STRATEGIJA RAZVOJA
PRERADE DRVA I PROIZVODNJE NAMJEŠTAJA
REPUBLIKE HRVATSKE 2017. - 2020.
Tablica 1. Klasifikacija prerade drva
Tablica 2. Klasifikacija proizvodnje namještaja
Tablica 8. Ukupan prihod prerade drva i proizvodnje namještaja u 2014. i 2015. godini
Tablica 10. SWOT analiza prerade drva
Tablica 11. SWOT analiza proizvodnje namještaja
Tablica 15. Dinamika provedbe razvojnih mjera prioritetnih područja razvoja Strategije
Tablica 17. Finan ciranje mjera i aktivnosti Strategije u razdoblju od 2016. do 2019. godine .
POPIS KORIŠTENIH KRATICA I OZNAKA
OZNAKE
cca.Otprilike
€Euro
haHektar
m³Kubični metar ili kubni metar
mil.Milijun
mld.Milijarda
KRATICE
APPRRR Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
BDPBruto domaći proizvod
C16Područje djelatnosti prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala
C31Područje djelatnosti proizvodnja namještaja
CARDSCommunity Assistance for Reconstruction, Development and Stability -
Pomoć Zajednice za obnovu, razvoj i stabilizaciju
CEFTACentral European Free Trade Agreement –
Srednje-europski ugovor o slobodnoj trgovini
CNC Computer Numerical Control - kompjuterska numerička kontrola
DZSDržavni zavod za statistiku
EBITDA Earnings Before Interest, Taxes, Depreciation and Amortization - Dobit prije kamata, poreza i amortizacije
EBITDAEarnings Before Interest, Taxes, Depreciation and Amortization - Zarada prije kamata, oporezivanja i amortizacije
EFTA European Free Trade Association- Europska slobodna trgovinska zona
EKEuropska komisija
EUEuropska unija
FINAFinancijska agencija
FSCForest Stewardship Council - Vijeće za nadzor šuma
FSC CoCFSC Chain of Custody – FSC Neprekinuti lanac brige
FZOEUFond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
HGKHrvatska gospodarska komora
HKAHrvatska komora arhitekata
HKIŠDTHrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije
HKOHrvatski kvalifikacijski okvir
HOKHrvatska obrtnička komora
HRKHrvatska kuna
HŠ d.o.o.Hrvatske šume društvo s ograničenom odgovornošću
HUPHrvatska udruga poslodavaca
ICTInformation and Communication Technologies-Informacijske i komunikacijske tehnologije
IPOInitial Public Offering - Prva javna ponuda
JLP(R)SJedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
KV Kvalificiran radnik
MINGOMinistarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta
MPMinistarstvo poljoprivrede
MRRFEUMinistarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
MSPMala i srednja poduzeća
MZOIEMinistarstvo zaštite okoliša i energetike
NKDNacionalna klasifikacija djelatnosti
NKV Nekvalificiran radnik
NNNarodne novine
NUTS Nomenclature des unitésterritoriales statistiques –
Nacionalna klasifikacija prostornih jedinica za statistiku
OIEObnovljivi izvori energije
OKFŠOpćekorisne funkcije šuma
OPECOrganization of the Petroleum Exporting Countries –
Organizacija zemalja izvoznica nafte
PKV Polukvalificiran radnik
RHRepublika Hrvatska
SWOTStrengths - Weaknesses - Opportunities – Threats –
Snage - slabosti - prilike - prijetnje
ŠGOPŠumskogospodarska osnova područja
VKVVisokokvalificiran radnik
KAZALO POJMOVA
Biomasa (a) proizvodi koji sadrže bilo kakve biljne tvari iz poljoprivrede ili šumarstva koje se mogu iskoristiti kao gorivo u smislu oporabe njihovog energetskog sadržaja; i (b) sljedeći ostatak: biljni ostatak iz poljoprivrede i šumarstva; ii. biljni ostatak iz prehrambene industrije, ako se koristi za dobivanje toplinske energije; iii. vlaknasti biljni ostatak iz proizvodnje primarne celuloze i iz proizvodnje papira iz celuloze, ako je suspaljen na mjestu proizvodnje a i ako se koristi za proizvodnju toplinske energije; iv. ostatak od pluta; v. drveni ostatak osim drvenog ostataka koji može sadržavati halogenirane organske spojeve ili teške metale kao posljedicu obrade sredstvima za zaštitu drva ili premazima, što posebno obuhvaća drvni ostatak koji potječe iz ostataka nastaloga gradnjom ili rušenjem. 1
1 2010.:Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. godine o industrijskim emisijama (integrirano sprječavanje i kontrola onečišćenja) (SL L 334, 17.12.2010.).
CEFTA međunarodna ekonomska organizacija koju čine članice Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Moldavija, Srbija i Kosovo.
Dizajn kreativna djelatnost s ciljem uspostave višestrukih kvaliteta predmeta, proizvodnje, usluga i njihovih sustava tijekom cijelog životnog ciklusa 2 .
2 International Council of Societies of Industrial Design (ICSID) - Međunarodno vijeće društava industrijskog dizajna, http://wdo.org/.
Dizajner osoba čija je djelatnost stvaralačka i kreativna, bez obzira da li uključuje proizvodnju i/ili usluge.
Drvo proizvod drvenastih, vaskularnih i višegodišnjih biljaka koje imaju razvijeno trajno stablo, a građene su od sekundarnog tkiva.
EBITDA marža pokazuje postotak rezultata na EBITDA razini (dobit prije kamata, poreza i amortizacije) u odnosu na poslovni prihod, odnosno dio prihoda koji preostaje nakon podmirenja redovitih troškova/rashoda poslovanja.
EBITDA pokazatelj utvrđuje koliki postotak dobitka prije kamata, poreza i amortizacije ostaje poslovnom subjektu po svakoj jedinici (1 HRK) poslovnih prihoda (EBITDA marža).
Ekonomičnost mjerilo uspješnosti poslovanja koje izražava odnos između ostvarenih učinaka i količine rada, predmeta rada, sredstava za rad i tuđih usluga potrebnih za njihovo ostvarenje.
Etat sječiva drvna masa koja označava količinu drvne mase koju je dopušteno iskorištavati u gospodarske svrhe.
FSC neovisno međunarodno tijelo koje organizacijama daje dozvolu za izdavanje FSC certifikata.
FSC certifikacija predstavlja potvrđivanje gospodarenja šumama prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima.
FSC CoC certifikacija predstavlja potvrđivanje lanca brige za održivi razvoj svjetskih šumskih resursa, šumskih ekosustava, a time i ekološke ravnoteže.
Inovacija novi proizvod ili usluga ili bitno tehničko-tehnološko unaprjeđenje postojećeg proizvoda ili usluge, odnosno primjena nove i poboljšane ideje, postupka, dobra, usluge, procesa koja donosi nove koristi ili kvalitetu u primjeni.
Javni naručitelji Republika Hrvatska, odnosno državna tijela RH, JLP(R)S i pravne osobe koje su osnovane za određene svrhe radi zadovoljavanja potreba u općem interesu, koje nemaju industrijski ili trgovački značaj i ispunjavaju jedan od uvjeta propisanih Zakonom3.
3 Članak 5. Zakona o javnoj nabavi (NN 120/16).
Klaster jedinstvena interesna udruženja poduzetnika i trgovačkih društava koja u suradnji s državnim institucijama i akademskom zajednicom nastoje stvoriti dodanu vrijednost za svoje poslovanje unaprjeđivanjem poslovnog okruženja u kojem djeluju.
Kogeneracija postupak istovremene proizvodnje električne i korisne toplinske energije u jedinstvenom procesu.
Konkurentnost sposobnost postizanja tržišnog uspjeha koji vodi visokoproduktivnom gospodarstvu i poboljšanju životnog standarda cjelokupnog stanovništva.
Kreativne industrije industrije koje se zasnivaju na kreativnosti, vještinama i talentu pojedinca, te svoj potencijal za stvaranje zaposlenosti i bogatstva baziraju na proizvodnji i eksploataciji intelektualnog vlasništva.
Kružna ekonomija podrazumijeva povezanosti gospodarskog rasta s korištenjem sirovinskih resursa određenog područja u skladu s održivim razvojem, uz smanjenje emisija ugljikovog dioksida, povećanja energetske učinkovitosti bez negativnog učinka na okoliš i pojavu stakleničkih plinova.
Lohn poslovi poslovi gdje se koristi jeftina radna snaga za sastavljanje gotovih proizvoda, odnosno poslovi oplemenjivanja, dorade i proizvodnje gotovih proizvoda u drugoj zemlji.
Namještaj skupni naziv za proizvode kojima se oprema unutarnji ili vanjski prostor, širokog opsega prema prostoru kojemu je namijenjen, uobičajeno podijeljeni prema materijalima, i to: namještaj od cjelovitog drva, pločasti namještaj, metalni, pleteni i plastični namještaj, i kombinacija dva ili više materijala.
Održivi razvoj razvoj koji izlazi u susret potrebama sadašnjih generacija pri čemu se vodi računa da zadovoljavanje potreba sadašnjih generacija ne dovede u pitanje mogućnosti zadovoljavanja potreba budućih generacija.
OPEC međunarodna organizacija koju čine članice Alžir, Angola, Ekvador, Irak, Iran, Kuvajt, Libija, Nigerija, Katar, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Venezuela.
Produktivnost označava omjer proizvedenih dobara i potrebe za čimbenicima proizvodnje ili uspješnost pri obavljanju nekog posla u odnosu na upotrijebljene resurse.
SWOT analiza analiza u kojoj se prikupljene informacije iz unutarnjega okruženja gospodarskog subjekta kategoriziraju kao prednosti i slabosti, a informacije iz vanjskoga okruženja kategoriziraju se kao prilike ili prijetnje.
Tehničko drvo neobrađeno drvo za tehničku uporabu. Osrženi sekundarni ksilem lignoceluloznog sastava proizveden od vaskularnog bilja iz skupine sjemenjača.
Tehnologičnost svojstvo proizvoda kroz pouzdanost i ekonomičnost.
Transferne cijene na razini jednog decentraliziranog subjekta, cijene po kojima jedna organizacijska jedinica tereti drugu za isporučene dijelove, sklopove, proizvode ili usluge na kojima druga organizacijska jedinica nastavlja proizvodnju ili ih prodaje na eksternom tržištu 4 .
4 2010.:Perčević, Hrvoje, Transferne cijene i njihove porezne implikacije, Računovodstvo i porezi u funkciji gospodarskog razvoja Hrvatske.
Zelena javna nabava postupak pri kojem javna tijela nastoje naručivati robu, usluge i radove koji tijekom svojeg životnog ciklusa imaju manje negativan učinak na okoliš od robe, usluga i radova s istom osnovnom funkcijom koje bi inače naručili 5
5 2008.:COM (2008) 400 final, Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social committee and the Committee of the regions.
- Ukupno komentara:
- Ukupno općih komentara:
- Ukupno nadopuna teksta:
1.
SAŽETAK
Strategija razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja Republike Hrvatske 2017. - 2020. (u daljnjem tekstu: Strategija) prvi je nacionalni strateški dokument izrađen nakon ulaska RH u EU kojim se planira strateški razvoj ekonomskih djelatnosti prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala i proizvodnja namještaja (u daljnjem tekstu: prerada drva i proizvodnja namještaja), čime se prihvaćaju načela i vođenje politika u europskim okvirima. S obzirom na činjenicu da EU nema zajedničku strategiju razvoja prerađivačkih ekonomskih djelatnosti, Strategija je usklađena sa strateškim smjernicama relevantnih nacionalnih strateških dokumenata u programskom razdoblju do 2020. godine, kao što su Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. – 2020., Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013. - 2020., Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2020. godine i Strategija poticanja inovacija Republike Hrvatske 2014. - 2020., kao i strateškim dokumenata EU-e, kao što su Europa 2020 - Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast 6 i Akcijski plan za razvoj poduzetništva 2020 7 . Ova Strategija posebno uvažava strateške smjernice Nove strategija EU-a za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama, uvažavajući njezina rukovodeća načela 8 , a to su:
- održivo gospodarenje šumama i multifunkcionalna uloga šuma, pri čemu se mnogobrojne robe i usluge isporučuju, odnosno pružaju na uravnotežen način te se osigurava zaštita šuma,
- učinkovito korištenje prirodnih dobara pri čemu se optimizira doprinos šuma ruralnom razvitku, rastu i otvaranju radnih mjesta, kao i doprinos djelatnosti koje se temelje na šumama,
- odgovornost za globalne šume, pri čemu se promiču održiva proizvodnja i potrošnja šumskih proizvoda.
6 2010.:Bruxelles, 3.3.2010. COM (2010) 2020 PRIOPĆENJE KOMISIJE EUROPA 2020.
7 2013.:Rezolucija Europskog parlamenta od 21. studenoga 2013. o Akcijskom planu za razvoj poduzetništva 2020. ‒ Ponovno buđenje poduzetničkog duha u Europi (2013/2532(RSP)).
8 2013.:Komunikacija komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Bruxelles, 20.9.2013., COM(2013) 659.
Vlada RH je uvidjela potrebu za strateškim određenjem prema razvoju prerade drva i proizvodnje namještaja pa je Ministarstvo poljoprivrede predvidjelo izradu Strategije Strateškim planom Ministarstva poljoprivrede za razdoblje 2017. - 2019. Ministarstvo poljoprivrede je izradu Strategije temeljilo na tri ključne osnove, a to su:
- partnerstvo svih zainteresiranih strana u procesu izrade i buduće provedbe,
-zajedničko učešće predstavnika javnog i realnog sektora te odgovornost nad učincima provedbe,
- transparentnost postupka izrade kao rezultat rada po radnim tijelima, stručnim timovima, i putem javnog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću.
Poštujući navedene principe, Ministarstvo poljoprivrede izradilo je Strategiju u suradnji s relevantnim strukovnim i stručnim udruženjima gospodarstva Hrvatskom udrugom poslodavaca, Hrvatskom gospodarskom komorom - Udruženjem drvno-prerađivačke industrije i Hrvatskom obrtničkom komorom, sa Sveučilištem u Zagrebu Šumarskim fakultetom, Hrvatskom komorom inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Hrvatskim šumama d.o.o. i Hrvatskim savezom udruga privatnih šumovlasnika, uz stručni doprinos poslovnih subjekata na području djelatnosti prerade drva i proizvodnje namještaja.
Na temelju analize statističkih pokazatelja poslovanja i SWOT analize djelatnosti, proizašli su ključni dijelovi ovoga strateškog dokumenta, a to su:
- povezanost i međuovisnost šumarstva, prerade drva i proizvodnje namještaja,
- potencijali i prepreke razvoju djelatnosti uz preporuke za njihovo poništavanje,
- prioritetna područja razvoja,
- vizija razvoja, opći i strateški ciljevi, razvojne mjere i njihovi učinci,
- način provedbe i praćenja Strategije.
Strategija će omogućiti:
- stvaranje preduvjeta za restrukturiranje postojećeg nezadovoljavajućeg stanja u djelatnostima prerade drva i proizvodnje namještaja,
-stvaranje pretpostavki za potpuno uklanjanje prepreka koje stoje na putu rasta i razvoja djelatnostima prerade drva i proizvodnje namještaja,
- oblikovanje okruženja ekonomski privlačno za nova ulaganja i nove poslovne subjekte.
Strategija će biti provedena putem Akcijskog plana provedbe Strategije za razdoblje od 2017. do 2020. godine, koji će biti način praćenja i prilagođavanja usvojenih strateških mjera novim okolnostima i promjenama, te procjena učinkovitosti strateških mjera preko jasno definiranih pokazatelja. Ministarstvo poljoprivrede redovno će Vladi RH za svaku prethodnu godinu provedbe Strategije podnositi godišnja pisana izvješća.
2.
POLAZIŠTE I OKVIR STRATEGIJE
Dosadašnjim pristupom djelatnostima prerade drva i proizvodnje namještaja nije bilo moguće stvoriti preduvjete za njihov razvoj. Vlada RH je uvidjela potrebu za određenjem prema njihovu razvoju, pogotovo imajući u vidu da država raspolaže pretežitim dijelom drvnog resursa koji je isključiva sirovinska osnova prerade drva, dok je drvo jedan od najvažnijih materijala u proizvodnji namještaja. Komparativna prednost proizvodnje namještaja je upravo raspoloživost kvalitetne drvne sirovine, što navodi i na strateško opredjeljenje razvoja ove djelatnosti koji se temelji na drvnoj sirovini, odnosno na proizvodnju namještaja od cjelovitog drva, jer takav proizvod ostvaruje najveću novostvorenu vrijednost po jedinici količine drvne sirovine.
Prvo polazište za izradu Strategije nalazi se u strateškom dokumentu Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. - 2020. (NN 126/14.), koja je uzevši ključne osobine modela vrednovanja i rangiranja ekonomskih djelatnosti i njihovih poddjelatnosti (orijentacija na međunarodnu razmjenu dobara, profitabilnost i veličina po kriteriju broja zaposlenih), ukupnu industriju RH podijelila na pet skupina nazvanih simboličnim imenima (pokretači, čuvari, upitnici, problematični i bezutjecajni). Poddjelatnost C16.2 - Proizvodnja proizvoda od drva, pluta, slame i pletarskih materijala i poddjelatnost C31.0 - Proizvodnja namještaja su svrstane u skupinu „pokretači“, odnosno poddjelatnost orijentiranu na međunarodnu razmjenu dobara, unutar djelatnosti C16 i C31, koje ostvaruju pozitivan EBITDA i zapošljavaju značajan broj radnika. Iako proizvodnja namještaja, prema pretpostavkama i kriterijima modela vrednovanja, u cijelosti nije ušla sa svim svojim poddjelatnostima u skupinu „pokretači“, ipak je njezina uloga prepoznata u nacionalnom gospodarstvu pa je prepoznata i kao strateška ekonomska djelatnost RH. Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. - 2020. je definirala horizontalne mjere koje su usmjerene na uređivanje institucionalnog okvira koji bi trebao osigurati poticajno i sigurno okruženje za obavljanje poslovnih aktivnosti na svim razinama, i za sve djelatnosti. Strategija, uvažavajući složenosti i specifičnosti prerade drva i proizvodnje namještaja te vanjske čimbenike i ograničenja, definira njihove modele razvoja i vertikalne mjere koje su ostvarive u programskom razdoblju, te definira razvojne modele i strateške mjere koje su ostvarive isključivo kroz dugoročno razdoblje, ali njihovom će realizacijom prerada drva i proizvodnja namještaja dosegnuti održivu razinu gospodarskog rasta i konkurentnosti.
Drugo polazište za izradu Strategije su strateški dokumenti EU o kružnoj ekonomiji, bioekonomiji i zelenom gospodarstvu, a posebnu važnost ima Nova strategija EU za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama iz 2013. godine i njezini provedbeni dokumenti. Preporuka Strategije jest ugrađivanje načela međusobne povezanosti šuma i sektora koji se temelji na šumama s razvojem ruralnih područja u sve buduće strateške dokumente koji će usmjeravati strateški razvoj prerade drva i proizvodnje namještaja. Međusobna povezanost treba osigurati jedan od glavnih ciljeva Nove strategije EU za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama, a to je kroz ruralni razvoj osigurati ekonomsku, socijalnu i prostornu koheziju RH i EU. Na ovakav način stvaraju se pretpostavke za gospodarski rast, razvoj, investicije i zapošljavanje te ostanak stanovništva u ruralnim područjima.
Uzevši u obzir strukturu poslovnih subjekata u preradi drva i proizvodnji namještaja te ciljeve koji se žele postići, Strategiju zauzima jasan stav da je strateški izbor kružna ekonomija velikog broja malih i srednjih poslovnih subjekata raspoređenih pretežito u ruralnim područjima RH. Ovakav stav uvjetovat će i modele opskrbe drvnom sirovinom u državnom vlasništvu, držeći da se sirovina prioritetno treba preraditi u lokalnim proizvodnim kapacitetima, i biti u funkciji ostvarenja ciljeva Strategije. Strategija ne promatra šume isključivo kao izvor drvne sirovine već kao složeni ekosustav s multifunkcionalnom ulogom u društvu, posebno vodeći računa o općekorisnim funkcijama šuma koje su od vitalnog značaja za održanje zraka, vode i tla, kao najvažnijih sastavnica životne sredine čovjeka.
Strategija će u svom programskom razdoblju biti usmjerena i na stvaranje trenutno nepostojeće institucionalne podrške kojom će se osigurati preduvjeti održivog gospodarskog rasta i razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja, i bit će usmjerena na stvaranje podloge za izradu sljedeće srednjoročne ili dugoročne strategije. Strategijom utvrđene pojedine strateške mjere bit će dugoročnog karaktera, što će zahtijevati njihovu obuhvaćenost novim strateškim dokumentom za novo programsko razdoblje.
