I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/2010 – pročišćeni tekst i 5/2014 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

a)Ocjena stanja

Područje elektroničkih komunikacija uređeno je Zakonom o elektroničkim komunikacijama (Narodne novine, broj 73/08), koji je stupio je na snagu 1. srpnja 2008. godine, te četirima izmjenama toga Zakona – Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama (Narodne novine, broj 90/11), koji je stupio na snagu              10. kolovoza 2011. godine, Zakonom o izmjenama Zakona o elektroničkim komunikacijama (Narodne novine, broj 133/12), koji je stupio na snagu 3. prosinca 2012. godine, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama (Narodne novine, broj 80/13), koji je stupio na snagu 1. srpnja 2013. godine, te Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama (Narodne novine, broj 71/14), koji je stupio na snagu 19. lipnja 2014. godine, kao i provedbenim propisima donesenima na temelju Zakona o elektroničkim komunikacijama.

Zakon o elektroničkim komunikacijama uređuje korištenje elektroničkih komunikacijskih mreža i pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga, pružanje univerzalnih usluga te zaštitu prava korisnika usluga, gradnju, postavljanje, održavanje i korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, uvjete tržišnog natjecanja te prava i obveze sudionika na tržištu elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, djelotvorno upravljanje radiofrekvencijskim spektrom te adresnim i brojevnim prostorom, digitalni radio i televiziju, zaštitu podataka, sigurnost i cjelovitost elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga te obavljanje inspekcijskog nadzora i kontrole u elektroničkim komunikacijama, kao i osnivanje nacionalnog regulatornog tijela za elektroničke komunikacije, poštanske usluge i željezničke usluge, njegovo ustrojstvo, djelokrug i nadležnosti te postupak donošenja odluka i rješavanja sporova u elektroničkim komunikacijama.

Dana 31. prosinca 2016. godine stupio je na snagu Zakon o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina (Narodne novine, broj 121/16), kojim je u pravni poredak Republike Hrvatske prenesen najveći dio odredaba Direktive 2014/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina (u daljnjem tekstu: Direktiva 2014/61/EU). Navedenim Zakonom propisuju se mjere za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, koje se odnose na pristup i zajedničko korištenje postojeće fizičke infrastrukture, transparentnost u vezi s fizičkom infrastrukturom, koordiniranje građevinskih radova i transparentnost u vezi s planiranim građevinskim radovima, kao i tijela nadležna za rješavanje sporova i uspostavu jedinstvene informacijske točke, postupak rješavanja sporova, prikupljanje, objava i zaštita tajnosti podataka te obavljanje nadzora.

Prigodom prenošenja Direktive 2014/61/EU zaključeno je da će se njezine odredbe, koje se odnose na pravo pristupa fizičkoj infrastrukturi unutar zgrade te opremljenost novih zgrada pristupnom točkom i fizičkom infrastrukturom prilagođenom mrežama velikih brzina, prenijeti Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama, kojim će se na sustavan i cjelovit način urediti ovo područje, u dijelu u kojem važeći Zakon o elektroničkim komunikacijama i propisi doneseni za provedbu toga Zakona ne sadržavaju navedene odredbe Direktive 2014/61/EU.

Presudom Suda Europske unije od 8. travnja 2014. godine proglašena je nevaljanom Direktiva 2006/24/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o zadržavanju podataka proizvedenih ili obrađenih u vezi s pružanjem javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga ili javnih komunikacijskih mreža te o dopuni Direktive 2002/58/EZ (u daljnjem tekstu: Direktiva 2006/24/EZ), odredbe koje su prenesene u Zakon o elektroničkim komunikacijama 2008. godine. Budući da Direktiva 2006/24/EZ nije više dio pravne stečevine Europske unije, potrebno je izvršiti brisanje upućujućih odredaba na tu Direktivu u Zakonu o elektroničkim komunikacijama.

U studenome 2015. godine stupila je na snagu Uredba (EU) 2015/2120 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o utvrđivanju mjera u vezi s pristupom otvorenom internetu te o izmjeni Direktive 2002/22/EZ o univerzalnoj usluzi i pravima korisnika u vezi s elektroničkim komunikacijskim mrežama i uslugama i Uredbe (EU) br. 531/2012 o roamingu u javnim pokretnim komunikacijskim mrežama u Uniji (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2015/2120), koja se primjenjuje od 30. travnja 2016. godine. U svrhu ostvarivanja pravnih pretpostavki za djelotvornu izravnu primjenu Uredbe (EU) 2015/2120 u domaćem pravnom poretku, Zakonom o elektroničkim komunikacijama potrebno je odrediti tijelo nadležno za njezinu provedbu te propisati prekršajne odredbe za nepostupanje u skladu s pravilima iz navedene Uredbe.

b)Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom

Ovim Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama predlažu se urediti sljedeća osnovna pitanja:

– prenošenje članaka 8. i 9. Direktive 2014/61/EU (zajedno s pripadajućim pojmovima) kojima se uređuje fizička infrastruktura unutar zgrade, koja mora biti prilagođena elektroničkim komunikacijskim mrežama velikih brzina, te pristup toj infrastrukturi

– utvrđivanje pravnog okvira za djelotvornu izravnu primjenu u domaćem pravnom poretku Uredbe (EU) 2015/2120, kojom se osigurava zaštita jednakog i nediskriminirajućeg postupanja s prometom u pružanju usluga pristupa internetu, mjere transparentnosti za osiguravanje pristupa otvorenom internetu i zaštita povezanih prava krajnjih korisnika usluga, te se uspostavlja novi mehanizam za određivanje maloprodajnih cijena za regulirane usluge roaminga na razini Europske unije, u cilju ukidanja maloprodajnih dodatnih naknada za roaming od 15. lipnja 2017. godine

– propisivanje uvjeta gradnje elektroničkih komunikacijskih mreža velike brzine te pripadajuće elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme javnim sredstvima, u skladu s važećim programima razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj te mjerodavnim propisima i smjernicama Europske unije

– brisanje određenih upućujućih odredaba na Direktivu 2006/24/EZ, koja je presudom Suda Europske unije proglašena nevaljanom, pri čemu ostaju na snazi sve važeće odredbe o zadržavanju podataka kao odredbe nacionalnog zakonodavstva

– dodatno usklađivanje odredaba o jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112 i e-pozivu, kao i drugim pozivnim brojevima hitnih službi u Republici Hrvatskoj, s mjerodavnom pravnom stečevinom Europske unije

– dodatno preciziranje i nomotehničko uređivanje pojedinih odredaba Zakona o elektroničkim komunikacijama, u provedbi kojih su bile uočene određene nejasnoće ili nedostaci.

c)Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći

Donošenjem predloženog Zakona uklonit će se prepreke postavljanju elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina do krajnjih korisnika usluga, a koje se ponajprije odnose na nepostojanje ili neprikladnost postojeće fizičke infrastrukture unutar zgrada te otežani pristup operatorima elektroničkih komunikacijskih mreža koji imaju namjeru postavljati elektroničke komunikacijske mreže velikih brzina u višestambenim zgradama. Na taj će se način upotpuniti domaći zakonodavni okvir, uspostavljen donošenjem Zakon o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, te osigurati sve zakonske pretpostavke za ispunjavanje temeljnog cilja, a to je smanjenje troškova i olakšavanje postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, što dodatno potiče i ubrzava dostizanje ciljeva iz Digitalne agende za Europu.

Nadalje, propisivanjem uvjeta za poticanje gradnje elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina i pripadajuće elektroničke komunikacijske infrastrukture javnim sredstvima, u skladu s pravilima o državnim potporama, na komercijalno neisplativim područjima Republike Hrvatske, omogućit će se puna provedba Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. godine (Narodne novine, broj 68/16) i Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja (Narodne novine, broj 68/16), koje je Vlada Republike Hrvatske donijela u srpnju 2016. godine. Republika Hrvatska osigurala je javna sredstva za gradnju navedene elektroničke komunikacijske infrastrukture i mreža velikih brzina putem europskih strukturnih i investicijskih fondova, i to najvećim dijelom u okviru Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija" 2014.-2020., unutar Prioritetne osi 2: "Korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije", te se donošenjem ovoga Zakona osigurava pravni okvir za iskazivanje tržišnog interesa za gradnju, a propisuju se i rokovi i obveze koje investitor mora ispuniti na temelju iskazanog tržišnog interesa, kao i odgovarajuće prekršajne sankcije u slučaju neispunjavanja preuzetih obveza.

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, niti u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, jer ne dovodi do povećanja rashoda državnog proračuna.

IV.TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, S OBRAZLOŽENJEM

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA

Članak 1.

U Zakonu o elektroničkim komunikacijama (Narodne novine, br. 73/08, 90/11, 133/12, 80/13 i 71/14) članak 1.a mijenja se i glasi:

"(1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeći propisi Europske unije:

1.Direktiva 2002/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o zajedničkom regulatornom okviru za elektroničke komunikacijske mreže i usluge (Okvirna direktiva) (SL L 108, 24. 4. 2002.)

2.Direktiva 2002/19/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o pristupu i međupovezivanju elektroničkih komunikacijskih mreža i pripadajuće opreme (Direktiva o pristupu) (SL L 108, 24. 4. 2002.)

3.Direktiva 2002/20/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o ovlaštenjima na području elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga (Direktiva o ovlaštenjima) (SL L 108, 24. 4. 2002.)

4.Direktiva 2002/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o univerzalnim uslugama i pravima korisnika u vezi s elektroničkim komunikacijskim mrežama i uslugama (Direktiva o univerzalnim uslugama) (SL L 108, 24. 4. 2002.)

5.Direktiva 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u sektoru elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama) (SL L 201, 31. 7. 2002.)

6.Direktiva Komisije 2002/77/EZ od 16. rujna 2002. o natjecanju na tržištima elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga (SL L 249, 17. 9. 2002.)

7.Direktiva 2009/136/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o izmjenama i dopunama Direktive 2002/22/EZ o univerzalnoj usluzi i pravima korisnika u vezi s elektroničkim komunikacijskim mrežama i uslugama, Direktive 2002/58/EZ o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u sektoru elektroničkih komunikacija i Uredbe (EZ) br. 2006/2004 o suradnji između nacionalnih tijela odgovornih za primjenu propisa o zaštiti potrošača (SL L 337, 18. 12. 2009.)

8.Direktiva 2009/140/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o izmjenama i dopunama Direktiva 2002/21/EZ o zajedničkom regulatornom okviru za elektroničke komunikacijske mreže i usluge, 2002/19/EZ o pristupu i međupovezivanju elektroničkih komunikacijskih mreža i pripadajuće opreme, te 2002/20/EZ o ovlaštenjima na području elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga (SL L 337, 18. 12. 2009.)

9.Direktiva 2014/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina (SL L 155, 23.5.2014.)

10.Odluka br. 676/2002/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o regulatornom okviru politike radiofrekvencijskog spektra u Europskoj zajednici (Odluka o radiofrekvencijskom spektru) (SL L 108, 24. 4. 2002.)

11.Odluka br. 585/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uvođenju interoperabilne usluge e-poziva (eCall) na području cijele Europske unije (SL L 164, 3. 6. 2014.).

(2) Ovim se Zakonom utvrđuje okvir za provedbu sljedećih propisa Europske unije:

1.Uredbe (EU) br. 531/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2012. o roamingu u javnim pokretnim komunikacijskim mrežama u Uniji (preinačena) (SL L 172, 30. 6. 2012.)

2.Uredbe (EU) 2015/2120 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o utvrđivanju mjera u vezi s pristupom otvorenom internetu te o izmjeni Direktive 2002/22/EZ o univerzalnoj usluzi i pravima korisnika u vezi s elektroničkim komunikacijskim mrežama i uslugama i Uredbe (EU) br. 531/2012 o roamingu u javnim pokretnim komunikacijskim mrežama u Uniji (SL L 310, 26. 11. 2015.).

(3) Nadležno tijelo za provedbu uredaba iz stavka 2. ovoga članka je Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti.".

Članak 2.

U članku 2. stavku 1. iza točke 7. dodaje se nova točka 8. koja glasi:

"8. elektronička komunikacijska mreža velike brzine : elektronička komunikacijska mreža koja omogućuje pružanje usluga širokopojasnog pristupa brzinama od najmanje 30 Mbit/s,".

Dosadašnje točke 8. do 15. postaju točke 9. do 16.

Iza dosadašnje točke 15., koja je postala točka 16., dodaje se nova točka 17. koja glasi:

"17. e-poziv : hitni poziv iz vozila na broj 112, koji se uspostavlja automatskim aktiviranjem senzora ugrađenih u vozilo ili ručno, i koji putem javnih pokretnih komunikacijskih mreža prenosi standardizirani minimalni skup podataka te uspostavlja audio kanal između vozila i Centra 112,".

Iza dosadašnje točke 16., koja postaje točka 18., dodaju se nove točke 19. i 20. koje glase:

"19. fizička infrastruktura unutar zgrade : fizička infrastruktura ili instalacije na lokaciji krajnjeg korisnika, uključujući sastavnice zajedničkih dijelova nekretnine, namijenjene smještanju žičnih i/ili bežičnih pristupnih mreža, ako se putem takvih pristupnih mreža mogu pružati elektroničke komunikacijske usluge i povezivati pristupna točka zgrade s priključnom točkom mreže,

20. fizička infrastruktura unutar zgrade prilagođena mreži velike brzine : fizička infrastruktura unutar zgrade namijenjena smještanju sastavnica elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina ili omogućivanju njihova postavljanja,".

Dosadašnje točke 17. do 38. postaju točke 21. do 42.

Iza dosadašnje točke 38., koja je postala točka 42., dodaje se nova točka 43. koja glasi:

"43. opsežni radovi na obnovi : građenje ili građevinski radovi na lokaciji krajnjeg korisnika koji obuhvaćaju strukturne izmjene cijele fizičke infrastrukture unutar zgrade ili njezina značajnog dijela, a za koje je potrebna građevinska dozvola,".

Dosadašnje točke 39. do 42. postaju točke 44. do 47.

Dosadašnja točka 43., koja postaje točka 48., mijenja se i glasi:

"48. povezana oprema : fizička infrastruktura i druga oprema ili sastavnice povezane s elektroničkom komunikacijskom mrežom ili elektroničkom komunikacijskom uslugom, koje omogućuju ili podržavaju pružanje usluga putem te mreže ili usluge, ili imaju takvu mogućnost, a obuhvaćaju, uz ostalo, zgrade ili ulaze u zgrade, komunikacijske instalacije unutar zgrada, antene, tornjeve i druge potporne građevine, kabelsku kanalizaciju, cijevi, stupove, zdence i kabinete,".

Dosadašnje točke 44. do 53. postaju točke 49. do 58.

Iza dosadašnje točke 53., koja je postala točka 58., dodaje se nova točka 59. koja glasi:

"59. pristupna točka : fizička točka smještena unutar ili izvan zgrade, koja je dostupna pravnim ili fizičkim osobama koje daju na korištenje ili su ovlaštene za davanje na korištenje javne komunikacijske mreže, pri čemu je omogućena veza s fizičkom infrastrukturom unutar zgrade prilagođenom mreži velike brzine,".

Dosadašnje točke 54. i 55. postaju točke 60. i 61.

Dosadašnja točka 56., koja postaje točka 62., mijenja se i glasi:

"62. radijska oprema : električni ili elektronički proizvod koji namjerno odašilje i/ili prima radijske valove u cilju radijske komunikacije i/ili radiodeterminacije, ili električni ili elektronički proizvod kojemu se mora dodati dodatak, kao što je antena, kako bi namjerno odašiljao i/ili primao radijske valove u cilju radijske komunikacije i/ili radiodeterminacije,".

Dosadašnje točke 57. i 58. postaju točke 63. i 64.

Iza dosadašnje točke 59., koja postaje točka 65., dodaje se nova točka 66. koja glasi:

"66. radiodeterminacija : određivanje položaja, brzine i/ili drugih značajki kakvog objekta ili dobivanje podataka o tim parametrima primjenom svojstava širenja radijskih valova,".

Dosadašnja točka 60. postaje točka 67.

Dosadašnja točka 61., koja postaje točka 68., mijenja se i glasi:

"68. radiofrekvencijski spektar : elektromagnetski valovi radijskih frekvencija proizvoljno nižih od 3000 GHz koji se šire u prostoru bez umjetnog vođenja,".

Dosadašnja točka 62. postaje točka 69.

Dosadašnja točka 63. briše se.

Dosadašnje točke 64. do 68. postaju točke 70. do 74.

Dosadašnja točka 69., koja postaje točka 75., mijenja se i glasi:

"75. terminalna oprema : proizvod ili njegova odgovarajuća sastavnica koja omogućuje komunikaciju na način da se priključuje, izravno ili neizravno, bilo kojim putem na sučelja javnih elektroničkih komunikacijskih mreža koje se u cijelosti ili djelomično upotrebljavaju za pružanje javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga,".

Dosadašnje točke 70. do 74. postaju točke 76. do 80.

Stavak 2. mijenja se i glasi:

"(2) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a koji imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.".

Članak 3.

U članku 5. stavak 6. mijenja se i glasi:

"(6) U obavljanju regulatornih poslova, propisanih ovim Zakonom te posebnim zakonima kojima se uređuje područje poštanskih usluga i regulacija tržišta željezničkih usluga, Agencija ne smije tražiti ni primati upute ni od kojega drugog tijela.".

Članak 4.

U članku 9. stavku 1. iza točke 7. dodaje se nova točka 8. koja glasi:

"8. neprihvaćanja godišnjeg izvješća o radu Agencije,".

Dosadašnja točka 8. postaje točka 9.

U stavku 2. riječi: "Agencija mora" zamjenjuju se riječima: "Agencija ili Ministarstvo moraju".

Članak 5.

U članku 12. stavku 1. točka 3. mijenja se i glasi:

"3. donošenje odluka u vezi s utvrđivanjem mjerodavnih tržišta, provedbom analize tržišta, određivanjem i ukidanjem regulatornih obveza operatorima sa značajnom tržišnom snagom, te ocjenjivanjem koncentracije i pripajanja, spajanja ili drugog oblika zajedničkog ili usklađenog djelovanja operatora,".

Iza točke 26. dodaje se nova točka 27. koja glasi:

"27. obavljanje poslova nositelja Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja,".

Dosadašnja točka 27., koja postaje točka 28., mijenja se i glasi:

"28. obavljanje drugih poslova utvrđenih ovim Zakonom, drugim propisima i Statutom Agencije.".

Članak 6.

U članku 14. stavku 4. iz podstavka 8. dodaje se novi podstavak 9. koji glasi:

"–nepravomoćne odluke o prekršaju, uz naznaku da su odluke nepravomoćne, podnesene redovite pravne lijekove protiv tih odluka i ishod postupka po pravnim lijekovima,".

Dosadašnji podstavak 9. postaje podstavak 10.

Stavak 5. mijenja se i glasi:

"(5) Provedbeni propisi iz članka 19. stavka 1. ovoga Zakona i Statut Agencije objavljuju se i u "Narodnim novinama".".

U stavku 8. riječi: "ili na drugi prikladan način" brišu se.

Članak 7.

Članak 24. mijenja se i glasi:

"(1) Elektronička komunikacijska mreža, elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema mora se planirati, projektirati, proizvoditi, graditi, održavati i upotrebljavati u skladu s normama i tehničkim specifikacijama sadržanima u popisu obvezujućih norma i/ili tehničkih specifikacija, koji se objavljuje u Službenom listu Europske unije u skladu s mjerodavnom direktivom Europske unije.

(2) Ako ne postoje odgovarajuće obvezujuće norme i/ili tehničke specifikacije objavljene u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, primjenjuju se norme i tehničke specifikacije Europskog instituta za telekomunikacijske norme (ETSI), Europskog odbora za normizaciju (CEN) i Europskog odbora za elektrotehničku normizaciju (CENELEC) te norme, odluke i preporuke Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU), Međunarodne organizacije za normizaciju (ISO), Međunarodnoga elektrotehničkog povjerenstva (IEC) i Europske konferencije poštanskih i telekomunikacijskih uprava (CEPT), kao i drugih nadležnih međunarodnih normizacijskih/normirnih organizacija.

(3) Ako ne postoje odgovarajuće norme, tehničke specifikacije ili drugi međunarodni propisi iz stavka 2. ovoga članka, na odgovarajući se način primjenjuju izvorne hrvatske norme.

(4) Elektronička komunikacijska mreža, elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema mora se planirati, projektirati, proizvoditi, postavljati i ugrađivati na način kojim se omogućuje pristup i dostupnost javnih elektroničkih komunikacijskih usluga i osobama s invaliditetom.

(5) Ako gradnjom stambene, poslovne ili druge zgrade ili građevine nastupe smetnje u prijmu radijskih ili televizijskih programa nakladnika radija ili nakladnika televizije, investitor te zgrade ili građevine obvezan je, u roku od 60 dana od dana utvrđivanja smetnje, o vlastitom trošku osigurati prijam tih radijskih ili televizijskih programa jednake kakvoće koja je postojala prije nastupanja smetnje.

(6) Vijeće Agencije može pravilnicima pobliže propisati tehničke, uporabne i druge uvjete za određene vrste elektroničkih komunikacijskih mreža, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, kao i terminalne opreme.

(7) Pravilnike iz stavka 6. ovoga članka, kojima se propisuju i uvjeti za prostorno planiranje i gradnju elektroničke komunikacijske infrastrukture, i koji se odnose na bitne zahtjeve za građevinu, Vijeće Agencije donosi uz suglasnost ministra nadležnog za graditeljstvo i prostorno uređenje.".

Članak 8.

Iza članka 24. dodaju se naslovi iznad članaka i članci 24.a i 24.b koji glase:

"Fizička infrastruktura unutar zgrade

Članak 24.a

(1) Za sve novoizgrađene zgrade, za koje su zahtjevi za građevinske dozvole podneseni nakon 31. prosinca 2016., investitor zgrade obvezan je izgraditi kabelsku kanalizaciju za postavljanje pristupne elektroničke komunikacijske mreže velike brzine do granice građevne čestice, te izgraditi i postaviti pristupnu točku i fizičku infrastrukturu unutar zgrade prilagođenu mreži velike brzine za potrebe te zgrade. Fizička infrastruktura unutar zgrade prilagođena mreži velike brzine obvezno obuhvaća cijevi promjera i kapaciteta primjerenih potrebama te zgrade.

(2) Osim fizičke infrastrukture iz stavka 1. ovoga članka investitor zgrade obvezan je izgraditi i zajednički antenski sustav za prijam zemaljskih radijskih i televizijskih programa, izvesti vertikalno i horizontalno kabliranje od pristupne točke do svake pojedine stambene ili poslovne jedinice te postaviti svu drugu potrebnu opremu za priključenje svih stambenih ili poslovnih jedinica, koje se nalaze u zgradi, na pristupnu elektroničku komunikacijsku mrežu velike brzine.

(3) Obveze iz stavaka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se i u slučaju opsežnih radova na obnovi zgrada za koje su zahtjevi za građevinske dozvole podneseni nakon 31. prosinca 2016.

Pristup fizičkoj infrastrukturi unutar zgrade

Članak 24.b

(1) Svi operatori javnih komunikacijskih mreža imaju pravo, na temelju sporazuma o pristupu s vlasnicima ili nositeljima prava korištenja pristupne točke i fizičke infrastrukture unutar zgrade, o vlastitom trošku uvesti svoju mrežu do pristupne točke te pristupiti bilo kojoj postojećoj fizičkoj infrastrukturi unutar zgrade radi postavljanja elektroničke komunikacijske mreže velike brzine, ako je udvostručavanje fizičke infrastrukture unutar zgrade tehnički neizvedivo ili gospodarski neučinkovito.

(2) Vlasnici ili drugi nositelji prava korištenja pristupne točke i postojeće fizičke infrastrukture unutar zgrade moraju, uz pravične i nediskriminirajuće uvjete, uključujući i cijenu, udovoljiti svakom razumnom zahtjevu za pristup koji su podnijeli operatori javnih komunikacijskih mreža.

