, a time i ekološke ravnoteže.
Inovacija novi proizvod ili usluga ili bitno tehničko-tehnološko unaprjeđenje postojećeg proizvoda ili usluge, odnosnoprimjena nove i poboljšane ideje, postupka, dobra, usluge, procesa koja donosi nove koristi ili kvalitetu u primjeni.
Javni naručitelji Republika Hrvatska, odnosno državna tijela RH, JLP(R)S i pravne osobe koje su osnovane za određene svrhe radi zadovoljavanja potreba u općem interesu, koje nemaju industrijski ili trgovački značaj i ispunjavaju jedan od uvjeta propisanih Zakonom3.
3 Članak 5. Zakona o javnoj nabavi (NN 120/16).
Klaster jedinstvena interesna udruženja poduzetnika i trgovačkih društava koja u suradnji s državnim institucijama i akademskom zajednicom nastoje stvoriti dodanu vrijednost za svoje poslovanje unaprjeđivanjem poslovnog okruženja u kojem djeluju.
Kogeneracija postupak istovremene proizvodnje električne i korisne toplinske energije u jedinstvenom procesu.
Konkurentnost sposobnost postizanja tržišnog uspjeha koji vodi visokoproduktivnom gospodarstvu i poboljšanju životnog standarda cjelokupnog stanovništva.
Kreativne industrije industrije koje se zasnivaju na kreativnosti, vještinama i talentu pojedinca, te svoj potencijal za stvaranje zaposlenosti i bogatstva baziraju na proizvodnji i eksploataciji intelektualnog vlasništva.
Kružna ekonomija podrazumijeva povezanosti gospodarskog rasta s korištenjem sirovinskih resursa određenog područja u skladu s održivim razvojem, uz smanjenje emisija ugljikovog dioksida, povećanja energetske učinkovitosti bez negativnog učinka na okoliš i pojavu stakleničkih plinova.
Lohn poslovi poslovi gdje se koristi jeftina radna snaga za sastavljanje gotovih proizvoda, odnosno poslovi oplemenjivanja, dorade i proizvodnje gotovih proizvoda u drugoj zemlji.
Namještaj skupni naziv za proizvode kojima se oprema unutarnji ili vanjski prostor, širokog opsega prema prostoru kojemu je namijenjen, uobičajeno podijeljeni prema materijalima, i to: namještaj od cjelovitog drva, pločasti namještaj, metalni, pleteni i plastični namještaj, i kombinacija dva ili više materijala.
Održivi razvoj razvoj koji izlazi u susret potrebama sadašnjih generacija pri čemu se vodi računa da zadovoljavanje potreba sadašnjih generacija ne dovede u pitanje mogućnosti zadovoljavanja potreba budućih generacija.
OPEC međunarodna organizacija koju čine članice Alžir, Angola, Ekvador, Irak, Iran, Kuvajt, Libija, Nigerija, Katar, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Venezuela.
Produktivnost označava omjer proizvedenih dobara i potrebe za čimbenicima proizvodnje ili uspješnost pri obavljanju nekog posla u odnosu na upotrijebljene resurse.
SWOT analiza analiza u kojoj seprikupljene informacije iz unutarnjega okruženja gospodarskog subjekta kategoriziraju kao prednosti i slabosti, a informacije iz vanjskoga okruženja kategoriziraju se kao prilike ili prijetnje.
Tehničko drvo neobrađeno drvo za tehničku uporabu. Osrženi sekundarni ksilem lignoceluloznog sastava proizveden od vaskularnog bilja iz skupine sjemenjača.
Tehnologičnost svojstvo proizvoda kroz pouzdanost i ekonomičnost.
Transferne cijene na razini jednog decentraliziranog subjekta, cijene po kojima jedna organizacijska jedinica tereti drugu za isporučene dijelove, sklopove, proizvode ili usluge na kojima druga organizacijska jedinica nastavlja proizvodnju ili ih prodaje na eksternom tržištu4.
4 2010.:Perčević, Hrvoje, Transferne cijene i njihove porezne implikacije, Računovodstvo i porezi u funkciji gospodarskog razvoja Hrvatske.
Zelena javna nabava postupak pri kojem javna tijela nastoje naručivati robu, usluge i radove koji tijekom svojeg životnog ciklusa imaju manje negativan učinak na okoliš od robe, usluga i radova s istom osnovnom funkcijom koje bi inače naručili5
5 2008.:COM (2008) 400 final, Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social committee and the Committee of the regions.
1. SAŽETAK
Strategija razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja Republike Hrvatske 2017. - 2020. (u daljnjem tekstu: Strategija) prvi je nacionalni strateški dokument izrađen nakon ulaska RH u EU kojim se planira strateški razvoj ekonomskih djelatnosti prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala i proizvodnja namještaja (u daljnjem tekstu: prerada drva i proizvodnja namještaja), čime se prihvaćaju načela i vođenje politika u europskim okvirima. S obzirom na činjenicu da EU nema zajedničku strategiju razvoja prerađivačkih ekonomskih djelatnosti, Strategija je usklađena sa strateškim smjernicama relevantnih nacionalnih strateških dokumenata u programskom razdoblju do 2020. godine, kao što su Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. – 2020., Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013. - 2020., Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2020. godine i Strategija poticanja inovacija Republike Hrvatske 2014. - 2020., kao i strateškim dokumenata EU-e, kao što su Europa 2020 - Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast6 i Akcijski plan za razvoj poduzetništva 20207. Ova Strategija posebno uvažava strateške smjernice Nove strategija EU-a za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama, uvažavajući njezina rukovodeća načela8, a to su:
-održivo gospodarenje šumama i multifunkcionalna uloga šuma, pri čemu se mnogobrojne robe i usluge isporučuju, odnosno pružaju na uravnotežen način te se osigurava zaštita šuma,
-učinkovito korištenje prirodnih dobara pri čemu se optimizira doprinos šuma ruralnom razvitku, rastu i otvaranju radnih mjesta, kao i doprinos djelatnosti koje se temelje na šumama,
-odgovornost za globalne šume, pri čemu se promiču održiva proizvodnja i potrošnja šumskih proizvoda.
6 2010.:Bruxelles, 3.3.2010. COM (2010) 2020 PRIOPĆENJE KOMISIJE EUROPA 2020.
7 2013.:Rezolucija Europskog parlamenta od 21. studenoga 2013. o Akcijskom planu za razvoj poduzetništva 2020. ‒ Ponovno buđenje poduzetničkog duha u Europi (2013/2532(RSP)).
8 2013.:Komunikacija komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Bruxelles, 20.9.2013., COM(2013) 659.