3.
UVOD
Prerada drva i proizvodnja namještaja imaju komparativne prednosti, i to dugogodišnju tradiciju, visok potencijal domaće sirovine, potencijal lokacije, relativno niska ulaganja u pojedine poslovne procese te dobru prostornu raspoređenost poslovnih subjekata, a koje treba pretvoriti u konkurentske.
Desetljećima prisutne strukturne neravnoteže, osobito tečajna politika, negativno utječu na konkurentnost prerade drva i proizvodnje namještaja. Negativan utjecaj je osobito izražen kod ovih djelatnosti jer su pretežito orijentirane na isporuku dobara na jedinstveno tržište EU i izvoz u treće zemlje. Za sada ne postoje koherentne mjere industrijske politike koje bi neutralizirale negativan učinak strukturnih neravnoteža, i tako pokrenule rast i zapošljavanje u ovima za RH i njen ruralni razvoj ključnim ekonomskim djelatnostima.
Prerada drva i proizvodnja namještaja imaju značajnu ulogu u nacionalnom gospodarstvu koja se primarno ogleda kroz:
- poslovni subjekti su raspoređeni po ruralnim područjima, i tako zauzimaju značajno mjesto u konceptu ruralnog razvoja, posebice u područjima od posebne državne skrbi koja se prostiru najvećim dijelom ruralnih prostora,
- prema prosječnom broju zaposlenih po jednom poslovnom subjektu, djelatnosti imaju obilježje malog gospodarstva koje je nositelj zapošljavanja i ravnomjernog regionalnog razvoja,
- uporaba drva ima poseban značaj za razvoj zelenog gospodarstva i zelenih tehnologija 9 ,
- unatoč zapošljavanju velikog broja radnika i značaju u međunarodnoj razmjeni države, djelatnosti trenutno ostvaruju nisku dodanu vrijednost što ostavlja veliki prostor za poboljšanje u ovome segmentu poslovnih rezultata.
9 2011.: Vlada RH, Strateške odrednice za razvoj zelenog gospodarstva. Strateške odrednice zelenog razvoja izrađene su s ciljem usmjeravanja dugoročnog razvoja države prema održivom razvoju, zaštiti okoliša, iskorištenju prirodnih resursa i učinkovitom gospodarenju u svim segmentima gospodarstva, javnih i osobnih potreba.
Važnost prerade drva i proizvodnje namještaja proizlazi i iz važnosti strateškog dokumenta Europa 2020 - Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast, iz razloga realizacije jednog od njezinih pet glavnih ciljeva u kojoj predmetne djelatnosti imaju značajnu ulogu, a to je poticanje učinkovitog korištenja resursa i povećanje primjene zelenih tehnologija uz povećanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.
S pravom politikom razvoja, institucionalnom i koordiniranom podrškom na svim razinama javnog i realnog sektora, prerada drva i proizvodnja namještaja mogu zauzeti značajan tržišni udjel, doprinijeti otvaranju novih radnih mjesta i biti snažan partner s njima povezanim prerađivačkim i uslužnim djelatnostima.
1.1.
ODNOS ŠUMARSTVA, PRERADE DRVA I PROIZVODNJE NAMJEŠTAJA
Šuma predstavlja jedno od najvažnijih prirodnih bogatstava RH na čijoj se osnovi razvilo šumarstvo kao djelatnost iz koje proizlazi mogućnost razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja. RH uslijed manjeg intenziteta iskorištavanja u prošlosti, održivog gospodarenja i sustavne brige o šumskim površinama raspolaže kvalitetnom i certificiranom drvnom sirovinom. Dodatna specifičnost šuma RH jest njihova autohtonost, dok su u ostalim državama članicama EU većinom prisutne takozvane plantažne šume, odnosno umjetnim putem uzgajana stabla lošije kvalitete. Upravo zbog kvalitetne i certificirane drvne sirovine, ali i njezine cijene, RH je poželjan dobavljač svim kupcima. Ekološka svijest je postala nezaobilazan način razmišljanja kupaca, pogotovo u industrijski razvijenim zemljama. HŠ d.o.o. koje gospodare glavninom šuma i šumskih zemljišta RH nositelji su FSC certifikata za gospodarenje šumama, što znači da se istima gospodari u skladu s načelima održivosti. Prerada drva i proizvodnja namještaja upravo kroz prerade domaće sirovine ostvaruju komparativnu prednost.
Šumarstvo, prerada drva i proizvodnja namještaja su ekonomske djelatnosti povezane u lanac stvaranja dodane vrijednosti, te su pravi primjer kružnog gospodarstva kao strateške odrednice politika EU. S obzirom na teritorijalnu rasprostranjenost šuma i prostornu raspoređenost poslovnih subjekata najvećim djelom u gospodarski slabo razvijenim područjima, prerada drva i proizvodnja namještaja doprinose ostvarenju ciljeva politike ravnomjernijeg regionalnog razvoja države, a to su zapošljavanje i zadržavanje stanovništva u malim uglavnom ruralnim sredinama, što su ključni ciljevi Nove strategije EU za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama. Međusobni odnos šumarstva, prerade drva i proizvodnje namještaja mora biti partnerski, jer njihov održivi razvoj ne može biti ostvaren bez međusobne suradnje i koordiniranog rada.
Prema Šumskogospodarskoj osnovi područja Republike Hrvatske za razdoblje 2016. – 2025. 10 , ukupna površina šuma i šumskog zemljišta na šumskogospodarskom području je 2 759 039,05 ha. Od ukupne površine šuma i šumskog zemljišta, u državnom vlasništvu je 2 097 318,16 ha ili 76%, a 661.720,89 ha ili 24% u vlasništvu je šumoposjednika. HŠ d.o.o. gospodare s 97% ukupne površine šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu RH, a preostalih 3% koriste tijela državne uprave i pravne osobe čiji je osnivač RH, od kojih s 3426,46 ha šuma gospodari Šumarski fakultet Sveučilište u Zagrebu.
10 2016.:Šumskogospodarski plan na temelju kojeg se gospodari šumama i šumskim zemljištem na šumskogospodarskom području RH. Osnovom područja utvrđuje se ekološka, gospodarska i socijalna podloga za biološko poboljšavanje šuma i povećanje šumske proizvodnje na šumskogospodarskom području. Osnova područja vrijedi za razdoblje 1.1.2016. - 31.12.2025. godine, i predstavlja obnovu Osnove područja koja je imala važnost 1.1.2006. - 31.12.2015.
Desetogodišnji etat u šumama kojima gospodare HŠ d.o.o. je propisan u količini od 64.196.393 m³. ŠGOP je utvrđena drvna zaliha od 418.618.277 m³ (od toga 315.848.684 m³ u državnim šumama kojima gospodare HŠ d.o.o., 83.704.258 m³ u šumoposjedničkim šumama i 19.065.335 m³ u državnim šumama koje koriste tijela državne uprave i pravne osobe čiji je osnivač RH). Tečajni godišnji volumni prirast drvne zalihe iznosi 10.146.149 m³ (od toga 7.495.075 m³ u državnim šumama kojima gospodare HŠ d.o.o., 2.213.745 m³ u šumoposjedničkim šumama i 437.329 m³ u državnim šumama koje koriste tijela državne uprave i pravne osobe čiji je osnivač RH). Najveći dio drvne zalihe na razini šumskogospodarskog područja čine bukva (37,21%), hrast lužnjak (11,55%), hrast kitnjak (9,38%), obični grab (8,39%) i jela (7,90%).
Resursni potencijal šumoposjedničkih šuma ne smije biti zanemaren u opskrbi drvnom sirovinom, jer prema službenim podacima nadležne Savjetodavne službe, šumoposjedničke šume zauzimaju 24% od ukupne površine šuma u RH. Prema ŠGOP, površina šumoposjedničkih šuma iznosi 661.721 ha od toga ukupna drvna zaliha iznosi 83.704.258 m³, a tečajni godišnji volumni prirast iznosi 2.213.745 m³. Desetogodišnji etat je propisan u količini od 15.649.957 m³. Unatoč velikom potencijalu šumoposjedničkih šuma, prisutan je problem usitnjenosti posjeda, nesređenosti imovinsko - pravnih odnosa, te kao posljedica lošeg gospodarenja, i niži uzgojni oblici na puno područja. 11
Dobrom politikom, poticajima iz OKFŠ i fondova EU, može se poboljšati i potaknuti šumoposjednike na kvalitetnije gospodarenje i stvaranje većih prihoda iz vlastite šume. Prema procjeni Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, trenutna ukupna raspoloživa količina drvne biomase u RH za energetske svrhe i za industrijsku proizvodnju iznosi okvirno 3.75 mil. m³ godišnje, od toga šumski nusproizvod 0.75 mil. m³, ogrjevno drvo 2 mil. m³ te ostaci nastali preradom drva 1 mil. m³. Ukupna zaliha mrtvog ležećeg drva 12 iznosi 19 mil. m³ dok mrtvog stojećeg drva iznosi 14.3 mil. m³. Količina drvnog ostatka nastala preradom drva ovisi o vrsti sirovine, načinu prerade, izlaznom asortimanu i kvaliteti ulazne sirovine. Drvni nusproizvod 13 u svim fazama proizvodnje iznosi cca. 47% dok u višim fazama prerade drva taj postotak u odnosu na ulaznu sirovinu iznosi do 67%. Gledajući samo primarnu i doradnu obradu drva, postotak drvnog ostatka iznosi cca. 32%.
11 2016.: Savjetodavna služba -U RH ima cca. 1.2 mil. posjeda sa 600 000 šumoposjednika, što je prosječno manje od 0,5 ha, dok je 13 ha prosječna površina privatnog posjeda u EU.
12 truleće mrtvo drvo. Ovisno o stupnju raspadanja drva, u funkciji je daljnje uporabe kao šumske biomase ili ostvarivanja bioraznolikosti ostavljanjem suhih stojećih i ležećih stabala u šumi.
13 2013.: Članak 14. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13): rezultat proizvodnog procesa čiji primarni cilj nije proizvodnja te tvari ili predmeta, a ispunjava sljedeće uvjete: osigurana daljnja uporaba te tvari ili predmeta; tvar ili predmet može se upotrijebiti izravno bez dodatne obrade, osim uobičajenim industrijskim postupcima; tvar ili predmet nastaje kao sastavni dio proizvodnog postupka; dopuštena je daljnja uporaba tvari ili predmeta, odnosno tvar ili predmet ispunjava sve relevantne zahtjeve u pogledu proizvoda, zaštite okoliša i zdravlja ljudi za tu konkretnu uporabu i neće dovesti do značajnih štetnih učinaka na okoliš ili zdravlje ljudi
Navedeni podaci potvrđuju postojanje dostatne količine šumske biomase i drvnog ostatka u preradi drva i proizvodnji namještaja kao osnovice za značajno povećanje utvrđene kvote kogeneracijskih postrojenja na biomasu s povlaštenom cijenom otkupa struje 14 . Zbog osiguranja energetske samoodrživosti poslovnih subjekata i same države u pogledu toplinske i električne energije te povećanja konkurentnosti prerade drva i proizvodnje namještaja, uz model poticajne cijene nova kogeneracijska postrojenja na šumsku i drvnu biomasu trebaju se primarno graditi u predmetnim djelatnostima 15 .
14 2013.:Nacionalnim akcijskim planom za obnovljive izvore energije do 2020. godine definiran je nacionalni cilj za OIE u RH koji iznosi 20% u bruto neposrednoj potrošnji energije u 2020. godini. Direktivom 2013/18/EZ iz svibnja 2013. godine proširen je dio A. Priloga I. Direktive 2009/28/EZ ciljevima koje mora ispuniti RH.
15 2015.:Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije (NN 133/13., 151/13., 20/14., 107/14., 100/15.).
1.2.2. Nacionalna strategija šumarstva Republike Hrvatske 2016. - 2030.
Temeljna odrednica države pri određivanju strateškog razvoja šumarstva jest stvaranje uvjeta za uravnotežen razvoj šumskih ekosustava gdje održivo i učinkovito korištenje šuma- uvažavajući ekonomsku održivost, ekološku odgovornost i socijalnu pravednost- osigurava višenamjensku ulogu šuma i temelje za šumarstvo te cijeli lanac vrijednosti koje se baziraju na šumama, što uključuje i preradu drva i proizvodnju namještaja.
Nacionalnom strategijom razvoja šumarstva utvrđene su određene prioritetne strateške smjernice razvoja šumarstva koje direktno utječu na razvoj prerade drva i proizvodnje namještaja, i to:
- očuvanje i unaprjeđenje mjera održivog gospodarenja šumama,
- povećanje doprinosa šuma i šumskih zemljišta smanjenju klimatskih promjena,
- osiguranje doprinosa i poveće efikasnosti šumarstva u energetskoj održivosti,
- povećanje proizvodnosti i ekonomskog doprinosa šuma i šumskih zemljišta,
- podizanje razine gospodarenja privatnim šumama,
- jačanje svijesti javnosti o važnosti šuma i njihovih usluga,
- očuvanje postojećih nacionalnih izvora i povećanje korištenja međunarodnih izvora financiranja za očuvanja usluga šuma.
Stvaranje jedinstva šumarske struke i znanosti, kao i uvažavanje njihova rada i postignuća u širokoj stručnoj, znanstvenoj i općoj javnosti od presudne je važnosti za uspjeh provedbe strateških stavova, ali jednako tako i promoviranje šumarstva kao temelja održivog razvoja i zelene bioekonomije.
2.2.
NACIONALNA KLASIFIKACIJA DJELATNOSTI
Tablice 1. i 2. prikazuju djelatnosti i njihove poddjelatnosti prema Odluci o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti iz 2007. godine (NKD 2007.) koja sadržajno i strukturno u potpunosti odgovara europskoj statističkoj klasifikaciji ekonomskih djelatnosti NACE Rev. 2.
Tablica 1. Klasifikacija prerade drva
Područje djelatnosti |
Odjeljak |
Skupina |
Razred |
Naziv |
C |
|
|
|
PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA |
|
16 |
|
|
Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala |
|
|
16.1 |
|
Piljenje i blanjanje drva |
|
16.10 |
Piljenje i blanjanje drva |
||
16.2 |
|
Proizvodnja proizvoda od drva, pluta, slame i pletarskih materijala |
||
|
16.21 |
Proizvodnja furnira i ostalih ploča od drva |
||
16.22 |
Proizvodnja sastavljenog parketa |
|||
16.23 |
Proizvodnja ostale građevne stolarije i elemenata |
|||
16.24 |
Proizvodnja ambalaže od drva |
|||
16.29 |
Proizvodnja ostalih proizvoda od drva, proizvoda od pluta, slame i pletarskih materijala |
Izvor : Odluka o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. - NKD 2007., (NN 58/07.,72/07.)
Tablica 2. Klasifikacija proizvodnje namještaja
Područje djelatnosti |
Odjeljak |
Skupina |
Razred |
Naziv |
C |
|
|
|
PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA |
|
31 |
|
|
Proizvodnja namještaja |
|
|
31.0 |
|
Proizvodnja namještaja |
|
31.01 |
Proizvodnja namještaja za poslovne i prodajne prostore |
||
31.02 |
Proizvodnja kuhinjskog namještaja |
|||
31.03 |
Proizvodnja madraca |
|||
31.09 |
Proizvodnja ostalog namještaja |
Izvor: Odluka o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. - NKD 2007., (NN 58/07.,72/07.)
4. OPIS POSTOJEĆEG STANJA PRERADE DRVA I PROIZVODNJE NAMJEŠTAJA
Poglavlje prikazuje odabrane pokazatelje poslovanja i proizvodnje prerade drva i proizvodnje namještaja za razdoblje od 2012. do 2015. godine, dobivene iz službenog statističkog izvora DZS i administrativnog izvora FINA. Detaljna kvalitativna i kvantitativna analiza prerade drva i proizvodnje namještaja nije prikazana iz razloga jer je sadržana u Industrijskoj strategiji Republike Hrvatske 2014. - 2020., a Strategijom su obuhvaćeni za nju relevantni pokazatelji.
1.1. VELIČINA I BROJ POSLOVNIH SUBJEKATA U PRERADI DRVA I PROIZVODNJI NAMJEŠTAJA
Podpoglavlje prikazuje strukturu djelatnosti prerade drva i proizvodnje namještaja prema veličini poslovnih subjekata. Kao kriteriji razlikovanja poslovnih subjekata prema veličini primjenjuju se kriteriji uređeni Zakonom o računovodstvu (NN 78/15, 134/15) 16 .
16 2015.:Mikro poduzetnici su oni koji ne prelaze granične pokazatelje u dva od sljedeća tri uvjeta: ukupna aktiva 2.600.000,00 kuna, prihod 5.200.000,00 kuna i prosječan broj radnika tijekom poslovne godine 10 radnika. Mali poduzetnici su oni koji ne prelaze granične pokazatelje u dva od sljedeća tri uvjeta: ukupna aktiva 30.000.000,00 kuna, prihod 60.000.000,00 kuna i prosječan broj radnika tijekom poslovne godine 50 radnika. Srednji poduzetnici su oni koji ne prelaze granične pokazatelje u dva od sljedeća tri uvjeta: ukupna aktiva 150.000.000,00 kuna, prihod 300.000.000,00 kuna i prosječan broj radnika tijekom poslovne godine 250 radnika.
Tablica 3. Veličina i broj poslovnih subjekata u preradi drva i proizvodnji namještaja u 2015. godini
|
Veličina i broj |
||||
Oznaka |
Naziv djelatnosti |
mali |
srednji |
veliki |
ukupno |
|
|||||
C16 |
Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala |
959 |
33 |
3 |
995 |
|
Naziv poddjelatnost |
|
|||
C16.1 |
Piljenje i blanjanje drva |
299 |
17 |
2 |
318 |
C16.2 |
Proizvodnja proizvoda od drva, pluta, slame i pletarskih materijala |
660 |
16 |
1 |
677 |
C16.21 |
Proizvodnja furnira i ostalih ploča od drva |
22 |
5 |
0 |
27 |
C16.22 |
Proizvodnja sastavljenog parketa |
14 |
2 |
0 |
16 |
C16.23 |
Proizvodnja ostale građevne stolarije i elemenata |
314 |
5 |
1 |
320 |
C16.24 |
Proizvodnja ambalaže od drva |
61 |
0 |
0 |
61 |
C16.29 |
Proizvodnja ostalih proizvoda od drva, proizvoda od pluta, slame i pletarskih materijala |
249 |
4 |
0 |
253 |
|
Naziv djelatnosti |
|
|||
C31 |
Proizvodnja namještaja
|
655 |
13 |
4 |
672 |
|
Naziv poddjelatnosti |
|
|||
C31.01 |
Proizvodnja namještaja za poslovne i prodajne prostore |
155 |
2 |
0 |
157 |
C31.02 |
Proizvodnja kuhinjskog namještaja |
120 |
0 |
0 |
120 |
C31.03 |
Proizvodnja madraca |
12 |
1 |
2 |
15 |
C31.09 |
Proizvodnja ostalog namještaja |
368 |
10 |
2 |
380 |
UKUPNO |
1.614 |
46 |
7 |
1.667 |
Izvor: FINA, Završni račun za 2015. (na kraju razdoblja)
Na razini prerade drva i proizvodnje namještaja 2015. godine bilo je registrirano ukupno 1.667 poslovnih subjekata, od toga broja u preradi drva bilo je registrirano ukupno 995 poslovnih subjekata dok su u proizvodnji namještaja bila registrirana ukupno 672 poslovna subjekta. Promatrajući djelatnosti prema veličini poslovnih subjekata, u obje djelatnosti prevladavaju mali poslovni subjekti, slijede srednji pa veliki poslovni subjekti. Značajno je veći broj malih poslovnih subjekata u preradi drva (959) u odnosu na proizvodnju namještaja (655). U preradi drva najveći je broj poslovnih subjekata u njezinoj poddjelatnosti proizvodnje proizvoda od drva, pluta, slame i pletarskih materijala (677), a od toga broja je 660 malih poslovnih subjekata. U proizvodnji namještaja najveći je broj poslovnih subjekata u njezinoj poddjelatnosti proizvodnje ostalog namještaja (380), a od toga broja je 368 malih poslovnih subjekata.
