Ustavom Republike Hrvatske propisana je osobita zaštita obitelji, majčinstva i djece, a demografski razvoj je od primarnog značaja za Republiku Hrvatsku te zahtijeva sveobuhvatne i usklađene mjere svih tijela državne uprave.  

U dijelu opće socijalne politike, obiteljska i populacijska politika, kroz sustav obiteljskih potpora, ima svrhu izravnog pružanja materijalne pomoći obitelji u njezi, podizanju i odgoju djece do određenih godina njihova života.

Nadalje, ustrojeno je novoosnovano ministarstvo nadležno za demografiju i obitelj, što je određeni pokazatelj važnosti koja se pridaje osnaživanju obitelji kao i demografskoj obnovi i  razvoju što će u narednom razdoblju rezultirati poduzimanjem daljnjih mjera u području obiteljske i populacijske politike.

Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (Narodne novine, br. 85/2008, 110/2008, 34/2011, 54/2013 i 152/2014) - u daljnjem tekstu: Zakon, u primjeni je od 1. siječnja 2009. godine, a pripada sustavu obiteljske politike i socijalne sigurnosti kojim se na izravan način štiti majčinstvo, olakšava usklađenost obiteljskih i profesionalnih obveza, potiče natalitet, te omogućava veće sudjelovanje očeva u ranom podizanju i odgoju djece. Zakonom je uređeno pitanje ostvarivanja prava trudnica, rodilja, odnosno roditelja na odgovarajuće vremenske i novčane potpore, uvažavajući njihov radnopravni status. Isto tako, sukladno svojoj svrsi donošenja, na odgovarajući način propisuje i neke obveze poslodavca u pogledu zaštite prava trudnice, rodilje i majke do prve godine života djeteta na radnom mjestu.

Provedbom analize i evaluacije učinaka propisa, zakonske odredbe vezane uz zaštitu i ostvarenje prava obitelji i njezinih članova potrebno je usmjeravati prema iznalaženju boljih i povoljnijih rješenja u području osnaživanja obitelji i ravnomjernije raspodjele roditeljskih obveza. Boljim uređenjem novčanih potpora kao jedne od mjera izravne potpore obiteljima s djecom utječe se na povećanje ukupne kvalitete života i standarda hrvatskih građana.

Republika Hrvatska se i nadalje suočava s vrlo nepovoljnim demografskim kretanjima koja su, nesumnjivo, dugoročna prijetnja daljnjem sveopćem razvoju Hrvatske, kao i s promjenama dobne strukture stanovništva koje su se ogledale u stalnom padu broja novorođene djece i zastupljenosti mlađeg stanovništva u ukupnom broju stanovnika nasuprot rastu broja starijeg stanovništva, osobito onog izvan radne dobi.

Republika Hrvatska ima negativni prirodni prirast, negativni saldo neto migracija i pad ukupnog broja stanovnika te se ubraja u skupinu država Europske unije koje bilježe istodobni prirodni pad i negativni saldo migracija.

Prema posljednjem Popisu stanovništva, kućanstava i stanova iz 2011. godine, na teritoriju Republike Hrvatske živjelo je 4.284.889 osoba te se broj stanovnika u odnosu na prethodni popis iz 2001. godine smanjio za 152.571 osobu.

Obiteljska politika, kao i socijalna politika, pod snažnim je utjecajem promjena koje se događaju u društvu. Hrvatska je kao i mnoge europske zemlje, već duže vrijeme u demografskoj recesiji koju indiciraju smanjene stope fertiliteta, pad broja stanovnika i starenje stanovništva. Isto tako postupno se, iako s izvjesnim zaostatkom u odnosu na razvijene zemlje, mijenja i pluralizira obiteljska struktura.