Vlada RH je uvidjela potrebu za strateškim određenjem prema razvoju prerade drva i proizvodnje namještaja pa je Ministarstvo poljoprivrede predvidjelo izradu Strategije Strateškim planom Ministarstva poljoprivrede za razdoblje 2017. - 2019. Ministarstvo poljoprivrede je izradu Strategije temeljilo na tri ključne osnove, a to su:
- partnerstvo svih zainteresiranih strana u procesu izrade i buduće provedbe,
-zajedničko učešće predstavnika javnog i realnog sektora te odgovornost nad učincima provedbe,
- transparentnost postupka izrade kao rezultat rada po radnim tijelima, stručnim timovima, i putem javnog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću.
Poštujući navedene principe, Ministarstvo poljoprivrede izradilo je Strategiju u suradnji s relevantnim strukovnim i stručnim udruženjima gospodarstva Hrvatskom udrugom poslodavaca, Hrvatskom gospodarskom komorom - Udruženjem drvno-prerađivačke industrije i Hrvatskom obrtničkom komorom, sa Sveučilištem u Zagrebu Šumarskim fakultetom, Hrvatskom komorom inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Hrvatskim šumama d.o.o. i Hrvatskim savezom udruga privatnih šumovlasnika, uz stručni doprinos poslovnih subjekata na području djelatnosti prerade drva i proizvodnje namještaja.
Na temelju analize statističkih pokazatelja poslovanja i SWOT analize djelatnosti, proizašli su ključni dijelovi ovoga strateškog dokumenta, a to su:
-povezanost i međuovisnost šumarstva, prerade drva i proizvodnje namještaja,
-potencijali i prepreke razvoju djelatnosti uz preporuke za njihovo poništavanje,
-prioritetna područja razvoja,
-vizija razvoja, opći i strateški ciljevi, razvojne mjere i njihovi učinci,
-način provedbe i praćenja Strategije.
Strategija će omogućiti:
- stvaranje preduvjeta za restrukturiranje postojećeg nezadovoljavajućeg stanja u djelatnostima prerade drva i proizvodnje namještaja,
-stvaranje pretpostavki za potpuno uklanjanje prepreka koje stoje na putu rasta i razvoja djelatnostima prerade drva i proizvodnje namještaja,
- oblikovanje okruženja ekonomski privlačno za nova ulaganja i nove poslovne subjekte.
Strategija će biti provedena putem Akcijskog plana provedbe Strategije za razdoblje od 2017. do 2020. godine, koji će biti način praćenja i prilagođavanja usvojenih strateških mjera novim okolnostima i promjenama, te procjena učinkovitosti strateških mjera preko jasno definiranih pokazatelja. Ministarstvo poljoprivrede redovno će Vladi RH za svaku prethodnu godinu provedbe Strategije podnositi godišnja pisana izvješća.
2. POLAZIŠTE I OKVIR STRATEGIJE
Dosadašnjim pristupom djelatnostima prerade drva i proizvodnje namještaja nije bilo moguće stvoriti preduvjete za njihov razvoj. Vlada RH je uvidjela potrebu za određenjem prema njihovu razvoju, pogotovo imajući u vidu da država raspolaže pretežitim dijelom drvnog resursa koji je isključiva sirovinska osnova prerade drva, dok je drvo jedan od najvažnijih materijala u proizvodnji namještaja. Komparativna prednost proizvodnje namještaja je upravo raspoloživost kvalitetne drvne sirovine, što navodi i na strateško opredjeljenje razvoja ove djelatnosti koji se temelji na drvnoj sirovini, odnosno na proizvodnju namještaja od cjelovitog drva, jer takav proizvod ostvaruje najveću novostvorenu vrijednost po jedinici količine drvne sirovine.
Prvo polazište za izradu Strategije nalazi se u strateškom dokumentu Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. - 2020. (NN 126/14.), koja je uzevši ključne osobine modela vrednovanja i rangiranja ekonomskih djelatnosti i njihovih poddjelatnosti (orijentacija na međunarodnu razmjenu dobara, profitabilnost i veličina po kriteriju broja zaposlenih), ukupnu industriju RH podijelila na pet skupina nazvanih simboličnim imenima (pokretači, čuvari, upitnici, problematični i bezutjecajni). Poddjelatnost C16.2 - Proizvodnja proizvoda od drva, pluta, slame i pletarskih materijala i poddjelatnost C31.0 - Proizvodnja namještaja su svrstane u skupinu „pokretači“, odnosno poddjelatnost orijentiranu na međunarodnu razmjenu dobara, unutar djelatnosti C16 i C31, koje ostvaruju pozitivan EBITDA i zapošljavaju značajan broj radnika. Iako proizvodnja namještaja, prema pretpostavkama i kriterijima modela vrednovanja, u cijelosti nije ušla sa svim svojim poddjelatnostima u skupinu „pokretači“, ipak je njezina uloga prepoznata u nacionalnom gospodarstvu pa je prepoznata i kao strateška ekonomska djelatnost RH.Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. - 2020. je definirala horizontalne mjere koje su usmjerene na uređivanje institucionalnog okvira koji bi trebao osigurati poticajno i sigurno okruženje za obavljanje poslovnih aktivnosti na svim razinama, i za sve djelatnosti. Strategija, uvažavajući složenosti i specifičnosti prerade drva i proizvodnje namještaja te vanjske čimbenike i ograničenja, definira njihove modele razvoja i vertikalne mjere koje su ostvarive u programskom razdoblju, te definira razvojne modele i strateške mjere koje su ostvarive isključivo kroz dugoročno razdoblje, ali njihovom će realizacijom prerada drva i proizvodnja namještaja dosegnuti održivu razinu gospodarskog rasta i konkurentnosti.
Drugo polazište za izradu Strategije su strateški dokumenti EU o kružnoj ekonomiji, bioekonomiji i zelenom gospodarstvu, a posebnu važnost ima Nova strategija EU za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama iz 2013. godine i njezini provedbeni dokumenti. Preporuka Strategije jest ugrađivanje načela međusobne povezanosti šuma i sektora koji se temelji na šumama s razvojem ruralnih područja u sve buduće strateške dokumente koji će usmjeravati strateški razvoj prerade drva i proizvodnje namještaja. Međusobna povezanost treba osigurati jedan od glavnih ciljeva Nove strategije EU za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama, a to je kroz ruralni razvoj osigurati ekonomsku, socijalnu i prostornu koheziju RH i EU. Na ovakav način stvaraju se pretpostavke za gospodarski rast, razvoj, investicije i zapošljavanje te ostanak stanovništva u ruralnim područjima.
