Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske), kojom je propisano da Hrvatski sabor ili narod neposredno, samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom, odlučuje o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj.
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROIZAĆI
Republika Hrvatska kao članica Europske unije preuzela je obveze definirane Strategijom Europa 2020. koja predstavlja desetogodišnji strateški plan za rast i radna mjesta Europske unije pokrenut 2010. godine. Cilj Strategije nije samo prevladavanje posljedica prošle ekonomske krize već je cilj i rješavanje nedostataka postojećeg modela rasta i stvaranje uvjeta za pametan, održiv i uključiv rast. Strateškim dokumentom utvrđeno je pet glavnih ciljeva za EU do kraja 2020. Jedan od glavnih ciljeva Strategije je područje klimatskih promjena i energetske održivosti s posebnim naglaskom na smanjenje emisija stakleničkih plinova za 20 % u odnosu na 1990. te cilj da se 20 % energije crpi iz obnovljivih izvora.
Nadalje, novim EU 'energetskim paketom' za razdoblje do 2030. godine za jedan od tri glavna cilja određeno je postizanje globalnog vodstva u području energije iz obnovljivih izvora. Europsko vijeće utvrdilo je za cilj da u ukupnoj potrošnji energije u EU-u 2030. energija iz obnovljivih izvora ima udio od najmanje 27 %. Ovaj minimalni cilj obvezujući je na razini EU-a. Ujedno se istim paketom predlaže smanjivanje emisija ugljičnog dioksida za 40% do 2030. u odnosu na razine iz 1990. godine.
Biomasa igra ključnu ulogu među obnovljivim izvorima energije (OIE) te bilježeći stalan porast. U budućnosti se očekuje velik porast potražnje za drvom kao energentom za grijanje i za električnu energiju. S druge strane, kulture kratkih ophodnji pomažu poboljšati kvalitetu vode, pružaju usluge ekosustava (lov, pčelarstvo, opskrba vodom, zaštita od požara), sprječavaju eroziju, ali i ublažavaju klimatske promjene zbog skladištenja ugljikovog dioksida.
Jedan od osnovnih problema na putu razvoja drvenastih kultura kratkih ophodnji je nepostojanje cjelovitog zakonodavnog okvira koji regulira pitanja te problematike. U 2015. godini napravljeni su pomaci prema regulaciji uzgoja drvenastih kultura kratkih ophodnji zbog ulaska Republike Hrvatske u sustav Zajedničke poljoprivredne politike te usuglašavanja ciljeva i mjera definiranih Programom ruralnog razvoja. Usvojen je Pravilnik o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja („Narodne novine“ br. 20/16, 39/16 i 91/16), koji utvrđuje vrste koje se mogu uzgajati u sustavu kultura kratkih ophodnji i koje se smatraju prihvatljivim za ostvarenje izravne potpore.
Donošenjem Zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji definiralo bi se i reguliralo ovo područje. S obzirom na preuzete obveze i strateške ciljeve te rastući interes tržišta Zakon bi zajedno s podzakonskim propisima proizašlim iz istog propisao način uzgoja i korištenja drvenastih kultura kratkih ophodnji, popis drvenastih vrsta za potrebe njihova uzgajanja, vrste zemljišta na kojima se mogu uzgajati, kao i uredio vođenje Upisnika proizvođača drvenastih kultura kratkih ophodnji te stručni nadzor. Na taj način Zakon bi doprinio dostizanju ranije spomenutih ciljeva i obveza te daljnjem razvoju potencijala poljoprivrednog i šumskog zemljišta.
III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Provedba Zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji ne zahtijeva osiguravanje dodatnih sredstava u državnom proračunu Republike Hrvatske.
PRIJEDLOG ZAKONA O DRVENASTIM KULTURAMA KRATKIH OPHODNJI
I. OPĆE ODREDBE
Predmet Zakona
Članak 1.