Podpoglavlje potvrđuje da djelatnost prerade drva i proizvodnja namještaja imaju obilježje malog gospodarstva. Na temelju vrlo ograničenih dostupnih podataka može se pretpostaviti da su njegove glavne karakteristike vrlo slične karakteristikama ukupnog hrvatskog malog gospodarstva 17 : dobra prilagodljivost tržišnim promjenama, ključna uloga u gospodarskom razvoju regija, nedovoljno razvijene istraživačke, razvojne i inovacijske funkcije, nedovoljna razina obrazovanosti, nedostatak vlastitog kapitala uz otežanu dostupnost kvalitetnih izvora financiranja te nerazvijeni operativni klasteri u funkciji razvoja, uspostave opskrbnih i vrijednosnih lanaca kao i jačanju odnosa između privatnog sektora, visokoškolskih ustanova i javnih istraživačkih organizacija. S druge strane, brojčano prevladavanje poslovnih subjekata u preradi drva u odnosu na proizvodnju namještaja ukazuje da je prerada drva prepoznata od strane malog gospodarstva u sadašnjim uvjetima poslovanja i obzirom na raspoložive čimbenike proizvodnje kao isplativija.
17 Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013. - 2020.
2.2. ZAPOSLENOST U PRERADI DRVA I PROIZVODNJI NAMJEŠTAJA
Podpoglavlje prikazuje kretanje prosječnog broja zaposlenih 18 u preradi drva i proizvodnji namještaja u razdoblju od 2012. do 2015. godine, i njihov udjel u prosječnom broju zaposlenih prerađivačke industrije RH.
18 Prosječan broj zaposlenih predstavlja izračun kretanja broja zaposlenih po svakom mjesecu unazad 12 mjeseci.
Tablica 4. Prosječan broj zaposlenih u preradi drva i proizvodnji namještaja u razdoblju od 2012. do 2015. godine
|
DJELATNOST |
2012. |
2013. |
2014. |
2015. |
C |
Prerađivačka industrija RH |
207.298 |
201.950 |
198.069 |
199.153 |
16 |
Prerada drva |
11.072 |
11.072 |
11.521 |
11.861 |
31 |
Proizvodnja namještaja |
8.887 |
8.447 |
8.443 |
7.502 |
|
Ukupno C16 i C31 |
19.959 |
19.519 |
19.964 |
19.363 |
Izvor: DZS, Priopćenje 9.2.6. |
|
|
|
|
U razdoblju od 2012. do 2015. godine, prerada drva bilježila je jednak prosječan broj zaposlenih 2012. i 2013. godine (11.072), koji se povećao 2014. godine (11.521) kao i 2015. godine (11.861). U istom promatranom razdoblju, proizvodnja namještaja bilježila je stalni godišnji pad prosječnog broja zaposlenih. Prosječan broj zaposlenih 2015. godine u preradi drva iznosio je 11.861 dok je u proizvodnji namještaja iznosio 7.502.
Prerada drva i proizvodnja namještaja 2015. godine zajedno su sudjelovale s udjelom od 9,72% (11.861) u prosječnom broju zaposlenih u prerađivačkoj industriji RH (199.153), od čega prerada drva s udjelom od 5,95% (11.861), a proizvodnja namještaja s udjelom od 3,77% (7.502).
3.3. PROSJEČNA MJESEČNO ISPLAĆENA NETO PLAĆA ZAPOSLENIH U PRERADI DRVA I PROIZVODNJI NAMJEŠTAJA
Podpoglavlje prikazuje prosječno mjesečno isplaćene neto plaće zaposlenih 19 u preradi drva i proizvodnji namještaja u razdoblju od 2012. do 2015. godine, kao i usporedbu s prosječno mjesečno isplaćenom neto plaćom zaposlenih u prerađivačkoj industrija RH.
19 DZS, Priopćenje broj 9.1.1/12.: Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća obuhvaća plaće zaposlenih za obavljene poslove prema osnovi radnog odnosa i naknade za godišnji odmor, plaćeni dopust, blagdane i neradne dane određene zakonom, bolovanja do 42 dana, odsutnost za vrijeme stručnog obrazovanja, zastoje na poslu bez krivnje zaposlenoga, naknadu za topli obrok i primitke prema osnovi naknada, potpora i nagrada u iznosima na koje se plaćaju doprinosi, porezi i prirezi
Tablica 5. Prosječna mjesečno isplaćena neto plaća zaposlenih u preradi drva i proizvodnji namještaja u razdoblju od 2012. do 2015. godine
|
DJELATNOST |
2012. |
2013. |
2014. |
2015. |
C |
Prerađivačka industrija |
4.829 |
4.899 |
4.928 |
5.131 |
C16 |
Prerada drva i proizvoda od drva |
3.269 |
3.341 |
3.445 |
3.496 |
C31 |
Proizvodnja namještaja |
3.390 |
3.450 |
3.867 |
3.805 |
|
Prosjek C16 i C31 |
3.330 |
3.396 |
3.656 |
3.651 |
|
Ukupno RH |
5.478 |
5.515 |
5.529 |
5.711 |
Izvor: DZS |
|
|
|
|
Prosječna mjesečno isplaćena neto plaća zaposlenih u preradi drva imala je stalni godišnji rast od 2012. do 2015. godine dok je u proizvodnji namještaja bilježila godišnji rast do 2014. godine. Pad prosječne mjesečno isplaćene neto plaće zaposlenih u proizvodnji namještaja u 2015. godini, a rast u preradi drva odrazilo se negativno na prosjek prerade drva i proizvodnje namještaja u odnosu na prosjek prerađivačke industrije RH. Prosjek prerađivačke industrije RH od 2012. do 2105. godine imao je stalni rast kojega je pratio i rast prosjeka prerade drva i proizvodnje namještaja, do 2014. godine. Prosjek na razini prerade drva i proizvodnje namještaja 2015. godine iznosio je 3.651 kuna, što je bilo 29% manje od prosjeka prerađivačke industrije RH.
4.4.
OBRAZOVNA STRUKTURA ZAPOSLENIH U PRERADI DRVA I PROIZVODNJI NAMJEŠTAJA
Podpoglavlje prikazuje klasifikaciju zaposlenih prema stupnju stručne spreme u preradi drva i proizvodnji namještaja, na dan 31. ožujka 2015. godine.
Tablica 6. Klasifikacija zaposlenih prema stupnju stručne spreme u preradi drva i proizvodnji namještaja, na dan 31. ožujka 2015. godine
|
Ukupno |
STUPANJ STRUČNE SPREME |
||||||||
dr. sc. |
mr. sc. |
VSS |
VŠS |
VKV |
SSS |
KV |
NSS |
PKV + NKV |
||
Ukupno prerada drva (C16) |
10.890 |
2 |
6 |
388 |
221 |
94 |
6.056 |
1.210 |
754 |
2.167 |
Ukupno proizvodnja namještaja (C31) |
6.897 |
- |
10 |
429 |
268 |
62 |
3.873 |
1.216 |
229 |
820 |
Ukupno C16 + C31 |
17.787 |
2 |
16 |
817 |
489 |
156 |
9.929 |
2.426 |
983 |
2.987 |
Izvor: Statističko izvješće 1549/2015
Gledajući stručnu spremu zaposlenih na razini prerade drva i proizvodnje namještaja na dan 31. ožujka 2015. godine, najveći je broj zaposlenih sa srednjom stručnom spremom (9.292), ili s udjelom od 55,82%, slijede nisko kvalificirana (2.987), kvalificirana (2.426) i niža kvalificirana radna snaga (983), koja zajedno čini udjel od 35,96% dok visokoobrazovni kadar sa 835 zaposlenih čini udjel od 4,69% u ukupnom broju zaposlenih prerade drva i proizvodnje namještaja. Visokoobrazovni kadar je zastupljeniji u proizvodnji namještaja (10,25%) u odnosu na preradu drva (5,67%), što ima svoje uporište u složenijoj organizaciji poslovanja, složenijim proizvodnim procesima i svim drugim procesima koji proizvodnju namještaja čini složenijom djelatnošću u odnosu na preradu drva.
5.5. PROSTORNA RASPOREĐENOST PRERADE DRVA I PROIZVODNJE NAMJEŠTAJA
Podpoglavlje prikazuje prostornu raspoređenost prerade drva i proizvodnje namještaja po županijama RH, koje su obuhvaćene statističkim regijama razine 2 (NUTS 2) Kontinentalnom Hrvatskom i Jadranskom Hrvatskom. 20
20 2012.: U kolovozu 2012. godine, EK prihvatila je prijedlog podjele RH na dvije NUTS-2 regije, odnosno na Kontinentalnu Hrvatsku i Jadransku Hrvatsku, a korištenje nove klasifikacije za potrebe Kohezijske politike počelo je pristupanjem RH u članstvo EU.
Tablica 7. Prostorna raspoređenost prerade drva i proizvodnje namještaja po županijama RH, 2015. godine
Županije RH |
Broj poslovnih subjekata |
|
Prerada drva |
Proizvodnja namještaja |
|
Grad Zagreb |
143 |
190 |
Zagrebačka županija |
90 |
73 |
Krapinsko - zagorska županija |
24 |
17 |
Varaždinska županija |
49 |
28 |
Koprivničko - križevačka županija |
44 |
12 |
Međimurska županija |
43 |
31 |
Bjelovarsko - bilogorska županija |
45 |
18 |
Virovitičko - podravska županija |
24 |
19 |
Požeško - slavonska županija |
24 |
11 |
Brodsko - posavska županija |
30 |
23 |
Osječko - baranjska županija |
55 |
33 |
Vukovarsko - srijemska županija |
42 |
14 |
Karlovačka županija |
64 |
18 |
Sisačko - moslavačka županija |
80 |
13 |
Kontinentalna Hrvatska |
757 |
500 |
Ukupno |
1.257 |
|
Primorsko – goranska županija |
69 |
36 |
Ličko – senjska županija |
29 |
2 |
Zadarska županija |
24 |
18 |
Šibensko – kninska županija |
8 |
7 |
Splitsko – dalmatinska županija |
35 |
66 |
Istarska županija |
57 |
31 |
Dubrovačko – neretvanska županija |
16 |
12 |
Jadranska Hrvatska |
238 |
172 |
Ukupno |
410 |
|
Ukupno po djelatnosti |
995 |
672 |
Ukupno prerada drva i proizvodnja namještaja |
1.667 |
Izvor: FINA, završni račun za 2015. godinu
Promatrajući zastupljenost prerade drva i proizvodnje namještaja u statističkim regijama RH prema broju njihovih poslovnih subjekata, značajno je veći broj poslovnih subjekata prerade drva i proizvodnje namještaja u Kontinentalnoj Hrvatskoj (1257) u odnosu na Jadransku Hrvatsku (410). Prema ukupnom broju zaposlenih, prerada drva je u odnosu na proizvodnju namještaja zastupljenija u obje statističke regije.
Najveći broj poslovnih subjekata koji obavljaju proizvodnju namještaja nalazi se u Gradu Zagrebu, Zagrebačkoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, a najveći broj poslovnih subjekata koji obavljaju preradu drva nalazi se također u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji te u Sisačko-moslavačkoj i Primorsko-goranskoj županiji. Prerada drva i proizvodnja namještaja najslabije su razvijene u Dubrovačko-neretvanskoj, Šibensko-kninskoj, Zadarskoj i Ličko-senjskoj županiji.
6.6. UKUPAN PRIHOD PRERADE DRVA I PROIZVODNJE NAMJEŠTAJA
Podpoglavlje prikazuje kretanje ukupnog prihoda prerade drva i proizvodnje namještaja u 2014. i 2015. godini kao i produktivnost rada mjerenu ukupnim prihodom po zaposlenom.
Tablica 8. Ukupan prihod prerade drva i proizvodnje namještaja u 2014. i 2015. godini
|
|
Ukupni prihod (mil. kuna) |
||||
|
DJELATNOST |
|
Indeks |
Udio |
||
Šifra |
Naziv |
2014. |
2015. |
15./14. |
2015. |
|
C16 |
Prerada drva |
5.779 |
6.167 |
107 |
64 |
|
C31 |
Proizvodnja namještaja |
3.187 |
3.404 |
107 |
36 |
|
UKUPNO C16 + C31 |
8.966 |
9.571 |
107 |
100 |
||
Ukupan prihod po zaposlenom (kuna/zaposlenom) |
||||||
C16 |
Prerada drva |
511.649 |
519.939 |
101,6 |
|
|
C31 |
Proizvodnja namještaja |
377.472 |
453.746 |
120,2 |
|
|
UKUPNO C16 + C31 |
449.108 |
494.293 |
110 |
|
Izvor: DZS
Ukupan prihoda na razini prerade drva i proizvodnje namještaja 2015. godine iznosio je 9,571 mil. kuna, u kojemu je prerada drva sudjelovala s 6.167 mil. kuna (64%), a proizvodnja namještaja s 3.404 mil. kuna (36%). Proizvodnja namještaja ostvarivala je gotovo dvostruko manji ukupan prihod u odnosu na preradu drva.
Produktivnost rada u proizvodnji namještaja bila je znatno niža nego u preradi drva, što je posljedica relativno velikog učešća živog rada u ovoj djelatnosti. U odnosu na 2014 . godinu, u proizvodnji namještaja je 2015. godine zabilježen značajan rast produktivnosti.
7.7. MEĐUNARODNA ROBNA RAZMJENA PRERADE DRVA I PROIZVODNJE NAMJEŠTAJA
Podpoglavlje prikazuje međunarodnu robnu razmjenu prerade drva i proizvodnje namještaja s ekonomskim grupacijama zemalja, uz poseban osvrt na razmjenu dobara prerade drva i proizvodnje namještaja na jedinstvenom tržištu EU i izvoz u treće zemlje, u razdoblju od 2012. do 2015. godine.
Tablica 9. Međunarodna robna razmjena prerade drva i proizvodnje namještaja s ekonomskim grupacijama zemalja u razdoblju od 2014. do 2015. godine (mil. €)
GRUPACIJE |
Isporuka dobara |
Isporuka dobara |
Preuzimanje dobara |
Preuzimanje dobara |
2014. |
2015. |
2014. |
2015. |
|
Ukupno prerada drva i proizvodnja namještaja |
956.925.370 |
1.045.329.156 |
428.295.834 |
503.444.541 |
EU 27 |
729.571.162 |
794.034.355 |
322.416.765 |
380.756.573 |
EU 15 |
523.323.885 |
560.289.437 |
202.918.921 |
227.425.199 |
EU 12 |
206.243.995 |
233.738.509 |
119.497.844 |
153.331.374 |
EU - neraspoređeno |
3.282 |
6.409 |
- |
- |
GRUPACIJE IZVAN EU |
Izvoz 2014. |
Izvoz 2015. |
Uvoz 2014. |
Uvoz 2015. |
Ostale afričke zemlje |
73.646.993 |
97.036.447 |
1.105.959 |
1.893.578 |
CEFTA |
55.418.128 |
52.987.620 |
76.253.223 |
86.975.257 |
OPEC |
36.455.802 |
37.383.916 |
23.931 |
7.495 |
Ostale azijske zemlje |
32.413.733 |
35.181.079 |
20.738.355 |
25.217.959 |
EFTA |
22.147.032 |
20.888.703 |
111.379 |
258.021 |
Ostale europske zemlje |
4.161.736 |
4.066.540 |
7.116.126 |
7.734.340 |
Ostale američke zemlje |
3.023.253 |
3.436.841 |
425.450 |
389.894 |
Oceanijske zemlje |
61.133 |
285.954 |
9.943 |
12.331 |
Neraspoređene zemlje |
26.398 |
27.701 |
94703 |
199.093 |
Izvor: DZS |
|
|
|
|
Najvažniji trgovinski partner preradi drva i proizvodnji namještaja u 2015. godini bile su druge države članice EU na čije je tržište isporučeno dobara u ukupnoj vrijednosti od 794.034.355 mil. €, što je predstavljalo manji pad u odnosu na 2014. godinu (729.571.162 mil. €). Promatrajući uvoz prerade drva i proizvodnje namještaja s ekonomskim grupacijama izvan EU, 2015. godine u odnosu na prethodnu godinu povećao se izvoz na tržišta OPEC-a, a smanjio na tržišta CEFTA-e i EFTA-e.
Tržište RH je 2015. godine najvišu vrijednost dobara prerade drva i proizvodnje namještaja preuzelo iz drugih država članica EU (380.756.573 mil. €), što je predstavljalo povećanje u odnosu na 2014. godinu (322.416.765 mil. €). Gledajući uvoz iz grupacija zemalja izvan EU, 2015. godine u odnosu na prethodnu godinu povećao se uvoz sa tržišta CEFTA-e i EFTA-e, a smanjio sa tržišta OPEC-a.
5.
SWOT ANALIZA
Na temelju analize stanja i stručnih mišljenja članova Povjerenstva i Radne skupine za izradu Strategije, prikazana je SWOT analiza prerade drva i SWOT analiza proizvodnje namještaja. Sintezom zaključaka utvrđene su osnovne prednosti i slabosti djelatnosti te prilike i prijetnje vanjskih čimbenika na njihov razvoj što će biti polazište za definiranje prioritetnih područja razvoja i razvojnih mjera predviđenih za realizaciju u programskom razdoblju Strategije.
1.1. SWOT ANALIZA PRERADE DRVA
Tablica 10. SWOT analiza prerade drva
POZITIVNI ČIMBENICI |
|
PREDNOSTI |
PRILIKE |
-postojanje kvalitetnog domaćeg sirovinskog resursa, -iskustvo i tradicija u poslovanju, -usmjerenost na međunarodnu razmjenu, -kvaliteta proizvoda, -prostorna raširenost poslovnih subjekata, -visoka prihvatljivost za okoliš, -tradicionalno dobar ugled, -veliki broj mikro, malih i srednjih subjekata malog gospodarstva.
|
-visok potencijal za uravnoteženi regionalni razvoj, -povećanje iskorištavanja biomase, -primjena drva u arhitekturi i građevinarstvu, -nova politika javne nabave EU, -rast potražnje za drvom i proizvodima od drva, -smanjenje poreznih opterećenja, -povećanje održive gradnje, -povezanost s proizvodnjom namještaja, -neiskorištena drvna zaliha iz šumoposjedničkih šuma, -Nova strategija EU-a za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama, -svrstavanje djelatnosti među „pokretače“ u Industrijskoj strategiji Republike Hrvatske 2014. - 2020., -mogućnost korištenja mjera M01, M02, M04 i M08 iz Programa ruralnog razvoja RH 2014.- 2020.,
|
NEGATIVNI ČIMBENICI |
|
SLABOSTI |
PRIJETNJE |
-niska produktivnost rada, -niska profitabilnost, -nezadovoljavajuća razina tehnološkog razvoja i investiranja, -nedostatak naprednih menadžerskih vještina, -nedostatak kvalificirane radne snage i visokostručnih kadrova, -nezadovoljavajuća razina novostvorene vrijednost u odnosu na utrošenu sirovinu, -nepostojanje proizvodnih kooperacija s proizvodnjom namještaja -mali sušionički kapaciteti, -nizak udio istraživanja i razvoja, -nedovoljno implementirani sustavi upravljanja kvalitetom, -niska kapitaliziranost i nelikvidnost, -slaba promidžba, -niske plaće zaposlenika, -prisutno neformalno gospodarstvo . |
-negativan utjecaj tečajne politike na velike neto međunarodne isporučitelje dobara, -isporuka dobara manje dodane vrijednosti na jedinstveno tržište EU i izvoz u treće zemlje, -postojeći sustav opskrbe drvnom sirovinom, -veliki udjel neformalnog gospodarstva, -visoki troškovi energije, -slaba domaća potrošnja peleta, briketa i drvne sječke, -niska kvota za kogeneracijska postrojenja na drvnu biomasu, -relativno skupi i teško dostupni izvori financiranja za investicije i obrtna sredstva, -slaba povezanost između obrazovnih institucija i gospodarstva, -sve manje dostupne sirovinske baze uslijed nedostatka sirovine zbog ograničenja u gospodarenju šumama (Natura 2000).
|
SWOT analiza prerade drva ukazuje da su njezine unutarnje 'slabosti' (obilježja koja nedostaju djelatnosti ili se lošije izvode u usporedbi s konkurencijom ili je obilježje koje djelatnost stavlja u konkurentski lošiji položaj) najzastupljenija skupina obilježja, što potvrđuje nužnost promjena i činjenicu kako komparativne prednosti nisu dovoljne za opstanak i razvoj. Najveća slabost prerade drva je postojeći model opskrbe drvnom sirovinom, nerazvijenost domaćeg tržišta poluproizvoda, mali sušionički kapaciteti i nerazvijenost proizvodnih kooperacija s proizvodnjom namještaja.
2.2.