Uzevši u obzir strukturu poslovnih subjekata u preradi drva i proizvodnji namještaja te ciljeve koji se žele postići, Strategiju zauzima jasan stav da je strateški izbor kružna ekonomija velikog broja malih i srednjih poslovnih subjekata raspoređenih pretežito u ruralnim područjima RH. Ovakav stav uvjetovat će i modele opskrbe drvnom sirovinom u državnom vlasništvu, držeći da se sirovina prioritetno treba preraditi u lokalnim proizvodnim kapacitetima, i biti u funkciji ostvarenja ciljeva Strategije. Strategija ne promatra šume isključivo kao izvor drvne sirovine već kao složeni ekosustav s multifunkcionalnom ulogom u društvu, posebno vodeći računa o općekorisnim funkcijama šuma koje su od vitalnog značaja za održanje zraka, vode i tla, kao najvažnijih sastavnica životne sredine čovjeka.
Strategija će u svom programskom razdoblju biti usmjerena i na stvaranje trenutno nepostojeće institucionalne podrške kojom će se osigurati preduvjeti održivog gospodarskog rasta i razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja, i bit će usmjerena na stvaranje podloge za izradu sljedeće srednjoročne ili dugoročne strategije. Strategijom utvrđene pojedine strateške mjere bit će dugoročnog karaktera, što će zahtijevati njihovu obuhvaćenost novim strateškim dokumentom za novo programsko razdoblje.
3. UVOD
Prerada drva i proizvodnja namještaja imaju komparativne prednosti, i to dugogodišnju tradiciju, visok potencijal domaće sirovine, potencijal lokacije, relativno niska ulaganja u pojedine poslovne procese te dobru prostornu raspoređenost poslovnih subjekata, a koje treba pretvoriti u konkurentske.
Desetljećima prisutne strukturne neravnoteže, osobito tečajna politika, negativno utječu na konkurentnost prerade drva i proizvodnje namještaja. Negativan utjecaj je osobito izražen kod ovih djelatnosti jer su pretežito orijentirane na isporuku dobara na jedinstveno tržište EU i izvoz u treće zemlje. Za sada ne postoje koherentne mjere industrijske politike koje bi neutralizirale negativan učinak strukturnih neravnoteža, i tako pokrenule rast i zapošljavanje u ovima za RH i njen ruralni razvoj ključnim ekonomskim djelatnostima.
Prerada drva i proizvodnja namještaja imaju značajnu ulogu u nacionalnom gospodarstvu koja se primarno ogleda kroz:
-poslovni subjekti su raspoređeni po ruralnim područjima, i tako zauzimaju značajno mjesto u konceptu ruralnog razvoja, posebice u područjima od posebne državne skrbi koja se prostiru najvećim dijelom ruralnih prostora,
-prema prosječnom broju zaposlenih po jednom poslovnom subjektu, djelatnosti imaju obilježje malog gospodarstva koje je nositelj zapošljavanja i ravnomjernog regionalnog razvoja,
-uporaba drva ima poseban značaj za razvoj zelenog gospodarstva i zelenih tehnologija9,
-unatoč zapošljavanju velikog broja radnika i značaju u međunarodnoj razmjeni države, djelatnosti trenutno ostvaruju nisku dodanu vrijednost što ostavlja veliki prostor za poboljšanje u ovome segmentu poslovnih rezultata.
9 2011.: Vlada RH, Strateške odrednice za razvoj zelenog gospodarstva. Strateške odrednice zelenog razvoja izrađene su s ciljem usmjeravanja dugoročnog razvoja države prema održivom razvoju, zaštiti okoliša, iskorištenju prirodnih resursa i učinkovitom gospodarenju u svim segmentima gospodarstva, javnih i osobnih potreba.
Važnost prerade drva i proizvodnje namještaja proizlazi i iz važnosti strateškog dokumenta Europa 2020 - Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast, iz razloga realizacije jednog od njezinih pet glavnih ciljeva u kojoj predmetne djelatnosti imaju značajnu ulogu, a to je poticanje učinkovitog korištenja resursa i povećanje primjene zelenih tehnologija uz povećanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.
S pravom politikom razvoja, institucionalnom i koordiniranom podrškom na svim razinama javnog i realnog sektora, prerada drva i proizvodnja namještaja mogu zauzeti značajan tržišni udjel, doprinijeti otvaranju novih radnih mjesta i biti snažan partner s njima povezanim prerađivačkim i uslužnim djelatnostima.
1.1. ODNOS ŠUMARSTVA, PRERADE DRVA I PROIZVODNJE NAMJEŠTAJA
Šuma predstavlja jedno od najvažnijih prirodnih bogatstava RH na čijoj se osnovi razvilo šumarstvo kao djelatnost iz koje proizlazi mogućnost razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja. RH uslijed manjeg intenziteta iskorištavanja u prošlosti, održivog gospodarenja i sustavne brige o šumskim površinama raspolaže kvalitetnom i certificiranom drvnom sirovinom. Dodatna specifičnost šuma RH jest njihova autohtonost, dok su u ostalim državama članicama EU većinom prisutne takozvane plantažne šume, odnosno umjetnim putem uzgajana stabla lošije kvalitete. Upravo zbog kvalitetne i certificirane drvne sirovine, ali i njezine cijene, RH je poželjan dobavljač svim kupcima. Ekološka svijest je postala nezaobilazan način razmišljanja kupaca, pogotovo u industrijski razvijenim zemljama. HŠ d.o.o. koje gospodare glavninom šuma i šumskih zemljišta RH nositelji su FSC certifikata za gospodarenje šumama, što znači da se istima gospodari u skladu s načelima održivosti. Prerada drva i proizvodnja namještaja upravo kroz prerade domaće sirovine ostvaruju komparativnu prednost.
Šumarstvo, prerada drva i proizvodnja namještaja su ekonomske djelatnosti povezane u lanac stvaranja dodane vrijednosti, te su pravi primjer kružnog gospodarstva kao strateške odrednice politika EU. S obzirom na teritorijalnu rasprostranjenost šuma i prostornu raspoređenost poslovnih subjekata najvećim djelom u gospodarski slabo razvijenim područjima, prerada drva i proizvodnja namještaja doprinose ostvarenju ciljeva politike ravnomjernijeg regionalnog razvoja države, a to su zapošljavanje i zadržavanje stanovništva u malim uglavnom ruralnim sredinama, što su ključni ciljevi Nove strategije EU za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama. Međusobni odnos šumarstva, prerade drva i proizvodnje namještaja mora biti partnerski, jer njihov održivi razvoj ne može biti ostvaren bez međusobne suradnje i koordiniranog rada.
1.1.1.Resursna osnovica
Prema Šumskogospodarskoj osnovi područja Republike Hrvatske za razdoblje 2016. – 2025.10, ukupna površina šuma i šumskog zemljišta na šumskogospodarskom području je 2 759 039,05 ha. Od ukupne površine šuma i šumskog zemljišta, u državnom vlasništvu je 2 097 318,16 ha ili 76%, a 661.720,89 ha ili 24% u vlasništvu je šumoposjednika. HŠ d.o.o. gospodare s 97% ukupne površine šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu RH, a preostalih 3% koriste tijela državne uprave i pravne osobe čiji je osnivač RH, od kojih s 3426,46 ha šuma gospodari Šumarski fakultet Sveučilište u Zagrebu.