(3) Ako se sporazum o pristupu iz stavka 1. ovoga članka ne postigne u roku od 60 dana od dana zaprimanja zahtjeva za pristup, svaka stranka može u daljnjem roku od 30 dana podnijeti zahtjev Agenciji za rješavanje spora, kako bi se procijenila usklađenost s uvjetima iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Agencija donosi odluku o zahtjevu iz stavka 3. ovoga članka, vodeći u potpunosti računa o načelu razmjernosti, u najkraćem mogućem roku, a najkasnije u roku od 60 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva. Rok rješavanja spora može se produljiti samo u iznimnim okolnostima.

(5) Obveze iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuju se na zgrade u kojima je pristup postojećoj mreži, koja završava na lokaciji krajnjeg korisnika usluga i prikladna je za pružanje usluga elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, osiguran uz objektivne, transparentne, razmjerne i nediskriminirajuće uvjete, uključujući i cijenu.

(6) U slučaju da ne postoji fizička infrastruktura unutar zgrade prilagođena mreži velike brzine, svaki operator javne komunikacijske mreže ima pravo završiti svoju mrežu u prostorijama krajnjeg korisnika usluga, uz njegovu suglasnost te uz uvjet da se pritom na najmanju moguću mjeru svede utjecaj na privatnu imovinu trećih osoba. Ako operator javne komunikacijske mreže u tom slučaju ima potrebu po zajedničkim dijelovima zgrade postaviti fizičku infrastrukturu i mrežu samo za potrebe pojedinačnih krajnjih korisnika usluga, obvezan je o tome dostaviti predstavniku suvlasnika pisanu obavijest te ponudu za sklapanje sporazuma o izgradnji fizičke infrastrukture i pristupne točke za potrebe cijele zgrade.

(7) Ako suvlasnici ne prihvate ponudu za sklapanje sporazuma iz stavka 6. ovoga članka, postavljanje fizičke infrastrukture samo za potrebe pojedinačnih krajnjih korisnika usluga suvlasnici mogu zabraniti samo ako:

- postoji odgovarajuća zajednička fizička infrastruktura unutar zgrade ili

- suvlasnici, u roku od 60 dana od dana kada je predstavnik suvlasnika zaprimio pisanu obavijest o namjeri postavljanja takve fizičke infrastrukture samo za potrebe pojedinačnih krajnjih korisnika usluga, o vlastitom trošku postave odgovarajuću zajedničku fizičku infrastrukturu za potrebe cijele zgrade.

Članak 9.

U članku 25. iza stavka 8. dodaju se novi stavci 9. i 10. koji glase:

"(9) Operatori moraju u svakom trenutku osigurati nesmetani pristup svojoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži te elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi i drugoj povezanoj opremi u svrhu njezina korištenja, popravljanja i održavanja te neprekinutog pružanja elektroničkih komunikacijskih usluga ugovorene kakvoće.

(10) Operatori moraju održavati svoju elektroničku komunikacijsku mrežu te elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu osiguravanja sigurnosti i cjelovitosti ugovorenih elektroničkih komunikacijskih usluga.".

Dosadašnji stavak 9. postaje stavak 11.

Članak 10.

Iza članka 25. dodaju se naslov iznad članka i članak 25.a koji glase:

"Gradnja elektroničke komunikacijske mreže velike brzine javnim sredstvima

Članak 25.a

(1) Sredstva za gradnju elektroničke komunikacijske mreže velike brzine te pripadajuće elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme mogu se osigurati iz javnih sredstava u skladu s pravilima o državnim potporama.

(2) Javna sredstva za gradnju elektroničke komunikacijske mreže velike brzine te pripadajuće elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme na određenom području Republike Hrvatske mogu se osigurati i upotrebljavati samo ako su u skladu s važećim programima razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj te mjerodavnim propisima i smjernicama Europske unije.

(3) Tržišni interes za gradnju elektroničke komunikacijske mreže velike brzine iskazuje se u trenutku kada davatelj državne potpore objavi namjeru ili provodi postupak savjetovanja s javnošću o dodjeli državne potpore za određeno područje Republike Hrvatske, u skladu s pravilima o državnim potporama. Prijava o iskazu tržišnog interesa podnosi se pisanim putem davatelju državne potpore, Ministarstvu i Agenciji, te mora sadržavati područje Republike Hrvatske i podroban opis elektroničke komunikacijske mreže velike brzine koja se namjerava izgraditi na tom području, u skladu sa zahtjevima određene državne potpore ili programa državne potpore.

(4) Davatelj državne potpore, u suradnji s Agencijom, ima pravo provjeriti vjerodostojnost iskazanog tržišnog interesa iz stavka 3. ovoga članka, koji neće prihvatiti ako procijeni da je iskazani tržišni interes nevjerodostojan. U svrhu provjere vjerodostojnosti iskazanog tržišnog interesa davatelj državne potpore može zahtijevati od podnositelja prijave iz stavka 3. ovoga članka dostavu dodatnih podataka.

(5) Podnositelj prijave iz stavka 3. ovoga članka mora izgraditi elektroničku komunikacijsku mrežu velike brzine u skladu s obvezama koje je iskazao u toj prijavi, u roku od najviše tri godine od dana podnošenja prijave, ili u kraćem roku u skladu sa zahtjevima određene državne potpore ili programa državne potpore

(6) Agencija vodi upisnik prijava iz stavka 3. ovoga članka.

(7) Davatelj državne potpore, u suradnji s Agencijom, obavlja nadzor ispunjavanja obveza koje je iskazao podnositelj prijave iz stavka 3. ovoga članka.".

Članak 11.

Članak 27. mijenja se i glasi:

"(1) Operatori javnih komunikacijskih mreža imaju prava infrastrukturnog operatora na cijelom području Republike Hrvatske, što obuhvaća gradnju, održavanje, razvoj i korištenje elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture na općem dobru, na nekretninama u vlasništvu ili pod upravljanjem Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te na nekretninama u vlasništvu drugih pravnih i fizičkih osoba, u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.

(2) Upravitelji općeg dobra, Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju poštovati načelo nediskriminacije prigodom odobravanja prava korištenja nekretnina u svrhu gradnje elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture, te prigodom odobravanja pristupa toj mreži i infrastrukturi kojom upravljaju.

(3) Ako je za gradnju elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture na općem dobru ili na nekretninama u vlasništvu ili pod upravljanjem Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u postupku izdavanja dozvola za građenje ili drugih odobrenja u skladu s posebnim zakonima kojima je uređeno prostorno uređenje i gradnja, potrebno pribaviti suglasnost upravitelja općeg dobra, vlasnika ili upravitelja nekretnine, nadležno tijelo upravitelja općeg dobra, vlasnika ili upravitelja nekretnine izdat će suglasnost u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva za izdavanje te suglasnosti. U slučaju neizdavanja suglasnosti u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva za njezino izdavanje smatra se da je suglasnost izdana.

(4) Nadležno tijelo upravitelja općeg dobra, vlasnika ili upravitelja nekretnine može odbiti zahtjev za izdavanje suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka u sljedećim slučajevima:

–ako utvrdi da na općem dobru ili na nekretnini, koja je predmet zahtjeva za izdavanje suglasnosti, nema tehničkih mogućnosti za gradnju

–ako bi gradnja narušavala zahtjeve zaštite ljudskog zdravlja, očuvanja okoliša ili zaštite prirode, zaštite prostora ili kulturnih dobara, u skladu s posebnim propisima.

(5) Elektronička komunikacijska infrastruktura u smislu odredaba ovoga članka te članaka 28. i 29. ovoga Zakona obuhvaća kabelsku kanalizaciju, elektroničke komunikacijske vodove koji se postavljaju izvan kabelske kanalizacije i stupove nadzemne komunikacijske mreže.".

Članak 12.

Članak 28. mijenja se i glasi:

"(1) Smatra se da infrastrukturni operator ima pravo puta ako se koristi elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom i drugom povezanom opremom na općem dobru ili na nekretninama iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona, uz ispunjavanje bilo kojeg od sljedećih uvjeta:

- da posjeduje uporabnu dozvolu izdanu na svoje ime ili na ime svojih univerzalnih ili pojedinačnih pravnih prednika

- da se koristi elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom i drugom povezanom opremom bez spora s upraviteljem općeg dobra, vlasnikom ili upraviteljem nekretnine na kojoj je izgrađena ta infrastruktura.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Agencija izdaje potvrdu o pravu puta infrastrukturnom operatoru, u skladu s pravilnikom iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Za pojedinu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu na općem dobru ili na nekretninama iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona može se izdati samo jedna potvrda o pravu puta.

(4) Infrastrukturni operator obvezan je plaćati upravitelju općeg dobra, vlasniku ili upravitelju nekretnine naknadu za pravo puta, a upravitelj općeg dobra, vlasnik ili upravitelj nekretnine obvezan je infrastrukturnom operatoru omogućiti ostvarivanje prava puta.

(5) Upravitelj općeg dobra, vlasnik ili upravitelj nekretnine nema pravo zahtijevati naknadu od operatora korisnika koji se koristi elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom infrastrukturnog operatora na temelju sklopljenog ugovora iz članka 30. stavka 2. ovoga Zakona, i to na jednak način i uz jednake uvjete kao i infrastrukturni operator.

(6) Upravitelj općeg dobra, vlasnik ili upravitelj nekretnine može pred Agencijom pokrenuti postupak utvrđivanja infrastrukturnog operatora za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu koja je izgrađena na općem dobru ili na nekretninama iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona, te utvrđivanje količine i vrste takve infrastrukture i visine naknade za pravo puta.".

Članak 13.

Članak 29. mijenja se i glasi:

"(1) Za pravo puta na općem dobru i na nekretninama iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona plaća se naknada za pravo puta iz članka 28. ovoga Zakona, a izračun i visina naknade te način plaćanja naknade propisuju se pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije, pri čemu visina naknade mora predstavljati pravičan razmjer između prava vlasnika ili upravitelja nekretnina i interesa operatora elektroničkih komunikacijskih usluga te javnog interesa za razvoj tržišta elektroničkih komunikacija.

(2) Naknada iz stavka 1. ovoga članka za opće dobro i nekretnine u vlasništvu ili pod upravljanjem Republike Hrvatske te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave plaća se godišnje, po četvornom metru zemljišta koje se upotrebljava za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu iz članka 27. stavka 5. ovoga Zakona, a utvrđuje se jednoznačno za pojedinu vrstu nekretnine ili za opće dobro, na cijelom području Republike Hrvatske.

(3) Pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka pobliže se propisuje i postupak izdavanja te oblik i sadržaj obrasca potvrde o pravu puta iz članka 28. ovoga Zakona.".

Članak 14.

U članku 41. stavak 5. mijenja se i glasi:

"(5) Pretplatnik ima pravo na raskid pretplatničkog ugovora u bilo kojem trenutku. Pretplatničkim ugovorom može se utvrditi da, ako pretplatnik raskine ugovor ili je ugovor raskinut krivnjom pretplatnika prije isteka razdoblja obveznog trajanja ugovora, pretplatnik mora platiti mjesečnu naknadu za ostatak razdoblja obveznog trajanja ugovora, ili naknadu u visini popusta na proizvode i usluge koje je ostvario ako je plaćanje te naknade povoljnije za pretplatnika, osim u slučaju iz članka 42. stavka 7. ovog Zakona.".

Iz stavka 9. dodaje se novi stavak 10. koji glasi.

"(10) Prigodom zaprimanja zahtjeva za sklapanje pretplatničkog ugovora operator javnih komunikacijskih usluga ima pravo razmijeniti nužne podatke o podnositelju zahtjeva s drugim operatorima javnih komunikacijskih usluga ili proslijediti te podatke trećoj osobi ovlaštenoj za obavljanje djelatnosti ocjene kreditne sposobnosti, u svrhu procjene sposobnosti podnositelja zahtjeva za podmirenje svojih budućih dugovanja, te u svrhu sprječavanja i suzbijanja zlouporaba i prijevara u pružanju javnih komunikacijskih usluga. Razmjena i prosljeđivanje nužnih podataka dopušteno je samo u vezi s podnošenjem zahtjeva za sklapanje pretplatničkog ugovora, pri čemu se tako razmijenjeni ili proslijeđeni podaci moraju trajno izbrisati nakon završetka postupka rješavanja zahtjeva za sklapanje pretplatničkog ugovora, u skladu s posebnim propisima o zaštiti osobnih podataka.".

Dosadašnji stavci 10. i 11. postaju stavci 11. i 12.

Članak 15.

U članku 50. stavak 1. mijenja se i glasi:

"(1) Krajnji korisnik usluga ima pravo podnijeti operatoru javnih komunikacijskih usluga prigovor u vezi s pružanjem usluga, prigovor na iznos kojim je zadužen za pruženu uslugu, prigovor na kakvoću pružene usluge, prigovor zbog povrede odredaba pretplatničkog ugovora i prigovor zbog povrede prava u vezi sa zaštitom pristupa otvorenom internetu.".

Stavak 2. mijenja se i glasi:

"(2) Prigovor iz stavka 1. ovoga članka krajnji korisnik usluga podnosi u pisanom ili elektroničkom obliku operatoru javnih komunikacijskih usluga, koji provodi postupak rješavanja prigovora. Prigovor mora sadržavati činjenice i dokaze na kojima se temelji.".

Članak 16.

U članku 51. stavak 1. mijenja se i glasi:

"(1) U slučaju spora između krajnjeg korisnika usluga i operatora javnih komunikacijskih usluga u vezi s pružanjem usluga, iznosom kojim je zadužen za pruženu uslugu, kakvoćom pružene usluge, prigovorom zbog povrede odredaba pretplatničkog ugovora ili prigovorom zbog povrede prava u vezi sa zaštitom pristupa otvorenom internetu krajnji korisnik usluga može podnijeti zahtjev za rješavanje spora Agenciji u roku od 30 dana od dana dostavljanja pisanog odgovora povjerenstva za pritužbe potrošača iz članka 50. stavka 13. ovoga Zakona. Zastara osporene tražbine ne teče za vrijeme rješavanja spora pred Agencijom.".

Članak 17.

U članku 53. stavak 3. mijenja se i glasi:

"(3) Agencija će zatražiti od operatora sve potrebne podatke za utvrđivanje mjerodavnih tržišta, uključujući i podatke o budućem razvoju mreže i usluga koji mogu imati utjecaja na usluge na veleprodajnoj razini, koje su dostupne na mjerodavnom tržištu, te računovodstvene podatke o maloprodajnim tržištima koja su povezana s utvrđivanjem mjerodavnih veleprodajnih tržišta.".

Članak 18.

U članku 54. stavak 2. mijenja se i glasi:

"(2) Agencija će zatražiti od operatora sve potrebne podatke za određivanje mjerodavnih tržišta i procjenu postojanja operatora sa značajnom tržišnom snagom na tim mjerodavnim tržištima, uključujući i podatke o budućem razvoju mreže i usluga koji mogu imati utjecaja na usluge na veleprodajnoj razini, koje su dostupne na mjerodavnom tržištu, te računovodstvene podatke o maloprodajnim tržištima koja su povezana s utvrđivanjem mjerodavnih veleprodajnih tržišta.".

Članak 19.

U članku 58. stavak 4. mijenja se i glasi:

"(4) Agencija može odlukom odrediti osnovni sadržaj standardne ponude, razinu podrobnosti podataka i način objave standardne ponude.".

Stavak 5. mijenja se i glasi:

"(5) Agencija će osigurati da operator, koji ima obvezu davanja veleprodajnog pristupa elektroničkoj komunikacijskoj mreži, mora objaviti standardnu ponudu koja osobito sadržava podatke utvrđene mjerodavnom direktivom Europske unije.".

Članak 20.

U članku 75. stavku 1. točka na kraju točke 11. zamjenjuje se zarezom.

Iza točke 11. dodaje se točka 12. koja glasi:

"12. u drugim slučajevima brisanja operatora s popisa operatora po službenoj dužnosti, u skladu sa člankom 32. stavkom 9. ovoga Zakona.".

Članak 21.

Naslov iznad članka i članak 77. mijenjaju se i glase:

"Jedinstveni europski broj za hitne službe, drugi pozivni brojevi hitnih služba i e-poziv

Članak 77.

(1) Operatori javnih komunikacijskih mreža i javno dostupnih telefonskih usluga moraju omogućiti bez naknade svim korisnicima javnih komunikacijskih usluga pozive na jedinstveni europski broj za hitne službe 112, SMS poruke na broj 112 i e-pozive ( u daljnjem tekstu: pozivi na broj 112), kao i pozive na druge pozivne brojeve za pristup hitnim službama u Republici Hrvatskoj u skladu s Planom numeriranja, i to bez uporabe bilo kakvog sredstva plaćanja s bilo kojega telefonskog uređaja, uključujući i sve javne telefonske govornice i uređaje za upućivanje e-poziva, što obuhvaća i besplatno preusmjeravanje tih poziva na druge pozivne brojeve koje upotrebljavaju hitne službe.

(2) Operatori iz stavka 1. ovoga članka moraju središnjem tijelu, nadležnom za zaprimanje poziva prema hitnim službama u skladu s posebnim zakonom, dostavljati bez naknade sve raspoložive podatke o ostvarenim pozivima na broj 112, što osobito obuhvaća podatke o imenu i prezimenu ili nazivu pozivatelja, pozivajućem broju, vremenu i trajanju poziva te lokaciji s koje je upućen poziv na broj 112, i to odmah po prosljeđivanju tog poziva nadležnom središnjem tijelu. Iznimno, ako podaci o imenu i prezimenu ili nazivu pozivatelja, ili trajanju poziva nisu dostupni operatoru, ne postoji obveza dostave tih podataka nadležnom središnjem tijelu.

(3) Na zahtjev središnjeg tijela državne uprave nadležnog za sustav civilne zaštite, koji se temelji na zahtjevu službi nadležnih za provedbu aktivnosti traganja i spašavanja u skladu s posebnim propisima, operatori iz stavka 1. ovoga članka moraju nadležnom središnjem tijelu iz stavka 2. ovoga članka dostaviti i podatak o lokaciji osobe za kojom je pokrenuta akcija traganja i spašavanja, a koja nije uputila poziv na broj 112.

(4) Operatori iz stavka 1. ovoga članka moraju postupati s pozivima na broj 112 na jednak način kao i prema drugim pozivnim brojevima za pristup hitnim službama, koji su u uporabi u Republici Hrvatskoj, moraju obrađivati te pozive na način koji je najprimjereniji postojećem ustrojstvu sustava hitnih službi, te su odgovorni za ispravno usmjeravanje poziva na broj 112, kao i na druge pozivne brojeve za pristup hitnim službama.

(5) Zabranjena je svaka zlouporaba poziva na broj 112, što osobito obuhvaća sve vrste zlonamjernih ili uznemiravajućih poziva.

(6) Način i uvjeti uporabe jedinstvenoga europskog broja za hitne službe 112 i e-poziva, tehnički i drugi zahtjevi za operatore iz stavka 1. ovoga članka u ispunjavanju obveza prema nadležnom središnjem tijelu iz stavka 2. ovoga članka, način, oblik i rokovi dostave podataka o ostvarenim pozivima na broj 112, mjerila kakvoće usluge poziva na broj 112 te način i uvjeti provedbe privremenog i trajnog isključenja iz elektroničke komunikacijske mreže pretplatničke ili korisničke terminalne opreme u slučaju utvrđene zlouporabe poziva na broj 112 pobliže se propisuju pravilnikom koji donosi ministar.

(7) Na obveze operatora iz stavka 1. ovoga članka u pogledu poziva na druge pozivne brojeve za pristup hitnim službama u Republici Hrvatskoj na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga članka i pravilnika iz stavka 6. ovoga članka.

(8) Agencija, u suradnji sa središnjim tijelom državne uprave nadležnim za sustav civilne zaštite, na prikladan i javno dostupan način obavješćuje i upoznaje sve korisnike usluga, a osobito korisnike usluga koji putuju u druge države članice Europske unije, sa svrhom i načinom uporabe jedinstvenoga europskog broja za hitne službe 112.".

Članak 22.

U članku 78. stavak 3. mijenja se i glasi:

"(3) Agencija može narediti operatorima javnih komunikacijskih mreža i javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga da onemoguće, na pojedinačnoj osnovi, pristup brojevima ili uslugama kada postoji opravdana sumnja u zlouporabu ili prijevaru. Agencija u takvim slučajevima može donijeti odluku kojom će operatorima narediti da uskrate pripadajuće prihode od međupovezivanja ili od drugih usluga.".

Članak 23.

U članku 88. stavku 5. iza riječi: "iznajmljivanje" dodaje se zarez i riječ: "posjedovanje".

Članak 24.

Naslov iznad članka i članak 92. mijenjaju se i glase:

"Prijenos i davanje u najam radiofrekvencijskog spektra

(1) Nositelj dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra iz članaka 88., 88.a, 89. i 90. ovoga Zakona može prenijeti ili dati u najam radiofrekvencijski pojas, koji je dodijeljen tom dozvolom, drugoj osobi, pri čemu je za prijenos radiofrekvencijskog pojasa potrebno prethodno pribaviti suglasnost Agencije.

(2) Prijenos ili davanje u najam radiofrekvencijskog pojasa iz stavka 1. ovoga članka može se dogovoriti između nositelja dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra iz članaka 88., 88.a, 89. i 90. ovoga Zakona i druge osobe na tržišnoj osnovi, za pojedini dio ili cijeli radiofrekvencijski pojas koji je dodijeljen tom dozvolom.

(3) U slučaju prijenosa radiofrekvencijskog pojasa, nositelj dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra i osoba na koju se prenosi radiofrekvencijski pojas zajednički podnose Agenciji pisani zahtjev za davanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka.

(4) U postupku rješavanja zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka Agencija provjerava zadovoljavanje načela objektivnosti, transparentnosti, razmjernosti i nediskriminacije te regulatornih načela i ciljeva iz članka 5. ovoga Zakona. Agencija osobito mora utvrditi ispunjava li osoba, na koju se prenosi radiofrekvencijski pojas, uvjete dodjele i uporabe određene pripadajućom dozvolom za uporabu radiofrekvencijskog spektra.

(5) Agencija će rješenjem odbiti zahtjev iz stavka 3. ovoga članka koji ne zadovoljava načela i ciljeve ili ne ispunjava uvjete iz stavka 4. ovoga članka.

(6) Prijenosom radiofrekvencijskog pojasa u cijelosti se prenose prava i obveze koje proizlaze iz pripadajuće dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra, uključujući i uvjete dodjele i uporabe određene tom dozvolom.

(7) Ako zahtjev iz stavka 3. ovoga članka zadovoljava načela i ciljeve te ispunjava uvjete iz stavka 4. ovoga članka, Agencija će nositelju dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra i osobi ili osobama na koje se prenosi radiofrekvencijski pojas izdati novu dozvolu za uporabu radiofrekvencijskog spektra, u skladu s uvjetima prijenosa, te poništiti postojeću dozvolu za uporabu radiofrekvencijskog spektra, koja je bila temelj za prijenos radiofrekvencijskog pojasa.

(8) Prigodom davanja u najam radiofrekvencijskog pojasa nositelj dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra obvezan je o tome pisanim putem obavijestiti Agenciju. U tom slučaju Agencija ne izdaje novu dozvolu za uporabu radiofrekvencijskog spektra.

(9) Radiofrekvencijski pojasi, za koje je predviđena mogućnost prijenosa ili davanja u najam u skladu s odredbama ovoga članka, pobliže se utvrđuju Pravilnikom o namjeni radiofrekvencijskog spektra.

(10) Način i uvjeti prijenosa i davanja u najam radiofrekvencijskog spektra drugoj osobi, za pojedini dio ili cijeli dodijeljeni radiofrekvencijski pojas, pobliže se propisuju pravilnikom iz članka 82. stavka 4. ovoga Zakona.".

Članak 25.

U članku 96. stavak 4. mijenja se i glasi:

"(4) Način i uvjeti promjene tehnologije odašiljanja radijskih i televizijskih programa te pristupa položajima u multipleksu u zemaljskoj digitalnoj radiodifuziji pobliže se propisuju pravilnikom koji donosi ministar na prijedlog Vijeća Agencije i uz prethodno mišljenje tijela nadležnog za elektroničke medije.".

Članak 26.

U članku 107. stavak 11. briše se.

Članak 27.

U članku 109. stavku 7. iza riječi: "elektroničkim komunikacijama" zarez se zamjenjuje točkom, a riječi: "u skladu s mjerodavnom direktivom Europske unije o zadržavanju podataka." brišu se.