Prema prvim rezultatima Državnog zavoda za statistiku ( Statistika u nizu, Prirodno kretanje stanovništva ) u 2015. godini zabilježen je pad živorođene djece u odnosu na prethodnu godinu za 2,6%. Ukupan broj rođenih u 2014. bio je 39.176 djece dok je u 2015. godini bilo rođeno 38.142 djece iz čega je vidljivo da je u odnosu na prethodnu godinu rođeno 1034 djece manje.

U 2015. dogodio se i porast broja umrlih osoba u odnosu na prethodnu godinu pa je tako 2015. godine umrlo 4812 osoba više nego u 2014. godini (umrli 2014. godine 50.839, 2015. godine 55.651)

Prirodni prirast u 2015. bio  je negativan i iznosio je -17.509 (u 2014. godini -11.273). Također, starenje stanovništva je u Hrvatskoj izrazito. Prema udjelu osoba starijih od 65 godina Hrvatska se s postotnim udjelom od 18,4 u 2014. godini svrstavala na razinu EU-a (18,5%).

Isto tako, Hrvatska ima negativan migracijski saldo. Prema Kretanju stanovništva Republike Hrvatske u 2015. (Državni zavod za statistiku), odseljenih u inozemstvo bilo je 29.651, doseljenih iz inozemstva 11.706, te je saldo migracije s inozemstvom bio -17.945.

Demografski okvir te ekonomsko-socijalni procesi ogledaju se u strukturi hrvatske obitelji. Broj sklopljenih brakova kontinuirano opada, a razvedenih brakova raste. U 2015. godini bilo je sklopljeno 19.567 brakova, a razvedenih 5.725.

Prema popisu stanovništva 2011. godine u Hrvatskoj je bilo sveukupno 867.680 obitelji s djecom od čega je najveći udio bračnog para s djecom, zatim majki s djecom, dok je bitno manji udio očeva te izvanbračnih parova s djecom. Obitelji s jednim djetetom čine polovicu svih obitelji s djecom, a obitelj s dvoje djece 36,8% ukupnog broja obitelji s djecom. Višečlane obitelji su rijetke, pogotovo one s četvero i više djece.

Iznesene činjenice smatramo argumentom za poduzimanje dodatnih napora u smjeru povećanja nataliteta u Hrvatskoj uređenjem obiteljskih potpora kao jedne od mjera izravne potpore obiteljima s novorođenom djecom kojom se utječe na povećanje ukupne kvalitete života i standarda hrvatskih građana.

Kao odgovor na konkretnu nastalu nepovoljnu demografsku situaciju, potrebno je poduzeti daljnje mjere za unapređenje zakonske regulative kako bi se stvorile pretpostavke za povećanje materijalnih prava korisnika rodiljnih i roditeljskih potpora za novorođeno dijete što će pridonijeti poboljšanju statusa budućih korisnika rodiljnih i roditeljskih potpora te stvaranju povoljnijeg okruženja i financijskih uvjeta za obitelji s novorođenom djecom.

Odgovornost za skrb o djeci i njihovoj dobrobiti je ustavno pravo i dužnost roditelja, ali i obveza društva u osiguranju preduvjeta za kvalitetniji razvoj djece. Država različitim  mjerama kroz pravni i financijski sustav osnažuje i podupire obitelj te pruža potporu skrbi o djeci, a neizostavni dio potpora obitelji u podizanju i odgoju djece čine vrijeme koje osigurava roditelju da sudjeluje u odrastanju djeteta te usluge (servisi) namijenjene obitelji s malom djecom.

Svrha rodiljnih i roditeljskih potpora općenito, pa tako i roditeljskog dopusta je omogućavanje njege i brige o djetetu, podizanje djeteta, zaštita materinstva i usklađenje obiteljskog i poslovnog života. Sukladno tome, priznavanje prava korisnicima na navedene vremenske i novčane potpore zasniva se na zadovoljenju njihovih potreba kao roditelja, kao i potreba djeteta za stalnom i adekvatnom njegom i brigom.