10 2016.:Šumskogospodarski plan na temelju kojeg se gospodari šumama i šumskim zemljištem na šumskogospodarskom području RH. Osnovom područja utvrđuje se ekološka, gospodarska i socijalna podloga za biološko poboljšavanje šuma i povećanje šumske proizvodnje na šumskogospodarskom području. Osnova područja vrijedi za razdoblje 1.1.2016. - 31.12.2025. godine, i predstavlja obnovu Osnove područja koja je imala važnost 1.1.2006. - 31.12.2015.
Desetogodišnji etat u šumama kojima gospodare HŠ d.o.o. je propisan u količini od 64.196.393 m³. ŠGOP je utvrđena drvna zaliha od 418.618.277 m³ (od toga 315.848.684 m³ u državnim šumama kojima gospodare HŠ d.o.o., 83.704.258 m³ u šumoposjedničkim šumama i 19.065.335 m³ u državnim šumama koje koriste tijela državne uprave i pravne osobe čiji je osnivač RH). Tečajni godišnji volumni prirast drvne zalihe iznosi 10.146.149 m³ (od toga 7.495.075 m³ u državnim šumama kojima gospodare HŠ d.o.o., 2.213.745 m³ u šumoposjedničkim šumama i 437.329 m³ u državnim šumama koje koriste tijela državne uprave i pravne osobe čiji je osnivač RH). Najveći dio drvne zalihe na razini šumskogospodarskog područja čine bukva (37,21%), hrast lužnjak (11,55%), hrast kitnjak (9,38%), obični grab (8,39%) i jela (7,90%).
Resursni potencijal šumoposjedničkih šuma ne smije biti zanemaren u opskrbi drvnom sirovinom, jer prema službenim podacima nadležne Savjetodavne službe, šumoposjedničke šume zauzimaju 24% od ukupne površine šuma u RH. Prema ŠGOP, površina šumoposjedničkih šuma iznosi 661.721 ha od toga ukupna drvna zaliha iznosi 83.704.258 m³, a tečajni godišnji volumni prirast iznosi 2.213.745 m³. Desetogodišnji etat je propisan u količini od 15.649.957 m³. Unatoč velikom potencijalu šumoposjedničkih šuma, prisutan je problem usitnjenosti posjeda, nesređenosti imovinsko - pravnih odnosa, te kao posljedica lošeg gospodarenja, i niži uzgojni oblici na puno područja.
STRATEGIJA RAZVOJA
PRERADE DRVA I PROIZVODNJE NAMJEŠTAJA
REPUBLIKE HRVATSKE 2017. - 2020.
POPIS TABLICA
Tablica 1. Klasifikacija prerade drva
Tablica 2. Klasifikacija proizvodnje namještaja
Tablica 3. Veličina i broj poslovnih subjekata u preradi drva i proizvodnji namještaja u 2015. godini
Tablica 4. Prosječan broj zaposlenih u preradi drva i proizvodnji namještaja u razdoblju od 2012. do 2015. godine
Tablica 5. Prosječna mjesečno isplaćena neto plaća zaposlenih u preradi drva i proizvodnji namještaja u razdoblju od 2012. do 2015. godine
Tablica 6. Klasifikacija zaposlenih prema stupnju stručne spreme u preradi drva i proizvodnji namještaja, na dan 31. ožujka 2015. godine
Tablica 7. Prostorna raspoređenost prerade drva i proizvodnje namještaja po županijama RH, 2015. godine
Tablica 8. Ukupan prihod prerade drva i proizvodnje namještaja u 2014. i 2015. godini
Tablica 9. Međunarodna robna razmjena prerade drva i proizvodnje namještaja s ekonomskim grupacijama zemalja u razdoblju od 2014. do 2015. godine (mil. €)
Tablica 10. SWOT analiza prerade drva
Tablica 11. SWOT analiza proizvodnje namještaja
Tablica 12. Analiza odabranih makroekonomskih pokazatelja prerade drva i proizvodnje namještaja u razdoblju od 2012. do 2015. godine
Tablica 13. Dodana vrijednost prerade drva i proizvodnje namještaja prema troškovima proizvodnih čimbenika u razdoblju od 2011 do 2013. izražena u kunama
Tablica 14. Utjecaj promjene važnih makroekonomskih veličina prerade drva i proizvodnje namještaja na promjenu isporuke dobara na jedinstveno tržište EU i izvoza u treće zemlje
Tablica 15. Dinamika provedbe razvojnih mjera prioritetnih područja razvoja Strategije
Tablica 16. Prikaz aktivnosti i podaktivnosti razvojnih mjera prioritetnih područja razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja
Tablica 17. Finan ciranje mjera i aktivnosti Strategije u razdoblju od 2016. do 2019. godine .