SWOT ANALIZA PROIZVODNJE NAMJEŠTAJA
Tablica 11. SWOT analiza proizvodnje namještaja
POZITIVNI ČIMBENICI |
|
PREDNOSTI |
PRILIKE |
-postojanje kvalitetnog domaćeg sirovinskog resursa, -iskustvo i tradicija u poslovanju, -usmjerenost na međunarodnu razmjenu, -niže cijene rada u odnosu na većinu drugih država članica EU, -visoka prihvatljivost za okoliš. |
-svrstavanje djelatnosti među strateške u Industrijskoj strategiji Republike Hrvatske 2014.–2020. što omogućava korištenje strukturnih fondova EU, i sustava potpora kroz mjere ekonomske politike, -nova politika javne nabave, -smanjenje poreznih opterećenja, -politika privlačenja stranih ulaganja, -jačanje oblika interesnih povezivanja, -korištenje gospodarske diplomacije, -potražnja za proizvodima od domaćih autohtonih vrsta (hrast, bukva, jasen). |
NEGATIVNI ČIMBENICI |
|
SLABOSTI |
PRIJETNJE |
-relativna tehnološka zastarjelost proizvodnih pogona, -nedovoljna prepoznatljivost hrvatskog proizvoda na tržištu, -nedovoljno korištenje masivnog drva u proizvodnji namještaja, -zanemariva količina i vrijednost finalnih proizvoda koji nose identitet hrvatskog drva i dizajna, -nepostojanje marketinške mreže za učinkovit pristup ciljanim tržištima, -nedovoljna usmjerenost na razvoj proizvoda prema potrebama kupaca 21 -nepostojanje suradnje, -niske plaće zaposlenika, -nedostatak naprednih menadžerskih vještina, -nedovoljna razina primjene ICT, -prisutno neformalno gospodarstvo 22 . |
-konkurencija drugih država članica EU i trećih zemalja s nižim troškovima rada, -rast konkurencije zasnovane na dizajnu i inovativnosti, -rast konkurencije proizvođača drugih država članica EU poticanih mjerama svojih država, -veliki udjel neformalnog gospodarstva, -negativan utjecaj tečajne politike na velike neto međunarodne isporučitelje dobara, -neaktivna i slabo organizirana strukovna udruženja i organizacije, -nepostojanje poslovnih subjekata za organiziranu obradu ciljanih tržišta. |
Izvor: Radna skupina i Povjerenstvo za izradu Nacrta strategije razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja Republike Hrvatske 2017. – 2020., Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. – 2020.
21 Studija CARDS 2002, Proizvodnja namještaja
22 Institut za javne financije, preuzeto sa službene stranice http://www.ijf.hr/hr/korisne-informacije/pojmovnik-javnih-financija/15/paralelna-ekonomija/301/siva-ekonomija/304/: Neformalno gospodarstvo definira se u najširem smislu kao aktivnosti koje se iz različitih razloga odvijaju izvan okvira službenog gospodarstva
6. OGRANIČENJA ZA RAZVOJ PRERADE DRVA I PROIZVODNJE NAMJEŠTAJA
Poglavlje identificira ključna ograničenja za razvoj prerade drva i proizvodnje namještaja, koja su prisutna duže vremensko razdoblje, i daje preporuke kojima se ograničenja mogu najuspješnije ukloniti. Veći dio preporuka su izvršive uglavnom kroz dugoročno razdoblje zbog složenosti ograničenja i dosadašnjeg nepoduzimanja mjera te zbog dosadašnjeg sustavnog zanemarivanja prerade drva i proizvodnje namještaja. Strategija će definirati razvojne mjere za uklanjanje onih ograničenja koja u današnjem trenutku predstavljaju najveću kočnicu rastu i razvoju prerade drva i proizvodnje namještaja, i izvršive su u njezinom programskom razdoblju, te će definirati razvojne mjere koje će biti početne mjere u uklanjanju ograničenja za čije je izvršavanje potrebno duže vremensko razdoblje, uz preporuku njihova uključivanja u sljedeći strateški dokument razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja. Na preradu drva i proizvodnju namještaja dodatno negativno utječu i prisutne opće strukturne neravnoteže koje negativno utječu na gospodarstvo RH u cjelini, poput promjene realnog efektivnog tečaja kune, javne potrošnje, pravne nesigurnosti, administrativnih zapreka i relativno skupog kapitala.
VAŽEĆI MODEL OPSKRBE DRVNOM SIROVINOM
Važeći model opskrbe proizvođača drvnom sirovinom iz državnih šuma, kojima gospodari trgovačko društvo HŠ d.o.o., postavljen je 2012. godine s ciljem poticanja finalne proizvodnje, što ne potvrđuje analiza odabranih makroekonomskih pokazatelja prerade drva i proizvodnje namještaja na koje je model opskrbe trebao imati pozitivan utjecaj kroz razdoblje od 2012. do 2015. godine.
Tablica 12. Analiza odabranih makroekonomskih pokazatelja prerade drva i proizvodnje namještaja u razdoblju od 2012. do 2015. godine
Makroekonomski pokazatelj |
Razdoblje usporedbe |
Prerada drva |
Proizvodnja namještaja |
Dodana vrijednost |
2013./2012. |
+ 9% |
- 10% |
Broj zaposlenih radnika |
2014./2012. |
+ 12,8% |
- 11% |
2015./2014. |
+ 2,1% |
- 4,8% |
|
Produktivnost |
2015./2014. |
+ 12,3% |
+ 3,9% |
Industrijska proizvodnja |
2015./2014. |
+ 14,6% |
- 0,5% |
Dobit |
2014. |
dobit |
gubitak |
Investicijska ulaganja |
2015./2012. |
|
~50% od prerade drva |
Isporuka dobara prerade drva i proizvodnje namještaja na jedinstveno tržište EU i izvoz u treće zemlje |
|
|
17% isporuka dobara na jedinstveno tržište EU i izvoz u treće zemlje |
Izvor: Izračun članova Povjerenstva i Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga strategije razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja Republike Hrvatske 2017. – 2020.
U razdobljima usporedbe kretanja vrijednosti odabranih makroekonomskih pokazatelja prerade drva i proizvodnje namještaja, na koje bi model opskrbe trebao imati pozitivan utjecaj, bilježi se porast vrijednost svih makroekonomski pokazatelji u preradi drva, kao i ostvarena dobit 2014. godine, dok je u proizvodnji namještaja porasla samo produktivnosti - manje nego u preradi drva, te je ostvaren gubitak 2014. godine. Promatrajući broj investicijskih ulaganja 2015. u odnosu na 2012. godinu, isti je za 50% manji u proizvodnji namještaja u odnosu na preradu drva. U promatranom razdoblju primjene važećeg modela opskrbe proizvođača drvnom sirovinom, proizvodnja namještaja kao djelatnost koja ostvaruje najveću dodanu vrijednost znatno zaostaje za preradom drva po svim promatranim makroekonomskim pokazateljima.
Dugoročna stabilnost domaće proizvodnje na području opskrbe drvnom sirovinom iz državnih šuma, stabilnost cijene drvnih sortimenata te transparentna pravila opskrbe drvnom sirovinom bitni su preduvjeti za rast i razvoj prerade drva i proizvodnje namještaja, koji trebaju nastati realizacijom Strategije. Potrebna je promjena postojećeg sustava opskrbe drvnom sirovinom u dijalogu s proizvođačima, a Ministarstvo poljoprivrede treba biti njegov nositelj, i provoditelj. Bitan dio tehničke pripreme za samo utvrđivanje novog modela opskrbe drvnom sirovinom, njegovih obilježja i kriterija, jest ustrojavanje jedinstvene baze podataka prerade drva i proizvodnje namještaja koja će sadržavati stvarne podatke o proizvodnim kapacitetima proizvođača i profilu njihove proizvodnje kao i sve ostale podatke neophodne za postavljanje ispravnog sustava opskrbe drvnom sirovinom.
Novi model opskrbe drvnom sirovinom treba uvažavati načelo da drvni resurs mora biti u funkciji novostvorene vrijednosti u preradi drva i proizvodnji namještaja što će rezultirati većom preradom drvne sirovine u domaćim pogonima, rastom stupnja finalizacije, razvojem proizvodnih kooperacija, obnovom i razvojem tradicijskih obrta kao oblika finalizacije i rastom investicijskih ulaganja u nove tehnologije te nove i inovativne proizvode.
NEDOVOLJNA ISKORIŠTENOST BIOMASE I SUSTAV OPSKRBE BIOMASOM
Unatoč značajnom sirovinskom potencijalu u obliku drvne biomase, u RH je gotovo zanemariva proizvodnja ploča od usitnjenog drva 23 . U skladu sa smjernicama Strategije, povećanjem stupnja finalizacije drva dodatno će se povećati i količina drvne biomase za potrebe proizvodnje ploča od usitnjenog drva, koja je inače profitabilna proizvodnja te ima sve preduvjete za tržišnu konkurentnost.
23 Ploče iverice, ploče vlaknatice, MDF ploča (sirova ploča vlaknatica), OSB ploča (ploča sa suprotno orijentiranim iverjem).
Razvojem proizvodnje ploča od usitnjenog drva razvijat će se i proizvodnja namještaja koja se u velikoj mjeri bazira na proizvodnji pločastog namještaja. Drvna biomasa također ima velik potencijal u proizvodnjama kojima se doprinosi povećanju korištenja obnovljivih izvora energije, poput proizvodnje energenata na bazi drva 24 , proizvodnje električne energije i proizvodnje toplinske energije.
24 Drveni pelet - proizveden iz prešanog usitnjenog drveta ili piljevine, valjkastog je oblika promjera od 6-8 mm i duljine od 10 do 30 mm i drveni briket - energent napravljen od potpuno čistog drveta bez ikakvih primjesa, nastaje od piljevine, drvnog ostatka nastalog u procesu proizvodnji .
Podizanje stupnja energetske učinkovitosti, ekološke prihvatljivosti te ukupne ekonomičnosti u preradi drva i proizvodnji namještaja važan je čimbenik u podizanju njihove konkurentnosti, što trenutno nije obilježje ovih djelatnosti jer u istima još uvijek prevladavaju energane s parnim ili toplovodnim kotlovima koje karakterizira nizak stupanj navedenih čimbenika. Njihova zamjena kogeneracijskim postrojenjima u kojima se istovremeno proizvodi električna i korisna toplinska energije u jedinstvenom procesu osigurat će toplinsku energiju za potrebe proizvodnje, a prodajom električne energije po poticajnim cijenama povećat će se konkurentnost prerade drva i proizvodnje namještaja. U odnosu na sustave odvojene opskrbe energijom, prednosti kogeneracijskih postrojenja su njihova učinkovitost koja se odnosi na smanjenje potrošnje primarnog goriva (25-30%), smanjenje gubitaka u mreži (5-10%) te emisije stakleničkih plinova.
Države članice EU slobodne su primjenjivati vlastite nacionalne sheme održivosti, ali preporuka je razvijanje shema koje potiču visoko učinkovite energetske sustave istovremene proizvodnje električne i toplinske energije jer se temelje na ekonomski opravdanim potrebama za toplinskom energijom s ciljem štednje primarne energije i smanjenja emisija ugljikovog dioksida.
Na području opskrbe prerade drva i proizvodnje namještaja drvnom biomasom mogu se definirati tri cilja, uz preporuke za njihovo ostvarenje:
Cilj 1.:Zamjena energana s parnim ili toplovodnim kotlovima koje karakterizira nizak stupanj energetske učinkovitosti, ekološke prihvatljivosti i ukupne ekonomičnosti s kogeneracijskim postrojenjima.
Preporuka:HŠ d.o.o. trebaju prioritetno snabdijevati biomasom one proizvođače koji zamjenjuju tehnološki zastarjele energane s kogeneracijskim postrojenjem.
Cilj 2.:Uporabom drvne biomase poticati ravnomjeran regionalni razvoj, s obzirom da se šume najvećim djelom nalaze na slabije razvijenim područjima RH.
Preporuka:Prednost u dodjeli biomase trebaju imati već postojeći proizvodni pogoni s razvijenom preradom drva i proizvodnjom namještaja jer imaju vlastiti drvni ostatak.
Cilj 3.:Veća uporaba peleta i briketa u privatnoj i javnoj potrošnji.
Preporuka:Aktivna uloga države u promociji peleta i briketa kroz njihovu uporabu u javnom sektoru.
SLABA POVEZANOST OBRAZOVANJA I GOSPODARSTVA
Obrazovni programi na svim razinama srednjeg strukovnog obrazovanja, od osposobljavanja za jednostavna zanimanja (2. razina HKO-a) preko razine 3 (primjerice, parketar) i razine 4.1 (stolar, tapetar, šumar) do razine 4.2 (drvodjeljski tehničar; drvodjeljski tehničar dizajner; drvodjeljski tehničar restaurator) nekoliko su puta mijenjani i modernizirani u suradnji sa svim relevantnim dionicima (gospodarstvom, visokim obrazovanjem, sindikatima i školama). Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih je 2011. godine pristupila izradi standarda zanimanja, standarda kvalifikacija i strukovnih kurikuluma za strukovnu kvalifikaciju drvodjeljskih tehničara i šumara koji su u srednjim školama u eksperimentalnoj provedbi od školske godine 2013./2014. Izradu nove kvalifikacije šumara na razini 4.1. inicirale su HŠ d.o.o. izražavajući potrebu za navedenom kvalifikacijom s potrebnim kompetencijama i poslovima. U okviru Sveučilišta u Zagrebu Šumarskog fakulteta, Drvnotehnološkog odsjeka, još 2005. godine uvedeni su studijskih programi u potpunosti usklađeni s Bolonjskim procesom u cilju uključenja u Europski prostor visokog obrazovanja, znanosti i transfera tehnologija. Razvijeni su stručni, preddiplomski, diplomski, specijalistički i doktorski studiji s precizno definiranim ishodima učenja. Jedan diplomski studij usmjeren je prema drvnotehnološkim procesima, a drugi prema oblikovanju proizvoda od drva, odnosno usklađeni su potrebama prerade drva i proizvodnje namještaja.
Navedeno pokazuje postojanje pretpostavki za dobru suradnju i povezanost obrazovanja i gospodarstva, ali i dalje su prisutni sljedeći problemi:
- manjkava informiranost poslodavaca o kompetencijama koje proizlaze iz pojedine kvalifikacije,
- slaba zainteresiranost poslodavaca za zapošljavanje kadrova s kvalifikacijom stečenom na razini srednjeg, ali i razini visokog obrazovanja,
- većina poslovnih subjekata nema razvijenu svijest o vlastitu doprinosu poboljšanju odnosa s predstavnicima obrazovanja u smislu dobivanja kvalitetnoga kadra, sa znanjem i vještinama koje su im potrebne na način da se mogu nadograditi i prilagoditi specifičnostima poslovanja i proizvodnim procesima,
- nedovoljna povezanost i suradnja obrazovnih institucija s poslodavcima na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,
- nepovezano planiranje obrazovne politike i gospodarske politike na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,
- slaba informiranost učenika i roditelja o mogućnostima rada u struci te napredovanja na radnome mjestu,
- dugogodišnji trend gubitka zanimanja mladih osoba za obrazovanjem u drvodjeljskim školama te u visokom obrazovanju (uglavnom zbog najnižih primanja u prerađivačkim djelatnostima),
- struktura učenika pri upisu u srednju školu indicira učenike s najnižim prosjekom uspjeha, što stvara negativnu selekciju za nastavak obrazovanja na razini visokog obrazovanja.
Sustav srednjeg i visokog obrazovanja nužno je što kvalitetnije povezati s poslovnim subjektima prerade drva i proizvodnje namještaja kako bi se podignula konkurentnost ovih djelatnosti. Prilikom upisa u obrazovne programe u srednjoškolskom obrazovanju potrebno je paziti na ravnotežu ponude i potražnje na tržištu rada, pri čemu može pomoći i Profil sektora Šumarstva i drvne tehnologije, koji je razvijen kao alat s relevantnim podacima i o obrazovnoj ponudi za planiranje razvoja strukovnih kvalifikacija i strukovnog obrazovanja koje odgovaraju potrebama tržišta rada. Nužno je definirati mjere i aktivnosti za razvoj mreže horizontalnog i vertikalnog povezivanja obrazovnih segmenata na svim razinama u skladu sa suvremenim europskim smjernicama te u suradnji sa svim relevantnim gospodarskim subjektima ustrojiti obrazovni model koji će biti prepoznatljiv i poželjan poslodavcima.
Potrebno je dodatno intenzivirati procese, metode i postupke koji će osigurati kontinuirano osuvremenjivanje obrazovne ponude u skladu s potrebama tržišta rada, razvojem novih pristupa i metodologije koji će biti u skladu s promjenama u sustavu koje su nastale u proteklom razdoblju (HKO, cjelovita kurikularna reforma). Odgovornost za razvoj i kvalitetnu provedbu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja za djelatnosti prerade drva i proizvodnje namještaja trebaju imati svi relevantni sudionici strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Poslodavci trebaju shvatiti važnost njihova sudjelovanja u obrazovanju mladog čovjeka i biti spremni preuzeti odgovornost kako bi se strukovno obrazovanje i osposobljavanje usmjerilo u skladu s njihovim potrebama.
Zainteresiranost mladih za obrazovanjem u okviru prerade drva i proizvodnje namještaja umanjena je činjenicom niskih osobnih primanja u ovim djelatnostima. Na suprotnim postavkama od trenutne, i srednje i visoko obrazovanje izgradilo bi prostor za pozitivnu selekciju mladih koji se žele obrazovati na ovome području.
I STVARANJE MARKE PROIZVODA I USLUGA
Razvoj prerade drva, ali više proizvodnje namještaja uvažava potrebu primjene velikog broja čimbenika konkurentske prednosti poput ekološke komponente proizvodnje, inovativnosti i tehnologičnosti, ali isto nije dovoljno za prepoznatljivost na tržištu bez usporednog razvoja vlastitih novih i inovativnih proizvoda s još višom razinom inovativnosti i kreativnosti u svakom dijelu poslovanja.
Određeni proizvodi domaće prerade drva i proizvodnje namještaja prepoznati su po kvaliteti materijala i izrade, ali i dalje je prisutan problem prodaje pod tuđom markom proizvoda, pri čemu je potpuno zanemarena vrijednost domaće visokokvalitetne sirovine, poglavito slavonskog hrasta. Konkuriranje na tržištu prvenstveno niskom cijenom sirovine i radne snage dovodi do stagnacije u proizvodnji kao i isporuci na jedinstveno tržište EU i izvoza u treće zemlje, što posljedično rezultira smanjenjem broja zaposlenih radnika.
Posljednjih godina je kod jednog manjeg broja domaćih proizvođača namještaja postignut napredak na području stvaranja marke proizvoda i usluga, i uporabe vlastitog dizajna. Ipak na području uporabe vlastitog dizajna već duže vrijeme su prisutni sljedeći problemi:
- većina proizvođača nije uspjela ostvariti kvalitetnu suradnju s dizajnerima, uglavnom iz razloga njihovog međusobnog nerazumijevanja,
- vlastiti razvoj proizvoda i suradnju s dizajnerima uglavnom ostvaruju manji proizvođači dok su pojedini veliki proizvođači ukinuli svoje razvojne odjele, ili ih nisu niti imali,
- nerazumijevanje uloge i doprinosa dizajna,
- neuključenost dizajna u sustav upravljanja, odlučivanja, razvoja i komunikacija poslovnog subjekta,
- nepoznavanje procesa razvoja i tržišne promocije proizvoda čija se dodana vrijednost temelji na dizajnu,
- nedostatak ulaganja u istraživanje i razvoj na području uporabe dizajna.
Uspješan model razvoja proizvođača namještaja na osnovi razvoja novih i inovativnih proizvoda primjenom dizajna i stvaranjem marke proizvoda i usluga zahtijeva suradnju s na ovome području već dokazanim hrvatskim proizvođačima, dizajnerima, tehnolozima i marketinškim stručnjacima. Posljednjih nekoliko godina pojedini dizajneri i proizvođači namještaja dobivaju priznate međunarodne nagrade za inovativnost i dizajn pa im treba osigurati dobre uvjete za nastavak takvog rada, a kako bi ih slijedili i ostali proizvođači. Na ovakav način izgrađuje se snažna nacionalna marka proizvoda i usluga prerade drva i proizvodnje namještaja koja se zasniva na pojedinačnim markama proizvoda i usluga pojedinačnih proizvođača.