Članak 28.

U članku 110. stavku 4. iza riječi: "elektroničkim komunikacijama" zarez se zamjenjuje točkom, a riječi: "u skladu s mjerodavnom direktivom Europske unije o zadržavanju podataka." brišu se.

Članak 29.

U članku 112. stavku 1. iza točke 15. dodaje se nova točka 16. koja glasi:

"16. nadzirati ispunjavanje obveza gradnje elektroničke komunikacijske mreže velike brzine te pripadajuće elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, na koje se obvezao podnositelj prijave o iskazu tržišnog interesa iz članka 25.a ovoga Zakona,".

Dosadašnje točke 16. do 22. postaju točke 17. do 23.

Članak 30.

U članku 118. stavku 1. riječi: "Novčanom kaznom u iznosu od 1% do najviše 5% vrijednosti ukupnoga godišnjeg bruto prihoda od obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, ostvarenog u posljednjoj godini za koju postoje zaključena godišnja financijska izvješća, kaznit će se za prekršaj pravna osoba:" zamjenjuju se riječima: "Novčanom kaznom u iznosu od 1% do najviše 10% ukupnoga godišnjeg bruto prihoda od obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, ostvarenog u godini počinjenja prekršaja, a koji je utvrđen službenim financijskim izvješćima za tu godinu, odnosno posljednjim dostupnim službenim godišnjim financijskim izvješćima, kaznit će se za prekršaj pravna osoba:".

U stavku 1. dodaje se nova točka 1. koja glasi:

"1. ako ne izgradi elektroničku komunikacijsku mrežu velike brzine u skladu s obvezama i u rokovima iz članka 25.a stavka 5. ovoga Zakona,".

Dosadašnje točke 1. do 4. postaju točke 2. do 5.

Članak 31.

U članku 119. stavku 1. iza točke 7. dodaju se nove točke 8. i 9. koje glase:

"8. ako ne osigura nesmetani pristup svojoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži ili elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi i drugoj povezanoj opremi u svrhu njezina korištenja, popravljanja ili održavanja, ili neprekinutog pružanja elektroničkih komunikacijskih usluga ugovorene kakvoće u skladu, sa člankom 25. stavkom 9. ovoga Zakona,

9. ako ne održava svoju elektroničku komunikacijsku mrežu ili elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu osiguravanja sigurnosti i cjelovitosti ugovorenih elektroničkih komunikacijskih usluga, u skladu sa člankom 25. stavkom 10. ovoga Zakona,".

Dosadašnja točka 8. postaje točka 10.

Dosadašnja točka 9., koja postaje točka 11., mijenja se i glasi:

"11. ako u svojstvu infrastrukturnog operatora, upravitelja općeg dobra, vlasnika ili upravitelja nekretnine ne postupa u skladu sa člankom 28. stavkom 4. ovoga Zakona,".

Dosadašnje točke 10. do18. postaju točke 12. do 20.

Iza dosadašnje točke 18., koja je postala točka 20., dodaje se nova točka 21. koja glasi:

"21. ako postupa s podacima podnositelja zahtjeva za sklapanje pretplatničkog ugovora protivno odredbama članka 41. stavka 10. ovoga Zakona,".

Dosadašnje točke 19. do 26. postaju točke 22. do 29.

Dosadašnja točka 27., koja postaje točka 30., mijenja se i glasi:

"30. ako ne dostavi Agenciji sve potrebne podatke iz članka 53. stavka 3. ovoga Zakona,".

Dosadašnja točka 28., koja postaje točka 31., mijenja se i glasi:

"31. ako ne dostavi Agenciji sve potrebne podatke iz članka 54. stavaka 2. ili 7. ovoga Zakona,".

Iza dosadašnje točke 28., koja je postala točka 31., dodaje se nova točka 32. koja glasi:

"32. ako ne objavi standardnu ponudu u skladu sa člankom 58. stavkom 5. ovoga Zakona,".

Dosadašnje točke 29. do 38. postaju točke 33. do 42.

Dosadašnja točka 39., koja postaje točka 43., mijenja se i glasi:

"43. ako ne omogući besplatne pozive na jedinstveni europski broj za hitne službe 112, ili SMS poruke na broj 112, ili e-pozive, ili pozive na druge pozivne brojeve za pristup hitnim službama u Republici Hrvatskoj, ili besplatno preusmjeravanje tih poziva na druge pozivne brojeve koje upotrebljavaju hitne službe, u skladu sa člankom 77. stavkom 1. ovoga Zakona,".

Iza dosadašnje točke 39., koja je postala točka 43., dodaju se nove točke 44. do 47. koje glase:

"44. ako nadležnom središnjem tijelu ne dostavlja bez naknade sve raspoložive podatke o ostvarenim pozivima na broj 112 u skladu sa člankom 77. stavkom 2. ovoga Zakona,

45. ako nadležnom središnjem tijelu ne dostavlja podatke o lokaciji osobe za kojom je pokrenuta akcija traganja i spašavanja, u skladu sa člankom 77. stavkom 3. ovoga Zakona,

46. ako ne postupa s pozivima na broj 112 na jednak način kao i prema drugim pozivnim brojevima za pristup hitnim službama, ili ne obrađuje te pozive na način koji je najprimjereniji postojećem ustrojstvu sustava hitnih službi, ili ispravno ne usmjeruje pozive na broj 112, ili na druge pozivne brojeve za pristup hitnim službama, u skladu sa člankom 77. stavkom 4. ovoga Zakona,

47. ako ne ispunjava tehničke ili druge zahtjeve, način, oblik ili rokove dostave podataka, ili mjerila kakvoće usluge poziva na broj 112, ili ne provodi privremeno ili trajno isključenje pretplatničke ili korisničke terminalne opreme u slučaju utvrđene zlouporabe poziva na broj 112, u skladu s pravilnikom iz članka 77. stavka 6. ovoga Zakona,".

Dosadašnje točke 40. do 42. postaju točke 48. do 50.

Dosadašnja točka 43., koja postaje točka 51., mijenja se i glasi:

"51. ako uvozi, proizvodi, prodaje, iznajmljuje, posjeduje ili upotrebljava uređaj za ometanje radijskih frekvencija javnih elektroničkih komunikacijskih mreža protivno članku 88. stavku 5. ovoga Zakona,".

Dosadašnja točka 44. postaje točka 52.

Dosadašnja točka 45., koja postaje točka 53., mijenja se i glasi:

"53. ako prenosi ili daje u najam radiofrekvencijski pojas protivno odredbama članka 92. ovoga Zakona,".

Dosadašnje točke 46. do 53. postaju točke 54. do 61.

Dosadašnja točka 54., koja postaje točka 62., mijenja se i glasi:

"62. ako u svojstvu operatora usluga elektroničke pošte ne omogući filtriranje dolazne elektroničke pošte, ili ne objavi adresu elektroničke pošte za prijavu zlouporaba, ili ne postupa s prigovorima u vezi sa zlouporabom elektroničke pošte, ili ne poduzima odgovarajuće mjere u slučaju utvrđivanja zlouporaba pretplatnikova korisničkog računa elektroničke pošte u skladu s odredbama članka 107. stavaka 5., 6., 7. ili 8. ovoga Zakona,".

Dosadašnje točke 55. do 59. postaju točke 63. do 67.

U dosadašnjoj točki 60., koja postaje točka 68., riječi: "Uredbe (EU) br. 531/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2012. o roamingu u javnim pokretnim komunikacijskim mrežama unutar Unije" zamjenjuju se riječima: "Uredbe iz članka 1.a stavka 2. točke 1. ovoga Zakona", a točka na kraju rečenice zamjenjuje se zarezom.

Iza dosadašnje točke 60., koja je postala točka 68., dodaje se točka 69. koja glasi:

"69. ako ne postupa u skladu s pravilima iz Uredbe iz članka 1.a stavka 2. točke 2. ovoga Zakona o zaštiti jednakog i nediskriminirajućeg postupanja s prometom u pružanju usluga pristupa internetu, mjerama transparentnosti za osiguravanje pristupa otvorenom internetu i zaštiti povezanih prava krajnjih korisnika usluga, ili ako ne postupa u skladu sa zahtjevima Agencije i mjerama koje je Agencija propisala u svrhu nadzora i praćenja provedbe te Uredbe.".

U stavku 6. riječi: "točke 53." zamjenjuju se riječima: "točke 61.".

Članak 32.

U članku 120. stavku 1. točke 1. do 4. mijenjaju se i glase:

"1. ako ne planira, projektira, proizvodi, postavlja ili ugrađuje elektroničku komunikacijsku mrežu ili elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u skladu sa člankom 24. stavkom 4. ovoga Zakona,

2. ako u svojstvu investitora zgrade ili građevine u roku od 60 dana od dana utvrđivanja smetnje ne osigura o vlastitom trošku prijam radijskih ili televizijskih programa nakladnika radija ili nakladnika televizije u skladu sa člankom 24. stavkom 5. ovoga Zakona,

3. ako postupa protivno odredbama pravilnika iz članka 24. stavka 6. ovoga Zakona kojima se pobliže propisuju tehnički, uporabni i drugi uvjeti za određene vrste elektroničkih komunikacijskih mreža, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, kao i terminalne opreme,

4. ako u svojstvu investitora zgrade ne izgradi kabelsku kanalizaciju za postavljanje pristupne elektroničke komunikacijske mreže velike brzine do granice građevne čestice, ili ne izgradi ili ne postavi pristupnu točku i fizičku infrastrukturu unutar zgrade prilagođenu mreži velike brzine za potrebe te zgrade, u skladu sa člankom 24.a stavkom 1. ovoga Zakona,".

Iza točke 4. dodaju se nove točke 5. do 9. koje glase:

"5. ako u svojstvu investitora zgrade ne izgradi zajednički antenski sustav za prijam zemaljskih radijskih i televizijskih programa, ili ne izvede vertikalno i horizontalno kabliranje, ili ne postavi drugu potrebnu opremu u skladu sa člankom 24.a stavkom 2. ovoga Zakona,

6. ako u svojstvu investitora radova u slučaju opsežnih radova na obnovi zgrada ne provodi obveze iz članka 24.a stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, u skladu s člankom 24.a stavkom 3. ovoga Zakona,

7. ako u svojstvu vlasnika ili drugog nositelja prava korištenja pristupne točke ili postojeće fizičke infrastrukture unutar zgrade ne postupaju u skladu s člankom 24.b stavkom 2. ovoga Zakona,

8. ako u svojstvu operatora javne komunikacijske mreže postavlja fizičku infrastrukturu i mrežu po zajedničkim dijelovima zgrade protivno odredbama članka 24.b stavka 6. ovoga Zakona,

9. ako u svojstvu suvlasnika zabrani postavljanje fizičke infrastrukture samo za potrebe pojedinačnih krajnjih korisnika usluga protivno odredbama članka 24.b stavka 7. ovoga Zakona,".

Dosadašnje točke 5. do 37. postaju točke 10. do 42.

Članak 33.

U članku 121. stavku 1. točki 4. riječ: "javno" briše se.

Članak 34.

U cijelom tekstu Zakona o elektroničkim komunikacijama (Narodne novine, br. 73/08, 90/11, 133/12, 80/13 i 71/14) riječi: "RiTT oprema" i "zaštita i spašavanje" u određenom broju i padežu zamjenjuju se riječima: "radijska oprema" i "civilna zaštita", u odgovarajućem broju i padežu.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 35.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti:

- Pravilnik o načinu i uvjetima sprječavanja i suzbijanja zlouporaba i prijevara u pružanju usluga elektroničke pošte (Narodne novine, broj 42/09)

- Pravilnik o standardnim ponudama (Narodne novine, broj 126/15).

Članak 36.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.

OBRAZLOŽENJE

Članak 1.

Ovim se člankom utvrđuju propisi Europske unije koji se prenose u pravni poredak Republike Hrvatske Zakonom o elektroničkim komunikacijama, kao i uredbe Europske unije za provedbu kojih se Zakonom o elektroničkim komunikacijama utvrđuje odgovarajući pravni okvir, te se određuje da je nadležno tijelo za provedbu tih uredaba Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (u daljnjem tekstu: Agencija).

Članak 2.

Ovim se člankom mijenjaju i dopunjuju pojmovi utvrđeni člankom 2. Zakona o elektroničkim komunikacijama, na način da se popis pojmova dopunjuje definicijama sljedećih pojmova: elektronička komunikacijska mreža velike brzine, e-poziv, fizička infrastruktura unutar zgrade, fizička infrastruktura unutar zgrade prilagođena mreži velike brzine, opsežni radovi na obnovi, pristupna točka i radiodeterminacija. Nadalje, mijenja se definicija sljedećih postojećih pojmova: povezana oprema, radijska oprema, radiofrekvencijski spektar i terminalna oprema, dok se postojeći pojam RiTT oprema briše iz popisa pojmova, kao i iz cijelog teksta Zakona o elektroničkim komunikacijama, zbog usklađivanja s pojmovljem iz Direktive 2014/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o usklađivanju zakonodavstava država članica o stavljanju na raspolaganje radijske opreme na tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/5/EZ, koja je u pravni poredak Republike Hrvatske prenesena posebnim provedbenim propisom.

Također se ovim člankom usklađuje odredba o korištenju pojmova s rodnim značenjem s Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (Narodne novine, broj 74/15).

Članak 3.

Ovim se člankom zakonsko jamstvo neovisnosti Agencije u obavljanju regulatornih poslova u području elektroničkih komunikacija, koje proizlazi iz članka 1. Direktive 2009/140/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o izmjenama i dopunama Direktiva 2002/21/EZ o zajedničkom regulatornom okviru za elektroničke komunikacijske mreže i usluge, 2002/19/EZ o pristupu i međupovezivanju elektroničkih komunikacijskih mreža i pripadajuće opreme, te 2002/20/EZ o ovlaštenjima na području elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, proširuje i na područja poštanskih usluga i željezničkih usluga, koja Agencija također regulira u skladu sa Zakonom o elektroničkim komunikacijama, Zakonom o poštanskim uslugama (Narodne novine, br. 144/12, 153/13 i 78/15) i Zakonom o regulaciji tržišta željezničkih usluga (Narodne novine, broj 71/14).

Članak 4.

Ovim se člankom dopunjuju slučajevi, taksativno uređeni člankom 9. Zakona o elektroničkim komunikacijama, u kojima Hrvatski sabor razrješuje dužnosti predsjednika, zamjenika predsjednika ili člana Vijeća Agencije prije isteka razdoblja na koje je imenovan, i to na način da se kao jedan od razloga za razrješenje utvrđuje i neprihvaćanje godišnjeg izvješća o radu Agencije. Također se obveza izvješćivanja Vlade Republike Hrvatske o postojanju razloga za razrješenje prije isteka mandatnog razdoblja proširuje i na ministarstvo nadležno za elektroničke komunikacije.

Članak 5.

Ovim se člankom jasnije uređuje nadležnost Agencije u području ocjenjivanja koncentracije i pripajanja, spajanja ili drugog oblika zajedničkog ili usklađenog djelovanja operatora, te se taksativno propisuje nadležnost za obavljanje poslova nositelja Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja (u daljnjem tekstu: Okvirni nacionalni program), koji je Vlada Republike Hrvatske donijela Odlukom o donošenju Okvirnog nacionalnog programa (Narodne novine, broj 68/16), pri čemu je točkom II. te Odluke odredila Agenciju nositeljem Okvirnog nacionalnog programa.

Ovim se člankom također utvrđuje da se poslovi Agencije mogu odrediti i drugim propisima, osim Zakona o elektroničkim komunikacijama i Statuta Agencije.

Članak 6.

Ovim se člankom usklađuju odredbe članka 14. Zakona o elektroničkim komunikacijama o javnosti rada Agencije sa člankom 184. Prekršajnog zakona (Narodne novine, br. 107/07, 39/13, 157/13 i 110/15), u svrhu objave nepravomoćnih odluka o prekršaju, podnesenih redovitih pravnih lijekova protiv tih odluka i ishoda postupka po pravnim lijekovima na internetskim stranicama Agencije. Nadalje, smanjuje se popis akata Agencije koji se, osim na njezinim internetskim stranicama, obvezno objavljuju i u Narodnim novinama, tako da se obveza objave u službenom listu Republike Hrvatske odnosi samo Statut Agencije i propise koje Vijeće Agencije donosi za provedbu Zakona o elektroničkim komunikacijama, na temelju zakonske ovlasti za donošenje tih propisa.

Članak 7.

Ovim se člankom nomotehnički uređuju odredbe članka 24. Zakona o elektroničkim komunikacijama, na način da se iz njega izostavljaju odredbe o fizičkoj infrastrukturi unutar poslovnih i stambenih zgrada, koje se sustavno uređuju u novododanim člancima 24.a i 24.b Zakona o elektroničkim komunikacijama. Također se ovlašćuje Vijeće Agencije za donošenje provedbenih propisa kojima će se pobliže propisati tehnički, uporabni i drugi uvjeti i za terminalnu opremu.

Članak 8.

Ovim se člankom u Zakon o elektroničkim komunikacijama dodaju novi članci 24.a i 24.b, kojima se prenose članci 8. i 9. Direktive 2014/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina (u daljnjem tekstu: Direktiva 2014/61/EU).

Novi članak 24.a propisuje obveze investitora novoizgrađene zgrade u pogledu izgradnje kabelske kanalizacije, pristupne točke i fizičke infrastrukture unutar zgrade prilagođene mreži velike brzine, kao i zajedničkog antenskog sustava za prijam zemaljskih radijskih i televizijskih programa, vertikalnog i horizontalnog kabliranja te postavljanja druge potrebne opreme. Primjena navedenih obveza odnosi se i na opsežne radove na obnovi zgrada.

Novi članak 24.b uređuje pravo operatora javnih komunikacijskih mreža na pristup fizičkoj infrastrukturi unutar zgrade radi postavljanja elektroničke komunikacijske mreže velike brzine, obveze vlasnika i drugih nositelja prava korištenja pristupne točke i postojeće fizičke infrastrukture unutar zgrade u pogledu zahtjeva operatora za pristup, postupak rješavanja spora pred Agencijom u vezi sa zahtjevom za pristup, rok rješavanja spora i načelo kojim se Agencija mora voditi u rješavanju spora, iznimke u primjeni obveza operatora javnih komunikacijskih mreža, vlasnika i drugih nositelja prava korištenja pristupne točke i postojeće fizičke infrastrukture unutar zgrade, uvjete postavljanja fizičke infrastrukture i mreže samo za potrebe pojedinačnih krajnjih korisnika usluga u slučaju kada ne postoji fizička infrastruktura unutar zgrade prilagođena mreži velike brzine te uvjete uz koje suvlasnici mogu zabraniti postavljanje fizičke infrastrukture samo za potrebe pojedinačnih krajnjih korisnika usluga.

Članak 9.

Ovim se člankom dopunjuju odredbe članka 25. Zakona o elektroničkim komunikacijama, u dijelu koji se odnosi na korištenje i održavanje elektroničke komunikacijske mreže, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, na način da se operatore obvezuje na osiguravanje nesmetanog pristupa toj mreži, infrastrukturi i povezanoj opremi, u svrhu njezina korištenja, popravljanja i održavanja te neprekinutog pružanja elektroničkih komunikacijskih usluga ugovorene kakvoće, čime se operatori dodatno potiču na sređivanje imovinsko-pravnih odnosa u vezi sa svojom elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom, osobito u smislu uporabe instituta prava puta i pribavljanja potvrde o pravu puta, što je već uređeno Zakonom o elektroničkim komunikacijama.

Također, ovim se člankom uređuje obveza operatora na održavanje svoje elektroničke komunikacijske mreže, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme u svrhu osiguravanja sigurnosti i cjelovitosti ugovorenih elektroničkih komunikacijskih usluga, a što se u dosadašnjoj provedbi Zakona o elektroničkim komunikacijama pokazalo potrebnim izričito urediti.

Članak 10.

Ovim se člankom u Zakon o elektroničkim komunikacijama dodaje novi članak 25.a kojim se propisuju uvjeti gradnje elektroničke komunikacijske mreže velike brzine te pripadajuće elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme javnim sredstvima. Naime, sredstva za gradnju takve mreže i pripadajuće infrastrukture mogu se osigurati iz javnih sredstava, u skladu s pravilima o državnim potporama, budući da je zbog komercijalne neisplativosti ulaganja u širokopojasne mreže sljedeće generacije, na područjima na kojima živi najmanje dvije trećine stanovništva Republike Hrvatske, izgradnju takvih mreža potrebno poticati javnim sredstvima. Javna sredstva u komercijalno neisplativim područjima predstavljaju nadopunu investicijskih sredstava privatnih ulagača (operatora) na tržištu elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, u cilju osiguravanja financijske održivosti ulaganja u širokopojasne mreže na takvim područjima.

Vlada Republike Hrvatske u srpnju 2016. godine donijela je Strategiju razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. godine (Narodne novine, broj 68/16) te Okvirni nacionalni program, nakon dobivenog odobrenja Europske komisije o usklađenosti s pravilima o državnim potporama. Stoga se ovim člankom određuje da se javna sredstva za gradnju elektroničkih komunikacijskih mreža velike brzine te pripadajuće elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme na određenom području Republike Hrvatske mogu osigurati i upotrebljavati samo ako su u skladu s važećim programima razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj te mjerodavnim propisima i smjernicama Europske unije.

U skladu sa strukturnim pravilima nacionalnih programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa, davatelj državne potpore mora provesti javnu raspravu u svrhu utvrđivanja obuhvata projekta, u tijeku koje se poziva sve zainteresirane subjekte na tržištu elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga na dostavu vjerodostojnih podataka o dostupnosti vlastite širokopojasne mreže sljedeće generacije te iskazivanje interesa za ulaganja u izgradnju širokopojasne infrastrukture u području obuhvata projekta, u sljedeće tri godine od dana podnošenja prijave u skladu sa zahtjevima određene državne potpore ili programa državne potpore. Slijedom navedenog, ovim se člankom utvrđuje da se tržišni interes za gradnju takve mreže iskazuje u trenutku kada davatelj državne potpore objavi namjeru ili provodi postupak savjetovanja s javnošću o dodjeli državne potpore za određeno područje Republike Hrvatske, u skladu s pravilima o državnim potporama. Prijava o iskazu tržišnog interesa podnosi se pisanim putem davatelju državne potpore, ministarstvu nadležnom za elektroničke komunikacije i Agenciji, te mora sadržavati područje Republike Hrvatske i podroban opis elektroničke komunikacijske mreže velike brzine koja se namjerava izgraditi na tom području, u skladu sa zahtjevima određene državne potpore ili programa državne potpore, kako bi davatelj državne potpore mogao objektivno provjeriti vjerodostojnost dostavljenih podataka iz prijave na određenom ciljanom području obuhvata projekta.

Nadalje se propisuje da davatelj državne potpore, u suradnji s Agencijom, ima pravo provjeriti vjerodostojnost iskazanog tržišnog interesa, koji neće prihvatiti ako procijeni da je iskazani tržišni interes nevjerodostojan. U svrhu provjere vjerodostojnosti iskazanog tržišnog interesa davatelj državne potpore može zahtijevati od podnositelja prijave i dostavu dodatnih podataka o ulaganjima, u skladu sa člankom 65. Smjernica Europske komisije za primjenu pravila državnih potpora koje se odnose na brzi razvoj širokopojasnih mreža.

Podnositelj prijave o iskazu tržišnog interesa određuje se obveza da izgradi elektroničku komunikacijsku mrežu velike brzine u skladu s obvezama koje je iskazao u toj prijavi, u roku od najviše tri godine od dana podnošenja prijave, ili u kraćem roku u skladu sa zahtjevima određene državne potpore ili programa državne potpore.

Također se ovim člankom ovlašćuje Agencija za vođenje upisnika prijava o iskazu tržišnog interesa, a davatelji državne potpore ovlašćuju se, u suradnji s Agencijom, obavljati nadzor ispunjavanja obveza koje su iskazali podnositelji prijava o iskazu tržišnog interesa.

Članak 11.