POPIS KORIŠTENIH KRATICA I OZNAKA
OZNAKE
cca.Otprilike
€Euro
haHektar
m³Kubični metar ili kubni metar
mil.Milijun
mld.Milijarda
KRATICE
APPRRR Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
BDPBruto domaći proizvod
C16Područje djelatnosti prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala
C31Područje djelatnosti proizvodnja namještaja
CARDSCommunity Assistance for Reconstruction, Development and Stability -
Pomoć Zajednice za obnovu, razvoj i stabilizaciju
CEFTACentral European Free Trade Agreement –
Srednje-europski ugovor o slobodnoj trgovini
CNC Computer Numerical Control - kompjuterska numerička kontrola
DZSDržavni zavod za statistiku
EBITDA Earnings Before Interest, Taxes, Depreciation and Amortization - Dobit prije kamata, poreza i amortizacije
EBITDAEarnings Before Interest, Taxes, Depreciation and Amortization - Zarada prije kamata, oporezivanja i amortizacije
EFTA European Free Trade Association- Europska slobodna trgovinska zona
EKEuropska komisija
EUEuropska unija
FINAFinancijska agencija
FSCForest Stewardship Council - Vijeće za nadzor šuma
FSC CoCFSC Chain of Custody – FSC Neprekinuti lanac brige
FZOEUFond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
HGKHrvatska gospodarska komora
HKAHrvatska komora arhitekata
HKIŠDTHrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije
HKOHrvatski kvalifikacijski okvir
HOKHrvatska obrtnička komora
HRKHrvatska kuna
HŠ d.o.o.Hrvatske šume društvo s ograničenom odgovornošću
HUPHrvatska udruga poslodavaca
ICTInformation and Communication Technologies-Informacijske i komunikacijske tehnologije
IPOInitial Public Offering - Prva javna ponuda
JLP(R)SJedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
KV Kvalificiran radnik
MINGOMinistarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta
MPMinistarstvo poljoprivrede
MRRFEUMinistarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
MSPMala i srednja poduzeća
MZOIEMinistarstvo zaštite okoliša i energetike
NKDNacionalna klasifikacija djelatnosti
NKV Nekvalificiran radnik
NNNarodne novine
NUTS Nomenclature des unitésterritoriales statistiques –
Nacionalna klasifikacija prostornih jedinica za statistiku
OIEObnovljivi izvori energije
OKFŠOpćekorisne funkcije šuma
OPECOrganization of the Petroleum Exporting Countries –
Organizacija zemalja izvoznica nafte
PKV Polukvalificiran radnik
RHRepublika Hrvatska
SWOTStrengths - Weaknesses - Opportunities – Threats –
Snage - slabosti - prilike - prijetnje
ŠGOPŠumskogospodarska osnova područja
VKVVisokokvalificiran radnik
KAZALO POJMOVA
Biomasa (a) proizvodi koji sadrže bilo kakve biljne tvari iz poljoprivrede ili šumarstva koje se mogu iskoristiti kao gorivo u smislu oporabe njihovog energetskog sadržaja; i (b) sljedeći ostatak: biljni ostatak iz poljoprivrede i šumarstva; ii. biljni ostatak iz prehrambene industrije, ako se koristi za dobivanje toplinske energije; iii. vlaknasti biljni ostatak iz proizvodnje primarne celuloze i iz proizvodnje papira iz celuloze, ako je suspaljen na mjestu proizvodnje a i ako se koristi za proizvodnju toplinske energije; iv. ostatak od pluta; v. drveni ostatak osim drvenog ostataka koji može sadržavati halogenirane organske spojeve ili teške metale kao posljedicu obrade sredstvima za zaštitu drva ili premazima, što posebno obuhvaća drvni ostatak koji potječe iz ostataka nastaloga gradnjom ili rušenjem. 1
1 2010.:Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. godine o industrijskim emisijama (integrirano sprječavanje i kontrola onečišćenja) (SL L 334, 17.12.2010.).
CEFTA međunarodna ekonomska organizacija koju čine članice Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Moldavija, Srbija i Kosovo.
Dizajn kreativna djelatnost s ciljem uspostave višestrukih kvaliteta predmeta, proizvodnje, usluga i njihovih sustava tijekom cijelog životnog ciklusa 2 .
2 International Council of Societies of Industrial Design (ICSID) - Međunarodno vijeće društava industrijskog dizajna, http://wdo.org/.
Dizajner osoba čija je djelatnost stvaralačka i kreativna, bez obzira da li uključuje proizvodnju i/ili usluge.
Drvo proizvod drvenastih, vaskularnih i višegodišnjih biljaka koje imaju razvijeno trajno stablo, a građene su od sekundarnog tkiva.
EBITDA marža pokazuje postotak rezultata na EBITDA razini (dobit prije kamata, poreza i amortizacije) u odnosu na poslovni prihod, odnosno dio prihoda koji preostaje nakon podmirenja redovitih troškova/rashoda poslovanja.
EBITDA pokazatelj utvrđuje koliki postotak dobitka prije kamata, poreza i amortizacije ostaje poslovnom subjektu po svakoj jedinici (1 HRK) poslovnih prihoda (EBITDA marža).
Ekonomičnost mjerilo uspješnosti poslovanja koje izražava odnos između ostvarenih učinaka i količine rada, predmeta rada, sredstava za rad i tuđih usluga potrebnih za njihovo ostvarenje.
Etat sječiva drvna masa koja označava količinu drvne mase koju je dopušteno iskorištavati u gospodarske svrhe.
FSC neovisno međunarodno tijelo koje organizacijama daje dozvolu za izdavanje FSC certifikata.
FSC certifikacija predstavlja potvrđivanje gospodarenja šumama prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima.
FSC CoC certifikacija predstavlja potvrđivanje lanca brige za održivi razvoj svjetskih šumskih resursa, šumskih ekosustava, a time i ekološke ravnoteže.
Inovacija novi proizvod ili usluga ili bitno tehničko-tehnološko unaprjeđenje postojećeg proizvoda ili usluge, odnosno primjena nove i poboljšane ideje, postupka, dobra, usluge, procesa koja donosi nove koristi ili kvalitetu u primjeni.
Javni naručitelji Republika Hrvatska, odnosno državna tijela RH, JLP(R)S i pravne osobe koje su osnovane za određene svrhe radi zadovoljavanja potreba u općem interesu, koje nemaju industrijski ili trgovački značaj i ispunjavaju jedan od uvjeta propisanih Zakonom3.
3 Članak 5. Zakona o javnoj nabavi (NN 120/16).
Klaster jedinstvena interesna udruženja poduzetnika i trgovačkih društava koja u suradnji s državnim institucijama i akademskom zajednicom nastoje stvoriti dodanu vrijednost za svoje poslovanje unaprjeđivanjem poslovnog okruženja u kojem djeluju.
Kogeneracija postupak istovremene proizvodnje električne i korisne toplinske energije u jedinstvenom procesu.
Konkurentnost sposobnost postizanja tržišnog uspjeha koji vodi visokoproduktivnom gospodarstvu i poboljšanju životnog standarda cjelokupnog stanovništva.
Kreativne industrije industrije koje se zasnivaju na kreativnosti, vještinama i talentu pojedinca, te svoj potencijal za stvaranje zaposlenosti i bogatstva baziraju na proizvodnji i eksploataciji intelektualnog vlasništva.
Kružna ekonomija podrazumijeva povezanosti gospodarskog rasta s korištenjem sirovinskih resursa određenog područja u skladu s održivim razvojem, uz smanjenje emisija ugljikovog dioksida, povećanja energetske učinkovitosti bez negativnog učinka na okoliš i pojavu stakleničkih plinova.
Lohn poslovi poslovi gdje se koristi jeftina radna snaga za sastavljanje gotovih proizvoda, odnosno poslovi oplemenjivanja, dorade i proizvodnje gotovih proizvoda u drugoj zemlji.
Namještaj skupni naziv za proizvode kojima se oprema unutarnji ili vanjski prostor, širokog opsega prema prostoru kojemu je namijenjen, uobičajeno podijeljeni prema materijalima, i to: namještaj od cjelovitog drva, pločasti namještaj, metalni, pleteni i plastični namještaj, i kombinacija dva ili više materijala.
Održivi razvoj razvoj koji izlazi u susret potrebama sadašnjih generacija pri čemu se vodi računa da zadovoljavanje potreba sadašnjih generacija ne dovede u pitanje mogućnosti zadovoljavanja potreba budućih generacija.