Osobito je važno omogućiti roditeljima primjereno vrijeme za brigu o djetetu i socijalnu sigurnost obitelji te osigurati vremensko razdoblje za dopust poslije rođenja djeteta, tijekom njegove najranije dobi. Za vrijeme korištenja roditeljskih potpora (roditeljskog dopusta, roditeljske poštede od rada te roditeljske brige o djetetu) roditeljima treba biti osigurana socijalna sigurnost kroz odgovarajuću visinu naknade plaće ili novčane naknade.

 Odredbama Zakona (članak 24. stavak 2.) propisano je pravo na naknadu plaće zaposlenog ili samozaposlenog roditelja za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust za prvih 6 mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj, odnosno 8 mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja, koja se isplaćuje u punom iznosu osnovice za naknadu plaće (100% osnovice za naknadu plaće), ali ne može, za puno radno vrijeme iznositi više od 80% proračunske osnovice mjesečno (što trenutačno iznosi 2.660,80 kuna).

Povećanje materijalnih prava korisnika novčanih potpora za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta ocjenjujemo kao jednu od prioritetnih aktivnosti koja će dodatno potaknuti korištenje roditeljskog dopusta od strane oba roditelja, čime bi se pružila kvalitetnija i sustavnija potpora obiteljima s novorođenom djecom. Također, navedeno povećanje materijalnih prava pozitivno bi utjecalo na povećanje broja zaposlenih i samozaposlenih očeva koji koriste pravo na roditeljski dopust te posljedično jačanje uloge očeva u odgoju i brizi o novorođenom djetetu.

Time bi se pridonijelo ukupnoj kvaliteti života i standardu građana na način da će se poboljšati materijalna situacija obitelji te će se dodatno motivirati roditelje na korištenje roditeljskog dopusta kako bi se zadovoljile njihove potreba kao roditelja, kao i potreba djeteta za stalnom i adekvatnom njegom i brigom.    

Stoga je kao jedna u nizu prioritetnih mjera cjelokupne obiteljske i populacijske politike koje je potrebno poduzeti prijedlog povećanja iznosa novčanih naknada za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za prvih 6 mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj, ili prvih 8 mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja, koji prema važećem Zakonu ne može iznositi više od 80% proračunske osnovice mjesečno. Naime, naknada plaće tijekom roditeljskog dopusta iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće koja se obračunava prema propisima obveznog zdravstvenog osiguranja, no prema Zakonu je limitirana na određeni postotak proračunske osnovice tj. 80%.

Pokazalo se kako limitiranje roditeljskih naknada na sadašnji iznos od 80% nije zadovoljavajuće rješenje, obzirom da navedeni iznos u dovoljnoj mjeri ne zadovoljava materijalne potrebe obitelji s novorođenom djecom. U političkoj i stručnoj javnosti već su pokretane inicijative i prijedlozi za povećanje iznosa roditeljskih naknada ocjenjujući iznos od 80% proračunske osnovice mjesečno nedovoljnim. S obzirom na spomenuti gospodarski rast, ocjenjujemo da država ima mogućnost dodatno pomoći obiteljima s novorođenom djecom i kroz ove vrste naknada.

Sukladno navedenom, predlaže se povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje, sa 80% proračunske osnovice mjesečno (dosadašnjeg limita od 2.660,80 kuna) na 120% proračunske osnovice (3.991,20 kuna) za prvih 6 mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj, ili prvih 8 mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja.

Istovremeno, povećanjem maksimalnog iznosa naknade plaće obuhvatit će se i zaposleni i samozaposleni roditelji koji koriste pravo na roditeljski dopust za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete, koji pravo na roditeljski dopust mogu koristiti u trajanju od 30 mjeseci (od 6. mjeseca odnosno 8 mjeseca roditeljskog dopusta tj. u preostalom dijelu roditeljskog dopusta do 30 mjeseci povećati limit novčane naknade s 50% na 70% proračunske osnovice).

U skladu s povećanjem maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje, istovremeno je potrebno urediti visine novčanih potpora roditelja koji ostvaruje drugi dohodak, roditelja poljoprivrednika i nezaposlenog roditelja te majke izvan sustava rada.