Ovim se člankom dopunjuju i dodatno nomotehnički uređuju odredbe članka 27. Zakona o elektroničkim komunikacijama o pravu operatora javnih komunikacijskih mreža na korištenje općeg dobra, nekretnina u vlasništvu ili pod upravljanjem Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te nekretnina u vlasništvu drugih pravnih i fizičkih osoba, a u svrhu gradnje, održavanje, razvoja i korištenja elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture. Naime, budući da operatori imaju pravo zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, uz uvjete utvrđene Zakonom o elektroničkim komunikacijama, postojeće nesređeno zemljišno-knjižno stanje na području cijele države postaje sve veća prepreka za gradnju, održavanje, korištenje i daljnji razvoj elektroničkih komunikacijskih mreža, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme. Stoga, imajući vidu činjenicu kako je zakonom određeno da su navedene djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku, ovim se člankom omogućuje slobodan i neometan pristup i nekretninama koje su pod upravljanjem Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (a ne samo u njihovu vlasništvu ili u statusu općeg dobra), a u cilju nesmetanog obavljanja navedenih djelatnosti i budućeg razvoja elektroničkih komunikacija u cjelini.

Članak 12.

Ovim se člankom dopunjuju i dodatno nomotehnički uređuju odredbe članka 28. Zakona o elektroničkim komunikacijama o korištenju općeg dobra i nekretnina u vlasništvu pravnih i fizičkih osoba na temelju prava puta, i to također u svrhu uklanjanja prepreka i olakšavanja gradnje, održavanje, korištenja i daljnjeg razvoja elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture, a što je osobito važno u kontekstu provedbe Zakona o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina (Narodne novine, broj 121/16), kojim je u pravni poredak Republike Hrvatske prenesena većina odredaba Direktive 2014/61/EU (osim odredaba prenesenih člankom 9. ovoga Zakona). U tom smislu, ovim se člankom postojeća prava i obveze upravitelja općeg dobra i vlasnika nekretnine, na kojoj je izgrađena elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema, proširuju i na upravitelja te nekretnine. Također se nomotehnički dorađuje pokretanje postupka utvrđivanja infrastrukturnog operatora te utvrđivanje količine i vrste elektroničke komunikacijske infrastrukture i visine naknade za pravo puta.

Članak 13.

Ovim se člankom nomotehnički uređuju odredbe članka 29. Zakona o elektroničkim komunikacijama o naknadi za korištenje nekretnina na temelju prava puta, zbog usklađivanja s izmjenama u člancima 12. i 13. ovoga Zakona.

Članak 14.

Ovim se člankom uklanja uočeni nedostatak u izričaju odredbe članka 41. stavka 5. Zakona o elektroničkim komunikacijama kojom je uređeno pravo pretplatnika na raskid pretplatničkog ugovora, na način da se osigura mogućnost izbora pretplatnika prigodom raskida pretplatničkog ugovora prije isteka razdoblja obveznog trajanja ugovora, ne samo u slučaju kada pretplatnik sam zatraži prijevremeni raskid ugovora, već i u slučaju kada je ugovor raskinut krivnjom pretplatnika (bez obzira na razlog prijevremenog raskida ugovora). Na ovaj način osigurava se dosljedna primjena ove odredbe u skladu s njezinom temeljnom svrhom, a to je omogućivanje prava pretplatnika na odabir povoljnije mogućnosti u slučaju prijevremenog raskida ugovora.

Nadalje, ovim se člankom uređuje pravo operatora javnih komunikacijskih usluga na razmjenu nužnih podataka o podnositelju zahtjeva za sklapanje pretplatničkog ugovora s drugim operatorima javnih komunikacijskih usluga, odnosno prosljeđivanje tih podataka ovlaštenoj trećoj osobi, u svrhu procjene sposobnosti podnositelja zahtjeva za podmirenje svojih budućih dugovanja, te u svrhu sprječavanja i suzbijanja zlouporaba i prijevara u pružanju javnih komunikacijskih usluga.

Članak 15.

Ovim se člankom dopunjuje odredba članka 50. stavka 1. Zakona o elektroničkim komunikacijama kako bi se pravo krajnjih korisnika usluga na podnošenje prigovora proširilo prigovorom zbog povrede prava u vezi sa zaštitom pristupa otvorenom internetu, radi omogućivanja provedbe Uredbe (EU) 2015/2120 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o utvrđivanju mjera u vezi s pristupom otvorenom internetu te o izmjeni Direktive 2002/22/EZ o univerzalnoj usluzi i pravima korisnika u vezi s elektroničkim komunikacijskim mrežama i uslugama i Uredbe (EU) br. 531/2012 o roamingu u javnim pokretnim komunikacijskim mrežama u Uniji (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2015/2120).

Također, odredba članka 50. stavka 2. Zakona o elektroničkim komunikacijama dopunjuje se radi usklađivanja sa člankom 10. stavkom 2. Zakona o zaštiti potrošača (Narodne novine, br. 41/14 i 110/15), na način da se krajnjem korisniku usluga – potrošaču omogući podnošenje prigovora i putem elektroničke pošte.

Članak 16.

Ovim se člankom dopunjuje odredba članka 51. stavka 1. Zakona o elektroničkim komunikacijama kako bi se pravo krajnjih korisnika usluga na podnošenje zahtjeva za rješavanje spora pred Agencijom proširilo i na spor koji se odnosi na prigovor zbog povrede prava u vezi sa zaštitom pristupa otvorenom internetu, radi omogućivanja provedbe Uredbe (EU) 2015/2120.

Članak 17.

Ovim se člankom nomotehnički usklađuje odredba članka 53. stavka 3. Zakona o elektroničkim komunikacijama s dosadašnjom praksom u provedbi postupka utvrđivanja tržišta podložnih prethodnoj regulaciji, gdje se donošenje posebne odluke Agencije o određivanju operatora koji moraju dostaviti potrebne podatke pokazalo nepotrebnim, s obzirom na mogućnost primjene članka 15. Zakona o elektroničkim komunikacijama u konkretnom slučaju.

Članak 18.

Ovim se člankom nomotehnički usklađuje odredba članka 54. stavka 2. Zakona o elektroničkim komunikacijama s dosadašnjom praksom u provedbi postupka određivanja mjerodavnih tržišta i procjene postojanja operatora sa značajnom tržišnom snagom, gdje se donošenje posebne odluke Agencije o određivanju operatora koji moraju dostaviti potrebne podatke pokazalo nepotrebnim, s obzirom na mogućnost primjene članka 15. Zakona o elektroničkim komunikacijama u konkretnom slučaju.

Članak 19.

Ovim se člankom briše pravna osnova za donošenje posebnog pravilnika iz članka 58. stavka 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama, kojim se propisuju osnovni sadržaj standardne ponude, razina podrobnosti podataka i način objave standardne ponude, te se navedena materija predlaže urediti odlukom Agencije, s obzirom na specifičnosti pojedinih mjerodavnih tržišta i činjenicu što su pojedinosti standardnih ponuda u praksi dodatno utvrđene analizama mjerodavnih tržišta ili odlukama Agencije o izmjeni konkretne standardne ponude.

Također se nomotehnički uređuje odredba članka 58. stavka 5. Zakona o elektroničkim komunikacijama radi usklađivanja s izmjenom predloženom u stavku 4. toga članka.

Članak 20.

Ovim se člankom dopunjuju uvjeti za donošenje odluke o potpunom ili djelomičnom oduzimanju dodijeljenih adresa ili brojeva, koji su taksativno utvrđeni člankom 75. stavkom 1. Zakona o elektroničkim komunikacijama, na način da se Agencija ovlašćuje donijeti navedenu odluku i u drugim slučajevima brisanja operatora s popisa operatora po službenoj dužnosti, u skladu sa člankom 32. stavkom 9. Zakona o elektroničkim komunikacijama, kako bi se uklonila pravna praznina uočena u provedbi ovoga postupka, osobito u slučaju zaprimanja obavijesti operatora o prestanku obavljanja djelatnosti.

Članak 21.

Ovim se člankom dodatno usklađuju odredbe članka 77. Zakona o elektroničkim komunikacijama o jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112 i e-pozivu s mjerodavnom pravnom stečevinom Europske unije, i to s Direktivom 2009/136/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o izmjenama i dopunama Direktive 2002/22/EZ o univerzalnoj usluzi i pravima korisnika u vezi s elektroničkim komunikacijskim mrežama i uslugama, Direktive 2002/58/EZ o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u sektoru elektroničkih komunikacija i Uredbe (EZ) br. 2006/2004 o suradnji između nacionalnih tijela odgovornih za primjenu propisa o zaštiti potrošača, te Odlukom br. 585/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uvođenju interoperabilne usluge e-poziva (eCall) na području cijele Europske unije.

Propisuju se obveze operatora javnih komunikacijskih mreža i javno dostupnih telefonskih usluga u pogledu besplatnog omogućivanja poziva na jedinstveni europski broj za hitne službe 112, SMS poruka na broj 112 i e-poziva, kao i poziva na druge pozivne brojeve za pristup hitnim službama u Republici Hrvatskoj, obuhvat podataka o ostvarenim pozivima na broj 112, koje operatori moraju dostavljati nadležnom središnjem tijelu, te iznimke u dostavi tih podataka te uvjeti uz koje operatori moraju dostavljati i podatke o lokaciji osobe za kojom je pokrenuta akcija traganja i spašavanja.

Nadalje, operatori se obvezuju postupati s pozivima na broj 112 na jednak način kao i prema drugim pozivnim brojevima za pristup hitnim službama, koji su u uporabi u Republici Hrvatskoj, moraju obrađivati te pozive na način koji je najprimjereniji postojećem ustrojstvu sustava hitnih službi, te su odgovorni za ispravno usmjeravanje poziva na broj 112, kao i na druge pozivne brojeve za pristup hitnim službama. Ovaj članak na odgovarajući se način primjenjuje i na obveze operatora u odnosu na pozive na druge pozivne brojeve za pristup hitnim službama, a propisuje se i zabrana zlouporabe poziva na broj 112, što osobito obuhvaća sve vrste zlonamjernih ili uznemiravajućih poziva.

Također, ovim se člankom propisuje pravna osnova za donošenje pravilnika kojim će se pobliže urediti način i uvjeti uporabe broja 112 i e-poziva, tehnički i drugi zahtjevi za operatore u ispunjavanju obveza prema nadležnom središnjem tijelu, način, oblik i rokovi dostave podataka o ostvarenim pozivima na broj 112, mjerila kakvoće usluge poziva na broj 112 te način i uvjeti provedbe privremenog i trajnog isključenja iz elektroničke komunikacijske mreže pretplatničke ili korisničke terminalne opreme u slučaju utvrđene zlouporabe poziva na broj 112. Agencija i Državna uprava za zaštitu i spašavanje zadužuju se za obavješćivanje i upoznavanje svih korisnika usluga, a osobito korisnika usluga koji putuju u druge države članice Europske unije, sa svrhom i načinom uporabe broja 112.

Članak 22.

Ovim se člankom dodatno sadržajno i nomotehnički dorađuju odredbe članka 78. stavka 3. Zakona o elektroničkim komunikacijama, kojima je uređeno postupanje operatora u pogledu pristupa brojevima ili uslugama u slučaju opravdane sumnje u zlouporabu ili prijevaru, a s obzirom na uočene nejasnoće u dosadašnjoj provedbi ovih odredaba.

Članak 23.

Ovim se člankom u odredbi članka 88. stavka 5. Zakona o elektroničkim komunikacijama dodaje pojam "posjedovanje" kako bi se uklonio nedostatak uočen u provedbi učinkovite zabrane uređaja za ometanje radijskih frekvencija javnih elektroničkih komunikacijskih mreža.

Članak 24.

Ovim se člankom dorađuju i nomotehnički uređuju odredbe članka 92. Zakona o elektroničkim komunikacijama o prijenosu i davanju u najam radiofrekvencijskog spektra, u cilju jasnog razlikovanja instituta prijenosa radiofrekvencijskog pojasa od instituta davanja u najam radiofrekvencijskog pojasa, pri čemu se izdavanje nove dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra propisuje samo u postupku prijenosa radiofrekvencijskog pojasa, dok je prigodom davanja u najam radiofrekvencijskog pojasa nositelj dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra obvezan samo pisanim putem obavijestiti Agenciju, te se ne izdaje nova dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra.

Odredbe o provedbenim propisima, kojima se utvrđuju radiofrekvencijski pojasi za koje je predviđena mogućnost prijenosa ili davanja u najam (Pravilnik o namjeni radiofrekvencijskog spektra), te pobliže propisuju način i uvjeti prijenosa i davanja u najam radiofrekvencijskog spektra, ostaju neizmijenjene.

Članak 25.

Ovim se člankom mijenja dio sadržaja pravilnika kojemu je pravna osnova utvrđena člankom 96. stavka 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama, na način da se umjesto načina i uvjeta prelaska s analognog na digitalno odašiljanje radijskih i televizijskih programa, koji je u Republici Hrvatskoj završen u listopadu 2010. godine, pobliže propišu način i uvjeti promjene tehnologije odašiljanja radijskih i televizijskih programa, što će omogućiti predstojeći prelazak digitalne zemaljske televizije s postojećeg sustava odašiljanja DVB-T na novi sustav odašiljanja DVB-T2, u skladu sa strategijom prelaska koja je u postupku izrade, kao i bilo koji drugi proces zamjene navedene tehnologije u budućnosti.

Članak 26.

Ovim se člankom briše pravna osnova iz članka 107. Zakona o elektroničkim komunikacijama, koja je ovlašćivala Vijeće Agencije za donošenje pravilnika kojim se pobliže propisuju način i uvjeti djelotvornog sprječavanja i suzbijanja zlouporaba i prijevara u pružanju usluga elektroničke pošte te ispunjavanje pripadajućih obveza operatora i pretplatnika, budući da se takav pravilnik ne može primjenjivati na operatore usluga elektroničke pošte koji nisu registrirani u Republici Hrvatskoj, te je u tom smislu neprovediv i nepotreban.

Članci 27. i 28.

Ovim se člancima briše upućivanje na Direktivu 2006/24/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o zadržavanju podataka proizvedenih ili obrađenih u vezi s pružanjem javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga ili javnih komunikacijskih mreža te o dopuni Direktive 2002/58/EZ (u daljnjem tekstu: Direktiva 2006/24/EZ), koje je sadržano u odredbama članka 109. stavka 7. i članka 110. stavka 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama, budući da je Direktiva 2006/24/EZ presudom Suda Europske unije od         8. travnja 2014. godine proglašena nevaljanom te slijedom toga nije dio pravne stečevine Europske unije.

Članak 29.

Ovim se člankom proširuju ovlasti inspektora elektroničkih komunikacija u obavljanju inspekcijskog nadzora, koje su taksativno propisane člankom 112. stavkom 1. Zakona o elektroničkim komunikacijama, na nadzor nad ispunjavanjem obveza gradnje elektroničke komunikacijske mreže velike brzine te pripadajuće elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, na koje se obvezao podnositelj prijave o iskazu tržišnog interesa za gradnju elektroničke komunikacijske mreže velike brzine, u skladu s odredbama članka 11. ovoga Zakona.

Članak 30.

Ovim se člankom usklađuje prekršajna kazna, propisana za osobito teške povrede Zakona o elektroničkim komunikacijama (članak 118.) u postotku od ukupnoga godišnjeg bruto prihoda od obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, s odredbom članka 33. stavka 9. Prekršajnog zakona, prema kojoj se poduzetniku za najteže prekršaje može propisati i izreći novčana kazna u postotku od 1% do 10% njegovog ukupnog prihoda, ostvarenog u godini počinjenja prekršaja, a koji je utvrđen službenim financijskim izvješćima za tu godinu, odnosno, ako tih izvješća nema, posljednjim dostupnim službenim godišnjim financijskim izvješćima.

Dodatno se ovim člankom usklađuju navedene prekršajne kazne s odredbama ovoga Zakona.

Članak 31.

Ovim se člankom usklađuju prekršajne kazne za teške povrede Zakona o elektroničkim komunikacijama (članak 119.) s odredbama ovoga Zakona.

Članak 32.

Ovim se člankom usklađuju prekršajne kazne za ostale povrede Zakona o elektroničkim komunikacijama (članak 120.) s odredbama ovoga Zakona.

Članak 33.

Ovim se člankom ispravlja pogreška u pisanju odredbe članka 121. stavka 1. točke 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama.

Članak 34.

Ovim se člankom u cijelom tekstu Zakona o elektroničkim komunikacijama provodi izmjena određenih pojmova zbog usklađivanja s posebnim propisima.

Članak 35.

Ovim se člankom propisuje prestanak važenja određenih podzakonskih propisa danom stupanja na snagu ovoga Zakona, i to Pravilnika o načinu i uvjetima sprječavanja i suzbijanja zlouporaba i prijevara u pružanju usluga elektroničke pošte (Narodne novine, broj 42/09) i Pravilnika o standardnim ponudama (Narodne novine, broj 126/15).

Članak 36.

Ovim se člankom utvrđuje stupanje na snagu ovoga Zakona.

ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU

Usklađenost s propisima Europske unije

Članak 1.a

(1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeći propisi Europske unije:

–Direktiva 2002/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o zajedničkom regulatornom okviru za elektroničke komunikacijske mreže i usluge (Okvirna direktiva) (SL L 108, 24. 4. 2002.),

–Direktiva 2002/19/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o pristupu i međupovezivanju elektroničkih komunikacijskih mreža i pripadajuće opreme (Direktiva o pristupu) (SL L 108, 24. 4. 2002.),

–Direktiva 2002/20/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o ovlaštenjima na području elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga (Direktiva o ovlaštenjima) (SL L 108, 24. 4. 2002.),

–Direktiva 2002/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o univerzalnim uslugama i pravima korisnika u vezi s elektroničkim komunikacijskim mrežama i uslugama (Direktiva o univerzalnim uslugama) (SL L 108, 24. 4. 2002.),

–Direktiva 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u sektoru elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama) (SL L 201, 31. 7. 2002.),

–Direktiva Komisije 2002/77/EZ od 16. rujna 2002. o natjecanju na tržištima elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga (SL L 249, 17. 9. 2002.),

–Direktiva 2006/24/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o zadržavanju podataka proizvedenih ili obrađenih u vezi s pružanjem javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga ili javnih komunikacijskih mreža te o dopuni Direktive 2002/58/EZ (SL L 105, 13. 4. 2006.),

–Direktiva 2009/136/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o izmjenama i dopunama Direktive 2002/22/EZ o univerzalnim uslugama i pravima korisnika u vezi s elektroničkim komunikacijskim mrežama i uslugama, Direktive 2002/58/EZ o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u sektoru elektroničkih komunikacija i Uredbe (EZ) br. 2006/2004 o suradnji između nacionalnih tijela odgovornih za primjenu propisa o zaštiti potrošača (SL L 337, 18. 12. 2009.),

–Direktiva 2009/140/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o izmjenama i dopunama Direktiva 2002/21/EZ o zajedničkom regulatornom okviru za elektroničke komunikacijske mreže i usluge, 2002/19/EZ o pristupu i međupovezivanju elektroničkih komunikacijskih mreža i pripadajuće opreme, te 2002/20/EZ o ovlaštenjima na području elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga (SL L 337, 18. 12. 2009.),

–Odluka br. 676/2002/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o regulatornom okviru politike radiofrekvencijskog spektra u Europskoj zajednici (Odluka o radiofrekvencijskom spektru) (SL L 108, 24. 4. 2002.).

(2) Ovim se Zakonom utvrđuje okvir za provedbu Uredbe (EU) br. 531/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2012. o roamingu u javnim pokretnim komunikacijskim mrežama unutar Unije (SL L 172, 30. 6. 2012.).

(3) Nadležno tijelo za provedbu Uredbe iz stavka 2. ovoga članka je Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti.

Značenje pojmova

Članak 2.

(1) U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:

1. adresa : ukupnost svih sastavnica adresiranja (znakovi, slova, znamenke i signali) koje se upotrebljavaju za određivanje odredišta veze,

2. BEREC : Tijelo europskih regulatora u elektroničkim komunikacijama,

3.brojevi: nizovi znamenaka koji se upotrebljavaju za adresiranje u elektroničkim komunikacijskim mrežama,

4. djelatnost elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga : postavljanje, upravljanje i davanje na korištenje elektroničkih komunikacijskih mreža i elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme te pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga,

5. dodjela brojeva i adresa : prijenos prava na uporabu brojeva i adresa, bez prijenosa vlasništva nad brojevima i adresama,

6. elektromagnetska kompatibilnost (EMC) : mogućnost naprave, uređaja ili sustava da radi na zadovoljavajući način u svojem elektromagnetskom okruženju i da ne stvara štetne elektromagnetske smetnje drugoj opremi ili sustavima u tom okruženju,

7. elektronička komunikacijska mreža : prijenosni sustavi i, prema potrebi, oprema za prospajanje (komutaciju) ili usmjeravanje i druga sredstva, uključujući dijelove mreže koji nisu aktivni, što omogućuju prijenos signala žičnim, radijskim, svjetlosnim ili drugim elektromagnetskim sustavom, što uključuje satelitske mreže, nepokretne zemaljske mreže (s prospajanjem kanala i prospajanjem paketa, uključujući internet), zemaljske mreže pokretnih komunikacija, elektroenergetske kabelske sustave u mjeri u kojoj se upotrebljavaju za prijenos signala, radiodifuzijske mreže i mreže kabelske televizije, bez obzira na vrstu podataka koji se prenose,

8. elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema : pripadajuća infrastruktura i oprema povezana s elektroničkom komunikacijskom mrežom i/ili elektroničkom komunikacijskom uslugom, koja omogućuje ili podržava pružanje usluga putem te mreže i/ili usluge, što osobito obuhvaća kabelsku kanalizaciju, antenske stupove, zgrade i druge pripadajuće građevine i opremu te sustave uvjetovanog pristupa i elektroničke programske vodiče,

9. elektronička komunikacijska oprema : oprema koja se upotrebljava za obavljanje djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga,

10. elektronička komunikacijska usluga : usluga koja se, u pravilu, pruža uz naknadu, a sastoji se u cijelosti ili većim dijelom od prijenosa signala u elektroničkim komunikacijskim mrežama, uključujući telekomunikacijske usluge i usluge prijenosa u radiodifuzijskim mrežama, što ne obuhvaća usluge pružanja sadržaja i obavljanja uredničkog nadzora nad sadržajem koji se prenosi korištenjem elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga. Ova usluga ne obuhvaća usluge informacijskog društva koje se u cijelosti ili većim dijelom ne sastoje od prijenosa signala u elektroničkim komunikacijskim mrežama,

11. elektronička pošta : svaka tekstovna, glasovna, zvučna ili slikovna poruka odaslana javnom komunikacijskom mrežom, koja se može pohraniti u mreži ili u terminalnoj opremi primatelja poruke sve dok je primatelj ne preuzme,

12. elektroničke komunikacije : davanje na korištenje elektroničke komunikacijske mreže i/ili pružanje elektroničke komunikacijske usluge,

13. elektronički komunikacijski vod : podzemni ili nadzemni žični, svjetlosni ili srodni vod između priključnih točaka elektroničke komunikacijske mreže s odgovarajućim sučeljima, bez funkcije prospajanja (komutacije),

14. elektronički programski vodič : vodič kroz radijske i televizijske programe na televizijskom zaslonu,

15. ENISA : Europska agencija za sigurnost mreža i podataka,

16. europski telefonski brojevni prostor (ETNS) : svi brojevi koji započinju predbrojem 3883,

17. infrastrukturni operator : pravna ili fizička osoba koja se koristi vlastitim nekretninama i/ili nekretninama drugih u svrhu građenja, održavanja, razvoja i korištenja elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture, ili koja je zasnovala pravo puta u skladu s ovim Zakonom, ili je obveznik davanja pristupa elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi i povezanoj opremi na temelju analize mjerodavnog tržišta provedene u skladu s ovim Zakonom,

18. izdvojeni pristup lokalnoj petlji : obuhvaća potpuni izdvojeni pristup lokalnoj petlji te dijeljeni izdvojeni pristup lokalnoj petlji, pri čemu ne dolazi do promjene vlasništva nad lokalnom petljom,

19. javna komunikacijska mreža : elektronička komunikacijska mreža koja se u cijelosti ili većim dijelom upotrebljava za pružanje javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga i koja podržava prijenos obavijesti između priključnih točaka mreže,

20. javna komunikacijska usluga : elektronička komunikacijska usluga koja je javno dostupna na tržišnoj osnovi,