OPEC međunarodna organizacija koju čine članice Alžir, Angola, Ekvador, Irak, Iran, Kuvajt, Libija, Nigerija, Katar, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Venezuela.
Produktivnost označava omjer proizvedenih dobara i potrebe za čimbenicima proizvodnje ili uspješnost pri obavljanju nekog posla u odnosu na upotrijebljene resurse.
SWOT analiza analiza u kojoj se prikupljene informacije iz unutarnjega okruženja gospodarskog subjekta kategoriziraju kao prednosti i slabosti, a informacije iz vanjskoga okruženja kategoriziraju se kao prilike ili prijetnje.
Tehničko drvo neobrađeno drvo za tehničku uporabu. Osrženi sekundarni ksilem lignoceluloznog sastava proizveden od vaskularnog bilja iz skupine sjemenjača.
Tehnologičnost svojstvo proizvoda kroz pouzdanost i ekonomičnost.
Transferne cijene na razini jednog decentraliziranog subjekta, cijene po kojima jedna organizacijska jedinica tereti drugu za isporučene dijelove, sklopove, proizvode ili usluge na kojima druga organizacijska jedinica nastavlja proizvodnju ili ih prodaje na eksternom tržištu 4 .
4 2010.:Perčević, Hrvoje, Transferne cijene i njihove porezne implikacije, Računovodstvo i porezi u funkciji gospodarskog razvoja Hrvatske.
Zelena javna nabava postupak pri kojem javna tijela nastoje naručivati robu, usluge i radove koji tijekom svojeg životnog ciklusa imaju manje negativan učinak na okoliš od robe, usluga i radova s istom osnovnom funkcijom koje bi inače naručili 5
5 2008.:COM (2008) 400 final, Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social committee and the Committee of the regions.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
1.
SAŽETAK
Strategija razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja Republike Hrvatske 2017. - 2020. (u daljnjem tekstu: Strategija) prvi je nacionalni strateški dokument izrađen nakon ulaska RH u EU kojim se planira strateški razvoj ekonomskih djelatnosti prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala i proizvodnja namještaja (u daljnjem tekstu: prerada drva i proizvodnja namještaja), čime se prihvaćaju načela i vođenje politika u europskim okvirima. S obzirom na činjenicu da EU nema zajedničku strategiju razvoja prerađivačkih ekonomskih djelatnosti, Strategija je usklađena sa strateškim smjernicama relevantnih nacionalnih strateških dokumenata u programskom razdoblju do 2020. godine, kao što su Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. – 2020., Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013. - 2020., Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2020. godine i Strategija poticanja inovacija Republike Hrvatske 2014. - 2020., kao i strateškim dokumenata EU-e, kao što su Europa 2020 - Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast 6 i Akcijski plan za razvoj poduzetništva 2020 7 . Ova Strategija posebno uvažava strateške smjernice Nove strategija EU-a za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama, uvažavajući njezina rukovodeća načela 8 , a to su:
- održivo gospodarenje šumama i multifunkcionalna uloga šuma, pri čemu se mnogobrojne robe i usluge isporučuju, odnosno pružaju na uravnotežen način te se osigurava zaštita šuma,
- učinkovito korištenje prirodnih dobara pri čemu se optimizira doprinos šuma ruralnom razvitku, rastu i otvaranju radnih mjesta, kao i doprinos djelatnosti koje se temelje na šumama,
- odgovornost za globalne šume, pri čemu se promiču održiva proizvodnja i potrošnja šumskih proizvoda.
6 2010.:Bruxelles, 3.3.2010. COM (2010) 2020 PRIOPĆENJE KOMISIJE EUROPA 2020.
7 2013.:Rezolucija Europskog parlamenta od 21. studenoga 2013. o Akcijskom planu za razvoj poduzetništva 2020. ‒ Ponovno buđenje poduzetničkog duha u Europi (2013/2532(RSP)).
8 2013.:Komunikacija komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Bruxelles, 20.9.2013., COM(2013) 659.
Vlada RH je uvidjela potrebu za strateškim određenjem prema razvoju prerade drva i proizvodnje namještaja pa je Ministarstvo poljoprivrede predvidjelo izradu Strategije Strateškim planom Ministarstva poljoprivrede za razdoblje 2017. - 2019. Ministarstvo poljoprivrede je izradu Strategije temeljilo na tri ključne osnove, a to su:
- partnerstvo svih zainteresiranih strana u procesu izrade i buduće provedbe,
-zajedničko učešće predstavnika javnog i realnog sektora te odgovornost nad učincima provedbe,
- transparentnost postupka izrade kao rezultat rada po radnim tijelima, stručnim timovima, i putem javnog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću.
Poštujući navedene principe, Ministarstvo poljoprivrede izradilo je Strategiju u suradnji s relevantnim strukovnim i stručnim udruženjima gospodarstva Hrvatskom udrugom poslodavaca, Hrvatskom gospodarskom komorom - Udruženjem drvno-prerađivačke industrije i Hrvatskom obrtničkom komorom, sa Sveučilištem u Zagrebu Šumarskim fakultetom, Hrvatskom komorom inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Hrvatskim šumama d.o.o. i Hrvatskim savezom udruga privatnih šumovlasnika, uz stručni doprinos poslovnih subjekata na području djelatnosti prerade drva i proizvodnje namještaja.
Na temelju analize statističkih pokazatelja poslovanja i SWOT analize djelatnosti, proizašli su ključni dijelovi ovoga strateškog dokumenta, a to su:
- povezanost i međuovisnost šumarstva, prerade drva i proizvodnje namještaja,
- potencijali i prepreke razvoju djelatnosti uz preporuke za njihovo poništavanje,
- prioritetna područja razvoja,
- vizija razvoja, opći i strateški ciljevi, razvojne mjere i njihovi učinci,
- način provedbe i praćenja Strategije.
Strategija će omogućiti:
- stvaranje preduvjeta za restrukturiranje postojećeg nezadovoljavajućeg stanja u djelatnostima prerade drva i proizvodnje namještaja,
-stvaranje pretpostavki za potpuno uklanjanje prepreka koje stoje na putu rasta i razvoja djelatnostima prerade drva i proizvodnje namještaja,
- oblikovanje okruženja ekonomski privlačno za nova ulaganja i nove poslovne subjekte.
Strategija će biti provedena putem Akcijskog plana provedbe Strategije za razdoblje od 2017. do 2020. godine, koji će biti način praćenja i prilagođavanja usvojenih strateških mjera novim okolnostima i promjenama, te procjena učinkovitosti strateških mjera preko jasno definiranih pokazatelja. Ministarstvo poljoprivrede redovno će Vladi RH za svaku prethodnu godinu provedbe Strategije podnositi godišnja pisana izvješća.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
2.