 Odredbama Zakona propisano je pravo roditelja koji ostvaruje drugi dohodak, roditelja poljoprivrednika i nezaposlenog roditelja na novčanu naknadu za vrijeme korištenja prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada (članak 27. stavak 1.).

Predlaže se povećanje visine novčane naknade za roditelje koji ostvaruju drugi dohodak, roditelje poljoprivrednike i nezaposlene roditelje za vrijeme korištenja prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada u trajanju do navršene 1. godine života djeteta za prvo i drugo rođeno dijete, odnosno u trajanju do navršene 3. godine života djeteta za blizance, treće i svako sljedeće dijete, koja je prema važećem Zakonu (članak 30. stavak 1.) propisana u iznosu 50% proračunske osnovice mjesečno (što trenutačno iznosi 1.663,00 kuna) na iznos od 70% proračunske osnovice (što trenutačno iznosi 2.328,20 kuna).

 Odredbama Zakona propisano je pravo majke izvan sustava rada na novčanu pomoć tijekom rodiljne i roditeljske brige o novorođenom djetetu (članak 31. stavak 1.).

Predlaže se povećanje visine novčane pomoći koja je prema važećem Zakonu (članak 33. stavak 1.) propisana u iznosu od 50% proračunske osnovice mjesečno (što trenutačno iznosi 1.663,00 kuna) na iznos od 70% proračunske osnovice (što trenutačno iznosi 2.328,20 kuna).

 Odredbama Zakona propisano je pravo drugih posvojitelja na novčanu naknadu ili novčanu pomoć tijekom posvojiteljske poštede od rada ili prava na posvojiteljsku brigu o djetetu (članak 38.)

Predlaže se povećanje visine novčane naknade ili novčane pomoći koja je prema važećem Zakonu (članak 38. stavak 2.) propisana u iznosu od 50% proračunske osnovice mjesečno (što trenutačno iznosi 1.663,00 kuna) na iznos od 70% proračunske osnovice (što trenutačno iznosi 2.328,20 kuna).

U skladu s povećanjem iznosa navedenih materijalnih prava potrebno je zakonskim promjenama obuhvatiti i na odgovarajući način regulirati visine preostalih novčanih potpora iz predmetnog zakona, s ciljem postizanja uravnoteženog međuodnosa u odnosu na one skupine prava korisnika koje su na izravan ili neizravan način povezane. Predlaže se prvenstveno obuhvatiti sljedeća prava:

 Naknada plaće za rad s polovicom punog radnog vremena;

- korištenje prava na roditeljski dopust u polovici punog radnog vremena zaposlenog ili samozaposlenog roditelja iz članka 15. stavka 4. Zakona – predlaže se povećanje visine naknade koja prema važećem Zakonu (članak 24. stavak 3.) iznosi 50% proračunske osnovice mjesečno (što trenutačno iznosi 1.663,00 kuna) na 70% proračunske osnovice (što trenutačno iznosi 2.328,20 kuna).

 Novčana naknada za slučaj smrti djeteta;

- korištenje prava na roditeljski dopust za slučaj smrti djeteta zaposlene ili samozaposlene majke iz članka 17. Zakona – predlaže se povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se prema važećem Zakonu (članak 24. stavak 5.) isplaćuje u punom iznosu osnovice za naknadu plaće (100% osnovice za naknadu plaće), ali ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 80% proračunske osnovice mjesečno (što trenutačno iznosi 2.660,80 kuna) na 120% proračunske osnovice (3.991,20 kuna).

- korištenje prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada za slučaj smrti djeteta roditelja koji ostvaruje drugi dohodak, roditelja poljoprivrednika i nezaposlenog roditelja iz članka 30. stavka 2. Zakona – predlaže se povećanje visine naknade koja prema važećem Zakonu (članak 30. stavak 1) iznosi 50% proračunske osnovice mjesečno (što trenutačno iznosi 1.663,00 kuna) na 70% proračunske osnovice (što trenutačno iznosi 2.328,20 kuna).