21. javna telefonska govornica : telefonski uređaj dostupan javnosti uz uporabu sredstava plaćanja kao što su kovanice, kreditne/debitne kartice ili unaprijed plaćene kartice, uključujući i kartice za uporabu s pozivnim kôdovima,

22. javno dostupna telefonska usluga : usluga koja je dostupna javnosti za izravno ili neizravno slanje i primanje nacionalnih poziva, ili nacionalnih i međunarodnih poziva biranjem brojeva iz nacionalnog ili međunarodnog plana numeriranja,

23. Komisija : Komisija Europske unije,

24. komunikacija : svaka obavijest razmijenjena ili prenesena između konačnog broja sudionika putem javno dostupne elektroničke komunikacijske usluge, što ne obuhvaća obavijesti koje se prenose javnosti elektroničkom komunikacijskom mrežom u sklopu djelatnosti radija i televizije, osim obavijesti koje se mogu povezati s odredivim pretplatnikom ili korisnikom usluga koji ih prima,

25. korisnik usluga : pravna ili fizička osoba koja se koristi javno dostupnom elektroničkom komunikacijskom uslugom ili zahtijeva tu uslugu, u privatne ili poslovne svrhe, pri čemu ne mora biti pretplatnik te usluge,

26. krajnji korisnik usluga : korisnik usluga koji ne obavlja djelatnost elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga,

27. lokalna petlja : fizički vod koji povezuje priključnu točku mreže s glavnim razdjelnikom ili s drugom odgovarajućom opremom u nepokretnoj javnoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži,

28. Ministarstvo : središnje tijelo državne uprave nadležno za elektroničke komunikacije,

29. ministar : čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za elektroničke komunikacije,

30. međupovezivanje (interkonekcija) : posebna vrsta pristupa ostvarenog između operatora javnih komunikacijskih mreža, kojim se uspostavlja fizičko i logičko povezivanje javnih komunikacijskih mreža jednog ili više različitih operatora, kako bi se korisnicima usluga jednog operatora omogućila međusobna komunikacija ili komunikacija s korisnicima usluga drugih operatora, ili pristup uslugama koje pružaju drugi operatori, pri čemu usluge mogu pružati međusobno povezane strane ili druge strane koje imaju pristup mreži,

31. multipleks : slijed digitalnih signala koji sadržava više radijskih ili televizijskih programa i/ili drugih podataka što se istodobno prenose u jednom radiofrekvencijskom kanalu,

32. neuspješni poziv : komunikacija u kojoj je telefonski poziv uspješno uspostavljen, ali bez javljanja pozvane strane, ili je komunikaciju prekinula služba upravljanja mrežom,

33. nezemljopisni broj : broj iz nacionalnog Plana numeriranja koji nije zemljopisni broj, a obuhvaća, uz ostalo, brojeve u pokretnim mrežama, brojeve usluga besplatnog poziva, brojeve usluga jedinstvenoga pristupnog broja i brojeve usluga s posebnom tarifom,

34. odabir operatora : usluga koja pretplatnicima omogućuje da odabirom operatora javnih komunikacijskih usluga, koji posreduje u ostvarivanju veze, ostvaruju unaprijed odabrane vrste veza u nepokretnoj javnoj komunikacijskoj mreži. Odabir operatora može biti unaprijed programiran, ili se može ostvariti biranjem predbroja ili primjenom kojeg drugog postupka za takvo preusmjeravanje,

35. opće ovlaštenje : pravo na postavljanje, uporabu i davanje na korištenje elektroničke komunikacijske mreže te na pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga na području Republike Hrvatske bez pribavljanja posebnog ovlaštenja, uz uvjete utvrđene ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona,

36. operator : pravna ili fizička osoba koja pruža ili je ovlaštena pružati javnu komunikacijsku uslugu, ili davati na korištenje javnu komunikacijsku mrežu ili povezanu opremu,

37. operator korisnik : operator koji se u skladu s ovim Zakonom koristi elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom infrastrukturnog operatora u svrhu postavljanja i korištenja vlastite elektroničke komunikacijske mreže. Operator korisnik nije vlasnik niti nositelj drugoga stvarnog prava ili prava puta na elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi,

38. operator usluga s posebnom tarifom : operator koji je ovlašten pružati usluge s posebnom tarifom na temelju ugovora o pristupu ili međupovezivanju,

39. Plan adresiranja : ukupnost svih mogućih kombinacija sastavnica adresiranja koje se upotrebljavaju za jedinstveno prepoznavanje osoba, računalnih procesa, strojeva, uređaja ili elektroničke komunikacijske opreme koja je uključena u postupak ostvarivanja veze,

40. Plan numeriranja : ukupnost svih mogućih kombinacija sastavnica adresiranja uz pomoć znamenaka radi jedinstvenog prepoznavanja osoba, računalnih procesa, strojeva, uređaja ili elektroničke komunikacijske opreme koja je uključena u postupak ostvarivanja veze,

41. podaci o lokaciji : bilo koji podaci obrađeni u elektroničkoj komunikacijskoj mreži ili putem elektroničke komunikacijske usluge, koji označavaju zemljopisni položaj terminalne opreme korisnika javno dostupne elektroničke komunikacijske usluge,

42. potrošač : svaka fizička osoba koja se koristi javno dostupnom elektroničkom komunikacijskom uslugom ili zahtijeva tu uslugu u svrhe koje nisu namijenjene njezinoj poslovnoj djelatnosti, obrtu ili djelatnosti slobodnog zanimanja,

43. povezana oprema : povezane usluge, fizička infrastruktura i druga oprema ili sastavnice povezane s elektroničkom komunikacijskom mrežom ili elektroničkom komunikacijskom uslugom, koje omogućuju ili podržavaju pružanje usluga putem te mreže ili usluge, ili imaju takvu mogućnost, a obuhvaćaju, uz ostalo, zgrade ili ulaze u zgrade, komunikacijske instalacije unutar zgrada, antene, tornjeve i druge potporne građevine, kabelsku kanalizaciju, cijevi, stupove, zdence i kabinete,

44. povezane usluge : usluge povezane s elektroničkom komunikacijskom mrežom ili elektroničkom komunikacijskom uslugom, koje omogućuju ili podržavaju pružanje usluga putem te mreže ili usluge, ili imaju takvu mogućnost, a obuhvaćaju, uz ostalo, sustave za pretvaranje brojeva ili sustave istovjetne funkcionalnosti, sustave uvjetovanog pristupa i elektroničke programske vodiče, te druge usluge, kao što su identifikacijske i lokacijske usluge te usluge prisutnosti,

45. povreda osobnih podataka : povreda sigurnosti koja uzrokuje slučajno ili nezakonito uništenje, gubitak, izmjenu, neovlašteno razotkrivanje ili pristup osobnim podacima što se prenose, pohranjuju ili na drugi način obrađuju u vezi s obavljanjem javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga u Europskoj uniji,

46. poziv : veza uspostavljena putem javno dostupne elektroničke komunikacijske usluge koja omogućuje dvosmjernu govornu komunikaciju,

47. pravo puta : pravo pristupa, postavljanja, korištenja, popravljanja i održavanja elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, što obuhvaća i kabelsku kanalizaciju, kao i druga s tim povezana prava koja čine teret na nekretnini na kojoj je izgrađena elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema,

48. predodabir operatora : usluga koja pretplatnicima omogućuje da unaprijed programiranim odabirom operatora javnih komunikacijskih usluga, koji posreduje u ostvarivanju veze (koji ima sklopljen ugovor s pretplatnikom), ostvaruju unaprijed odabrane vrste veza u nepokretnoj javnoj komunikacijskoj mreži, bez biranja predbroja ili primjene kojeg drugog postupka za takvo preusmjeravanje,

49. prekogranična tržišta : tržišta utvrđena u skladu s mjerodavnom direktivom Europske unije, koja u zemljopisnoj dimenziji obuhvaćaju cijelu Europsku uniju ili njezin pretežiti dio, koji obuhvaća više od jedne države članice Europske unije,

50. prenosivost broja : mogućnost da krajnji korisnik javno dostupnih telefonskih usluga, uključujući i usluge u pokretnoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži, na vlastiti zahtjev, zadrži dodijeljeni broj neovisno o promjeni operatora,

51. pretplatnik : svaka fizička ili pravna osoba koja je sklopila ugovor s operatorom javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga o pružanju tih usluga,

52. priključna točka mreže : fizička točka na kojoj se pretplatniku omogućuje pristup javnoj komunikacijskoj mreži. U mrežama koje uključuju prospajanje (komutaciju) ili usmjeravanje, priključna točka mreže prepoznaje se uz pomoć posebne mrežne adrese koja može biti povezana s pretplatnikovim brojem ili imenom, tj. nazivom,

53. pristup : omogućivanje dostupnosti opreme i/ili usluga drugom operatoru uz utvrđene uvjete, na isključivoj ili neisključivoj osnovi, radi pružanja elektroničkih komunikacijskih usluga, uključujući pružanje usluga informacijskog društva ili odašiljanje usluga sadržaja, što, uz ostalo, obuhvaća: pristup dijelovima mreže i pripadajućoj infrastrukturi i opremi, koji može sadržavati i priključenje opreme putem nepokretnih ili pokretnih veza (osobito pristup lokalnoj petlji te opremi i uslugama nužnim za pružanje usluga putem lokalne petlje), pristup fizičkoj infrastrukturi, uključujući zgrade, kabelsku kanalizaciju i antenske stupove, pristup odgovarajućim programskim sustavima, uključujući sustave za operativnu potporu, pristup informacijskim sustavima ili bazama podataka za podnošenje zahtjeva za pred-naručivanje, pružanje, naručivanje, održavanje, popravke i obračun, pristup sustavima za pretvaranje brojeva ili sustavima istovjetne funkcionalnosti, pristup nepokretnim i pokretnim mrežama, osobito za potrebe roaminga, pristup sustavima uvjetovanog pristupa za usluge digitalne televizije te pristup virtualnim mrežnim uslugama,

54. privola : slobodno dano i dostavljeno izričito očitovanje volje korisnika usluga ili pretplatnika kojim on izražava svoju suglasnost s obradom njegovih osobnih podataka u određene svrhe,

55. prometni podaci : bilo koji podaci obrađeni u svrhu prijenosa komunikacije elektroničkom komunikacijskom mrežom ili u svrhu obračuna i naplate troškova,

56. radijska oprema : proizvod ili njegova odgovarajuća sastavnica koja omogućuje komunikaciju odašiljanjem i/ili prijmom radijskih valova, uz uporabu radiofrekvencijskog spektra namijenjenog zemaljskim ili svemirskim radijskim komunikacijama,

57. radijska postaja : jedan ili više odašiljača ili prijamnika, ili kombinacija odašiljača i prijamnika, uključujući pripadajuću opremu koja je potrebna na jednom mjestu za obavljanje radiokomunikacijske službe,

58. radijske komunikacije : elektroničke komunikacije putem radijskih valova,

59.radio: elektroničke komunikacije koje obuhvaćaju prijenos, odašiljanje i/ili prijam zvuka, glasa, govora ili drugih signala namijenjenih za izravan prijam u javnosti,

60. radiodifuzija : radijske komunikacije koje obuhvaćaju prijenos, odašiljanje i/ili prijam analognog ili digitalnog radijskog i/ili televizijskog signala putem zemaljskih odašiljača ili satelita,

61. radiofrekvencijski spektar : elektromagnetski valovi radijskih frekvencija u rasponu od 9 kHz do 3000 GHz koji se šire u prostoru bez umjetnog vođenja,

62. radiokomunikacijska služba : vrsta radijskih komunikacija u skladu s Radijskim propisima (Radio Regulations) Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU),

63. RiTT oprema : radijska oprema i telekomunikacijska terminalna oprema,

64. smetnja : učinak neželjene energije na prijam u radiokomunikacijskom sustavu, uzrokovan odašiljanjem, zračenjem ili indukcijom, ili njihovom kombinacijom, koji se očituje bilo kakvim narušavanjem svojstava tog sustava, pogrešnim prikazom ili gubitkom podataka koji bi se mogli sačuvati u slučaju izostanka takve neželjene energije,

65. sučelje : priključna točka mreže ili radijski priključak koji određuje radijski put između radijske opreme, zajedno s njihovim tehničkim specifikacijama,

66. sučelje aplikacijskog programa : programsko sučelje između aplikacijskih programa koje su nakladnici elektroničkih medija ili davatelji usluga učinili dostupnim, kao i sredstva u naprednoj digitalnoj opremi za usluge digitalnog radija i televizije,

67. sustav uvjetovanog pristupa : bilo koja tehnička mjera ili rješenje kojim se omogućuje pristup u razumljivom obliku zaštićenim uslugama uz uvjet plaćanja pretplate ili drugi oblik prethodnog pojedinačnog odobrenja,

68. štetna smetnja : smetnja koja ugrožava rad radionavigacijske službe ili drugih sigurnosnih služba, ili na drugi način ozbiljno umanjuje kakvoću, ometa ili opetovano prekida radiokomunikacijsku službu koja radi u skladu s mjerodavnim propisima,

69. telekomunikacijska terminalna oprema : proizvod ili njegova odgovarajuća sastavnica koja omogućuje komunikaciju na način da se priključuje, izravno ili neizravno, bilo kojim putem na sučelja javnih elektroničkih komunikacijskih mreža, koje se u cijelosti ili djelomično upotrebljavaju za pružanje javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga,

70. televizija : elektroničke komunikacije koje obuhvaćaju prijenos, odašiljanje i/ili prijam slike i zvuka te drugih podataka namijenjenih za izravan prijam u javnosti,

71. univerzalne usluge : najmanji skup usluga određene kakvoće, određenih u skladu s mjerodavnom direktivom Europske unije, koje su dostupne po pristupačnoj cijeni svim krajnjim korisnicima usluga na cijelom području Republike Hrvatske, neovisno o njihovoj zemljopisnoj lokaciji,

72. usklađeni radiofrekvencijski pojas : radiofrekvencijski pojas koji je u svim europskim državama namijenjen za uporabu u radijskim sustavima s istovjetnim tehničkim značajkama (radijska frekvencija, modulacija, snaga i dr.),

73. usluga s posebnom tarifom : usluga koja se pruža putem javnih komunikacijskih mreža i usluga uz uporabu posebnih brojeva ili posebnih kodova iz Plana numeriranja ili Plana adresiranja, u svrhu ostvarivanja unaprijed određenih dodatnih sadržaja i/ili usluga u okviru tog sadržaja izvan opsega javnih komunikacija,

74. zemljopisni broj : broj iz nacionalnog Plana numeriranja u kojem dio njegovih znamenaka ima zemljopisno značenje koje se upotrebljava za usmjeravanje poziva na fizičko mjesto priključne točke mreže.

(2) Izrazi uporabljeni u ovom Zakonu za osobe u muškom rodu neutralni su i odnose se jednako na muške i ženske osobe.

Nacionalno regulatorno tijelo

Članak 5.

(1) Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (u daljnjem tekstu: Agencija) je nacionalna regulatorna agencija za obavljanje regulatornih i drugih poslova u okviru djelokruga i nadležnosti propisanih ovim Zakonom te posebnim zakonima kojima se uređuje područje poštanskih usluga i regulacija tržišta željezničkih usluga.

(2) U obavljanju regulatornih poslova propisanih ovim Zakonom Agencija je obvezna poduzimati sve primjerene mjere, primjenjujući načela objektivnosti, transparentnosti, nediskriminacije i razmjernosti, kako bi ostvarila regulatorna načela i ciljeve utvrđene u stavku 3., 4. i 5. ovoga članka, i to osobito na sljedeće načine:

1.promicanjem regulatorne predvidljivosti, osiguravajući dosljedan regulatorni pristup kroz odgovarajuća razdoblja provjere,

2.sprječavanjem diskriminacije u postupanju prema operatorima elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga u sličnim okolnostima,

3.zaštitom tržišnog natjecanja na dobrobit krajnjih korisnika usluga i promicanjem, gdje je prikladno, tržišnog natjecanja temeljenog na infrastrukturi,

4.promicanjem djelotvornih ulaganja i inovacija u novu i naprednu infrastrukturu, na način kojim se osigurava da bilo koja obveza pristupa odgovarajuće vodi računa o riziku ulaganja, te se omogućuju različiti sporazumi o suradnji između ulagača u infrastrukturu i tražitelja pristupa kako bi se raspodijelio rizik ulaganja, osiguravajući pri tome zaštitu tržišnog natjecanja i poštivanje načela nediskriminacije,

5.uzimajući na odgovarajući način u obzir različitosti uvjeta vezanih uz krajnje korisnike usluga i tržišno natjecanje, koji postoje u različitim zemljopisnim područjima unutar države,

6.određivanjem prethodnih regulatornih obveza samo u slučaju nepostojanja djelotvornog i održivog tržišnog natjecanja, te umanjivanjem ili ukidanjem tih obveza čim se taj uvjet ispuni,

7.poticanjem međusobnog djelovanja elektroničkih komunikacijskih mreža i elektroničkih komunikacijskih usluga.

(3) Agencija promiče tržišno natjecanje u obavljanju djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga te elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, i to osobito na sljedeće načine:

1.osiguravanje mogućnosti za korisnike usluga, uključujući osobe s invaliditetom, osobe starije životne dobi i osobe s posebnim socijalnim potrebama, da ostvare najveće pogodnosti u pogledu izbora, cijene i kakvoće usluga,

2.sprječavanjem narušavanja ili ograničavanja tržišnog natjecanja u području elektroničkih komunikacija, uključujući i prijenos sadržaja,

3.poticanjem učinkovite uporabe i osiguravanjem djelotvornog upravljanja radiofrekvencijskim spektrom te adresnim i brojevnim prostorom.

(4) Agencija promiče interese korisnika usluga, i to osobito na sljedeće načine:

1.osiguravanjem pristupa univerzalnim uslugama za sve korisnike usluga u skladu s odredbama ovoga Zakona,

2.osiguravanjem visoke razine zaštite krajnjih korisnika usluga u njihovim odnosima s operatorima, i to osobito omogućivanjem dostupnosti jednostavnog i pristupačnog postupka rješavanja sporova u skladu s odredbama ovoga Zakona,

3.osiguravanjem visoke razine zaštite osobnih podataka i privatnosti,

4.poticanjem davanja jasnih obavijesti, i to osobito u pogledu objave i transparentnosti cijena i uvjeta korištenja javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga, te pružanja usporedivih obavijesti krajnjim korisnicima usluga od strane operatora javnih komunikacijskih usluga, primjerice putem interaktivnih vodiča ili sličnih tehničkih postupaka, pri čemu takve vodiče ili slične tehničke postupke može osigurati i Agencija, ili može povjeriti njihovo pružanje trećoj strani, na način i uz uvjete koji se propisuju pravilnikom iz članka 34. ovoga Zakona,

5.rješavanjem potreba posebnih društvenih skupina, osobito osoba s invaliditetom, osoba starije životne dobi i osoba s posebnim socijalnim potrebama,

6.osiguravanjem održavanja cjelovitosti i sigurnosti javnih komunikacijskih mreža,

7.promicanjem mogućnosti krajnjih korisnika usluga da pristupaju i raspačavaju podatke ili se koriste aplikacijama i uslugama po vlastitom izboru,

8.u suradnji s drugim nadležnim tijelima, promicanjem suradnje između operatora javnih komunikacijskih usluga i skupina za promicanje zakonitog sadržaja u elektroničkim komunikacijskim mrežama i uslugama.

(5) Agencija pridonosi razvoju unutarnjeg tržišta Europske unije, i to osobito na sljedeće načine:

1.uklanjanjem preostalih zapreka obavljanju djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga te elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na europskoj razini,

2.poticanjem uspostave i razvoja transeuropskih mreža te međusobnog djelovanja (interoperabilnosti) sveeuropskih usluga i povezanosti između krajnjih korisnika usluga,

3.suradnjom s drugim nadležnim nacionalnim regulatornim tijelima, Komisijom i BEREC-om kako bi se osigurao razvoj dosljedne regulatorne prakse i dosljedna primjena mjerodavne pravne stečevine Europske unije,

4.suradnjom s drugim nadležnim nacionalnim regulatornim tijelima i Komisijom u strateškom planiranju, usklađivanju i ujednačavanju uporabe radiofrekvencijskog spektra na europskoj razini, uzimajući u obzir, uz ostalo, gospodarske, sigurnosne, zdravstvene, kulturne, znanstvene, društvene i tehničke zahtjeve te načela slobode izražavanja i javnog interesa politika Europske unije, kao i različite interese korisnika radiofrekvencijskog spektra, u svrhu optimalne uporabe radiofrekvencijskog spektra i izbjegavanja štetnih smetnja,

5.suradnjom s drugim nadležnim nacionalnim regulatornim tijelima i Komisijom u promicanju usklađivanja pristupa politici upravljanja radiofrekvencijskim spektrom na europskoj razini te, gdje je prikladno, ujednačavanja uvjeta u pogledu dostupnosti i djelotvorne uporabe radiofrekvencijskog spektra, radi uspostave i djelovanja unutarnjeg tržišta Europske unije u elektroničkim komunikacijama.

(6) U obavljanju regulatornih poslova propisanih ovim Zakonom Agencija ne smije tražiti niti primati upute ni od kojega drugog tijela.

(7) U obavljanju regulatornih poslova propisanih ovim Zakonom Agencija će u najvećoj mogućoj mjeri voditi računa o mjerodavnoj pravnoj stečevini Europske unije u području elektroničkih komunikacija i tržišnog natjecanja, te o preporukama i smjernicama koje donosi Komisija, kao i o mišljenjima i zajedničkim stajalištima koja usvaja BEREC, a u svrhu usklađene primjene mjerodavne pravne stečevine u državama članicama Europske unije.

(8) U slučaju donošenja odluke o neprimjenjivanju preporuke ili smjernice Komisije iz stavka 7. ovoga članka, Agencija je obvezna izvijestiti Komisiju i navesti razloge za takvu odluku.

Razrješenje članova Vijeća Agencije

Članak 9.

(1) Hrvatski sabor će odlukom razriješiti dužnosti predsjednika, zamjenika predsjednika ili člana Vijeća Agencije prije isteka razdoblja na koje je imenovan, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, u slučaju:

1.ako sam zatraži razrješenje,

2.ako se utvrdi da je prigodom predlaganja za člana Vijeća Agencije iznio o sebi neistinite podatke ili je propustio iznijeti podatke o okolnostima bitnim za utvrđivanje prijedloga,

3.ako svojim radom ili ponašanjem dovede u pitanje svoj ugled ili ugled Agencije, odnosno svoju samostalnost i neovisnost ili samostalnost i neovisnost Agencije,

4.ako nije u mogućnosti uredno obavljati dužnost dulje od šest mjeseci neprekinuto,

5.ako je zbog bolesti trajno spriječen obavljati svoju dužnost,

6.ako je pravomoćno osuđen za kazneno djelo,

7.ako svojim radom ili ponašanjem onemogućuje ispunjavanje ciljeva i zadaća utvrđenih godišnjim programom rada Agencije,

8.nastupa okolnosti iz članka 8. stavka 7. ovoga Zakona.

(2) O postojanju razloga za razrješenje predsjednika, zamjenika predsjednika ili člana Vijeća Agencije prije isteka razdoblja na koje je imenovan Agencija mora izvijestiti Vladu Republike Hrvatske.

(3) Predsjednik, zamjenik predsjednika ili član Vijeća Agencije ne može se u razdoblju od godine dana od dana razrješenja s dužnosti imenovati za člana uprave, nadzornog odbora ili upravnog vijeća u pravnim osobama na koje se primjenjuju odredbe ovoga Zakona ili posebnih zakona kojima se uređuje područje poštanskih usluga i regulacija tržišta željezničkih usluga.