POLAZIŠTE I OKVIR STRATEGIJE
Dosadašnjim pristupom djelatnostima prerade drva i proizvodnje namještaja nije bilo moguće stvoriti preduvjete za njihov razvoj. Vlada RH je uvidjela potrebu za određenjem prema njihovu razvoju, pogotovo imajući u vidu da država raspolaže pretežitim dijelom drvnog resursa koji je isključiva sirovinska osnova prerade drva, dok je drvo jedan od najvažnijih materijala u proizvodnji namještaja. Komparativna prednost proizvodnje namještaja je upravo raspoloživost kvalitetne drvne sirovine, što navodi i na strateško opredjeljenje razvoja ove djelatnosti koji se temelji na drvnoj sirovini, odnosno na proizvodnju namještaja od cjelovitog drva, jer takav proizvod ostvaruje najveću novostvorenu vrijednost po jedinici količine drvne sirovine.
Prvo polazište za izradu Strategije nalazi se u strateškom dokumentu Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. - 2020. (NN 126/14.), koja je uzevši ključne osobine modela vrednovanja i rangiranja ekonomskih djelatnosti i njihovih poddjelatnosti (orijentacija na međunarodnu razmjenu dobara, profitabilnost i veličina po kriteriju broja zaposlenih), ukupnu industriju RH podijelila na pet skupina nazvanih simboličnim imenima (pokretači, čuvari, upitnici, problematični i bezutjecajni). Poddjelatnost C16.2 - Proizvodnja proizvoda od drva, pluta, slame i pletarskih materijala i poddjelatnost C31.0 - Proizvodnja namještaja su svrstane u skupinu „pokretači“, odnosno poddjelatnost orijentiranu na međunarodnu razmjenu dobara, unutar djelatnosti C16 i C31, koje ostvaruju pozitivan EBITDA i zapošljavaju značajan broj radnika. Iako proizvodnja namještaja, prema pretpostavkama i kriterijima modela vrednovanja, u cijelosti nije ušla sa svim svojim poddjelatnostima u skupinu „pokretači“, ipak je njezina uloga prepoznata u nacionalnom gospodarstvu pa je prepoznata i kao strateška ekonomska djelatnost RH. Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. - 2020. je definirala horizontalne mjere koje su usmjerene na uređivanje institucionalnog okvira koji bi trebao osigurati poticajno i sigurno okruženje za obavljanje poslovnih aktivnosti na svim razinama, i za sve djelatnosti. Strategija, uvažavajući složenosti i specifičnosti prerade drva i proizvodnje namještaja te vanjske čimbenike i ograničenja, definira njihove modele razvoja i vertikalne mjere koje su ostvarive u programskom razdoblju, te definira razvojne modele i strateške mjere koje su ostvarive isključivo kroz dugoročno razdoblje, ali njihovom će realizacijom prerada drva i proizvodnja namještaja dosegnuti održivu razinu gospodarskog rasta i konkurentnosti.
Drugo polazište za izradu Strategije su strateški dokumenti EU o kružnoj ekonomiji, bioekonomiji i zelenom gospodarstvu, a posebnu važnost ima Nova strategija EU za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama iz 2013. godine i njezini provedbeni dokumenti. Preporuka Strategije jest ugrađivanje načela međusobne povezanosti šuma i sektora koji se temelji na šumama s razvojem ruralnih područja u sve buduće strateške dokumente koji će usmjeravati strateški razvoj prerade drva i proizvodnje namještaja. Međusobna povezanost treba osigurati jedan od glavnih ciljeva Nove strategije EU za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama, a to je kroz ruralni razvoj osigurati ekonomsku, socijalnu i prostornu koheziju RH i EU. Na ovakav način stvaraju se pretpostavke za gospodarski rast, razvoj, investicije i zapošljavanje te ostanak stanovništva u ruralnim područjima.
Uzevši u obzir strukturu poslovnih subjekata u preradi drva i proizvodnji namještaja te ciljeve koji se žele postići, Strategiju zauzima jasan stav da je strateški izbor kružna ekonomija velikog broja malih i srednjih poslovnih subjekata raspoređenih pretežito u ruralnim područjima RH. Ovakav stav uvjetovat će i modele opskrbe drvnom sirovinom u državnom vlasništvu, držeći da se sirovina prioritetno treba preraditi u lokalnim proizvodnim kapacitetima, i biti u funkciji ostvarenja ciljeva Strategije. Strategija ne promatra šume isključivo kao izvor drvne sirovine već kao složeni ekosustav s multifunkcionalnom ulogom u društvu, posebno vodeći računa o općekorisnim funkcijama šuma koje su od vitalnog značaja za održanje zraka, vode i tla, kao najvažnijih sastavnica životne sredine čovjeka.
Strategija će u svom programskom razdoblju biti usmjerena i na stvaranje trenutno nepostojeće institucionalne podrške kojom će se osigurati preduvjeti održivog gospodarskog rasta i razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja, i bit će usmjerena na stvaranje podloge za izradu sljedeće srednjoročne ili dugoročne strategije. Strategijom utvrđene pojedine strateške mjere bit će dugoročnog karaktera, što će zahtijevati njihovu obuhvaćenost novim strateškim dokumentom za novo programsko razdoblje.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
3.
UVOD
Prerada drva i proizvodnja namještaja imaju komparativne prednosti, i to dugogodišnju tradiciju, visok potencijal domaće sirovine, potencijal lokacije, relativno niska ulaganja u pojedine poslovne procese te dobru prostornu raspoređenost poslovnih subjekata, a koje treba pretvoriti u konkurentske.
Desetljećima prisutne strukturne neravnoteže, osobito tečajna politika, negativno utječu na konkurentnost prerade drva i proizvodnje namještaja. Negativan utjecaj je osobito izražen kod ovih djelatnosti jer su pretežito orijentirane na isporuku dobara na jedinstveno tržište EU i izvoz u treće zemlje. Za sada ne postoje koherentne mjere industrijske politike koje bi neutralizirale negativan učinak strukturnih neravnoteža, i tako pokrenule rast i zapošljavanje u ovima za RH i njen ruralni razvoj ključnim ekonomskim djelatnostima.
Prerada drva i proizvodnja namještaja imaju značajnu ulogu u nacionalnom gospodarstvu koja se primarno ogleda kroz:
- poslovni subjekti su raspoređeni po ruralnim područjima, i tako zauzimaju značajno mjesto u konceptu ruralnog razvoja, posebice u područjima od posebne državne skrbi koja se prostiru najvećim dijelom ruralnih prostora,
- prema prosječnom broju zaposlenih po jednom poslovnom subjektu, djelatnosti imaju obilježje malog gospodarstva koje je nositelj zapošljavanja i ravnomjernog regionalnog razvoja,
- uporaba drva ima poseban značaj za razvoj zelenog gospodarstva i zelenih tehnologija 9 ,
- unatoč zapošljavanju velikog broja radnika i značaju u međunarodnoj razmjeni države, djelatnosti trenutno ostvaruju nisku dodanu vrijednost što ostavlja veliki prostor za poboljšanje u ovome segmentu poslovnih rezultata.