- korištenje prava s osnove rodiljne i roditeljske brige o novorođenom djetetu majke izvan sustava rada za slučaj smrti djeteta iz članka 33. stavak 3. Zakona – predlaže se povećanje visine naknade koja prema važećem Zakonu (članak 33. stavak 1) iznosi 50% proračunske osnovice mjesečno (što trenutačno iznosi 1.663,00 kuna) na 70% proračunske osnovice (što trenutačno iznosi 2.328,20 kuna).

 Novčane naknade zaposlenog roditelja (osobe na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa; roditelja njegovatelja i osobe koja pruža njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata koji po toj osnovi imaju priznat status osiguranika iz obveznog zdravstvenog i mirovinskog osiguranja)

- za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust ili roditeljski dopust ili rada s polovicom punog radnog vremena ili dopusta za slučaj smrti djeteta - predlaže se povećanje visine naknade koja prema važećem Zakonu (članak 24. stavak 9.) iznosi 50% proračunske osnovice mjesečno (što trenutačno iznosi 1.663,00 kuna) na 70% proračunske osnovice (što trenutačno iznosi 2.328,20 kuna).

Slijedom navedenog, očekujemo da će se ove poticajne mjere pozitivno odraziti na trenutnu demografsku sliku Republike Hrvatske.

Primjena ovog Zakona zahtijevat će osiguranje dodatnih sredstava u državnom proračunu Republike Hrvatske, u skladu sa povećanjem iznosa za navedene naknade. Procjenjuje se da će za provedbu ovog Zakona dodatno biti potrebno osigurati oko 300 milijuna kuna na godišnjoj razini.  

Izmjene zakona usmjerene su poticanju demografske obnove i demografskog razvoja Republike Hrvatske. Potrebno je uvažiti povezanost sustava obiteljskih potpora s ukupnim pronatalitetnim kretanjima i učinkom na održanje i podizanje socijalne sigurnosti obitelji s uzdržavanom djecom. Obiteljske potpore imaju kao prioritetan cilj osnaživanje obitelji u podizanju djece. Radi stvaranja povoljnijeg okruženja i financijskih uvjeta za obitelji s novorođenom djecom kao prva mjera u redefiniranju obiteljske i  populacijske politike predlaže se povećanje pojedinih materijalnih prava korisnika rodiljnih i roditeljskih potpora koje će dodatno potaknuti korištenje roditeljskog dopusta od strane oba roditelja, čime bi se pružila kvalitetnija i sustavnija potpora obiteljima s novorođenom djecom.

Opcija 1. „ne poduzimati ništa“ imala bi za posljedicu održavanje postojećeg stanja. Bez intervencije zakonodavca nije moguće postizanje cilja, odnosno povećanje materijalnih prava kroz povećanje materijalnih prava korisnika rodiljnih i roditeljskih potpora. Nepoduzimanje mjera usmjerenih osnaživanju obitelji u podizanju djece u konačnici bi moglo dovesti do nastavka negativnog demografskog trenda.

Nenormativno rješenje nije moguća opcija. Da bi se povećala materijalna prava namijenjena obiteljima s djecom potrebne su izmjene zakonskog propisa koji već uređuje pravo na roditeljski dopust te druge skupine prava odnosno propisuje uvjete, visinu novčanih potpora, način ostvarivanja i korištenja prava. Stoga u ovom području nije moguće nenormativno uređenje s obzirom da se navedeni problemi mogu regulirati samo izmjenama propisa, a ne drugim aktivnostima i mjerama.