(4) Predsjednik, zamjenik predsjednika i članovi Vijeća Agencije, nakon razrješenja s dužnosti u slučaju iz stavka 1. točke 1., osim ako je razrješenje zatraženo prije isteka razdoblja od godine dana od dana imenovanja, točke 4. i 5. ovoga članka, kao i nakon isteka razdoblja na koje su imenovani, sve do početka ostvarivanja plaće po drugoj osnovi ili do ostvarivanja prava na mirovinu u skladu s općim propisima, imaju šest mjeseci od dana razrješenja s dužnosti pravo na naknadu u visini plaće koju ostvaruje osoba na toj dužnosti, a sljedećih šest mjeseci pravo na naknadu u visini 50% plaće koju ostvaruje osoba na toj dužnosti. Iznimno, osobe iz ovoga stavka, kojima nakon razrješenja s dužnosti ili isteka razdoblja na koje su imenovane do ostvarivanja prava na mirovinu u skladu s općim propisima nedostaje manje od godine dana, imaju pravo na naknadu u visini plaće koju ostvaruje osoba na toj dužnosti, do ostvarivanja prava na mirovinu, ali ne dulje od godine dana.

(5) Odluka Hrvatskoga sabora iz stavka 1. ovoga članka mora biti obrazložena te se objavljuje u "Narodnim novinama" i na internetskim stranicama Agencije.

Nadležnost Agencije

Članak 12.

(1) U nadležnosti Agencije su sljedeći regulatorni i drugi poslovi:

1.donošenje propisa za provedbu ovoga Zakona, koji su u nadležnosti Agencije u skladu s odredbama ovoga Zakona,

2.nadzor i regulacija cijena, cjenika usluga i općih uvjeta poslovanja operatora na tržištu elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga,

3.donošenje odluka u vezi s utvrđivanjem mjerodavnih tržišta, provedbom analize tržišta te određivanjem i ukidanjem regulatornih obveza operatorima sa značajnom tržišnom snagom,

4.donošenje odluka u vezi s određivanjem operatora univerzalnih usluga i utvrđivanjem njihovih prava i obveza,

5.rješavanje sporova između operatora elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga te između operatora elektroničkih komunikacijskih mreža i operatora usluga s posebnom tarifom,

6.utvrđivanje obveza infrastrukturnim operatorima i rješavanje sporova u vezi sa zajedničkim korištenjem elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme,

7.nadzor nad provedbom obveza iz općih ovlaštenja i donošenje odluka o zabrani obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga,

8.donošenje odluka u vezi s izdavanjem, izmjenom, produljenjem, prijenosom i oduzimanjem pojedinačnih dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra, izdanih na temelju javnog poziva, javnog natječaja i javne dražbe,

9.donošenje Plana adresiranja, Plana numeriranja i planova dodjele radijskih frekvencija te utvrđivanje prijedloga Tablice namjene radiofrekvencijskog spektra,

10.donošenje odluka u vezi s obveznim prijenosom radijskih i televizijskih programa,

11.rješavanje sporova između krajnjih korisnika usluga i operatora javnih komunikacijskih usluga, utvrđivanje infrastrukturnog operatora na općem dobru i nekretninama drugih osoba te utvrđivanje visine naknade za pravo puta,

12.djelotvorno upravljanje radiofrekvencijskim spektrom te adresnim i brojevnim prostorom u elektroničkim komunikacijama,

13.nadzor nad provedbom usklađenosti poslovanja operatora elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga s odredbama ovoga Zakona o sigurnosti i cjelovitosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga te zaštiti osobnih podataka,

14.inspekcijski nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona,

15.kontrola radiofrekvencijskog spektra i obavljanje mjerenja, ispitivanja i utvrđivanja uzroka smetnja u radiofrekvencijskom spektru,

16.obavljanje tehničkih pregleda i radijskih mjerenja te izračun i mjerenje vrijednosti elektromagnetskog polja,

17.utvrđivanje tehničke podloge za davanje koncesija za obavljanje djelatnosti pružanja medijskih usluga radija i televizije u skladu s posebnim zakonom kojim je uređeno područje elektroničkih medija,

18.izdavanje potvrda, odobrenja, posebnih ovlaštenja i drugih akata u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona,

19.vođenje i redovito obnavljanje baze podataka elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, baze podataka radiofrekvencijskog spektra, brojevnog i adresnog prostora i drugih baza podataka te očevidnika, upisnika i drugih podataka koje Agencija prikuplja u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona,

20.redovito objavljivanje podataka, obavijesti i dokumenata iz područja elektroničkih komunikacija, a osobito pokazatelja razvoja tržišta, u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona,

21.sudjelovanje u izradi prijedloga strategija, studija, smjernica, programa i provedbenih planova iz članka 4. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,

22.davanje stručnih mišljenja i objašnjenja u primjeni ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona,

23.priređivanje javnih savjetovanja i stručnih skupova te provedba istraživanja tržišta i javnog mnijenja u vezi s pojedinim pitanjima iz područja elektroničkih komunikacija,

24.međunarodna suradnja u području elektroničkih komunikacija te sudjelovanje u radu upravnih i radnih tijela nadležnih europskih i međunarodnih organizacija i institucija u području elektroničkih komunikacija,

25.sklapanje provedbenih sporazuma iz područja elektroničkih komunikacija na dvostranoj ili višestranoj razini, na temelju dobivene ovlasti,

26.suradnja s nadležnim nacionalnim regulatornim tijelima država članica Europske unije, BEREC-om, udrugama nadležnih regulatornih tijela i nacionalnim regulatornim tijelima drugih država u elektroničkim komunikacijama,

27.obavljanje drugih poslova utvrđenih ovim Zakonom i Statutom Agencije.

(2) Regulatorne i druge poslove u području poštanskih usluga i u području željezničkih usluga Agencija obavlja u skladu s posebnim zakonima kojima se uređuje područje poštanskih usluga i regulacija tržišta željezničkih usluga.

(3) Regulatorne i druge poslove iz stavka 1. točke 1. do 20. i stavka 2. ovoga članka Agencija obavlja kao javne ovlasti.

Javnost rada Agencije

Članak 14.

(1) Agencija vodi i redovito obnavlja baze podataka sa svim upisnicima i očevidnicima koje vodi u svrhu obavljanja poslova iz svoje nadležnosti, što osobito obuhvaća:

–popis operatora kojima je izdana potvrda u skladu sa člankom 32. ovoga Zakona,

–popis operatora kojima je zabranjeno obavljanje djelatnosti u skladu sa člankom 33. ovoga Zakona,

–popis infrastrukturnih operatora kojima je izdana potvrda o pravu puta u skladu sa člankom 28. ovoga Zakona,

–posebne uvjete u postupku izdavanja lokacijskih dozvola iz članka 25. ovoga Zakona,

–izdana posebna ovlaštenja iz članka 94.a ovoga Zakona,

–dodijeljene i raspoložive adrese i brojeve u javnim komunikacijskim mrežama,

–dodijeljene i raspoložive radijske frekvencije i radiofrekvencijske kanale,

–izdane opće dozvole te izdane i prenesene pojedinačne dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra iz članka 87., 88., 88.a, 89., 90., 91. i 92. ovoga Zakona,

–utvrđena mjerodavna tržišta i operatore sa značajnom tržišnom snagom s određenim regulatornim obvezama na tim mjerodavnim tržištima,

–odobrene standardne ponude koje su operatori obvezni izraditi i objaviti u skladu s odredbama ovoga Zakona,

–podatke propisane posebnim zakonima kojima se uređuje područje poštanskih usluga i regulacija tržišta željezničkih usluga.

(2) Baze podataka iz stavka 1. ovoga članka moraju biti javno dostupne, bez naknade, u elektroničkom obliku na internetskim stranicama Agencije, koje je Agencija obvezna redovito održavati i obnavljati, zajedno s mogućnostima sveobuhvatnog pretraživanja podataka prema odabranim mjerilima.

(3) Baza podataka radiofrekvencijskog spektra vodi se i objavljuje u skladu s odredbama članka 83. ovoga Zakona.

(4) Agencija redovito i bez naknade objavljuje na svojim internetskim stranicama osobito sljedeće akte i podatke:

–odluke i druge upravne akte Agencije,

–javne pozive i pozive za javne rasprave,

–stručna mišljenja i objašnjenja o primjeni ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona,

–statističke i druge pokazatelje razvoja tržišta elektroničkih komunikacija, tržišta poštanskih usluga i tržišta željezničkih usluga,

–Statut Agencije i provedbene propise iz članka 19. stavka 1. ovoga Zakona,

–godišnji program rada Agencije,

–godišnji financijski plan Agencije i ostvarenje tog plana te završni račun Agencije,

–godišnje izvješće o radu Agencije,

–druge podatke i obavijesti o radu i poslovanju Agencije.

(5) Propisi iz članka 19. stavka 1. ovoga Zakona, akti iz članka 19. stavka 2. ovoga Zakona, godišnje izvješće o radu Agencije te odluke Agencije od znatnijeg utjecaja na mjerodavno tržište objavljuju se i u "Narodnim novinama".

(6) Statistički i drugi pokazatelji razvoja tržišta elektroničkih komunikacija, tržišta poštanskih usluga i tržišta željezničkih usluga iz stavka 4. ovoga članka moraju se obnavljati i objavljivati na internetskim stranicama Agencije najmanje svaka tri mjeseca.

(7) U svrhu redovite objave akata i podataka iz stavka 1. i 4. ovoga članka te drugih obavijesti od značenja za rad Agencije, Agencija može izdavati službeno glasilo u tiskanom i elektroničkom obliku.

(8) Presude i rješenja u upravnim sporovima pokrenutima u skladu s odredbama ovoga Zakona objavljuju se u "Narodnim novinama" i na internetskim stranicama Agencije, a mogu se objaviti i u službenom glasilu Agencije ili na drugi prikladan način.

(9) Iznimno od odredaba ovoga članka, neće se objaviti akti i podaci koji se smatraju poslovnom tajnom u smislu odredaba članka 15. ovoga Zakona ili posebnih propisa o tajnosti podataka.

Temeljni zahtjevi za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu

i drugu povezanu opremu

Članak 24.

(1) Elektronička komunikacijska mreža, elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema mora se planirati, projektirati, proizvoditi, graditi, održavati i upotrebljavati u skladu s normama i tehničkim specifikacijama sadržanima u popisu obvezujućih norma i/ili tehničkih specifikacija, koji se objavljuje u Službenom listu Europske unije u skladu s mjerodavnom direktivom Europske unije.

(2) Ako ne postoje odgovarajuće obvezujuće norme i/ili tehničke specifikacije objavljene u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, primjenjuju se norme i tehničke specifikacije Europskog instituta za telekomunikacijske norme (ETSI), Europskog odbora za normizaciju (CEN) i Europskog odbora za elektrotehničku normizaciju (CENELEC) te norme, odluke i preporuke Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU), Međunarodne organizacije za normizaciju (ISO), Međunarodnoga elektrotehničkog povjerenstva (IEC) i Europske konferencije poštanskih i telekomunikacijskih uprava (CEPT), te drugih mjerodavnih međunarodnih normizacijskih/normirnih organizacija.

(3) Ako ne postoje odgovarajuće norme, tehničke specifikacije ili drugi međunarodni propisi iz stavka 2. ovoga članka, na odgovarajući se način primjenjuju izvorne hrvatske norme.

(4) Elektronička komunikacijska mreža, elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema mora se planirati, projektirati, proizvoditi, postavljati i ugrađivati na način da se omogući pristup i dostupnost javnih elektroničkih komunikacijskih usluga i osobama s invaliditetom.

(5) Prigodom gradnje poslovne ili stambene zgrade investitor zgrade mora izgraditi kabelsku kanalizaciju za pristupnu elektroničku komunikacijsku mrežu do granice građevne čestice, primjerenu namjeni te zgrade, i postaviti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i pripadajuću povezanu opremu za potrebe te zgrade, u skladu s glavnim i izvedbenim projektom, koji moraju biti izrađeni u skladu s pravilnicima iz stavka 8. ovoga članka. Izgrađena elektronička komunikacijska infrastruktura, elektronička komunikacijska mreža i druga povezana oprema moraju omogućiti svim vlasnicima zgrade slobodan izbor operatora, a svim operatorima pristup zgradi uz ravnopravne i nediskriminirajuće uvjete.

(6) Vlasnici izgrađene poslovne ili stambene zgrade moraju omogućiti, uz ravnopravne i nediskriminirajuće uvjete, pristup svim operatorima u svrhu postavljanja, održavanja i razvoja elektroničkih komunikacijskih mreža i druge pripadajuće povezane opreme, u skladu s pravilnicima iz stavka 8. ovoga članka.

(7) Ako gradnjom stambene, poslovne ili druge zgrade ili građevine nastupe smetnje u prijmu radijskih ili televizijskih programa nakladnika radija ili nakladnika televizije, investitor te zgrade ili građevine obvezan je, u roku od 60 dana od dana utvrđivanja smetnje, o vlastitom trošku osigurati prijam tih radijskih ili televizijskih programa jednake kakvoće kakva je postojala prije nastupanja smetnja.

(8) Vijeće Agencije pravilnicima pobliže propisuje tehničke, uporabne i druge uvjete za određene vrste elektroničkih komunikacijskih mreža, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme.

(9) Pravilnike iz stavka 8. ovoga članka, kojima se propisuju i uvjeti za prostorno planiranje i gradnju elektroničke komunikacijske infrastrukture, i koji se odnose na bitne zahtjeve za građevinu, Vijeće Agencije donosi uz suglasnost ministra nadležnog za prostorno uređenje i gradnju.

Gradnja, korištenje i održavanje elektroničke komunikacijske mreže,

elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme

Članak 25.

(1) Postavljanje i korištenje elektroničkih komunikacijskih mreža te pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga mora udovoljavati uvjetima sigurnosti uporabe mreže, cjelovitosti mreže i međusobnog djelovanja elektroničkih komunikacijskih usluga. Elektroničke komunikacijske mreže, namijenjene za pružanje javnih elektroničkih komunikacijskih usluga, uključujući i elektroničke komunikacijske mreže s uporabom radiofrekvencijskog spektra u okviru njihovih tehničkih mogućnosti, moraju se graditi, postavljati i koristiti na način da se ne narušava kakvoća usluge niti omogućuje međusobno prisluškivanje korisnika usluga.

(2) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezne su planirati u svojim dokumentima prostornog uređenja elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu, koja osobito obuhvaća samostojeće antenske stupove, tornjeve i kabelsku kanalizaciju, na način kojim se ne ograničuje razvoj elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture, pri čemu se osobito moraju zadovoljiti zahtjevi zaštite ljudskog zdravlja, zaštite prostora i očuvanja okoliša.

(3) U postupku donošenja dokumenata prostornog uređenja iz stavka 2. ovoga članka potrebno je pribaviti prethodno mišljenje Agencije kojim se potvrđuje da se dokumentom prostornog uređenja uređuje gradnja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme u skladu sa stavkom 2. ovoga članka i pravilnicima iz članka 24. stavka 9. ovoga Zakona. Agencija donosi prethodno mišljenje u skladu s mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, koja se propisuju uredbom Vlade Republike Hrvatske, na prijedlog ministra i uz prethodno pribavljeno mišljenje Vijeća Agencije.

(4) Ako Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ostvaruje vlasništvo ili zadržava nadzor nad pravnim osobama koje upravljaju javnom elektroničkom komunikacijskom mrežom i/ili pružaju javno dostupne elektroničke komunikacijske usluge, tijela nadležna za izdavanje dozvola za građenje i uporabu elektroničkih komunikacijskih mreža, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme moraju biti strukturno odvojena od tijela koja ostvaruju vlasničke ili nadzorne ovlasti nad tim pravnim osobama, uz poštivanje načela nediskriminacije.

(5) Infrastrukturni operator mora, u roku od 30 dana od dana početka korištenja, dostaviti Agenciji pisanu obavijest o početku korištenja novoizgrađene elektroničke komunikacijske mreže, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme.

(6) Operatori moraju osigurati pristup svojoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži, elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi i drugoj povezanoj opremi po cijeni koja uključuje samo stvarne troškove održavanja, te omogućiti prednost u pružanju elektroničkih komunikacijskih usluga središnjim tijelima državne uprave nadležnim za poslove obrane i nacionalne sigurnosti, unutarnje poslove te poslove zaštite i spašavanja, nadležnim sigurnosno-obavještajnim agencijama, pravnim osobama nadležnim za sigurnost zračnog prometa, pomorskog prometa i plovidbe unutarnjim vodama te hitnim službama.

(7) Operatori i vlasnici ili korisnici radijskih postaja moraju, u slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države, kao i u slučaju velikih nesreća ili prirodnih nepogoda, svoju elektroničku komunikacijsku mrežu, elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu ili radijsku postaju u potpunosti staviti na raspolaganje i dati na uporabu nadležnim tijelima, pravnim osobama i hitnim službama iz stavka 6. ovoga članka, te besplatno omogućiti prijenos poruka i obavijesti u slučaju opasnosti po život i zdravlje ljudi, ili imovinu veće vrijednosti ili okoliš, u skladu s posebnim propisima.

(8) Operatori javno dostupne telefonske usluge moraju u slučajevima iz stavka 7. ovoga članka poduzimati sve nužne mjere za osiguravanje neprekinutog pristupa brojevima hitnih službi.

(9) Za zahvate u prostoru, unutar zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme te zaštitne zone i radijskog koridora određenih radijskih postaja, Agencija, u skladu s posebnim zakonima kojima je uređeno prostorno uređenje i gradnja te postupanje i uvjeti gradnje radi poticanja ulaganja, utvrđuje i izdaje:

–zahtjeve i mišljenja u postupku izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja,

–posebne uvjete u postupku izdavanja lokacijskih dozvola, rješenja o uvjetima građenja i rješenja za građenje, koji se odnose na usklađenost s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

Korištenje općeg dobra i nekretnina drugih

Članak 27.

(1) Operatori javnih komunikacijskih mreža imaju prava infrastrukturnog operatora na cijelom području Republike Hrvatske, što obuhvaća gradnju, održavanje, razvoj i korištenje elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture na općem dobru, na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te na nekretninama u vlasništvu drugih pravnih i fizičkih osoba, u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.

(2) Upravitelji općeg dobra, Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju poštivati načelo nediskriminacije prigodom odobravanja prava korištenja nekretnina u svrhu gradnje elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture, te prigodom odobravanja pristupa toj mreži i infrastrukturi kojom upravljaju.

(3) Ako je za gradnju elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture na općem dobru ili na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u postupku izdavanja dozvola za građenje ili drugih odobrenja u skladu s posebnim zakonom kojim je uređeno prostorno uređenje i gradnja, potrebno pribaviti suglasnost upravitelja općeg dobra ili vlasnika nekretnine, nadležno tijelo upravitelja općeg dobra ili vlasnika nekretnine izdat će suglasnost u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva za izdavanje te suglasnosti. U slučaju neizdavanja suglasnosti u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva za njezino izdavanje smatra se da je  suglasnost izdana.

(4) Nadležno tijelo upravitelja općeg dobra ili vlasnika nekretnine može odbiti zahtjev za izdavanje suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka u sljedećim slučajevima:

–ako utvrdi da na općem dobru ili na nekretnini, koja je predmet zahtjeva za izdavanje suglasnosti, nema tehničkih mogućnosti za gradnju,

–ako bi gradnja narušavala zahtjeve zaštite ljudskog zdravlja, očuvanja okoliša ili zaštite prirode, zaštite prostora ili kulturnih dobara, u skladu s posebnim propisima.

(5) Elektronička komunikacijska infrastruktura u smislu odredaba ovoga članka te članka 28. i 29. ovoga Zakona obuhvaća kabelsku kanalizaciju, elektroničke komunikacijske vodove koji se postavljaju izvan kabelske kanalizacije i stupove nadzemne komunikacijske mreže.

Korištenje općeg dobra i nekretnina drugih na temelju prava puta

Članak 28.

(1) Smatra se da infrastrukturni operator ima pravo puta ako je izgradio elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu na općem dobru ili na nekretninama iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona, uz ispunjavanje bilo kojeg od sljedećih uvjeta:

–da posjeduje uporabnu dozvolu izdanu na svoje ime ili na ime svojih univerzalnih ili pojedinačnih pravnih prednika,

–da se koristi elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom i drugom povezanom opremom bez sudskog spora s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine na kojoj je izgrađena ta infrastruktura, u razdoblju od najmanje tri godine od početka njezina korištenja.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Agencija izdaje potvrdu o pravu puta infrastrukturnom operatoru, u skladu s pravilnikom iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Za pojedinu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu na općem dobru ili na nekretninama iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona može se izdati samo jedna potvrda o pravu puta.

(4) Infrastrukturni operator obvezan je plaćati upravitelju općeg dobra ili vlasniku nekretnine naknadu za pravo puta, a upravitelj općeg dobra ili vlasnik nekretnine obvezan je infrastrukturnom operatoru omogućiti ostvarivanje prava puta.

(5) Upravitelj općeg dobra ili vlasnik nekretnine nema pravo zahtijevati naknadu od operatora korisnika koji se koristi elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom infrastrukturnog operatora na temelju sklopljenog ugovora iz članka 30. stavka 2. ovoga Zakona, i to na jednak način i uz jednake uvjete kao i infrastrukturni operator.

(6) Upravitelj općeg dobra ili vlasnik nekretnine može od Agencije tražiti utvrđivanje infrastrukturnog operatora za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu koja je izgrađena na općem dobru ili na nekretninama iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona, te utvrđivanje visine naknade za pravo puta.

Naknada za korištenje nekretnina na temelju prava puta

Članak 29.

(1) Za pravo puta na općem dobru i na nekretninama iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona plaća se naknada na temelju izdane potvrde o pravu puta iz članka 28. ovoga Zakona, a izračun i visina naknade te način plaćanja naknade propisuju se pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije, pri čemu visina naknade mora predstavljati pravičan razmjer između prava vlasnika nekretnina i interesa operatora elektroničkih komunikacijskih usluga te javnog interesa za razvoj tržišta elektroničkih komunikacija.

(2) Naknada iz stavka 1. ovoga članka za opće dobro i nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave plaća se godišnje, po četvornom metru zemljišta koje se upotrebljava za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu iz članka 27. stavka 5. ovoga Zakona, a utvrđuje se jednoznačno za pojedinu vrstu nekretnine ili za opće dobro, na cijelom području Republike Hrvatske.

(3) Pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka pobliže se propisuje i postupak izdavanja te oblik i sadržaj obrasca potvrde o pravu puta iz članka 28. ovoga Zakona.

Pretplatnički ugovor

Članak 41.

(1) Prava i obveze iz pretplatničkog odnosa između operatora javnih komunikacijskih usluga i pretplatnika tih usluga uređuju se njihovim međusobnim ugovorom (u daljnjem tekstu: pretplatnički ugovor).

(2) Pretplatnički ugovor i opći uvjeti poslovanja iz članka 42. ovoga Zakona moraju biti pisani jednostavnim jezikom, razumljivim prosječnom korisniku usluga, za razumijevanje kojeg nije potrebno posebno obrazovanje.

(3) Operatori javnih komunikacijskih usluga moraju temeljiti pretplatničke ugovore na općim uvjetima poslovanja i cjeniku usluga, u skladu s odredbama članka 42. i 42.a ovoga Zakona. Svaki krajnji korisnik usluga ima pravo sklopiti pretplatnički ugovor na temelju objavljenih općih uvjeta poslovanja iz članka 42. i cjenika usluga iz članka 42.a ovoga Zakona.

(4) Sastavni dio pretplatničkog ugovora čine opći uvjeti poslovanja, uvjeti korištenja usluga i cjenik usluga za koje se taj ugovor sklapa. Pretplatnički ugovor mora sadržavati odredbe koje su utvrđene posebnim zakonom kojim je uređena zaštita potrošača, te drugim posebnim propisima. Obvezno trajanje pretplatničkog ugovora ne može biti dulje od dvije godine, pri čemu operatori javnih komunikacijskih usluga moraju nuditi i pretplatničke ugovore u trajanju od jedne godine. Ugovori sklopljeni putem sredstava daljinske komunikacije ili elektroničke trgovine, kao i ugovori sklopljeni izvan poslovnih prostora operatora, moraju sadržavati odredbe u skladu s posebnim propisima.

(5) Pretplatnik ima pravo na raskid pretplatničkog ugovora u bilo kojem trenutku. Pretplatničkim ugovorom može se utvrditi da pretplatnik, koji raskine ugovor prije isteka razdoblja obveznog trajanja ugovora, mora platiti mjesečnu naknadu za ostatak razdoblja obveznog trajanja ugovora, ili naknadu u visini popusta na proizvode i usluge koje je ostvario ako je plaćanje te naknade povoljnije za pretplatnika, osim u slučaju iz članka 42. stavka 7. ovoga Zakona.