Dizajn treba promatrati ne samo u kontekstu proizvodnje namještaja ili samog proizvođača već u kontekstu društva. Čimbenici u stvaranju nacionalne politike dizajna su država, proizvođači, akademska zajednica, stručne udruge i organizacije čijim se umrežavanjem postiže zadovoljavanje interesa društva, država postaje središte koje podržava aktivnosti proizvođača te postiže društvenu odgovornost, a akademska zajednica, stručne udruge i organizacije pružaju obrazovanje i izobrazbu i tako stvaraju kompetentne osobe koje će predvoditi razvoj dizajna i stvaranje marke proizvoda i usluga. Provedbom Strategije stvorit će se pretpostavke za razvoj prerade drva i proizvodnje namještaja na osnovi razvoja novih i inovativnih proizvoda, čime će se dobiti znatna tržišna konkurentnost.
NISKA KAPITALIZIRANOST I NELIKVIDNOST
Pretežiti dio poslovnih subjekata u proizvodnji namještaja, a manje u preradi drva, nisko su kapitalizirani i s malim učešćem vlastitog kapitala u financiranju svoga poslovanja. Kao takvi su neprofitabilni i neefikasni pa posljedično nemaju preduvjete za daljnji rast i razvoj, niti preduvjete za investiranje zbog manjka kapitala, a financijske institucije na takvoj osnovi ne odobravaju financijska sredstva. Prevladavanje vanjskih izvora u financiranju poslovanja poslovnih subjekata nužno vodi u nelikvidnost, što je i dovelo do današnjeg stanja, odnosno velikog broja subjekata u poteškoćama, predstečajnim postupcima i stečaju.
Za oporavak poslovnih subjekata prerade drva i proizvodnje namještaja bitno je osigurati dodatni kapital po prihvatljivim uvjetima, i bez postojećih ostalih ograničenja identificiranih Strategijom. Jedan od načina ulaska kapitala je dokapitalizacija, koja se može napraviti ulaskom strateškog partnera u vlasništvo poslovnog subjekta, spajanjem poslovnih subjekata i/ili izdavanjem dionica (IPO). Država ne može sudjelovati u ovome procesu, ali kroz stvaranje uvjeta i izobrazbu poslovnih subjekata može dokazati prednosti i ukazati na potrebu za jačanjem njihovog financijskog potencijala. Ulagači traže transparentnost i sigurnost, a jedan od značajnijih čimbenika u postizanju sigurnosti proizvodnje je kvalitetan model opskrbe drvnom sirovinom. Punopravno članstvo RH u EU polako mijenja i vlasničku strukturu poslovnih subjekata, trenutno više u preradi drva, što ne bi bilo negativno da drvna sirovina nije jedan od glavnih razloga dolaska stranih ulagača. Zbog toga, posebnu pažnju treba posvetiti problemu transfernih cijena 25 u kontekstu izbjegavanja plaćanja poreza na dobit.
25 Pristup prihvaćen od strane država članica EU za procjenu cijena koje se primjenjuju na transakcije između povezanih društava jest načelo nepristrane transakcije, koje zahtijeva da cijene koje se koriste u transakcijama između povezanih društava odgovaraju cijenama koje bi se primijenile između nepovezanih društava za iste transakcije (tržišne cijene).
NEPOSTOJANJE SURADNJE INTERESNIH SKUPINA
Problem malih poslovnih subjekata je usitnjenost i izostanak njihova udruživanja, ali ne udruživanja „radi samog udruživanja i dobivanja povlastica“ nego interesnog udruživanja radi razvoja novih i inovativnih proizvoda, zadovoljavanja potreba tržišta te ulaska na nova tržišta. Mali poslovni subjekti su financijski, organizacijski, tehnološki, kadrovski preslabi što otežava njihov pojedinačan nastup na tržištu.
U preradi drva i proizvodnji namještaja nisu razvijeni sljedeći oblici suradnje:
- Suradnja između poslovnih subjekata koja bi za rezultat imala proizvode više i/ili visoke dodane vrijednosti, osvajanje novih tržišta i dobivanje poslova većeg obima.
- Suradnja obrazovanja i gospodarstva.
- Suradnja između dizajnera kao predstavnika kreativne industrije koja je sastavni proizvodnog procesa i proizvođača kao korisnika usluga dizajnera.
U preradi drva i proizvodnji namještaja prevladavaju mikro i mali poslovni subjekti koji sami ne mogu zadovoljavati potrebe tržišta većih zahtjeva, osvajati nova tržišta niti razvijati nove i inovativne proizvode. Usitnjenost pojedinačnih proizvodnji zahtijeva međusobno povezivanje koje može biti u obliku udruživanja kao što su proizvodni klasteri, a čime se doprinosi efikasnosti, fleksibilnosti i produktivnosti poslovnih subjekata. Potrebna je veća suradnja između proizvođača istog ili sličnog proizvodnog programa kao i između proizvođača koji su u lancu stvaranja dobiti jedni drugima dobavljači. Primarno oni oblici poslovnog udruživanja kojima djelovanje ima konkretan rezultat u smislu ostvarivanja ekonomsko-socijalnih rezultata potiču razvoj gospodarstva.
Strukovna i stručna udruženja poslovnih subjekata prerade drva i proizvodnje namještaja trebaju planski i sustavno raditi na njihovom povezivanju, internacionalizaciji i promociji. Obrazovni sustav treba pratiti potrebe poslovnih subjekata osmišljavanjem mjera za stvaranje stručnog kadra, a JLP ( R)S i poslovni subjekti trebaju zajednički sudjelovati u motiviranju mladih osoba za rad u predmetnim djelatnostima kroz različite oblike stipendiranja. Poželjan oblik stipendiranja je po principu „od upisa do posla“, pri čemu poslodavci sudjeluju u obrazovanju budućih zaposlenika od početka te tako dobivaju kadar sa znanjem i vještinama u skladu sa svojim potrebama. Tijekom obrazovanja dizajnera mora se osigurati njihova aktivna uključenost u procese proizvodnje kako bi dobili znanja o tehnološkim rješenjima, materijalima te ograničenjima i mogućnostima poslovnih subjekata.
NEDOVOLJNA UPORABA DRVA U GRADITELJSTVU
Drvo je ekološki, jedini obnovljivi građevinski materijal koji ima vrlo nizak okolišni otisak u usporedbi s nedrvenim materijalima, a drvene konstrukcije zadovoljavaju uvjete za upotrebu u suvremenim građevinama, ali unatoč tome drvo nije dovoljno zastupljeno u novosagrađenim objektima bilo u javnom ili u privatnom vlasništvu, čime se nanosi šteta i gospodarstvu i društvu. Drvena nadogradnja i prilagođavanje postojećih građevina novim namjenama omogućava laganu, brzu i cjenovno povoljnu mogućnost dobivanja dodatnog prostora.
Drvom kao građevinskim materijalom može se zamijeniti postojeća stolarija na zaštićenim spomenicima kulture u povijesnim jezgrama gradova koji se nalaze pod zaštitom konzervatorskih odjela, čime bi država dala početni obol povećanoj uporabi drva u graditeljstvu. RH u odnosu na druge države članice EU ima najniži postotak uporabe drva u graditeljstvu i najmanji udjel drva u gradnji niskoenergetskih i pasivnih kuća 26 .
26 Niskoenergetska kuća je kuća koja troši maksimalno 30 kWh/m² godišnje energije za grijanje. Pasivna kuća je kuća koja troši maksimalno 15 kWh/m² godišnje energije za grijanje.
Država kroz obrazovanje treba razvijati opću svijest o drvu kao kvalitetnom, jeftinom i prije svega energetski učinkovitom građevinskom materijalu, kroz promotivne aktivnosti treba poticati uporabu drva u graditeljstvu ukazujući na njegovu važnosti i potrebu korištenja kao i na ekološke i ekonomske koristi drvene gradnje te zdravstvene i sigurnosne karakteristike. Kroz zelenu i održivu javnu nabavu mogu se drvom zamijeniti materijali koji imaju veći okolišni otisak, a tijela državne uprave i JLP(R)S mogu putem poticajnih mjera poticati uporabu drva u gradnji privatnih objekata. Drvo kao građevinski materijal ima svoje mjesto u gradnji objekata javne namjene, poput vrtića i škola.
8.8. POSLJEDICE ZADRŽAVANJA POSTOJEĆEG STANJA
Gledajući trenutno stanje prerade drva i proizvodnje namještaja, ograničenja za njihov rast i razvoj, nepostojanje njihova strateškog usmjeravanja te gledajući djelatnosti u kontekstu razvojnih politika EU i RH, opcija „ne poduzimati ništa“ imala bi sljedeće posljedice:
- negativni ekonomsko-socijalni pokazatelji, osobito u proizvodnji namještaja i osobito poslovnih subjekata u slabije razvijenim područjima RH.
- smanjivanje isporuke dobara i usluga na jedinstveno tržište EU i izvoza u treće države, osobito proizvodnje namještaja,
- povećavanje broja poslovnih subjekata u stečaju i predstečajnim nagodbama s upitnim ishodom,
- zadržavanje najnižih plaća u prerađivačkoj industriji RH,
- povećavanje udjela neformalnog gospodarstva,
- zadržavanje postojećih prepreka za ulaz stranog kapitala,
- gubitak dosegnutih znanja i vještina ljudskog potencijala.
7. VIZIJA 2020.
Iz analize opisa postojećeg stanja prerade drva i proizvodnje namještaja i SWOT analize, proizlazi zajednička vizija ovih djelatnosti do 2020. godine, koja glasi:
Prerada drva i proizvodnja namještaja primjenjuju napredne tehnologije uz podjelu rada i energetsku neovisnost, proizvode konkurentne nove i inovativne proizvode visoke dodane vrijednosti prilagođene zahtjevima tržišta, uz poštivanje održivosti sirovinskog resursa.
8. PRIORITETNA PODRUČJA RAZVOJA, CILJEVI I MJERE
Uzimajući u obzir postojeće stanje u preradi drva i proizvodnji namještaja, analizu unutarnjih i vanjskih čimbenika njihova razvoja i potencijala, kao i unutarnja i vanjska ograničenja za njihov razvoj, ovo poglavlje definira pet prioritetnih područja razvoja uz pripadajuće razvojne mjere, ovo poglavlje definira pet prioritetnih područja razvoja za programsko razdoblje Strategije, uz ključne razvojne mjere prilagođene rješavanju temeljnih sustavnih izazova predmetnim djelatnostima. Kvalitetnom uspostavom prioriteta stvorit će se pretpostavke za konkurentnu i održivu preradu drva i proizvodnju namještaja, što će posljedično imati pozitivan utjecaj na gospodarski i održivi razvoj prerađivačke industrije RH.
Za svako prioritetno područje razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja definiran je opći cilj, uz vezane posebne ciljeve, čije će se postizanje biti potpomognuto realizacijom indikativnih mjera za koje su utvrđeni nositelj i sunositelji, vremenski rok za njihovo ostvarivanje i učinci mjere.
Razvojne mjere za preradu drva i proizvodnju namještaja moraju biti popraćene i realizacijom općih mjera ekonomske politike kojima se treba poticati ukupan gospodarski rast i razvoj gospodarstva RH u cijelosti.
PODATKOVNA PLATFORMA PRERADE DRVA I PROIZVODNJE NAMJEŠTAJA
OPĆI CILJ 1.
Utvrđivanje profila, obilježja i stvarnih potencijala prerade drva i proizvodnje namještaja kao alata za sustavno predlaganje strukturnih promjena i za usmjeravanje njihova razvoja.
POSEBNI CILJEVI
1.1. Razvijanje svijesti poslovnih subjekata o potrebi usklađivanja stvarno obavljanje sa službeno registriranom djelatnošću.
2.2. Uspostavljanje dugoročne međusobne suradnje svih relevantnih sudionika na području praćenja pokazatelja prerade drva i proizvodnje namještaja.
3.3. Povećanje odgovornosti na razini poslovnih subjekata u izvještavanju o promjenama unutar poslovanja.
Mjera: Uspostava jedinstvene baze podataka prerade drva i proizvodnje namještaja
|
|
Opis
|
Nepostojanje jedinstvene sveobuhvatne baze podataka prerade drva i proizvodnje namještaja, temeljenih na stvarnim i sustavno ažuriranim podacima, dovodi u pitanje ispravnost poduzimanja strukturnih promjena i aktivnosti umjeravanja razvoja predmetnih djelatnosti zasnivanih na netočnim podacima i na nepoznavanju njihovih potencijala. Također, smanjuje se i kvaliteta izvršavanja velikog broja aktivnosti iz djelokruga rada kako Ministarstva poljoprivrede tako i relevantnih strukovnih i stručnih udruženja gospodarstva te HŠ d.o.o., čija je djelatnost u ovlasti Ministarstva poljoprivrede. Ujedno neusklađenost službeno registrirane sa stvarno obavljanom djelatnosti ima za posljedicu pogrešnu slike prerade drva i proizvodnje namještaja. Danas nije moguće klasificirati poslovne subjekte niti brojčano iskazati mnoge kategorije podataka njihova poslovanja i proizvodnje, primjerice vrsta proizvodnog programa, tehnološki kapaciteti, zastupljenost proizvoda u javnoj nabavi. |
Nositelj |
Ministarstvo poljoprivrede |
Sunositelji |
MINGO, DZS, HGK, HUP, HOK, HŠ d.o.o., Sveučilište u Zagrebu Šumarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Arhitektonski fakultet, HKIŠDT. |
Rok izvršenja |
IV/2020., od II/2017. |
Učinci mjere
|
|
1. Ravnomjerna regionalna raspoređenost prerade drva i proizvodnje namještaja. |
|
2. Smanjenje udjela neformalnog gospodarstva. |
|
3. Pravedna i transparentna raspodjela prava na opskrbu drvnom sirovinom. |
|
4. Povećanje udjela kategorije proizvodi od drva i namještaj u postupcima javne nabave. |
OPSKRBA DRVNOM SIROVINOM PRERADE DRVA I PROIZVODNJE NAMJEŠTAJA
OPĆI CILJ 2.
Uspostavljanje optimalnog sustava opskrbe drvnom sirovinom proizvođača koji obavljaju djelatnosti prerade drva i proizvodnje namještaja u funkciji gospodarskog rasta i konkurentnosti.
POSEBNI CILJEVI
1.1. Osiguranje proizvođačima dostatne i za proizvodnju potrebne drvne sirovine.
2.2. Uspostavljanje partnerskog odnosa i djelotvorne komunikacije između šumarstva i prerade drva i proizvodnje namještaja.
3.3. Uspostavljanje poslovne suradnje između proizvođača.
4.4. Povećanje specijalizacije i finalizacije proizvodnje.
Mjera: Uspostava optimalnog modela opskrbe drvnom sirovinom iz državnih šuma
|
|
Opis
|
Proizvodni pogoni prerade drva i proizvodnje namještaja pretežito se nalaze u slabije razvijenim područjima RH, a njihov opstanak i daljnji razvoj su usko vezani uz sigurnu opskrbu drvnom sirovinom iz državnih šuma. Važeći model opskrbe drvnom sirovinom ne osigurava potrebnu i dostatnu sirovinu za proizvodnju prerade drva i proizvodnje namještaja, niti se temelji na načelima jednakosti, transparentnosti i pravednosti, što predstavlja kočnicu njihova razvoja. Zbog nedostatka sirovine za proizvodnju dolazi primjerice do neiskorištenosti proizvodnih kapaciteta te značajan dio proizvođača smanjuje obim proizvodnje, a posljedično i broj zaposlenih radnika. Također dolazi do gubitka tržišnih niša i stalnih kupaca, a smanjuje se i broj investicijskih ulaganja. Optimalan model opskrbe drvnom sirovinom treba pridonijeti učinkovitom korištenju prirodnih dobara, pri čemu se optimizira doprinos šuma i predmetnih djelatnosti ruralnom razvitku, rastu i otvaranju novih radnih mjesta .
|
Nositelji |
Ministarstvo poljoprivrede
|
Sunositelji |
HŠ d.o.o., HGK, HUP, HOK, Sveučilište u Zagrebu Šumarski fakultet
|
Rok izvršenja |
II/2017. |
Učinci mjere
|
|
1. Poštena i pravična raspodjela drvne sirovine. |
|
2. Smanjenje troškova proizvodnje i povećanje produktivnosti. |
|
3. Povećanje stupnja finalizacije proizvoda. |
|
4. Zadržavanje postojećih radnih mjesta i otvaranje novih radnih mjesta. |
|
5. Razvoj slabije razvijenih područja RH. |
ODRŽIVA I ZELENA JAVNA NABAVA PROIZVODA OD DRVA I NAMJEŠTAJA
OPĆI CILJ 3.
Veća zastupljenost proizvoda od drva i namještaja u javnoj potrošnji, što posljedično rezultira većom zastupljenosti u korporativnoj i privatnoj potrošnji i većom zastupljenosti malih i srednjih proizvođača u postupcima javne nabave.
POSEBNI CILJEVI
3.1.Povećanje broja javnih naručitelja sa znanjem o koristima održive i zelene javne nabave proizvoda od drva i namještaja.
3.2.Povećanje svijesti javnosti o važnosti korištenja drva kao prirodnog ekološkog materijala.
3.3.Povećanje uporabe drva u privatnoj potrošnji.
3.4.Razvijanje proizvoda i usluga koji prate potražnju javnih naručitelja.
Mjera 1.: Donošenje Preporuke o održivoj i zelenoj javnoj nabavi proizvoda od drva i namještaja
|
||
Opis
|
Prisutna je zastupljenost proizvoda od drva i namještaja u opremanju javnih prostora koja ne odgovara stvarnom potencijalu domaće prerade drva i proizvodnje namještaja 27 . Zakon o javnoj nabavi omogućava zelenu i održivu javnu nabavu uključivanjem "ekoloških mjerila" u dokumentaciju o nabavi te propisuje ekonomski najpovoljniju ponudu kao kriterij za odabir ponude, u kojoj se ocjenjuju i ekološke osobine proizvoda i usluga. Energetski i okolišni kriteriji nisu obvezujući, ali praksa razvijenih država članica EU 28 koje provode održivu i zelenu javnu nabavu pokazuje da uslijed njezine provedbe sustavno jačaju i rastu poslovni subjekti prerade drva i proizvodnje namještaja . Javna uprava može indirektno upravljati tržištem ponude i potražnje proizvoda od drva i namještaja kroz njihovo uvrštavanje u ponude za javno nadmetanje. Zbog velikog broja poslovnih subjekata prerade drva i proizvodnje namještaja, njihove dobre prostorne rasprostranjenosti, kvalitete proizvoda te resursa certificirane i kvalitetne domaće sirovine, predmetne djelatnosti predstavljaju značajan potencijal u opremanju javnih prostora. Javna tijela koja primjenjuju održivu i zelenu javnu nabavu bit će bolje pripremljena za suočavanje s ekološkim izazovima u nastanku, kao i političkim i obvezujućim ciljevima za smanjenje emisije stakleničkih plinova, energetsku učinkovitost te ciljevima drugih politika o okolišu.
|
|
Nositelj |
Ministarstvo poljoprivrede |
|
Sunositelji |
MINGO, MZOIE, Središnji državni ured za središnju javnu nabavu, HGK, HUP, HOK, HKIŠDT. |
|
Rok izvršenja |
IV/2018., od I/2018. |
|
Mjera 2.: Donošenje Standarda opremanja javnih prostora proizvodima od drva i namještajem
|
||
Opis
|
Pored zadovoljavanja energetskih i okolišnih kriterija, standardom opremanja javnih prostora može se postići i njihova prepoznatljivost u smislu uređivanja. Standard će sadržavati postavke projektnih zadataka i njihove primjere kao alate pomoći javnim naručiteljima, što će se pozitivno odraziti i na poslovne subjekte prerade drva i proizvodnje namještaja i na predstavnike kreativnih industrija. Standard mogu primjenjivati javni naručitelji, arhitekti, dizajneri i poslovni subjekti, te na njegovim postavkama ponuditi preporuku načina i modela uređivanja javnog prostora.Uporabom standarda opremanja, javni prostori mogu dobiti osmišljenu prepoznatljivost, a ujedno se pridonosi stvaranju marke proizvoda i usluge prerade drva i proizvodnje namještaja.