Ovim normativnim rješenjem definirat će se zakonske pretpostavke za povećanje materijalnih prava pojedinih skupina korisnika. Prema predloženom rješenju povećavaju se sljedeći iznosi i novčanih potpora:

-povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje, sa 80% na 120% proračunske osnovice; za vrijeme rodiljne i roditeljske poštede od rada za roditelje koji ostvaruju drugi dohodak, roditelje poljoprivrednike i nezaposlene roditelje te tijekom rodiljne i roditeljske brige o novorođenom djetetu majke izvan sustava rada sa 50% na 70% proračunske osnovice;

-tijekom posvojiteljske poštede od rada ili prava na posvojiteljsku brigu o djetetu drugih posvojitelja sa 50% na 70% proračunske osnovice;

U skladu s povećanjem iznosa gore navedenih materijalnih prava potrebno je zakonskim promjenama regulirati visine drugih novčanih potpora, koje se prvenstveno odnose na: za rad s polovicom punog radnog vremena; slučaj smrti djeteta; korištenje određenih prava zaposlenog roditelja na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa, roditelja njegovatelja i osobe koja pruža njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata.

Alternativno normativno rješenje nije moguće, obzirom da su zadani ciljevi mogući kroz realizaciju izmjena Zakona odnosno konkretno zakonskih odredbi kojima se uređuju predmetna prava.

Opcije

Koristi

Troškovi

Opcija 1:

Ne poduzimati ništa

Nema koristi.

                             -

Opcija 2:

(nenormativno rješenje)

Cilj nije moguće postići nenormativnim rješenjem.

Cilj nije moguće postići nenormativnim rješenjem.

Opcija 3:

(normativno rješenje)

Izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama mijenjaju se visine novčanih potpora (naknada plaće, novčana naknada i novčana pomoć) koje se ostvaruju prema Zakonu:

za korištenje roditeljskog dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje (povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće); rodiljne i roditeljske poštede od rada za roditelje koji ostvaruju drugi dohodak, roditelje poljoprivrednike i nezaposlene roditelje te tijekom rodiljne i roditeljske brige o novorođenom djetetu majke izvan sustava rada; tijekom posvojiteljske poštede od rada ili prava na posvojiteljsku brigu o djetetu drugih posvojitelja; za rad s polovicom punog radnog vremena; slučaj smrti djeteta; za korištenje određenih prava zaposlenog roditelja na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa, roditelja njegovatelja i osobe koja pruža njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata.

Navedeno normativno rješenje imat će značajan učinak na državni proračun te postoji potreba za osiguravanjem dodatnih financijskih sredstava u Državnom proračunu Republike Hrvatske za njegovu provedbu.

Slijedom navedenog, bit će potrebno osigurati dodatna financijska sredstva. Potrebna sredstva će se osigurati na pozicijama Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje procijenjeno je da bi za provedbu ovog zakona bilo potrebno osigurati dodatna sredstava u iznosu od 300 milijuna kuna na godišnjoj razini.

Ocjenjuje se da bi navedeno normativno rješenje proizvelo značajan pozitivan socijalni učinak. Očekuje se poboljšanje statusa budućih korisnika rodiljnih i roditeljskih potpora koji će sukladno pozitivnim propisima to pravo moći ostvariti (djeca, obitelji, korisnici prava iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama).

Navedeno normativno rješenje neće imati značajan učinak na gospodarstvo niti na okoliš.

Opcija 4:

(normativno rješenje)

Ne razmatra se.

-

5. SAVJETOVANJE

Ispunjava se nakon provedenog savjetovanja.

6. PREPORUČENA OPCIJA

Ispunjava se nakon provedenog savjetovanja.

7. PRAĆENJE PROVEDBE I EVALUACIJA

Ispunjava se nakon provedenog savjetovanja.

8. PRILOZI

[U prilogu se prilažu važniji dokumenti, analize i rezultati korisni za donositelje odluka. Ako je riječ o opširnijim dokumentima, prilažu se sažeci dokumenta uz navođenje izvora. U priloge se također mogu staviti dokumenti nastali u postupku procjene učinaka propisa. Priloge je potrebno numerirati i ovdje navesti nazive priloga.]