(6) U slučaju kada operator javnih komunikacijskih usluga nije u mogućnosti ispuniti ugovornu obvezu u skladu s općim uvjetima poslovanja, pretplatnik ima pravo na raskid pretplatničkog ugovora bez podmirivanja ugovornih obveza iz stavka 5. ovoga članka, osim dospjelog dugovanja za pružene usluge.

(7) Ako operator javnih komunikacijskih usluga namjerava obustaviti pružanje svojih usluga, mora o tome obavijestiti krajnje korisnike tih usluga pisanim ili elektroničkim putem najmanje 30 dana unaprijed.

(8) Operator javnih komunikacijskih usluga ne može uvjetovati krajnjem korisniku usluga sklapanje pretplatničkog ugovora za javnu komunikacijsku uslugu, uključujući i priključak na javnu komunikacijsku mrežu, sklapanjem pretplatničkog ugovora za koju drugu javnu komunikacijsku uslugu ili kupnjom pretplatničke terminalne opreme.

(9) Operatori javnih komunikacijskih usluga moraju svojim krajnjim korisnicima usluga omogućiti da unaprijed odrede dan sklapanja, odnosno dan raskida pretplatničkog ugovora.

(10) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na korisnike unaprijed plaćenih usluga.

(11) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na pretplatničke ugovore sklopljene u postupku javne nabave.

Postupak rješavanja prigovora

Članak 50.

(1) Krajnji korisnik usluga ima pravo podnijeti operatoru javnih komunikacijskih usluga prigovor u vezi s pružanjem usluga, prigovor na iznos kojim je zadužen za pruženu uslugu, prigovor na kakvoću pružene usluge te prigovor zbog povrede odredaba pretplatničkog ugovora.

(2) Prigovor iz stavka 1. ovoga članka krajnji korisnik usluga podnosi u pisanom obliku operatoru javnih komunikacijskih usluga, koji provodi postupak rješavanja prigovora. Prigovor mora sadržavati činjenice i dokaze na kojima se temelji.

(3) Krajnji korisnik usluga može podnijeti prigovor iz stavka 1. ovoga članka:

1.na iznos kojim je zadužen za pruženu uslugu u roku od 30 dana od dana dospijeća računa za pružene usluge,

2.na kakvoću pružene usluge u roku od 30 dana od dana pružanja usluge,

3.u svim drugim slučajevima iz stavka 1. ovoga članka u roku od petnaest dana od dana saznanja za radnju ili propust operatora javnih komunikacijskih usluga, a najkasnije u roku od 30 dana od dana povrede odredaba pretplatničkog ugovora.

(4) U slučaju podnošenja prigovora iz stavka 1. ovoga članka operator javnih komunikacijskih usluga mora provjeriti iznos zaduženja za pruženu uslugu ili kakvoću pružene usluge, te na temelju izvršene administrativne i tehničke provjere potvrditi iznos zaduženja ili ga prilagoditi točnom iznosu. U slučaju odbijanja prigovora kao neosnovanog operator javnih komunikacijskih usluga obvezan je izdati krajnjem korisniku usluga potvrdu o izvršenoj provjeri, s točno i pregledno navedenim sastavnicama administrativne i tehničke provjere svih dijelova mreže i sustava u djelokrugu odgovornosti operatora, a za koje je provjera izvršena. Operator javnih komunikacijskih usluga u cijelosti odgovara za istinitost svih navoda u izdanoj potvrdi.

(5) Krajnji korisnik usluga, koji je podnio prigovor iz stavka 1. ovoga članka na iznos kojim je zadužen za pruženu uslugu, do rješenja prigovora plaća nesporni dio iznosa računa za pružene usluge ili prosječni iznos kojim je bio zadužen u razdoblju od najviše tri mjeseca prije razdoblja na koje se odnosi prigovor. U slučaju nepodmirenja nespornog dijela iznosa računa za pružene usluge ili prosječnog iznosa kojim je krajnji korisnik usluga bio zadužen u razdoblju od najviše tri mjeseca prije razdoblja na koje se odnosi prigovor, operator ima pravo postupiti u skladu s odredbama članka 48. ovoga Zakona.

(6) Pretplatniku iz stavka 5. ovoga članka, koji uredno podmiruje sve sljedeće nesporne račune za pružene usluge, operator javnih komunikacijskih usluga ne smije obustaviti pružanje usluge, niti isključiti pretplatničku terminalnu opremu iz elektroničke komunikacijske mreže u skladu sa člankom 48. ovoga Zakona, do završetka sudskog postupka, postupka rješavanja spora pred Agencijom iz članka 51. ovoga Zakona ili kojega drugoga izvansudskog postupka rješavanja spora, osim u slučaju kada je pretplatnik raskinuo pretplatnički ugovor.

(7) Ako je operator javnih komunikacijskih usluga već obustavio pružanje usluge pretplatniku, ili isključio pretplatničku terminalnu opremu iz elektroničke komunikacijske mreže, prije nego što je od pretplatnika, nadležnog tijela ili osobe primio obavijest o postupku rješavanja spora prema članku 51. ovoga Zakona, ili o pokrenutom sudskom postupku ili drugom izvansudskom postupku rješavanja spora, obvezan je bez odgode i bez naknade ponovno započeti i nastaviti pružati uslugu pretplatniku (ponovno uključenje), do završetka sudskog postupka, postupka rješavanja spora pred Agencijom iz članka 51. ovoga Zakona ili kojega drugoga izvansudskog postupka rješavanja spora, osim u slučaju kada je pretplatnik raskinuo pretplatnički ugovor.

(8) Obveza operatora javnih komunikacijskih usluga iz stavka 7. ovoga članka postoji i u slučaju kada operator pokrene postupak prisilne naplate protiv pretplatnika.

(9) Krajnji korisnik usluga, koji je podnio prigovor iz stavka 1. ovoga članka na kakvoću pružene sluge, može tražiti naknadu štete od operatora javnih komunikacijskih usluga, ako se utvrdi da je kakvoća pružene usluge manja od razine kakvoće usluge utvrđene pretplatničkim ugovorom, sklopljenim s operatorom javnih komunikacijskih usluga, općim uvjetima poslovanja operatora javnih komunikacijskih usluga ili pravilnikom iz članka 34. ovoga Zakona.

(10) Operator javnih komunikacijskih usluga nije obvezan platiti naknadu štete iz stavka 9. ovoga članka ako je razina kakvoće pružene usluge manja od propisane ili ugovorene razine kakvoće usluge zbog izvanrednih vanjskih događaja nastalih nakon sklapanja pretplatničkog ugovora, a koji se u vrijeme sklapanja tog ugovora nisu mogli predvidjeti, spriječiti, izbjeći ili otkloniti (viša sila).

(11) Ako se utvrdi da je operator javnih komunikacijskih usluga povrijedio odredbe pretplatničkog ugovora ili neopravdano obustavio pružanje usluge, krajnji korisnik usluga, koji je podnio prigovor iz stavka 1. ovoga članka zbog povreda odredaba pretplatničkog ugovora, ili prigovor na neopravdanu obustavu pružanja usluge, ima pravo raskinuti pretplatnički ugovor bez naknade te pravo na povrat svih neopravdano naplaćenih novčanih iznosa.

(12) Operator javnih komunikacijskih usluga obvezan je dostaviti pisani odgovor krajnjem korisniku usluga o utemeljenosti podnesenog prigovora iz stavka 1. ovoga članka u roku od najviše petnaest dana od dana zaprimanja prigovora, odnosno u roku od 30 dana od dana zaprimanja prigovora u slučaju iz članka 49. stavka 6. ovoga Zakona.

(13) Na pisani odgovor operatora iz stavka 12. ovoga članka krajnji korisnik usluga ima pravo podnijeti pritužbu (reklamaciju) povjerenstvu za pritužbe potrošača pri operatoru javnih komunikacijskih usluga u roku od 30 dana od dana dostavljanja pisanog odgovora. Povjerenstvo za pritužbe potrošača operatora javnih komunikacijskih usluga obvezno je dostaviti pisani odgovor krajnjem korisniku usluga u roku od 30 dana od dana zaprimanja njegove pritužbe.

Rješavanje sporova između krajnjih korisnika usluga i operatora

Članak 51.

(1) U slučaju spora između krajnjeg korisnika usluga i operatora javnih komunikacijskih usluga u vezi s pružanjem usluga, iznosom kojim je zadužen za pruženu uslugu, kakvoćom pružene usluge ili prigovorom zbog povrede odredaba pretplatničkog ugovora krajnji korisnik usluga može podnijeti zahtjev za rješavanje spora Agenciji u roku od 30 dana od dana dostavljanja pisanog odgovora povjerenstva za pritužbe potrošača iz članka 50. stavka 13. ovoga Zakona. Zastara osporene tražbine ne teče za vrijeme rješavanja spora pred Agencijom.

(2) Agencija po službenoj dužnosti pazi na svoju stvarnu nadležnost tijekom cijelog postupka rješavanja spora iz stavka 1. ovoga članka. Ako krajnji korisnik usluga u postupku rješavanja tog spora zbog iste činjenične i pravne osnove podnese tužbu nadležnom sudu, obustavlja se postupak rješavanja spora pred Agencijom.

(3) Agencija rješava sporove iz stavka 1. ovoga članka na transparentan, objektivan i nediskriminirajući način, na temelju prijedloga Povjerenstva za zaštitu prava korisnika usluga, u skladu s odredbama ovoga Zakona i posebnih propisa.

(4) Povjerenstvo iz stavka 3. ovoga članka ima svojstvo i zadaće savjetodavnog tijela koje se osniva pri Agenciji prema posebnom zakonu kojim je uređena zaštita potrošača. Način rada Povjerenstva iz stavka 3. ovoga članka pobliže se propisuje pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije.

(5) Operator javnih komunikacijskih usluga obvezan je sudjelovati u postupcima rješavanja sporova iz stavka 1. ovoga članka i u potpunosti surađivati s Agencijom u svrhu rješenja spora, te dostavljati Agenciji sve potrebne podatke, dokumentaciju i očitovanja, u skladu s odredbama članka 15. ovoga Zakona.

(6) Nakon zaprimljenog prijedloga Povjerenstva iz stavka 3. ovoga članka Agencija odlukom rješava spor iz stavka 1. ovoga članka na temelju podataka, dokumentacije i očitovanja stranaka u postupku, u pravilu bez provođenja usmene rasprave.

(7) Agencija donosi odluku o rješenju spora iz stavka 1. ovoga članka u najkraćem mogućem roku, a najkasnije u roku od četiri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva za rješavanje tog spora.

(8) Odluka Agencije o rješenju spora iz stavka 1. ovoga članka mora biti podrobno obrazložena.

(9) Odluku iz stavka 8. ovoga članka Agencija objavljuje u skladu s odredbama članka 14. ovoga Zakona.

Utvrđivanje tržišta podložnih prethodnoj regulaciji

Članak 53.

(1) Agencija utvrđuje odlukom mjerodavna tržišta podložna prethodnoj regulaciji vodeći računa o mjerodavnoj preporuci Komisije iz članka 52. stavka 6. ovoga Zakona.

(2) Agencija može odlukom utvrditi da su i druga mjerodavna tržišta, osim mjerodavnih tržišta iz stavka 1. ovoga članka, podložna prethodnoj regulaciji, ako su na tim tržištima istodobno zadovoljena sljedeća tri mjerila:

1.prisutnost visokih i trajnih zapreka za ulazak na tržište, strukturne, pravne ili regulatorne prirode,

2.struktura tržišta koja ne teži razvoju djelotvornoga tržišnog natjecanja unutar odgovarajućega vremenskog okvira,

3.primjena mjerodavnih propisa o zaštiti tržišnog natjecanja sama po sebi ne omogućuje na odgovarajući način uklanjanje nedostataka na tržištu.

(3) Agencija može odlukom odrediti operatore koji su obvezni dostaviti sve potrebne podatke za utvrđivanje mjerodavnih tržišta, uključujući i podatke o budućem razvoju mreže i usluga koji mogu imati utjecaja na usluge na veleprodajnoj razini, koje su dostupne na mjerodavnom tržištu, te računovodstvene podatke o maloprodajnim tržištima koja su povezana s utvrđivanjem mjerodavnih veleprodajnih tržišta.

(4) Na mjerodavna tržišta, koja istodobno zadovoljavaju sva tri mjerila iz stavka 2. ovoga članka, Agencija primjenjuje postupke iz članka 52. stavka 1. ovoga Zakona.

Određivanje mjerodavnih tržišta i procjena postojanja operatora

sa značajnom tržišnom snagom

Članak 54.

(1) Agencija određuje mjerodavno tržište i procjenjuje postojanje operatora sa značajnom tržišnom snagom na mjerodavnim tržištima utvrđenim u mjerodavnoj preporuci Komisije iz članka 52. stavka 6. ovoga Zakona, te na svakom mjerodavnom tržištu utvrđenom u skladu sa člankom 53. ovoga Zakona, vodeći osobito računa o smjernicama Komisije iz članka 52. stavka 6. ovoga Zakona.

(2) Agencija odlukom određuje operatore koji su obvezni dostaviti sve potrebne podatke za određivanje mjerodavnih tržišta i procjenu postojanja operatora sa značajnom tržišnom snagom na tim mjerodavnim tržištima, uključujući i podatke o budućem razvoju mreže i usluga koji mogu imati utjecaja na usluge na veleprodajnoj razini, koje su dostupne na mjerodavnom tržištu, te računovodstvene podatke o maloprodajnim tržištima koja su povezana s utvrđivanjem mjerodavnih veleprodajnih tržišta.

(3) U svrhu određivanja mjerodavnog tržišta Agencija će utvrditi dimenziju usluga i zemljopisnu dimenziju tržišta, vodeći osobito računa o mjerodavnim smjernicama Komisije o analizi tržišta i utvrđivanju značajne tržišne snage te o mjerodavnoj pravnoj stečevini Europske unije iz područja tržišnog natjecanja.

(4) Agencija u skladu s mjerilima iz članka 55. ovoga Zakona procjenjuje postoje li na određenom mjerodavnom tržištu operatori sa značajnom tržišnom snagom i ocjenjuje djelotvornost tržišnog natjecanja na tom tržištu, o čemu donosi odgovarajuću odluku iz članka 56. ovoga Zakona.

(5) Prije donošenja odluke iz članka 56. ovoga Zakona Agencija može zatražiti mišljenje tijela nadležnog za zaštitu tržišnog natjecanja.

(6) Osim analiza tržišta u postupcima iz članka 52. stavka 1. ovoga Zakona, Agencija može provoditi i druge analize tržišta u svrhu ostvarivanja i promicanja regulatornih načela i ciljeva iz članka 5. ovoga Zakona.

(7) Operatori su obvezni dostaviti Agenciji sve potrebne podatke za provedbu drugih analiza tržišta iz stavka 6. ovoga članka, u skladu s odredbama stavka 2. ovoga članka i članka 15. ovoga Zakona.

Obveza transparentnosti

Članak 58.

(1) Agencija može, u skladu s odredbama članka 56. ovoga Zakona, odrediti operatorima obvezu transparentnosti u vezi s međupovezivanjem i/ili pristupom, na način da učine javno dostupnima određene podatke, kao što su osobito sljedeći podaci:

–računovodstveni podaci,

–tehničke specifikacije,

–mrežne značajke,

–rokovi i uvjeti ponude i uporabe, uključujući sve uvjete kojima se ograničuje pristup i/ili uporaba usluga i aplikacija,

–cijene.

(2) Agencija može zatražiti od operatora, kojemu je određena obveza nediskriminacije, objavu standardne ponude na temelju koje drugi operatori neće biti obvezni plaćati dodatne troškove, koji nisu nužni za pružanje zatražene usluge. Standardna ponuda mora biti podrobno raščlanjena u skladu s potrebama tržišta, te mora sadržavati pripadajuće rokove, uvjete i cijene usluga.

(3) Agencija može, ako ocijeni potrebnim, jedanput godišnje provesti postupak izmjene standardnih ponuda iz stavka 2. ovoga članka u svrhu provedbe regulatornih obveza koje određuje u skladu s odredbama ovoga Zakona. U svrhu ostvarivanja regulatornih načela i ciljeva iz članka 5. ovoga Zakona, postupak izmjene standardnih ponuda iz stavka 2. ovoga članka iznimno se može provesti i više puta tijekom godine.

(4) Osnovni sadržaj standardne ponude, razina podrobnosti podataka i način objave standardne ponude propisuju se pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije.

(5) Pravilnikom iz stavka 4. ovoga članka propisuje se i sadržaj, razina podrobnosti podataka i način objave standardne ponude za veleprodajni pristup elektroničkoj komunikacijskoj mreži, pri čemu ta standardna ponuda mora osobito sadržavati podatke utvrđene mjerodavnom direktivom Europske unije o pristupu.

Oduzimanje dodijeljenih adresa i brojeva

Članak 75.

(1) Agencija će donijeti odluku o potpunom ili djelomičnom oduzimanju dodijeljenih adresa ili brojeva ako utvrdi da je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta:

1.ako je odluka o primarnoj dodjeli adresa ili brojeva donesena na temelju netočnih podataka ili dokumentacije od važnosti za provedbu postupka rješavanja zahtjeva za primarnu dodjelu adresa ili brojeva,

2.ako uporaba dodijeljenih adresa ili brojeva nije u skladu s Planom adresiranja ili Planom numeriranja,

3.ako operator nije započeo s uporabom dodijeljenih adresa ili brojeva u roku od šest mjeseci od dana zaprimanja odluke o primarnoj dodjeli adresa ili brojeva,

4.ako operator ne postupa s dodijeljenim adresama ili brojevima u skladu s uvjetima uporabe utvrđenima ovim Zakonom i odlukom o primarnoj dodjeli adresa ili brojeva,

5.ako ni nakon dostave opomene zbog neplaćanja nije u roku određenom opomenom plaćena propisana naknada za uporabu adresa ili brojeva,

6.ako je operatoru zabranjeno obavljanje djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga na temelju odluke Agencije iz članka 33. stavka 6. i 10. ovoga Zakona,

7.ako je operatoru pravomoćnom sudskom presudom zabranjeno obavljanje djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga,

8.ako se operator u pisanom obliku odrekao uporabe dodijeljenih adresa ili brojeva,

9.ako je operator prestao postojati, bez nasljednika ili pravnog slijednika,

10.ako su nužne znatne izmjene Plana adresiranja ili Plana numeriranja, zbog potrebe usklađivanja raspona adresa ili brojeva na domaćoj ili međunarodnoj razini, ili provedbe međunarodnih ugovora, sporazuma ili konvencija koje obvezuju Republiku Hrvatsku, ili sprječavanja narušavanja ili ograničavanja tržišnog natjecanja, a nakon prethodno pribavljenog mišljenja operatora na kojeg se odnose te izmjene,

11.ako je uporaba dodijeljenih adresa ili brojeva protivna javnom interesu Republike Hrvatske.

(2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka mora biti obrazložena i temeljiti se na načelu razmjernosti, vodeći pritom računa o javnom interesu Republike Hrvatske i gospodarskom učinku oduzimanja dodijeljenih adresa ili brojeva na operatora.

(3) U slučaju oduzimanja dodijeljenih adresa ili brojeva zbog razloga iz stavka 1. točke 10. ovoga članka, Agencija će oduzete adrese ili brojeve istodobno zamijeniti drugim adresama ili brojevima, uz uvažavanje zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka, pri čemu operator i krajnji korisnici usluga nemaju pravo na nadoknadu troškova.

(4) Odluka iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati primjereni rok u kojem je operator obvezan prestati s uporabom adresa ili brojeva koji su mu tom odlukom oduzeti.

Jedinstveni europski broj za hitne službe

Članak 77.

(1) Operatori javnih komunikacijskih mreža i javno dostupnih telefonskih usluga moraju omogućiti svim korisnicima usluga besplatne pozive na jedinstveni europski broj za hitne službe 112, kao i na druge pozivne brojeve za pristup hitnim službama u Republici Hrvatskoj u skladu s Planom numeriranja, i to bez uporabe bilo kakvog sredstva plaćanja s bilo kojega telefonskog uređaja, uključujući i sve javne telefonske govornice i uređaje za upućivanje hitnog poziva iz vozila (u daljnjem tekstu: e-poziv).

(2) Operatori iz stavka 1. ovoga članka moraju središnjem tijelu, nadležnom za zaprimanje poziva prema hitnim službama u skladu s posebnim zakonom, dostavljati bez naknade sve raspoložive podatke o ostvarenim pozivima prema broju 112, što osobito obuhvaća podatke o imenu i prezimenu ili nazivu pozivatelja, pozivajućem broju, vremenu i trajanju poziva te lokaciji s koje je upućen poziv, i to odmah po prosljeđivanju poziva prema broju 112 nadležnom središnjem tijelu.

(3) Operatori iz stavka 1. ovoga članka moraju postupati s pozivima na broj 112 na jednak način kao i prema drugim pozivnim brojevima za pristup hitnim službama, koji su još u uporabi u Republici Hrvatskoj, pri čemu nadležnom središnjem tijelu iz stavka 2. ovoga članka ne mogu naplaćivati preusmjeravanje poziva prema drugim pozivnim brojevima koje upotrebljavaju hitne službe.

(4) Način i uvjeti uporabe jedinstvenoga europskog broja za hitne službe 112 i e-poziva, tehnički i drugi zahtjevi za operatore iz stavka 1. ovoga članka u ispunjavanju obveza prema nadležnom središnjem tijelu iz stavka 2. ovoga članka, način, oblik i rokovi dostave podataka iz stavka 2. ovoga članka te mjerila kakvoće usluge poziva na broj 112 i e-poziva pobliže se propisuju pravilnikom koji donosi ministar.

(5) Zabranjena je svaka zlouporaba poziva na broj 112, što osobito obuhvaća sve vrste zlonamjernih ili uznemiravajućih poziva. Pravilnikom iz stavka 4. ovoga članka pobliže se propisuju način i uvjeti provedbe privremenog i trajnog isključenja iz elektroničke komunikacijske mreže pretplatničke ili korisničke terminalne opreme u slučaju utvrđene zlouporabe poziva na broj 112.

(6) Agencija, u suradnji sa središnjim tijelom državne uprave nadležnim za zaštitu i spašavanje, na prikladan i javno dostupan način obavješćuje i upoznaje korisnike usluga sa svrhom i načinom uporabe jedinstvenoga europskog broja za hitne službe 112.

Europski telefonski pozivni brojevi i pristup nezemljopisnim brojevima

Članak 78.

(1) Operatori javno dostupnih telefonskih usluga moraju podržavati međunarodni predbroj "00" prigodom uspostavljanja međunarodnih poziva prema javnim komunikacijskim mrežama izvan Republike Hrvatske.

(2) Agencija će osigurati da svi operatori javno dostupnih telefonskih usluga, kada je to tehnički i gospodarski ostvarivo, i kada pozvani pretplatnik zbog tržišnih razloga nije ograničio pristup pozivateljima iz određenih zemljopisnih područja, omoguće:

1.pristup nezemljopisnim brojevima u Europskoj uniji,

2.pristup svim brojevima koji se upotrebljavaju u Europskoj uniji, neovisno o tehnologiji i uređajima kojima se koriste operatori, uključujući i brojeve iz planova numeriranja država članica Europske unije i univerzalne međunarodne besplatne pozivne brojeve (UIFN),

3.pristup službi davanja obavijesti (informacija) u državama članicama Europske unije, putem govornog poziva ili putem SMS poruke,

4.uspostavljanje svih poziva prema brojevima iz Europskog telefonskog brojevnog prostora (ETNS), ne zadirući pritom u pravo operatora javno dostupnih telefonskih usluga na nadoknadu troškova prijenosa poziva kroz vlastitu javnu komunikacijsku mrežu, koji moraju biti usporedivi s troškovima što se odnose na pozive prema drugim državama članicama Europske unije.

(3) Agencija će osigurati da svi operatori javnih komunikacijskih mreža i javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga onemoguće, na pojedinačnoj osnovi, pristup brojevima ili uslugama kada postoji opravdana sumnja u zlouporabu ili prijevaru, te će u takvim slučajevima donijeti odluku kojom će operatoru narediti zadržavanje pripadajućih prihoda od međupovezivanja ili od drugih usluga.