|
|
Nositelj |
Ministarstvo poljoprivrede |
|
Sunositelji |
Sveučilište u Zagrebu Šumarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Arhitektonski fakultet, HKA, HKIŠDT |
|
Rok izvršenja |
III/2019., od IV/2018. |
|
Mjera 3.: Donošenje Vodiča za održivu i zelenu javnu nabavu proizvoda od drva i namještaja
|
||
Opis
|
Vodič za održivu i zelenu javnu nabavu proizvoda od drva i namještaja sadržavat će opise i primjere ekološki prihvatljivih proizvoda od drva i namještaja, te će predstavljati dodatni alat pomoći provoditeljima postupaka javne nabave za uspješno planiranje i provođenje održive i zelene javnu nabavu za predmetnu grupu proizvoda te poslovnim subjektima prerade drva i proizvodnje namještaja u razumijevanju ekoloških i okolišnih kriterija javne nabave. Vodič će prikazom životnog ciklusa proizvoda (od porijekla materijala preko proizvodnog procesa, utjecaja na korisnika i okoliš do oporabe i zbrinjavanja proizvoda) ukazati na prednosti uporabe proizvoda od drva i namještaja, kao i primjere održive i zelene javne nabave koje su proveli javni naručitelji drugih država članica EU. Cilj vodiča je razviti svijest o tome da se uporabom proizvoda i usluga sa smanjenim utjecajem na okoliš značajno doprinosi lokalnim, regionalnim, nacionalnim i međunarodnim ciljevima ekološke i okolišne održivosti.
|
|
Nositelj |
Ministarstvo poljoprivrede |
|
Sunositelji |
MZOIE, Sveučilište u Zagrebu Šumarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Arhitektonski fakultet |
|
Rok izvršenja |
III/2019., od IV/2018. |
|
Mjera 4.: Izobrazba provoditelja postupaka javne nabave i proizvođača o održivoj i zelenoj javnoj nabavi proizvoda od drva i namještaja
|
||
Opis |
Sa svrhom ispravnog tumačenja i provedbe održive i zelene javne te korištenja njezinih prednosti, provoditelji postupaka javne nabave i poslovni subjekti prerade drva i proizvodnje namještaja moraju sustavno stjecati nova znanja na ovome području. Izobrazbu provoditelja postupaka javne nabave mora pratiti i izobrazba ponuđača proizvoda i usluga, poslovnih subjekata prerade drva i proizvodnje namještaja, kako bi ispravno odgovorili na zahtjeve javnih naručitelja. Izobrazba treba biti usmjerena prema naglašavanju potrebe nabavljanja proizvoda i usluga koji prema strogo propisanim kriterijima odgovaraju pojmu ekonomski najpovoljnije ponude.
|
|
Nositelj |
Ministarstvo poljoprivrede |
|
Sunositelji |
MINGO, MZOIE, HGK, HOK |
|
Rok izvršenja |
IV/2020., od III/2018. |
|
Učinci mjera
|
||
1. Zadržavanje postojećih radnih mjesta i otvaranje novih radnih mjesta. |
||
2. Smanjenje potrošnje državnog proračuna u dijelu rashoda za postupke javne nabave zbog veće kvalitete proizvoda i usluga. |
||
3. Ostvarenje strateškog cilja EU na području održive i zelene javne nabave 29 |
||
4. Povećanje potražnje za ekološkim proizvodima i razvoj novih ekoloških proizvoda. |
27 Prema zadnjim raspoloživim službenim podacima, Statističkom izvješću o javnoj nabavi u Republici Hrvatskoj za 2015. godinu, ukupna vrijednost javne nabave u 2015. godini iznosila je 40.583.697.729 HRK. Od strane poslovnih subjekata prerade drva i proizvodnje namještaja procijenjeni udjel u ukupnoj vrijednosti javne nabave koji mogu kroz ponudu svojih proizvoda iznosi 1.5 mld. HRK.
28 Working with suppliers to deliver green furniture, Basque country (Španjolska), Makes Sustainable Furniture Purchasing Work (Irska); Green procurement of furniture and fabrics for public buildings and offices (Švedska), Procuring sustainable furniture (Danska), Circular Procurement of Furniture for the City Hall of Venlo (Nizozemska).
29 Na razini EU 7. Akcijski program za okoliš "Živjeti dobro unutar granica našeg planeta" (2013.) kao strateški cilj do 2020. godine za cijelu EU postavlja provedbu od najmanje 50% javne nabave uz primjenu mjerila zelene javne nabave. Pored toga, Strategija za pametan, održiv i uključivi rast "Europa 2020." (2010.) ističe javnu nabavu kao sredstvo za ostvarenje sljedećih ciljeva: smanjenje emisije CO2 za 20%, smanjenje potrošnje energije za 20% i povećanje korištenja obnovljivih izvora energije za 20%. Također, Nacionalni akcijski plan za zelenu javnu nabavu za razdoblje od 2015. do 2017. godine s pogledom do 2020. godine ima za svrhu da se kroz sustav javne nabave u RH potakne nabava proizvoda i usluga koje imaju manji okolišni otisak u odnosu na istovrsne proizvode i usluge, odnosno definiranje aktivnosti koje će do toga dovesti.
INVESTICIJSKA PLATFORMA PRERADE DRVA I PROIZVODNJE NAMJEŠTAJA
OPĆI CILJ 4.
Učinkovito korištenje sredstava iz izvora i programa sufinanciranja prerade drva i proizvodnje namještaja sa svrhom njihova održivog i uravnoteženog razvoja.
POSEBNI CILJEVI
4.4. Povećanje dosljednosti i sveobuhvatnosti informacija.
5.5. Povećanje dostupnosti i provjerljivosti izvora informacija.
6.6. Povećanje razine znanja o mogućnostima sufinanciranja investicijskih ulaganja.
7.7. Povećanje učinkovitosti i pravodobnosti planiranja investicijskog ulaganja.
8.8. Povećanju efikasnosti i kvalitete izvršenja investicijskih ulaganja.
Mjera 1.: Uspostava informacijskog i komunikacijskog sustava o izvorima sufinanciranja investicijskih ulaganja prerade drva i proizvodnje namještaja
|
|
Opis |
Postojanje velikog broja i sustavno povećanje različitih izvora i alata za pružanje informacija o raspoloživim izvorima i programima sufinanciranja investicijskih ulaganja (mrežne stranice, razvojne agencije, poduzetnički centri) na velikom broju adresa i za sve ekonomske prerađivačke i uslužne djelatnosti RH, rezultira nesnalaženjem potencijalnih korisnika iz prerade drva i proizvodnje namještaja što za posljedicu ima slabo povlačenje raspoloživih financijskih sredstava. Uspostavljanjem jedinstvene mrežne stranice usmjerene i prilagođene ciljanim korisnicima, odnosno poslovnim subjektima prerade drva i proizvodnje namještaja i investitorima u predmetne djelatnosti, koja će sadržavati sve dosljedne informacije i podatke o raspoloživim izvorima sufinanciranja, i davati tehničke, administrativne i stručne savjete u vezi investicijskih ulaganja, poboljšala bi se infrastruktura za investicije, kvaliteta informiranja te posljedično investicijska i konkurentska sposobnost ulagača.
|
Nositelj |
Ministarstvo poljoprivrede |
Sunositelji |
MRRFEU, MINGO, FZOEU, APPRRR |
Rok izvršenja |
I/2019., od II/2018. |
Mjera 2.: Programi financijskog poticanja razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja
|
|
Opis |
Stvaranje nove strukture prerade drva i proizvodnje namještaja te njihovo prilagođavanje potrebama i kriterijima tržišta nije moguće bez usmjerenog, efikasnog i efektivnog ulaganja u poslovanje i proizvodnju. Analize dosadašnjih provedenih programa financijskog poticanja investicijskih ulaganja od strane ministarstava nadležnih za predmetne djelatnosti pokazale su godišnje povećanje broja investicijskih ulaganja uslijed njihova financijskog poticanja. Poslovni subjekti prerade drva i proizvodnje namještaja uglavnom nisu likvidni i solventni u mjeri da mogu sustavno investirati, ali zbog ovakve zbog financijske sigurnosti lakše donose odluke o ulaganju, odnosno pokreću ulaganja koja ne bi pokrenuli samo uz vlastiti izvor financiranja. Uključivanjem države u razvoj predmetnih djelatnosti kroz financijsku podršku nastavilo bi se poboljšanje i povećanje proizvodnih kapaciteta poslovnih subjekata, povećanje stupnja finalizacije proizvoda, razvoj novih i inovativnih proizvoda, i sve ostale razvojne aktivnosti u funkciji povećanja produktivnosti i profitabilnosti, broja zaposlenih radnika, a posljedično održive konkurentnosti prerade drva i proizvodnje namještaja
|
Nositelj |
Ministarstvo poljoprivrede |
Sunositelji |
- |
Rok izvršenja |
IV/2020., od II/2017. |
Učinci mjera
|
|
1. Povećanje broja korisnika nacionalnih i izvora i programa EU. |
|
2. Povećanje ukupnog broja investicijskih ulaganja. |
|
3. Povećanje broja investicijskih ulaganja mikro i malih poslovnih subjekata. |
|
4. Povećanje broja investicijskih ulaganja u ICT, razvoj novih i inovativnih proizvoda i promotivne aktivnosti. |
|
5. Povećanje stupnja obrade drva i razvoj vlastitih proizvoda veće dodane vrijednosti. |
|
6. Jačanje kapaciteta za istraživanje, razvoj i inovacije. |
TRŽIŠNA PREPOZNATLJIVOST PRERADE DRVA I PROIZVODNJE NAMJEŠTAJA
OPĆI CILJ 5.
Prepoznatljivost na tržištu proizvoda hrvatske prerade drva i proizvodnje namještaja i njihova jedinstvenost u svijesti potrošača.
POSEBNI CILJEVI
1.1. Uravnoteženje znanja i vještina s potrebama tržišta.
2.2. Povećanje pripremljenosti na nove potrebe za novim znanjima i vještinama.
3.3. Uspostavljanje suradnje i stvaranje povjerenja između proizvođača i potrošača.
4.4. Unaprjeđenje kvalitete proizvoda.
5.5. Zaštita tržišne prepoznatljivosti.
6.6. Stvaranje poželjnog okruženja za nove investitore.
Mjera 1.: Razmjena znanja i iskustava
|
|
Opis |
Početak izgradnje tržišne prepoznatljivosti proizvoda prerade drva i proizvodnje namještaja, i njihovih proizvođača, jest podizanje svijesti o njezinom značenju, mogućnostima i dugoročnim pozitivnim učincima te sustavno stjecanje potrebnih znanja i vještina u funkciji njezine izgradnje. Podizanje vrijednosti ljudskog potencijala kroz stjecanje znanja, vještina i vrijednosti koji su potrebni pojedincu za ostvarivanje svojih radnih uloga u procesu stvaranja, proizvodnje i tržišnog pozicioniranja jedinstvenog proizvoda, kao i privlačenja korisnika konkurentskih proizvoda, važan je čimbenik repozicioniranja prerade drva i proizvodnje namještaja u pogledu tržišne prepoznatljivosti. Oblikovanje vlastitih proizvoda, poštujući odnos cijene i kvalitete, utemeljenih na novim znanjima i inovacijama, mora pratiti i iskustvo u suradnji funkcija projektiranja, dizajniranja, proizvodnje i marketinga.
|
Nositelj |
Ministarstvo poljoprivrede |
Sunositelji |
Sveučilište u Zagrebu Šumarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Arhitektonski fakultet, HKIŠDT, HGK, HUP, HOK |
Rok izvršenja |
IV/2020., od II/2018. |
Mjera 2.: Stvaranje marke proizvoda prerade drva i proizvodnje namještaja
|
|
Opis |
Hrvatska prerada drva uglavnom je percipirana kao izvor drvne građe, a proizvodnja namještaja kao specijalizirana za lohn poslove. Namještaj izrađen prema nacrtima i dizajnu stranih dizajnera, koji već u RH dobiva stranu deklaraciju, pridonosi zapostavljanju razvoja vlastitih novih i inovativnih proizvoda vlastitog dizajna, odnosno finalnog proizvoda osmišljenog, projektiranog i proizvedenog u RH, i kao takvog stavljenog na tržište. Cilj stvaranja marke proizvoda i usluge jest osmisliti identitet proizvoda prerade drva i proizvodnje namještaja, utvrditi smjer razvoja na tržištu potražnje i primijeniti marketinške alate uvažavajući mogućnosti i komparativne prednosti poslovnih subjekata. Vlastita marka proizvoda višestruko povećava vrijednost drvne sirovine, poglavito u proizvodnji namještaja. Prilikom stvaranja hrvatske marke proizvoda i usluga treba koristiti činjenicu da drvo kao ekološki prihvatljiv materijal dolazi iz certificiranih hrvatskih šuma, te uvažavati društveno odgovoran odnos prema potrošaču, okolišu i društvu.
|
Nositelj |
Ministarstvo poljoprivrede |
Sunositelji |
Sveučilište u Zagrebu Šumarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Arhitektonski fakultet |
Rok izvršenja |
IV/2020., od IV/2017. |
Učinci mjera
|
|
1. Povećanje tržišnog udjela vlastitih novih i inovativnih proizvoda vlastitog dizajna. |
|
2. Povećanje broja tržišta, kupaca i zadovoljnih korisnika. |
|
3. Povećanje vrijednosti domaće drvne sirovine. |
|
4. Povećanje proizvodnosti i broja zaposlenih radnika. |
|
5. Povećanje isporuke na jedinstveno tržište EU i izvoza u treće zemlje. |
|
6. Povećanje produktivnosti i profitabilnosti poslovnih subjekata. |
|
7. Povećanje broja pojedinačnih robnih marki proizvoda i usluga. |
9. OČEKIVANI UČINCI PROVEDBE STRATEGIJE
S obzirom na prirodu razvojnih mjera s rokom izvršenja u 2017. godini, u istom razdoblju neće biti učinaka u ekonomskom i društvenom smislu, već će se učinak ogledati u uspostavljanom pravednom i pravičnom sustavu raspodjele drvne sirovine čime će biti otklonjeno ključno ograničenje za budući razvoj prerade drva i proizvodnje namještaja, što će u razdoblju od 2018. godine rezultirati smanjivanjem troškova poslovnih subjekata, kao zadržavanjem postojećih i otvaranjem novih radnih mjesta. Uspostavljanjem registra prerade drva i proizvodnje namještaja izgradit će se osnova za realizaciju većeg dijela razvojnih mjera utvrđenih za razdoblje do 2020. godine.
Razdoblje od 2018. godine obilježava stvaranje smjernica i pretpostavki za provođenje održive i zelene javne nabave namještaja i proizvoda od drva te razvoja novih i inovativnih proizvoda kroz stvaranje marke proizvoda i usluga.
U uvjetima uklonjenih ograničenja, razdoblje od 2018. do 2020. godine je razdoblje u kojem se mogu očekivati ekonomski učinci poput rasta dodane vrijednosti, isporuke dobara na jedinstveno tržište EU i izvoza u treće zemlje; društveni učinci poput povećanja zaposlenosti i ravnomjernog regionalnog razvoja te okolišni i energetski učinci poput smanjenja emisije stakleničkih plinova, iskorištavanja energetskog potencijala biomase, učinkovitosti u proizvodnji električne i toplinske energije te povećanja korištenja proizvoda od drva umjesto energetski intenzivnih materijala.
1.1. KLJUČNI EKONOMSKO - DRUŠTVENI UČINCI
1.1.1. Rast dodane vrijednosti prerade drva i proizvodnje namještaja
Dodana vrijednost je zbroj troškova rada, amortizacije i dobiti. Rast troškova rada znači da raste ili broj zaposlenih ili ukupne plaće, rast amortizacije pokazuje da se investira u poslovni subjekt dok rast dobiti znači da poslovni subjekt uspješno posluje. Na ovakav način, dodana vrijednost direktno utječe na porast bruto domaćeg proizvoda, bilo kroz osobnu potrošnju (porast plaća) bilo kroz investicijsku potrošnju (povećanje amortizacije i dobiti).
Tablica 13. Dodana vrijednost prerade drva i proizvodnje namještaja prema troškovima proizvodnih čimbenika u razdoblju od 2011 do 2013. izražena u kunama 30
Razdoblje |
Prerada drva |
Proizvodnja namještaja |
Ukupno djelatnosti
|
2011. 31 |
1.227.517,00 |
970.718,00 |
2.198.235,00 |
2012. 32 |
1.267.814,00 |
880.660,00 |
2.148.474,00 |
2013. 33 |
1.340.556,00 |
877.552,00 |
2.218.108,00 |
Indeks 2013./2011. |
1,09 |
0,90 |
1,01 |
Izvor: DZS, Priopćenja i statistička izvješća, brojevi prema podrubnim bilješkama 29.-31.
30 Dodana vrijednost prema troškovima proizvodnih čimbenika jest bruto zarada od poslovnih aktivnosti subjekta prilagođena za operativne subvencije i indirektne poreze, izračunata u bruto izrazu, odnosno bez oduzimanja amortizacije.
31 DSZ, Priopćenje, GODINA/XLIX, 14. 11.2012., BROJ/15.1.1
32 DSZ, Priopćenje, GODINA/L, 15. 11.2013., BROJ/15.1.1;
33 DSZ, Priopćenje, GODINA/LI, 14. 11.2014., BROJ/15.1.1
Kretanje dodane vrijednosti prerade drva i proizvodnje namještaja u razdoblju od 2011. do 2013. godine ukazuje na značajno zaostajanje ovog pokazatelja u proizvodnji namještaja iako se radi o strateškoj djelatnosti u kojoj je daleko najefikasnije korištenje drvne sirovine. Ujedno godišnje se povećava vrijednost dodane vrijednosti u preradi drva, a paralelno se smanjuje u proizvodnji namještaja.
Realizacijom razvojnih mjera Strategije očekuje se rast dodane vrijednosti u obje djelatnosti, ali više u proizvodnji namještaja. Odnosno, očekivani rast dodane vrijednosti u preradi drva iznosi 20%, dok u proizvodnji namještaja iznosi 50%.
1.2.2. Rast isporuke dobara na jedinstveno tržište EU i izvoza u treće zemlje
Prerada drva i proizvodnja namještaja predstavljaju značajan potencijal hrvatskog gospodarstva u pogledu isporuke dobara na jedinstveno tržište EU i izvoza u treće zemlje te bitno doprinose popravljanju platne bilance RH. Zbog svoje prirode velikih neto isporučitelja dobara na jedinstveno tržište EU i izvoza u treće zemlje, prerada drva i proizvodnja namještaja već dva desetljeća osjećaju negativne posljedice tečajne politike, što je vidljivo iz donjeg tabličnog prikaza.
Tablica 14. Utjecaj promjene važnih makroekonomskih veličina prerade drva i proizvodnje namještaja na promjenu isporuke dobara na jedinstveno tržište EU i izvoza u treće zemlje
Utjecaj promjene DOMAĆE POTRAŽNJE |
|||
|
Promjena domaće potražnje |
Promjena isporuke dobara prerade drva na jedinstveno tržište EU i izvoza u treće zemlje
|
Promjena isporuke dobara proizvodnje namještaja na jedinstveno tržište EU i izvoza u treće zemlje |
|
+1 postotni bod |
+0,92 postotna boda |
0 postotnih bodova |
Utjecaj promjene STRANE POTRAŽNJE |
|||
|
Promjena strane potražnje |
Promjena isporuke dobara prerade drva na jedinstveno tržište EU i izvoza u treće zemlje
|
Promjena isporuke dobara proizvodnje namještaja na jedinstveno tržište EU i izvoza u treće zemlje |
|
+1 postotni bod |
+1,09 postotna boda |
+8,79 postotnih bodova |
Utjecaj promjene realnog efektivnog TEČAJA KUNE |
|||
|
Promjena realnog efektivnog tečaja HRK
|
Promjena isporuke dobara prerade drva na jedinstveno tržište EU i izvoza u treće zemlje |
Promjena isporuke dobara proizvodnje namještaja na jedinstveno tržište EU i izvoza u treće zemlje |
|
-1 postotni bod |
+5,48 postotnih bodova |
+5,5 postotnih bodova |
Iz tabličnog prikaza 14. proizlazi da na rast isporuke dobara prerade drva i proizvodnje namještaja na jedinstveno tržište EU i izvoza u treće zemlje značajno veći utjecaj ima promjena realnog efektivnog tečaja kune od promjene domaće i strane potražnje.
S obzirom da nije realno za očekivati rast isporuke dobara prerade drva i proizvodnje namještaja na jedinstveno tržište EU i izvoza u treće zemlje po osnovi promjena u tečajnoj politici, postavljene su razvojne mjere Strategije, koje uz opće mjere industrijske politike, trebaju doprinijeti rastu konkurentnosti obje djelatnosti s naglaskom na proizvodnju namještaja.