9 2011.: Vlada RH, Strateške odrednice za razvoj zelenog gospodarstva. Strateške odrednice zelenog razvoja izrađene su s ciljem usmjeravanja dugoročnog razvoja države prema održivom razvoju, zaštiti okoliša, iskorištenju prirodnih resursa i učinkovitom gospodarenju u svim segmentima gospodarstva, javnih i osobnih potreba.
Važnost prerade drva i proizvodnje namještaja proizlazi i iz važnosti strateškog dokumenta Europa 2020 - Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast, iz razloga realizacije jednog od njezinih pet glavnih ciljeva u kojoj predmetne djelatnosti imaju značajnu ulogu, a to je poticanje učinkovitog korištenja resursa i povećanje primjene zelenih tehnologija uz povećanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.
S pravom politikom razvoja, institucionalnom i koordiniranom podrškom na svim razinama javnog i realnog sektora, prerada drva i proizvodnja namještaja mogu zauzeti značajan tržišni udjel, doprinijeti otvaranju novih radnih mjesta i biti snažan partner s njima povezanim prerađivačkim i uslužnim djelatnostima.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
1.1.
ODNOS ŠUMARSTVA, PRERADE DRVA I PROIZVODNJE NAMJEŠTAJA
Šuma predstavlja jedno od najvažnijih prirodnih bogatstava RH na čijoj se osnovi razvilo šumarstvo kao djelatnost iz koje proizlazi mogućnost razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja. RH uslijed manjeg intenziteta iskorištavanja u prošlosti, održivog gospodarenja i sustavne brige o šumskim površinama raspolaže kvalitetnom i certificiranom drvnom sirovinom. Dodatna specifičnost šuma RH jest njihova autohtonost, dok su u ostalim državama članicama EU većinom prisutne takozvane plantažne šume, odnosno umjetnim putem uzgajana stabla lošije kvalitete. Upravo zbog kvalitetne i certificirane drvne sirovine, ali i njezine cijene, RH je poželjan dobavljač svim kupcima. Ekološka svijest je postala nezaobilazan način razmišljanja kupaca, pogotovo u industrijski razvijenim zemljama. HŠ d.o.o. koje gospodare glavninom šuma i šumskih zemljišta RH nositelji su FSC certifikata za gospodarenje šumama, što znači da se istima gospodari u skladu s načelima održivosti. Prerada drva i proizvodnja namještaja upravo kroz prerade domaće sirovine ostvaruju komparativnu prednost.
Šumarstvo, prerada drva i proizvodnja namještaja su ekonomske djelatnosti povezane u lanac stvaranja dodane vrijednosti, te su pravi primjer kružnog gospodarstva kao strateške odrednice politika EU. S obzirom na teritorijalnu rasprostranjenost šuma i prostornu raspoređenost poslovnih subjekata najvećim djelom u gospodarski slabo razvijenim područjima, prerada drva i proizvodnja namještaja doprinose ostvarenju ciljeva politike ravnomjernijeg regionalnog razvoja države, a to su zapošljavanje i zadržavanje stanovništva u malim uglavnom ruralnim sredinama, što su ključni ciljevi Nove strategije EU za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama. Međusobni odnos šumarstva, prerade drva i proizvodnje namještaja mora biti partnerski, jer njihov održivi razvoj ne može biti ostvaren bez međusobne suradnje i koordiniranog rada.
1.1.1. Resursna osnovica
Prema Šumskogospodarskoj osnovi područja Republike Hrvatske za razdoblje 2016. – 2025. 10 , ukupna površina šuma i šumskog zemljišta na šumskogospodarskom području je 2 759 039,05 ha. Od ukupne površine šuma i šumskog zemljišta, u državnom vlasništvu je 2 097 318,16 ha ili 76%, a 661.720,89 ha ili 24% u vlasništvu je šumoposjednika. HŠ d.o.o. gospodare s 97% ukupne površine šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu RH, a preostalih 3% koriste tijela državne uprave i pravne osobe čiji je osnivač RH, od kojih s 3426,46 ha šuma gospodari Šumarski fakultet Sveučilište u Zagrebu.
10 2016.:Šumskogospodarski plan na temelju kojeg se gospodari šumama i šumskim zemljištem na šumskogospodarskom području RH. Osnovom područja utvrđuje se ekološka, gospodarska i socijalna podloga za biološko poboljšavanje šuma i povećanje šumske proizvodnje na šumskogospodarskom području. Osnova područja vrijedi za razdoblje 1.1.2016. - 31.12.2025. godine, i predstavlja obnovu Osnove područja koja je imala važnost 1.1.2006. - 31.12.2015.
Desetogodišnji etat u šumama kojima gospodare HŠ d.o.o. je propisan u količini od 64.196.393 m³. ŠGOP je utvrđena drvna zaliha od 418.618.277 m³ (od toga 315.848.684 m³ u državnim šumama kojima gospodare HŠ d.o.o., 83.704.258 m³ u šumoposjedničkim šumama i 19.065.335 m³ u državnim šumama koje koriste tijela državne uprave i pravne osobe čiji je osnivač RH). Tečajni godišnji volumni prirast drvne zalihe iznosi 10.146.149 m³ (od toga 7.495.075 m³ u državnim šumama kojima gospodare HŠ d.o.o., 2.213.745 m³ u šumoposjedničkim šumama i 437.329 m³ u državnim šumama koje koriste tijela državne uprave i pravne osobe čiji je osnivač RH). Najveći dio drvne zalihe na razini šumskogospodarskog područja čine bukva (37,21%), hrast lužnjak (11,55%), hrast kitnjak (9,38%), obični grab (8,39%) i jela (7,90%).
Resursni potencijal šumoposjedničkih šuma ne smije biti zanemaren u opskrbi drvnom sirovinom, jer prema službenim podacima nadležne Savjetodavne službe, šumoposjedničke šume zauzimaju 24% od ukupne površine šuma u RH. Prema ŠGOP, površina šumoposjedničkih šuma iznosi 661.721 ha od toga ukupna drvna zaliha iznosi 83.704.258 m³, a tečajni godišnji volumni prirast iznosi 2.213.745 m³. Desetogodišnji etat je propisan u količini od 15.649.957 m³. Unatoč velikom potencijalu šumoposjedničkih šuma, prisutan je problem usitnjenosti posjeda, nesređenosti imovinsko - pravnih odnosa, te kao posljedica lošeg gospodarenja, i niži uzgojni oblici na puno područja.