(4) Operatori javno dostupnih telefonskih usluga moraju osigurati da korisnici usluga iz drugih država mogu pristupati nezemljopisnim brojevima u Republici Hrvatskoj ako je to tehnički i gospodarski ostvarivo, osim u slučaju kada je pozvani pretplatnik zbog tržišnih razloga ograničio pristup pozivateljima iz određenih zemljopisnih područja.

Postupak izdavanja pojedinačne dozvole na temelju zahtjeva

Članak 88.

(1) Agencija izdaje pojedinačnu dozvolu za uporabu radiofrekvencijskog spektra na temelju podnesenog zahtjeva za izdavanje dozvole, za radiofrekvencijski pojas u kojem je takav način izdavanja dozvole utvrđen Pravilnikom o namjeni radiofrekvencijskog spektra.

(2) Agencija će izdati dozvolu iz stavka 1. ovoga članka ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

–ako je zahtjev za izdavanje dozvole podnesen u skladu s pravilnikom iz članka 82. stavka 4. ovoga Zakona,

–ako je zahtjev za izdavanje dozvole usklađen s uvjetima dodjele i uporabe koji su za pripadajuće radijske frekvencije utvrđeni Tablicom namjene radiofrekvencijskog spektra i planom dodjele radijskih frekvencija,

–ako su zatražene radijske frekvencije raspoložive.

(3) Zahtjevi za izdavanje dozvole iz stavka 1. ovoga članka rješavaju se prema redoslijedu njihova zaprimanja u Agenciji, a ovisno o raspoloživim tehničkim mogućnostima, Agencija može zaprimati te zahtjeve i elektroničkim putem.

(4) Agencija će rješenjem odbiti zahtjev za izdavanje dozvole iz stavka 1. ovoga članka ako utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 2. ovoga članka.

(5) Uvoz, proizvodnja, prodaja, iznajmljivanje i uporaba uređaja za ometanje radijskih frekvencija javnih elektroničkih komunikacijskih mreža nisu dopušteni, osim u slučajevima kada to zahtijevaju interesi obrane ili nacionalne sigurnosti.

(6) Agencija će na temelju podnesenog zahtjeva nadležnog tijela državne vlasti ili nadležne sigurnosno-obavještajne agencije izdati pojedinačnu dozvolu za uporabu uređaja iz stavka 5. ovoga članka na određenom prostoru ili području, nakon prethodno provedenog postupka u kojem će saslušati sve operatore s izdanom dozvolom za uporabu pripadajućega radiofrekvencijskog spektra.

(7) Način i postupak podnošenja zahtjeva iz stavka 1. i 6. ovoga članka, način, postupak i rokovi izdavanja dozvole iz stavka 1. i 6. ovoga članka te uvjeti uporabe radiofrekvencijskog spektra, za koji se izdaje dozvola iz stavka 1. i 6. ovoga članka, pobliže se propisuju pravilnikom iz članka 82. stavka 4. ovoga Zakona.

Prijenos ili najam radiofrekvencijskog spektra

Članak 92.

(1) Nositelj dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra iz članka 88., 88.a, 89. i 90. ovoga Zakona može prenijeti ili dati u najam radiofrekvencijski pojas, koji je dodijeljen tom dozvolom, drugoj osobi, uz prethodno pribavljenu suglasnost Agencije.

(2) Prijenos ili davanje u najam radiofrekvencijskog pojasa iz stavka 1. ovoga članka može se dogovoriti između nositelja dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra iz članka 88., 88.a, 89. i 90. ovoga Zakona i druge osobe na tržišnoj osnovi, za pojedini dio ili cijeli radiofrekvencijski pojas koji je dodijeljen tom dozvolom.

(3) Nositelj dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra i osoba, na koju se prenosi ili kojoj se daje u najam radiofrekvencijski pojas, zajednički podnose Agenciji pisani zahtjev za davanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka.

(4) U postupku rješavanja zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka Agencija provjerava zadovoljavanje načela objektivnosti, transparentnosti, razmjernosti i nediskriminacije te regulatornih načela i ciljeva iz članka 5. ovoga Zakona. Agencija osobito mora utvrditi ispunjava li osoba, na koju se prenosi ili kojoj se daje u najam radiofrekvencijski pojas, uvjete dodjele i uporabe određene pripadajućom dozvolom za uporabu radiofrekvencijskog spektra.

(5) Agencija će rješenjem odbiti zahtjev iz stavka 3. ovoga članka koji ne zadovoljava načela i ciljeve, ili ne ispunjava uvjete iz stavka 4. ovoga članka.

(6) Prijenosom ili davanjem u najam radiofrekvencijskog pojasa u cijelosti se prenose prava i obveze koje proizlaze iz pripadajuće dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra, uključujući i uvjete dodjele i uporabe određene tom dozvolom.

(7) Agencija će osobi iz stavka 3. ovoga članka i prethodnom nositelju dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra izdati nove dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra u skladu sa stavkom 4. ovoga članka, te istodobno poništiti postojeću dozvolu za uporabu radiofrekvencijskog spektra, koja je bila temelj za prijenos ili davanje u najam radiofrekvencijskog pojasa u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.

(8) Radiofrekvencijski pojasi, za koje je predviđena mogućnost prijenosa ili davanja u najam u skladu s odredbama ovoga članka, pobliže se utvrđuju Pravilnikom o namjeni radiofrekvencijskog spektra.

(9) Način i uvjeti prijenosa ili davanja u najam radiofrekvencijskog spektra drugoj osobi, za pojedini dio ili cijeli dodijeljeni radiofrekvencijski pojas, pobliže se propisuju pravilnikom iz članka 82. stavka 4. ovoga Zakona.

Prijenos digitalnog radijskog i televizijskog signala

Članak 96.

(1) Javne komunikacijske mreže namijenjene pružanju usluga digitalne televizije moraju se planirati na način prikladan za usluge digitalne televizije i programe s povećanim omjerom stranica slike (16:9).

(2) Operatori javnih komunikacijskih mreža iz stavka 1. ovoga članka moraju u prijmu i ponovnom prijenosu usluga i programa iz stavka 1. ovoga članka zadržati povećani omjer stranica slike ako su namijenjeni za prijam na televizijskom zaslonu. Operatori javnih komunikacijskih mreža mogu prenositi televizijske programe i s drugim omjerom stranica slike.

(3) Agencija može odlukom utvrditi sljedeće obveze operatorima javnih komunikacijskih mreža iz stavka 2. ovoga članka:

- da osiguraju pristup sučeljima aplikacijskih programa i/ili elektroničkim programskim vodičima uz pravedne, razborite i nediskriminirajuće uvjete,

- da primjenjuju norme prijenosa digitalnoga radijskog i televizijskog signala koje je Komisija odredila obvezujućim

- da u suradnji s proizvođačima opreme osiguraju krajnjim korisnicima usluga s invaliditetom pružanje međusobno povezanih usluga digitalne televizije.

(4) Način i uvjeti prelaska s analognog na digitalno odašiljanje radijskih i televizijskih programa te pristupa položajima u multipleksu u zemaljskoj digitalnoj radiodifuziji pobliže se propisuju pravilnikom koji donosi ministar na prijedlog Vijeća Agencije i uz prethodno mišljenje tijela nadležnog za elektroničke medije.

(5) Agencija u okviru svojih nadležnosti nadzire primjenu odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona o prijenosu digitalnoga radijskog i televizijskog signala.

Neželjene elektroničke komunikacije

Članak 107.

(1) Uporaba automatskih pozivnih i komunikacijskih sustava bez ljudskog posredovanja, telefaksnih uređaja ili elektroničke pošte, uključujući SMS poruke i MMS poruke, u svrhu izravne promidžbe i prodaje dopuštena je samo uz prethodno pribavljenu privolu pretplatnika ili korisnika usluga.

(2) Fizička ili pravna osoba trgovca može upotrebljavati podatke o adresama elektroničke pošte, koje je pribavila od svojih potrošača u svrhu prodaje proizvoda i usluga, za izravnu promidžbu i prodaju isključivo vlastitih sličnih proizvoda ili usluga, uz uvjet da ti potrošači imaju jasnu i nedvojbenu mogućnost besplatnog i jednostavnog prigovora na takvu uporabu podataka o adresama elektroničke pošte prigodom njihova prikupljanja i prigodom zaprimanja svake elektroničke poruke, u slučaju da potrošač nije unaprijed odbio takvu uporabu podataka.

(3) Zabranjeno je, u svrhu izravne promidžbe i prodaje, slanje elektroničke pošte, uključujući i SMS poruke i MMS poruke, u kojima se pogrešno prikazuje ili prikriva identitet pošiljatelja u čije se ime šalje elektronička pošta ili poruka, i koja je protivna posebnim propisima o elektroničkoj trgovini, kao i slanje elektroničke pošte ili poruka bez ispravne adrese elektroničke pošte ili broja na koji primatelj može, bez naknade, poslati zahtjev za sprječavanje daljnje komunikacije, ili elektroničke pošte ili poruka što potiču primatelje da posjete internetske stranice koje su protivne posebnim propisima o elektroničkoj trgovini.

(4) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuju se na pozive pravnim osobama u svrhu izravne promidžbe i prodaje.

(5) Operatori usluga elektroničke pošte moraju pretplatnicima tih usluga omogućiti filtriranje dolazne elektroničke pošte koja sadržava neželjene elektroničke poruke ili štetan sadržaj. Pretplatnicima se mora omogućiti jednostavan način oblikovanja, uključivanja i isključivanja takvih filtara.

(6) Operatori usluga elektroničke pošte moraju na prikladan i javno dostupan način objaviti adresu elektroničke pošte za prijavu zlouporaba, te odgovoriti na svaki prigovor u vezi sa zlouporabom elektroničke pošte u roku od najviše petnaest dana od dana zaprimanja tog prigovora putem elektroničke pošte.

(7) Operatori usluga elektroničke pošte moraju pretplatničkim ugovorom obvezati svoje pretplatnike na zabranu slanja neželjenih elektroničkih poruka u skladu s odredbama ovoga članka, te na poduzimanje odgovarajućih mjera radi sprječavanja zlouporaba pretplatnikova korisničkog računa elektroničke pošte.

(8) Kada operator usluga elektroničke pošte zaprimi dokaz da je pretplatnik poslao neželjenu elektroničku poruku, ili da je pretplatnikov korisnički račun elektroničke pošte bio zlouporabljen, obvezan je utvrditi činjenično stanje i poduzeti odgovarajuće mjere. Ovisno o stupnju počinjene zlouporabe, operator može izdati upozorenje pretplatniku ili privremeno onemogućiti uporabu pretplatnikova korisničkog računa elektroničke pošte, o čemu mora, bez odgode, u pisanom obliku obavijestiti pretplatnika.

(9) Ako pretplatnik opetovano krši obveze iz stavka 7. ovoga članka, utvrđene pretplatničkim ugovorom, operator ima pravo trajno izbrisati pretplatnikov korisnički račun elektroničke pošte i raskinuti pretplatnički ugovor u skladu s općim uvjetima poslovanja.

(10) Odredbe stavka 7., 8. i 9. ovoga članka ne primjenjuju se na pretplatnike za koje je utvrđeno da je zlouporabu pripadajućeg korisničkog računa elektroničke pošte prouzročila treća strana, osim u slučaju kada se pretplatnik oglušio na opetovana upozorenja operatora za poduzimanje mjera zaštite.

(11) Način i uvjeti djelotvornog sprječavanja i suzbijanja zlouporaba i prijevara u pružanju usluga elektroničke pošte te ispunjavanje obveza operatora i pretplatnika utvrđenih ovim člankom pobliže se propisuju pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije. U postupku donošenja tog pravilnika Agencija osobito surađuje s operatorima usluga elektroničke pošte.

Obveza zadržavanja podataka

Članak 109.

(1) Operatori javnih komunikacijskih mreža i javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga obvezni su zadržati podatke o elektroničkim komunikacijama iz članka 110. ovoga Zakona u svrhu omogućivanja provedbe istrage, otkrivanja i kaznenog progona kaznenih djela u skladu s posebnim zakonom iz područja kaznenog postupka te u svrhu zaštite obrane i nacionalne sigurnosti u skladu s posebnim zakonima iz područja obrane i nacionalne sigurnosti.

(2) Operatori iz stavka 1. ovoga članka obvezni su zadržati podatke iz stavka 1. ovoga članka u izvornom obliku ili kao podatke obrađene tijekom obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga. Operatori nemaju obvezu zadržavanja podataka iz stavka 1. ovoga članka koje nisu proizveli niti obradili.

(3) Operatori iz stavka 1. ovoga članka obvezni su zadržati podatke iz stavka 1. ovoga članka u razdoblju od dvanaest mjeseci od dana obavljene komunikacije, bez obzira na odredbe članka 102. stavka 1. i 2. ovoga Zakona.

(4) Operatori iz stavka 1. ovoga članka provode obvezu zadržavanja podataka na način da se zadržani podaci, zajedno sa svim drugim potrebnim i s njima povezanim podacima, mogu bez odgode dostaviti nadležnom tijelu iz članka 108. stavka 1. ovoga Zakona.

(5) Operatori iz stavka 1. ovoga članka moraju osobito primjenjivati sljedeća načela sigurnosti zadržanih podataka:

1.zadržani podaci moraju biti jednake kakvoće i podvrgnuti jednakim mjerama sigurnosti i zaštite kao i podaci u elektroničkoj komunikacijskoj mreži operatora,

2.zadržani podaci moraju biti zaštićeni na prikladan način od slučajnog ili nezakonitog uništenja, slučajnog gubitka ili izmjene, neovlaštene ili nezakonite pohrane, obrade, pristupa ili razotkrivanja,

3.u slučaju kada se zadržani podaci ne upotrebljavaju u svrhe utvrđene člankom 102. ovoga Zakona, pristup zadržanim podacima mora se ograničiti isključivo na ovlaštene osobe nadležnih tijela iz članka 105. stavka 4. i članka 108. stavka 1. ovoga Zakona,

4.zadržani podaci moraju se uništiti nakon isteka razdoblja zadržavanja iz stavka 3. ovoga članka, osim podataka koji su bili obrađeni i pohranjeni za potrebe nadležnih tijela iz članka 105. stavka 4. i članka 108. stavka 1. ovoga Zakona.

(6) U svrhu primjene načela sigurnosti zadržanih podataka iz stavka 5. ovoga članka operatori iz stavka 1. ovoga članka moraju o vlastitom trošku osigurati sve potrebne tehničke i ustrojstvene mjere.

(7) Nadzor nad primjenom načela sigurnosti zadržanih podataka iz stavka 5. ovoga članka, prikupljanje statističkih pokazatelja o zadržanim podacima i godišnje izvješćivanje Komisije o pristupu zadržanim podacima pobliže se propisuju posebnim propisom koji uređuje obveze iz područja nacionalne sigurnosti za pravne i fizičke osobe u elektroničkim komunikacijama, u skladu s mjerodavnom direktivom Europske unije o zadržavanju podataka.

(8) Operatori iz stavka 1. ovoga članka obvezni su ustrojiti postupke u svrhu ispunjavanja obveza iz ovoga članka, te u primjerenom roku dostaviti nadležnom tijelu iz članka 108. stavka 1. ovoga Zakona, na njegov zahtjev, podatke o ustrojenim postupcima, broju zaprimljenih zahtjeva, pravnom temelju za podnošenje zahtjeva i vrsti dostavljenih podataka na temelju zaprimljenih zahtjeva.

Vrste zadržanih podataka

Članak 110.

(1) Obveza zadržavanja podataka iz članka 109. ovoga Zakona obuhvaća sljedeće vrste podataka:

–podatke potrebne za praćenje i utvrđivanje izvora komunikacije,

–podatke potrebne za utvrđivanje odredišta komunikacije,

–podatke potrebne za utvrđivanje nadnevka, vremena i trajanja komunikacije,

–podatke potrebne za utvrđivanje vrste komunikacije,

–podatke potrebne za utvrđivanje korisničke komunikacijske opreme ili opreme koja se smatra korisničkom komunikacijskom opremom,

–podatke potrebne za utvrđivanje lokacije pokretne komunikacijske opreme.

(2) Zadržani podaci iz stavka 1. ovoga članka obuhvaćaju i podatke koji se odnose na neuspješne pozive, pri čemu nema obveze zadržavanja podataka o pozivima koji uopće nisu bili uspostavljeni.

(3) Zabranjeno je zadržavanje podataka koji otkrivaju sadržaj komunikacije.

(4) Podrobnije odrednice o pojedinim vrstama zadržanih podataka iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se posebnim propisom koji uređuje obveze iz područja nacionalne sigurnosti za pravne i fizičke osobe u elektroničkim komunikacijama, u skladu s mjerodavnom direktivom Europske unije o zadržavanju podataka.

Ovlasti inspektora elektroničkih komunikacija

Članak 112.

(1) U obavljanju inspekcijskog nadzora inspektor je ovlašten:

1.zatražiti i pregledati isprave (osobna iskaznica, putovnica i sl.) na temelju kojih može utvrditi identitet nadzirane osobe, kao i drugih osoba nazočnih inspekcijskom nadzoru,

2.ući i pregledati poslovne prostorije, zgrade, građevine, gradilišta i zemljišta, te se koristiti tehničkim sredstvima i opremom nadzirane osobe u svrhu obavljanja inspekcijskog nadzora,

3.pregledati poslovnu dokumentaciju, opremu i druge stvari koje omogućuju uvid u poslovanje nadzirane osobe u vezi s primjenom ovoga Zakona,

4.uzimati izjave od odgovornih osoba, radi pribavljanja dokaza o činjenicama koje se ne mogu izravno utvrditi, kao i od drugih osoba nazočnih inspekcijskom nadzoru, te saslušati pojedine osobe u upravnom postupku,

5.zatražiti pisanim putem od nadzirane osobe točne i potpune podatke i dokumentaciju potrebnu radi provedbe inspekcijskog nadzora,

6.zatražiti pisano izvješće nadzirane osobe o poduzetim mjerama i radnjama naređenim u inspekcijskom nadzoru,

7.nadzirati obavljanje djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, a osobito provjeravati ispunjavanje uvjeta iz općeg ovlaštenja, koji su utvrđeni ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona,

8.narediti usklađivanje obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona,

9.privremeno zabraniti obavljanje djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i  Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, te narediti mjere kojima se onemogućuje daljnje obavljanje djelatnosti, do donošenja odluke Agencije,

10.zabraniti uvoz, proizvodnju, prodaju, iznajmljivanje i uporabu radijske postaje, RiTT opreme ili druge elektroničke komunikacijske opreme koja ne zadovoljava uvjete utvrđene ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i posebnim propisima te narediti mjere za njezino privremeno ili trajno povlačenje s tržišta,

11.nadzirati uporabu radiofrekvencijskog spektra te provjeravati rad i uporabu radijskih postaja, a osobito ispunjavanje uvjeta utvrđenih ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, te uvjeta utvrđenih u dozvolama za uporabu radiofrekvencijskog spektra,

12.zabraniti rad i uporabu radijske postaje bez pribavljene propisane dozvole ili obavljenoga tehničkog pregleda, ili radijske postaje koja se opetovano upotrebljava protivno odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, te narediti mjere kojima se onemogućuje daljnji rad i uporaba te radijske postaje,

13.utvrditi uzroke smetnja u radiofrekvencijskom spektru koje stvara radijska postaja, RiTT oprema, elektronička komunikacijska mreža ili druga elektronička komunikacijska oprema, ili druga tehnička oprema te poduzeti ili narediti mjere za njihovo uklanjanje,

14.privremeno zabraniti rad i uporabu radijske postaje, RiTT opreme, elektroničke komunikacijske mreže ili druge elektroničke komunikacijske opreme, ili druge tehničke opreme koja stvara smetnje u radiofrekvencijskom spektru, dok se te smetnje ne uklone,

15.nadzirati i pregledati elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu, radijsku postaju, RiTT opremu, elektroničku komunikacijsku mrežu i drugu elektroničku komunikacijsku opremu te provjeravati ispunjavanje uvjeta utvrđenih ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i posebnim propisima,

16.zabraniti postavljanje tehničke opreme u zaštitnoj zoni ili u radijskom koridoru radijske postaje, ili u zoni elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, ako postavljanje te opreme nije u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona,

17.izvijestiti u pisanom obliku nadležnoga građevinskog inspektora u slučaju izvođenja radova ili građenja novih građevina u zaštitnoj zoni ili radijskom koridoru radijske postaje, ili u zoni elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, ako izvođenje radova ili građenje nije u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, ili posebnih propisa kojima je uređena gradnja,

18.nadzirati i provjeravati poslove mjerenja, ispitivanja i uklanjanja utvrđenih smetnja u radiofrekvencijskom spektru, koji se obavljaju u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, i narediti provedbu potrebnih mjerenja, ispitivanja i uklanjanja utvrđenih smetnja,

19.nadzirati obavljanje drugih poslova u elektroničkim komunikacijama, koji se obavljaju na temelju posebnog ovlaštenja, te provjeravati ispunjavanje uvjeta utvrđenih ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona,

20.narediti uklanjanje drugih utvrđenih nepravilnosti, nedostataka ili propusta u primjeni ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i drugih propisa za nadzor kojih je ovlašten,

21.predlagati Agenciji podnošenje optužnog prijedloga radi pokretanja prekršajnog postupka pred nadležnim sudom, u skladu s odredbama Prekršajnog zakona,

22.narediti poduzimanje drugih mjera i poduzimati druge radnje u skladu sa svrhom inspekcijskog nadzora.

(2) Pod poslovnim prostorijama u smislu ovoga članka smatraju se stambene i poslovne prostorije i drugi prostor u kojem nadzirana osoba obavlja svoju djelatnost.

(3) Inspektor je obvezan s podacima, za koje nadzirana osoba dokaže da su poslovna tajna, postupati u skladu s propisanim uvjetima za njihovo čuvanje.

(4) U obavljanju inspekcijskog nadzora inspektor može, do donošenja sudske presude, privremeno oduzeti dokumentaciju i predmete koji mogu poslužiti kao dokaz u prekršajnom postupku, te može pečatiti ili privremeno oduzeti radijsku postaju, RiTT opremu ili drugu elektroničku komunikacijsku opremu, i to u cijelosti ili samo određene dijelove te opreme, što se unosi u zapisnik o inspekcijskom pregledu, i o čemu inspektor izdaje potvrdu s točnim podacima o oduzetoj dokumentaciji i predmetima, ili o oduzetoj opremi ili dijelovima opreme.

(5) Oblik, sadržaj i način uporabe pečata za pečaćenje opreme iz stavka 4. ovoga članka propisuju se pravilnikom koji donosi ministar.

(6) Ako inspektor u obavljanju inspekcijskog nadzora ili na temelju izvješća drugog inspektora ovlaštenog za provedbu inspekcijskog nadzora prema posebnom zakonu, ili na temelju izvješća drugoga nadležnog tijela utvrdi povredu odredaba ovoga Zakona ili propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, obvezan je donijeti rješenje ili poduzeti druge propisane mjere iz stavka 1. ovoga članka najkasnije u roku od 30 dana od dana završetka inspekcijskog nadzora ili zaprimanja izvješća s utvrđenim činjenicama presudnim za donošenje rješenja. Nedonošenje rješenja u tom roku ne isključuje obvezu njegova donošenja.

(7) Inspektor može predložiti Agenciji podnošenje optužnog prijedloga radi pokretanja prekršajnog postupka ili izdati prekršajni nalog u skladu s odredbama Prekršajnog zakona, kojim može izreći novčane kazne i zaštitne mjere propisane odredbama članka 118., 119., 120. i 121. ovoga Zakona.

(8) Nadležni prekršajni sud o ishodu prekršajnog postupka izvješćuje Agenciju.

Osobito teške povrede ovoga Zakona

Članak 118.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1% do najviše 5% vrijednosti ukupnoga godišnjeg bruto prihoda od obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, ostvarenog u posljednjoj godini za koju postoje zaključena godišnja financijska izvješća, kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1.ako u svojstvu operatora univerzalnih usluga ne pribavi prethodno odobrenje Agencije za maloprodajne cijene univerzalnih usluga iz članka 35. stavka 4. ovoga Zakona,