Očekuje se isporuka dobara prerade drva na jedinstveno tržište EU i izvoza u treće zemlje prerade drva i proizvodnje namještaja u 2020. godini u iznosu od 1 mld. €, odnosno rast po prosječnoj godišnjoj stopi nešto manjoj od 20%. U proizvodnji namještaja se očekuje znatno brži rast isporuke dobara na jedinstveno tržište EU i izvoz u treće zemlje po prosječnoj godišnjoj stopi, što bi u 2020. godini rezultiralo većom vrijednošću ovog pokazatelja u odnosu na preradu drva.
1.3.3. Rast broja zaposlenih radnika u preradi drva i proizvodnji namještaja
Prerada drva i proizvodnja namještaja su radno intenzivne djelatnosti koje zapošljavaju veliki broj radnika, a najvećim dijelom su smještene u ruralnim područjima RH. Zajedno zapošljavaju cca. 10% od ukupno zaposlenih radnika u prerađivačkoj industriji te cca. 1,8% od ukupno zaposlenog stanovništva RH. Jedan od najvažnijih ciljeva Strategije je povećanje broja zaposlenih radnika u preradi drva i proizvodnji namještaja. Realizacija razvojnih mjera Strategije imat će za pozitivnu posljedicu povećanje broja zaposlenih radnika u preradi drva, a osobito u proizvodnji namještaja.
Važeći model opskrbe drvnom sirovinom, koji je donesen s ciljem povećanja stupnja finalizacije proizvoda te posljedično broja zaposlenih radnika, nije postigao svoj cilj već za posljedicu ima godišnje opadanje broja zaposlenih radnika upravo u proizvodnji namještaja. Jedina i glavna mjera prioritetnog područja razvoja 'Opskrba drvnom sirovinom prerade drva i proizvodnje namještaja' svojom realizacijom dovest će do porasta broja zaposlenih radnika u preradi drva, ali znatno većeg porasta broja zaposlenih radnika u proizvodnji namještaja.
Prioritetno područje razvoja 'Održiva i zelena javna nabava proizvoda od drva i namještaja' može biti jedno od glavnih čimbenika rasta prerade drva i proizvodnje namještaja. Javna uprava je najveći potrošač namještaja i proizvoda od drva, a procjena samih poslovnih subjekata jest da se putem javne nabave godišnje može prodati 1.5 mld. kuna njihovih proizvoda, što zahtijeva zapošljavanje između 2500 i 3000 novo radnika za realizaciju takve vrijednosti proizvodnje. Provedbom mjera ovog prioritetnog područja razvoja, uz stabilne ostale makroekonomske parametre, do kraja 2020. godine direktno bi se moglo zaposliti između 1000 i 1500 novih radnika.
Mjere prioritetnog područja razvoja 'Tržišna prepoznatljivost prerade drva i proizvodnje namještaja' su iznimno značajne za povećanje broja zaposlenih radnika. Za postizanje ujednačenih vrijednosti isporuke dobara proizvodnje namještaja i isporuke dobara prerade drva na jedinstveno tržište EU i izvoz u treće zemlje potrebno je povećanje broj zaposlenih u proizvodnji namještaja za najmanje 700 novih radnika, a što je jedan od ciljeva Strategije. Direktna pozitivna posljedica provedbe Strategije, uz stabilne makroekonomske parametre, jeste povećanje broja zaposlenih radnika između 2700 i 3200 radnika do 2020. godine. Ujedno će doći i do porasta broja zaposlenih radnika u poslovnim subjektima djelatnosti koje su usko vezane za preradu drva i proizvodnju namještaja poput prijevozničke djelatnosti, proizvodnje repromaterijala i zaštitne odjeće, i ostalih djelatnosti.
2.2. DUGOROČNI UČINCI PROVEDBE STRATEGIJE
Za pretpostaviti je kako će nakon 2020. godine pojedina prioritetna područja razvoja Strategije, putem novih razvojnih mjera, morati biti obuhvaćana novom srednjoročnom ili dugoročnom strategijom razvoja, što će se moći utvrditi sagledavanjem ukupnih učinaka ove Strategije, kao i u tadašnjem trenutku prisutnih vanjskih i unutarnjih čimbenika razvoja te prisutnih ograničenja za razvoj prerade drva i proizvodnje namještaja.
Strategijom će biti postavljene pretpostavke za postizanje sljedećih dugoročnih učinaka, i to:
- stvaranje vlastitih proizvoda veće dodane vrijednosti,
- uspostavljanje održive proizvodnje kroz razvoj ekoloških proizvoda,
- podizanje tehnološke razine, povećanje produktivnosti i profitabilnosti,
- povećanje zastupljenosti domaćih proizvoda na domaćem tržištu i povećanje isporuke dobara na jedinstveno tržište EU i izvoza u treće zemlje,
- povećanje tržišnog udjela finalnog proizvoda osmišljenog, projektiranog i proizvedenog u RH,
- zadržavanje postojećih i pokretanje novih proizvodnji u slabije razvijenim dijelovima RH,
- kooperacija i udruživanje poslovnih subjekata kao preduvjet konkurentnosti, i sveobuhvatnosti ponude,
- smanjenje udjela neformalnog gospodarstva,
- stvaranje marke proizvoda od drva, i namještaja,
- uporaba dizajna kao sredstva za revitalizaciju proizvodnje i povećanje konkurentnosti,
- orijentacija proizvođača na tržišne zahtjeve,
- oslanjanje na nove metode prezentacije i promocije proizvoda,
- povećanje inovativnosti i kreativnosti malih i srednjih proizvođača.
1.1. DINAMIKA PROVEDBE
Tablica 15. Dinamika provedbe razvojnih mjera prioritetnih područja razvoja Strategije
PRIORITETNO PODRUČJE RAZVOJA 1. Podatkovna platforma prerade drva i proizvodnje namještaja |
||||||||||||||||
RAZVOJNA MJERA |
2017. |
2018. |
2019. |
2020. |
||||||||||||
I–IV. tromjesečje |
||||||||||||||||
Uspostava jedinstvene baze podataka prerade drva i proizvodnje namještaja |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
PRIORITETNO PODRUČJE RAZVOJA 2. Opskrba drvnom sirovinom prerade drva i proizvodnje namještaja |
||||||||||||||||
RAZVOJNA MJERA |
2017. |
2018. |
2019. |
2020. |
||||||||||||
I–IV. tromjesečje |
||||||||||||||||
Uspostava optimalnog modela opskrbe drvnom sirovinom iz državnih šuma |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
PRIORITETNO PODRUČJE RAZVOJA 3. Održiva i zelena javna nabava proizvoda od drva i namještaja |
||||||||||||||||
RAZVOJNA MJERA |
2017. |
2018. |
2019. |
2020. |
||||||||||||
I–IV. tromjesečje |
||||||||||||||||
Donošenje Preporuke o održivoj i zelenoj javnoj nabavi proizvoda od drva i namještaja |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Donošenje Standarda opremanja javnih prostora proizvodima od drva i namještajem |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Donošenje Vodiča za održivu i zelenu javnu nabavu proizvoda od drva i namještaja |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Izobrazba provoditelja postupaka javne nabave i proizvođača o održivoj i zelenoj javnoj nabavi proizvoda od drva i namještaja |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
PRIORITETNO PODRUČJE RAZVOJA 4. Investicijska platforma prerade drva i proizvodnje namještaja |
||||||||||||||||
RAZVOJNA MJERA |
2017. |
2018. |
2019. |
2020. |
||||||||||||
I–IV. tromjesečje |
||||||||||||||||
Uspostava informacijskog i komunikacijskog sustava o izvorima sufinanciranja investicijskih ulaganja prerade drva i proizvodnje namještaja |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Programi financijskog poticanja razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
PRIORITETNO PODRUČJE RAZVOJA 5. Tržišna prepoznatljivost prerade drva i proizvodnje namještaja |
||||||||||||||||
RAZVOJNA MJERA |
2017. |
2018. |
2019. |
2020. |
||||||||||||
I–IV. tromjesečje |
||||||||||||||||
Razmjena znanja i iskustava |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Stvaranje marke proizvoda prerade drva i proizvodnje namještaja |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Strategijom je definirano pet prioritetnih područja razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja, uz pripadajuće razvojne mjere koje su podijeljene u tri razine prioriteta njihove provedbe:
Razina A - mjera najvišeg prioriteta.
Razina B - mjera srednjeg prioriteta.
Razina C - mjera umjerenog prioriteta.
11.
PROVEDBA STRATEGIJE
Instrument provedbe Strategije je njezin akcijski plan provedbe koji će za svako prioritetno područje razvoja i pripadajuće razvojne mjere, sukladno njihovim općim i posebnim ciljevima, definirati aktivnosti i podaktivnosti, nositelje i sunositelje, rokove izvršenja i izvore financiranja.
U kontekstu raspoloživih materijalnih i ljudskih resursa za pripadajuću godinu provedbe Strategije; mogućih promjena stanja u društvu i gospodarstvu; prilika i politika u smislu europskih i međunarodnih obveza, akcijski plan biti će podložan izmjenama i dopunama sa svrhom prilagođavanja promijenjenim okolnostima i uvjetima.
Proces monitoringa i evaluacije je obavezan dio implementacije Strategije, kao i izrada godišnjih izvješća. Ministarstvo poljoprivrede će putem povjerenstva za praćenje provedbe Strategije koordinirati, pratiti, analizirati i evaluirati provedbu Strategije na temelju čega će za prethodnu godinu podnositi godišnja pisana izvješća Vladi RH.
Na osnovi godišnjih izvješća, ukoliko se pokaže nužnim i opravdanim na temelju ocjene stanja i preporuka za naredno razdoblje, unutar akcijskog plana moći će se mijenjati i nadopunjavati aktivnosti i podaktivnosti, kako u smislu dodavanja novih tako i u smislu izmjena i dopuna starih. Akcijski plan smije mijenjati samo nositelj njegove izrade uz konzultacije i suglasnost natpolovične većine od ukupnog broja članova povjerenstva za praćenje provedbe Strategije. Svaki nositelj aktivnosti bit će obvezan pratiti njezino provođenje te dostavljati izvješća Ministarstvu poljoprivrede, a koje će na osnovu pojedinačnih izvješća izraditi godišnje izvješće prema Vladi RH.
AKCIJSKI PLAN PROVEDBE 2017. – 2019.
Tablica 16. Prikaz aktivnosti i podaktivnosti razvojnih mjera prioritetnih područja razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja
PRIORITETNO PODRUČJE |
AKTIVNOST |
PROVEDBENE AKTIVNOSTI |
ROK PROVEDBE |
NOSITELJ |
SUNOSITELJ |
|||
Mjera
|
||||||||
PODATKOVNA PLATFORMA PRERADE DRVA I PROIZVODNJE NAMJEŠTAJA |
|
IV/2020., od II/2017. |
MP |
MINGO, DZS, HŠ d.o.o., HGK, HUP, HOK, Sveučilište u Zagrebu Šumarski fakultet, HKIŠDT, Sveučilište u Zagrebu Arhitektonski fakultet |
||||
1. Uspostava jedinstvene baze podataka prerade drva i proizvodnje namještaja
|
1.1. Projektiranje baze podataka prerade drva i proizvodnje namještaja
|
1.1.1. Utvrđivanje potreba za podacima, definiranje fizičke građe podataka i projektiranje strukture baze podataka |
travanj 2017. |
|
||||
1.1.2. Definiranje klasifikacije podataka, razina korištenja i ograničenja pristupa podacima |
travanj 2017. |
|||||||
1.1.3. Izbor modela baze podataka |
travanj 2017. |
|||||||
1.2. Pridobivanje podataka prerade drva i proizvodnje namještaja
|
1.2.1. Osnivanje radne skupine za mapiranje prerade drva i proizvodnje namještaja |
travanj 2017. |
||||||
1.2.2. Definiranje metodologije i alata za prikupljanje podataka |
svibanj 2017. |
|||||||
1.2.3. Prikupljanje, obrada i organizacija podataka |
kolovoz 2017. |
|||||||
1.3. Uspostavljanje i vođenje baze podataka prerade drva i proizvodnje namještaja |
1.3.1. Izrada ER modela baze podataka s definiranjem vrste i formata podataka te povezivanje s relacijskim odnosima |
rujan 2017. |
||||||
1.3.2. Dizajniranje i uspostavljanje web portala za unos i pristup podacima u bazi podataka |
studeni 2017. |
|||||||
1.3.3. Unošenje i pohranjivanje podataka |
studeni 2017. |
|||||||
1.3.4. Povezivanje s korisničkom stranicom e- Građanin |
prosinac 2017. |
|||||||
1.3.5. Godišnje vođenje i održavanje baze podataka prerade drva i proizvodnje namještaja |
prosinac 2020., od siječanj 2018. |
|||||||
2. OPSKRBA DRVNOM SIROVINOM PRERADE DRVA I PROIZVODNJE NAMJEŠTAJA |
|
II/2017.
|
MP
|
HGK, HUP, HOK, HŠ d.o.o., Sveučilište u Zagrebu Šumarski fakultet |
||||
1. Uspostava optimalnog modela opskrbe drvnom sirovinom iz državnih šuma
|
1.1. Izrada novog modela opskrbe drvnom sirovinom
|
1.1.1. Pridobivanje podataka i utvrđivanje stvarnih proizvodnih kapaciteta kupaca HŠ d.o.o. |
travanj 2017. |
|
||||
1.1.2. Pridobivanje podataka i utvrđivanje stvarnih raspoloživih količina svih vrsta drvnih sortimenata iz proizvodnje HŠ d.o.o. |
travanj 2017. |
|||||||
1.1.3. Izrada kriterija za raspodjelu prava na sklapanje ugovora za kupnju drvne sirovine |
travanj 2017. |
|||||||
1.1.4. Simulacija primjene novih kriterija za raspodjelu prava na sklapanje ugovora za kupnju drvne sirovine |
travanj 2017. |
|||||||
1.1.5. Izrada popratnih dokumenata u okviru modela opskrbe drvnom sirovinom sukladno novim kriterijima |
travanj 2017. |
|||||||
1.1.6. Javna prezentacija novog modela raspodjele drvne sirovine |
travanj 2017. |
|||||||
3. ODRŽIVA I ZELENA JAVNA NABAVA PROIZVODA OD DRVA I NAMJEŠTAJA |
|
IV/2020., od IV/2018. |
MP |
MINGO, MZOIE, Središnji državni ured za središnju javnu nabavu, HGK, HUP, HOK, HKIŠDT, HKA, Sveučilište u Zagrebu Šumarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Arhitektonski fakultet |
||||
Donošenje Preporuke o održivoj i zelenoj javnoj nabavi proizvoda od drva i namještaja |
Izrada Preporuke o održivoj i zelenoj javnoj nabavi proizvoda od drva i namještaja |
1.1.1. Osnivanje Radne skupine za izradu Preporuke o održivoj i zelenoj javnoj nabavi proizvoda od drva i namještaja |
siječanj 2018. |
|
||||
1.1.2. Analiza proizvodnih mogućnosti hrvatskih proizvođača i potreba javnih naručitelja |
veljača 2018. |
|||||||
1.1.3. Utvrđivanje prioritetnih skupina proizvoda prerade drva i proizvodnje namještaja na temelju analize proizvodnih mogućnosti hrvatskih proizvođača i potreba javnih naručitelja |
ožujak 2018. |
|||||||
1.1.4. Izrađena Preporuka o održivoj i zelenoj javnoj nabavi proizvoda od drva i namještaja |
kolovoz 2018. |
|||||||
1.1.5. Dizajniranje i tiskanje publikacije Preporuka o održivoj i zelenoj javnoj nabavi proizvoda od drva i namještaja |
rujan 2018. |
|||||||
1.1.6. Distribucija tiskane Publikacije, i postavljanje elektroničkog oblika na relevantne informativne portale |
listopad 2018. |
|||||||
2. Donošenje Standarda opremanja javnih prostora proizvodima od drva i namještajem |
2.1. Izrada Standarda opremanja javnih prostora proizvodima od drva i namještajem |
2.1.1. Osnivanje Radne skupine za izradu Standarda opremanja javnih prostora proizvodima od drva i namještajem. |
kolovoz 2018. |
|
||||
2.1.2. Ugrađivanje preporuka o održivoj i zelenoj javnoj nabavi proizvoda od drva i namještaja u standarde opremanja prema grupama proizvoda |
listopad 2018.
|
|||||||
2.1.3. Izrada tehničkih karakteristika proizvoda prerade drva i proizvodnje namještaja prema grupama proizvoda |
studeni 2018. |
|||||||
2.1.4. Izrađen Standard opremanja javnih prostora proizvodima od drva i namještajem |
prosinac 2018. |
|||||||
2.1.5. Dizajniranje i tiskanje publikacije Standard opremanja javnih prostora proizvodima od drva i namještajem |
siječanj 2019. |
|||||||
2.1.6. Distribucija tiskane Publikacije, i postavljanje elektroničkog oblika na relevantne informativne portale |
siječanj 2019. |
|||||||
3. Donošenje Vodiča za održivu i zelenu javnu nabavu proizvoda od drva i namještaja |
3.1. Izrada Vodiča za održivu i zelenu javnu nabavu proizvoda od drva i namještaja |
3.1.1. Osnivanje Radne skupine za izradu Vodiča za održivu i zelenu javnu nabavu proizvoda od drva i namještaja. |
siječanj 2019. |
|
||||
3.1.2. Utvrđivanje načina primjene Preporuke i Standarda |
veljača 2019. |
|||||||
3.1.3. Utvrđivanje i ugrađivanje redoslijeda aktivnosti za provođenje održive i zelene javne nabave |
ožujak 2019. |
|||||||
3.1.4. Izrađen Vodič za održivu i zelenu javnu nabavu proizvoda od drva i namještaja |
ožujak 2019. |
|||||||
3.1.5. Dizajniranje i tiskanje publikacije Vodič za održivu i zelenu javnu nabavu proizvoda od drva i namještaja |
travanj 2019. |
|||||||
3.1.6. Distribucija tiskane Publikacije, i postavljanje elektroničkog oblika na relevantne informativne portale |
travanj 2019. |
|||||||
4. Izobrazba provoditelja postupaka javne nabave i proizvođača o održivoj i zelenoj javnoj nabavi proizvoda od drva i namještaja |
4.1. Izobrazba provoditelja postupaka javne nabave |
4.1.1. Održavanje radionica i stručnih predavanja za provoditelje postupaka javne nabave o preporukama o održivoj i zelenoj javnoj nabavi proizvoda od drva i namještaja |
prosinac 2020., od lipanj 2018. |
|
||||
4.1.2. Održavanje radionica i stručnih predavanja za provoditelje postupaka javne nabave o standardima opremanja javnih prostora proizvodima od drva i namještaja |
prosinac 2020., od srpanj 2018. |
|||||||
4.1.3. Održavanje radionica i stručnih predavanja za provoditelje postupaka javne nabave o sastavnicama vodiča za održivu i zelenu javnu nabavu proizvoda od drva i namještaja |
prosinac 2020., od rujan 2018. |
|||||||
4.2. Izobrazba proizvođača |
4.2.1. Održavanje radionica i stručnih predavanja za predstavnike proizvođače o preporukama o održivoj i zelenoj javnoj nabavi proizvoda od drva i namještaja |
prosinac 2020., od lipanj 2018. |
|
|||||
4.2.2. Održavanje radionica i stručnih predavanja za predstavnike proizvođače o preporukama o održivoj i zelenoj javnoj nabavi proizvoda od drva i namještaja |
prosinac 2020., od srpanj 2018. |
|||||||
4.2.3. Održavanje radionica i stručnih predavanja za predstavnike proizvođače o sastavnicama vodiča za održivu i zelenu javnu nabavu proizvoda od drva i namještaja |
prosinac 2020., od rujan 2018. |
|||||||
4. INVESTICIJSKA PLATFORMA PRERADE DRVA I PROIZVODNJE NAMJEŠTAJA |
|
IV/2020., od II/2017. |
MP |
- |
||||
1. Uspostava informacijskog i komunikacijskog sustava o izvorima financiranja investicijskih projekata prerade drva i proizvodnje namještaja |
1.1. Uspostavljanje jedinstvene info točke za poduzetnike prerade drva i proizvodnje namještaja na mreži MP |
1.1.1. Utvrđivanje postojećih sustava javnih objava o izvorima financiranja investicijskih projekata prerade drva i proizvodnje namještaja |
siječanj 2018.
|
|
|
|||
1.1.2. Definiranje metodologije i načina prikupljanja informacija o izvorima financiranja investicijskih projekata prerade drva i proizvodnje namještaja |
siječanj 2018. |
|||||||
1.1.3. Definiranje sastavnica jedinstvenog internetskog portala |
veljača 2018. |
|||||||
1.1.4. Uspostavljen jedinstveni internet-portal na mrežnoj stranici Ministarstva poljoprivrede |
travanj 2018. |
|||||||
1.1.5. Obavještavanje korisnika o uspostavi jedinstvenog internet-portala o izvorima financiranja investicijskih projekata prerade drva i proizvodnje namještaja |
travanj 2018. |
|||||||
2. Programi financijskog poticanja razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja |
2.1. Izrada godišnjeg programa potpora male vrijednosti za poticanje razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja |
2.1.1. Pridobivanje podataka o potrebama i vrstama ulaganja poslovnih subjekata prerade drva i proizvodnje namještaja |
travanj 2020, od travanj 2017. |
|
|
|||
2.1.2. Utvrđivanje investicijskih prioriteta, opravdanih troškova ulaganja i intenziteta potpore |
travanj 2020, od travanj 2017. |
|||||||
2.1.3. Utvrđivanje kriterija prijema i registracije prijave, kriterija administrativne provjere prijave, kriterija provjere prihvatljivosti podnositelja prijave i kriterija vrednovanja prijave unutar investicijskog prioriteta |
travanj 2020, od travanj 2017. |
|||||||
2.1.4. Izrada obvezne dokumentacije vezane uz donošenje i provođenje programa potpora male vrijednosti |
travanj 2020, od travanj 2017. |
|||||||
2.1.5. Donesen godišnji program potpora male vrijednosti za poticanje razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja |
travanj 2020, od travanj 2017. |
|||||||
2.1.6. Osnivanje stručne radne skupine za provedbu programa potpora male vrijednosti za poticanje razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja |
travanj 2020, od travanj 2017. |
|||||||
2.1.7. Objava javnog natječaja za dodjelu potpora male vrijednosti za poticanje razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja |
travanj 2020, od travanj 2017. |
|||||||
2.1.8. Obrada prijava sukladno definiranim grupama kriterija, donošenje prijedloga korisnika i visine potpora male vrijednosti |
travanj 2020, od travanj 2017. |
|||||||
2.1.9. Donošenje odluka o dodjeli potpora male vrijednosti po korisniku i odluka o odbijanju prijave |
svibanj 2020., od svibanj 2017. |
|||||||
2.1.10. Potpisivanje ugovora o dodjeli potpora male vrijednosti po korisniku i odluka o odbijanju |
lipanj 2020., od lipanj 2017. |
|||||||
2.1.11. Isplata bespovratnih sredstava potpora male vrijednosti po korisniku |
srpanj 2020., srpanj 2017. |
|||||||
2.1.11. Kontrola realizacije ulaganja i namjenskog utroška bespovratnih sredstava |
prosinac 2020., prosinac 2017. |
|||||||
5. TRŽIŠNA PREPOZNATLJIVOST PRERADE DRVA I PROIZVODNJE NAMJEŠTAJA |
|
IV/2020., od II/2017. |
MP
|
Sveučilište u Zagrebu Šumarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Arhitektonski fakultet, HKIŠDT, HGK, HUP, HOK, Hrvatski drvni klaster, Hrvatski interijeri |
||||
1. Razmjena znanja i iskustava
|
1.1. Održavanje stručnih predavanja , interaktivnih radionica i konferencija na tematiku postizanja tržišne prepoznatljivosti
|
1.1.1. Stručna predavanje na temu zakonske regulative u području energetske oporabe određenog otpada i graničnih vrijednosti emisije onečišćujućih tvari u zraku iz nepokretnih izvora |
svibanj 2017. |
|
||||
1.1.2. Interaktivne radionice o važnosti primjene dizajna proizvoda od drva i namještaj u proizvodnji |
svibanj 2020., od svibanj 2018. |
|||||||
1.1.3. Stručna predavanja o novim strojevima i materijalima u proizvodnji proizvoda od drva i namještaja |
lipanj 2020., od lipanj 2017. |
|||||||
1.1.4. Stručna predavanja na temu drvo u graditeljstvu |
lipanj 2020., od lipanj 2017. |
|||||||
1.1.5. Konferencija o trendovima na tržištu proizvoda od drva i namještaja i stvaranju robne marke |
listopad 2020. , od listopad 2018. |
|||||||
1.1.6. Konferencija o suvremenim hotelskim interijerima i eksterijerima |
studeni 2020., od studeni 2018. |
|||||||
2. Stvaranje marke proizvoda prerade drva i proizvodnje namještaja |
2.1. Poticanje uporabe dizajna u proizvodnji proizvoda od drva i namještaja |
2.1.1. Povezivanje proizvođača i dizajnera organiziranjem susreta i terenskih praksi |
rujan 2017. |
|
||||
2.1.2. Izrada e-sastavnice podataka o dizajnerima i arhitektima u jedinstvenoj bazi podataka prerade drva i proizvodnje namještaja |
studeni 2017.
|
|||||||
2.1.3. Projekti izrade novih proizvoda u suradnji proizvođača, škola i studija za dizajn |
prosinac 2020., od travanj 2018. |
|||||||
2.1.4. Program financiranja ulaganja proizvođača u izradu novih i inovativnih proizvoda, korištenje usluga dizajnera, prijave za međunarodne nagrade za dizajn |
prosinac 2020., od travanj 2017. |
|||||||
2.2. Razvojne smjernice za postizanje i održavanje tržišne prepoznatljivosti |
2.2.1. Izrada upute Stvaranje tržišne prepoznatljivosti djelatnosti prerade drva i proizvodnje namještaja i proizvođača |
prosinac 2018. |
|
|||||
2.2.2. Osnivanje stručne skupine za uspostavljane robne marke za proizvode iz slavonskog hrasta |
siječanj 2019. |
|||||||
2.2.3. Izrada kriterija za robnu marku proizvoda iz slavonskog hrasta |
ožujak 2019. |
|||||||
2.2.3. Izrada kriterija i uspostavljanje hrvatske nagrade za dizajn, po grupama proizvoda |
rujan 2019. |
|||||||
2.2.4. Promocija robne marke proizvoda iz slavonskog hrasta |
prosinac 2020., od ožujak 2019. |
|||||||
2.2.5. Održavanje godišnje izložbe hrvatskog dizajna i novih proizvoda u okviru AMBIENTA |
prosinac 2020., od listopad 2017. |
Tablica 17.
Financiranje mjera i aktivnosti Strategije u razdoblju od 2016. do 2019. godine
PRIORITETNO PODRUČJE |
ROK PROVEDBE |
IZVOR FINANCIRANJA
Državni proračun RH |
|||
Mjera |
|||||
1. PODATKOVNA PLATFORMA PRERADE DRVA I PROIZVODNJE NAMJEŠTAJA |
IV/2020., od II/2017. |
2017. |
2018. |
2019. |
Ukupna sredstva |
Uspostava jedinstvene baze podataka prerade drva i proizvodnje namještaja |
|
200.000,00 |
15.000,00 |
15.000,00 |
230.000,00 |
2. OPSKRBA DRVNOM SIROVINOM PRERADE DRVA I PROIZVODNJE NAMJEŠTAJA |
II/2017.
|
2017. |
2018. |
2019. |
Ukupna sredstva |
Uspostava optimalnog modela opskrbe drvnom sirovinom iz državnih šuma |
|
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
3. ODRŽIVA I ZELENA JAVNA NABAVA PROIZVODA OD DRVA I NAMJEŠTAJA |
IV/2020., od IV/2018. |
2017. |
2018. |
2019. |
Ukupna sredstva |
Donošenje preporuke o održivoj i zelenoj javnoj nabavi proizvoda od drva i namještaja |
|
0,00 |
50.000,00 |
0,00 |
50.000,00 |
Donošenje standarda opremanja javnih prostora proizvodima od drva i namještajem |
|
0,00 |
250.000,00 |
0,00 |
250.000,00 |
Donošenje vodiča za održivu i zelenu javnu nabavu proizvoda od drva i namještaja |
|
0,00 |
0,00 |
200.000,00 |
200.000,00 |
Izobrazba javnih naručitelja i proizvođača o održivoj i zelenoj javnoj nabavi proizvoda od drva i namještaja |
|
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
4. INVESTICIJSKA PLATFORMA PRERADE DRVA I PROIZVODNJE NAMJEŠTAJA |
IV/2020., od II/2017. |
2017. |
2018. |
2019. |
Ukupna sredstva |
Javna objava mrežnih stranica o izvorima sufinanciranja investicijskih ulaganja prerade drva i proizvodnje namještaja na predviđenom portalu |
|
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
Programi financijskog poticanja razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja |
|
20.000.00,00 |
7.000.000,00 |
8.000.000,00 |
35.000.000,00 |
5. TRŽIŠNA PREPOZNATLJIVOST PRERADE DRVA I PROIZVODNJE NAMJEŠTAJA |
IV/2020., od II/2017. |
2017. |
2018. |
2019. |
Ukupna sredstva |
Razmjena znanja i iskustava |
|
20.000,00 |
95.000,00 |
95.000,00 |
210.000,00 |
Stvaranje marke proizvoda prerade drva i proizvodnje namještaja |
|
310.000,00 |
1.120.000,00 |
1.220.000,00 |
2.650.000,00 |
UKUPNA SREDSTVA |
|
20.530.000,00 |
8.530.000,00 |
9.530.000,00 |
38.590.000,00 |
LITERATURA I IZVORI
BASARAC SERIĆ, M., 2013.: Konkurentnost hrvatskog drvnog sektora, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2013.
BERNARD A., REDDING, S., 2007: Comparative Advantage and Heterogeneous Firms",Review of Economic Studies, 74 (1)
BOROMISA, A.-M., SAMARDŽIJA, V., 2006: Hrvatska i Lisabonska strategija: približavanje ciljeva, online: http://www.ijf.hr/Eu4/boromisa-samardzija.pdf, u: K. Ott, ur., Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji I izazovi sudjelovanja. Zagreb: Institut za javne financije: Zaklada Friedrich Ebert
BROWN, P., BELL, J., 2001: Industrial cluster and small fi rm internationalization ,u Taggart, J., Young, S. i Hood, N. ured., The Multinational in the Millenium: Companies and Countries changes and choices, Basingstoke: Palgrave
BUTURAC, G., 2007: Komparativne prednosti i izvozna konkurentnost hrvatske prerađivačke industrije, Ekonomski fakultet, Ekonomska istraživanja 21 (2), UDK 338.45(497.5):
CRNKOVIĆ-POZAIĆ, S., 2000: Razvoj ljudskih resursa: Obrazovanje za održiv gospodarski razvoj, Ekonomski institut, Zagreb, dostupno na http://de.scientificcommons.org/sanja_crnkovi%C4%87-pozai%C4%87
DEBELIĆ, B., ŠTIFANIĆ, I., OJUROVIĆ, R., DEBELIĆ, B., 2009: Utjecaj gospodarske krize na preradu drva i proizvodnju namještaja Republike Hrvatske, Sveučilišna knjižnica, CIP zapis dostupan u računalnom katalogu pod brojem 120422053, Rijeka.
DE LUCA, P., PEGAN, G., FAZIO, M.: 2015. "Innovazioni di canale nell'arredamento Made in Italy", EUT Edizioni Università di Trieste, 2015., preuzeto s Internet stranice http://docplayer.it/2043000-8-innovazioni-di-canale-nell-arredamento-made-in italy.html
GRUPA AUTORA, 2006: Konkurentnost hrvatskog izvoza, Institut za međunarodne odnose & J.E. Austin Associates, Inc, Zagreb, 2006.
HARE, P.G., 2002: Industrial Restructuring as a Means of Enhancing NationalCompetitiveness: Overview of the Problem, presented on round table ”IndustrialRestructuring in European Transition Economies: Experience to Date and Prospects”, UNECE
JURČEVIĆ, J., 2007: Uloga upravljanja ljudskim potencijalima u unapređenju sustava kvalitete, Poslovna izvrsnost, Godina I (2007), broj 2
OJUROVIĆ, R., SABLIĆ, T., MLINAREVIĆ, S., 2014.: Realizacija ulaganja u kogeneracijsko postrojenje s rasplinjavanjem drvne biomase, Zbornik radova, Energija i okoliš 2014, Hrvatski savez za sunčevu energiju, Opatija, 2014.
PORTER, M. E., 2008: Konkurentska prednost: Postizanje i održavanje vrhunskog poslovanja, Masmedia, prijevod: Ivana Logar, 7/2008, Zagreb
TEODOROVIĆ, I., BUTURAC, G., 2006: Perspektive industrijske proizvodnje u Hrvatskoj i intraindustrijska razmjena, Ekonomski fakultet, Ekonomski pregled, 57 (11)
TOPIĆ, M., 2006.: Siva ekonomija u Hrvatskoj, Hrvatska revija 2, 2006.
***2012.: „KUPUJTE ZELENO!“, Priručnik o zelenoj javnoj nabavi, Europska komisija, 2016. , preuzeto s Internet stranice http://ec.europa.eu/environment/gpp/pdf/Buying-Green-Handbook-3rd-Edition.pdf
***2013.: Nacionalni akcijski plana za obnovljive izvore energije do 2020. godine, MINGO, preuzeto s Internet stranice http://files.hrote.hr/files/PDF/Dokumenti/NAP/Nacionalni%20akcijski%20plan%20za%20OIE%20do%202020..pdf
***2013.: Nova strategije EU-a za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama, Europska komisija, Bruxelles, COM (2013) 659 final
***2015.: COMMISSION STAFF WORKING DOCUMENT Multi-annual Implementation Plan of the new EU Forest Strategy, European Commission, Bruxelles, SWD(2015) 164 final
***2016.: Strategija drvno-prerađivačke industrije ili Izgradimo smeđu magistralu, Udruženje drvno-prerađivačke industrije pri HGK, Zagreb
***2015.: Strategija pametne specijalizacije Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2020. i Akcijski plan provedbe 2016.-2017., Vlada RH, preuzeto s Internet stranice http://europskifondovi.eu/sites/default/files/dokumenti/Strategija_pametne_specijalizacije_RH_2016_2020.pdf
***2015.: Zakonom o računovodstvu, „Narodne novine“, broj 78/15, 134/15, preuzeto s Internet stranice http://www.zakon.hr/z/118/Zakon-o-ra%C4%8Dunovodstvu
***2016: Internetska stranica Savjetodavne službe, http://www.savjetodavna.hr/
***2016.: Internetska stranica Centar za Održivi Razvoj Una, http://www.cor-una.org/sostenibile/
***2016.: Internetska stranica FINA, http://www.fina.hr/Default.aspx
***2016.: Internetska stranica Porezne uprave, http://www.porezna-uprava.hr/EU_Vanjski_poslovi/Documents/Smjernice%20za%20transferne%20cijene%207%20%20i%208%202014.pdf
***2016.: Internetska stranica Hrvatskog elektroinženjerskog saveza, http://www.helis.hr/o-nama.html
***2016.: Internetska stranica Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3393
***2016.: Internetska stranica trgovačkog društva HŠ d.o.o. http://portal.hrsume.hr/index.php/hr/
***2017.: Internetska stranica Ministarstva vanjskih i europskih poslova http://www.mvep.hr/hr/vanjska-politika/multilateralni-odnosi-staro-ijvhj/srednjoeuropski-sporazum-o-slobodnoj-trgovini-(cefta)/
***2017.: Internetska stranica Klasteri Nova snaga poduzetnika http://klasteri.com/
***2017.: Internetska stranica Poticaji – INFO http://poticaji.info/kruzna-ekonomija-kao-kljuc-odrzivog-razvoja/
***2015: Zakon o računovodstvu, Vlada Republike Hrvatske, „Narodne novine“, broj 78/15, 134/15, preuzeto s Internet stranice http://www.zakon.hr/z/118/Zakon-o-racunovodstvu
***2015.: Nacionalni akcijski plan za zelenu javnu nabavu za razdoblje od 2015. do 2017. godine s pogledom do 2020. godine, preuzeto s Internet stranice http://www.mzoip.hr/doc/nacionalni_akcijski_plan_za_zelenu_javnu_nabavu.pdf.
***2014.: DSZ. Priopćenje. GODINA/ LI, 14. 11.2014., BROJ/ 15.1.1.
*** 2014.: Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014.-2020., Hrvatski sabor, „Narodne novine“, broj 126/14, preuzeto s Internet stranice http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_10_126_2395.html
***2014.: Zakon o javnoj nabavi, „Narodne novine“, broj 90/11, 83/13, 143/13, 13/14, preuzeto s Internet stranice http://www.zakon.hr/z/223/Zakon-o-javnoj-nabavi
***2014.: “Study on the EU furniture market situation and a possible furniture products initiative final report, Submitted to the CEPS, Economisti Associati, CSIL and Demetra for DG Enterprise and Industry, preuzeto s Internet stranice http://ec.europa.eu/growth/toolsdatabases/newsroom/cf/itemdetail.cfm?itemid=7918&lang=en&title=Study-on-the-EU-furniture-market-situation-and-a-possible furniture-products-initiative-
***2014.: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, Hrvatski sabor, „Narodne novine“, broj 94/14, preuzeto s Internet stranice http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_07_94_1884.html
***2013.:„Task force per le aziende del settore legno-arredo“, Cosmob- Centro tecnologico settore legno - arredo, 2013., preuzeto s Internet stranice,https://www.senato.it/application/xmanager/projects/leg17/attachments/documento_evento_procedura_commissione/files/000/000/167/20130618COSMOB.pdf
***2013.: Uredba o ekološkoj mreži, „Narodne novine“, broj 124/13, Vlada Republike Hrvatske, Natura 2000, preuzeto s Internet stranice http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_10_124_2664.html
***2013.: Akcijski plan „Poduzetništvo 2020.”, Europski parlament, preuzeto s Internet stranice,http://www.europarl.europa.eu/oeil/popups/ficheprocedure.do?lang=en&reference=2013/2532(RSP)
***2013.: DSZ, Priopćenje, GODINA/L, 15. 11.2013., BROJ/15.1.1;
***2013.: Strateške smjernice za razvoj drvno-prerađivačkog sektora, Klaster konkurenstnosti drvno-prerađivačkog sektora, preuzeto s Internet stranice http://www.aik-invest.hr/wp-content/uploads/2013/12/2-strateske-smjernice.pdf
*** 2012.: Pravilnik o popisu obveznika primjene Zakona o javnoj nabavi, „Narodne novine“, broj 19/2012., preuzeto s Internet stranice http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_02_19_538.html
***2011.: Strateške odrednice za razvoj zelenog gospodarstva, preuzeto s Internet stranice,https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/Sjednice/Arhiva/117153.%20%201.3.pdf
*** 2010: Privredna kretanja i ekonomska politika, Ekonomski institut, Zagreb, Vol. 20, broj 123, preuzeto s Internet stranice http://www.eizg.hr/Item.aspx?Id=29
***2010.: Europe 2020, A European strategy for smart, sustainable and inclusive growth, Brussels, 3.3.2010 COM(2010) 2020 preuzeti s Internet stranice http://ec.europa.eu/eu2020/pdf/COMPLET%20EN%20BARROSO%20%20%20007%20-%20Europe%202020%20-%20EN%20version.pdf
***2010.: Strategija razvoja dizajna namještaja Republike Hrvatske 2010.-2012., Vlada RH,preuzeto s Internet stranice http://www.mps.hr/UserDocsImages/DRVNA/Strategija%20razvoja%20dizajna%20namje%C5%A1taja%202010-2012%20VLADA%20RH.pdf
*** 2010: European Commission (2010); Europe 2020 – A European strategy for smart, sustainable and inclusive growth, preuzeto s Internet stranice http://ec.europa.eu/eu2020/pdf/COMPLET%20EN%20BARROSO%20%20%20007%20-%20Europe%202020%20-%20EN%20version.pdf
***2009.: Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske, Hrvatski sabor, „Narodne novine“, broj 130/09., preuzeto s Internet stranice http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_10_130_3192.html
***2009.: Ekonomski Institut Zagreb (2009) Strateške odrednice razvitka i konkurentnost prerađivačke industrije Hrvatske do 2013. godine. Zagreb
***2008.: COM (2008) 400 final, Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social committee and the Committee of the regions, preuzeto s Internet stranice http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2008:0400:FIN:EN:PDF
***2007: Odluka o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. – NKD 2007., „Narodne novine“, broj 58/07, 72/07, preuzeto s Internet stranice http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_06_58_1870.html
***2002: Strategija razvitka „Hrvatska u 21. stoljeću-Makroekonomija, Vlada Republike Hrvatske, Narodne novine broj 145/02.
***2002: CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia: Analiza sektora „Proizvodnja namještaja“, preuzeto s Internet stranice http://www.poslovni.hr/media/PostAttachments/223511/Furniture-CRO.pdf
Komentari