(1)Ovim se Zakonom uređuje osnivanje, uzgoj i korištenje drvenastih kultura kratkih ophodnji (u daljnjem tekstu: kulture).
(2)Cilj ovoga Zakona je stvaranje uvjeta za proizvodnju biomase iz kultura kao obnovljivog i ekološki prihvatljivog energenta na načelima gospodarske održivosti, socijalne odgovornosti i ekološke prihvatljivosti.
(3)Svrha ovoga Zakona je doprinos energetskom i gospodarskom razvoju Republike Hrvatske povećavanjem sigurnosti opskrbe korištenjem dodatnih nacionalnih izvora energije, razvoj ruralnog prostora poticanjem gospodarske aktivnosti na lokalnoj razini uporabom dodatnih proizvodnih potencijala poljoprivrednog i šumskog zemljišta.
Pojmovi
Članak 2.
(1)U smislu ovoga Zakona kulturama se smatraju intenzivni nasadi brzorastućih vrsta drveća koje se uzgajaju na poljoprivrednom ili šumskom zemljištu u kratkom razdoblju, najdulje do 8 godina između dviju sječa, radi ostvarenja visokih prinosa biomase za energetske svrhe.
(2)Proizvođač kulture je svaka pravna ili fizička osoba koja se bavi uzgojem kultura sukladno ovome Zakonu.
(3)Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.
II. VRSTE I POVRŠINE ZA UZGOJ KULTURA
Popis vrsta
Članak 3.
(1)Za osnivanje i uzgoj kultura mogu se koristiti zavičajne i strane vrste drveća, uključujući i njihove križance.
(2)Dopušteno je koristiti samo one strane vrste drveća, uključujući i njihove križance, za koje je u svrhu uzgoja kulture, sukladno propisu kojim se uređuje područje zaštite prirode, utvrđeno da njezino uvođenje u prirodu na području Republike Hrvatske i u ekosustave u kojima prirodno ne obitava ne predstavlja opasnost za bioraznolikost, ljudsko zdravlje ili obavljanje gospodarske djelatnosti.
(3)Popis zavičajnih i stranih vrsta drveća, uključujući i njihove križance koje je dopušteno koristiti za osnivanje kultura na poljoprivrednom, odnosno šumskom zemljištu te način i uvjete pod kojima se mogu uzgajati kulture utvrđuje pravilnikom ministar nadležan za poslove poljoprivrede (u daljnjem tekstu: ministar) uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za poslove zaštite prirode.
Primjena odredaba drugih zakona
Članak 4.
(1)Na vrste iz članka 3. ovoga Zakona, ukoliko se koriste u svrhu uzgoja kultura, ne primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje područje šumarstva, osim onih koje se odnose na stavljanje u promet drvnih proizvoda s izvanšumskih površina.
(2)Na poljoprivredne površine iz članka 5. ovoga Zakona, ukoliko se koriste u svrhu uzgoja kultura, primjenjuju se i odredbe zakona kojim se uređuje područje poljoprivrednog zemljišta.
Površine za uzgoj kultura
Članak 5.
(1)Kulture se mogu osnivati i uzgajati isključivo na:
1.šumskom zemljištu koje nije privedeno namjeni,
2.šumskom zemljištu ukoliko je to predviđeno šumskogospodarskim planom,
3.poljoprivrednom zemljištu koje je vrednovano kao ostalo poljoprivredno zemljište (PŠ).
(2)Na ostalom poljoprivrednom zemljištu (PŠ) iz stavka 1. točke 3. ovoga članka moguće je po proizvođaču kultura osnivanje kulture veličine do 10 ha na razini pojedine jedinice lokalne samouprave.
(3)Ostalo poljoprivredno zemljište (PŠ) iz stavka 1. točke 3. ovoga članka koje je namijenjeno za uzgoj kultura za potrebe proizvodnje biomase za energetske svrhe nije moguće prenamijeniti u šumsko zemljište odnosno u šumu.
(4)Ostalo poljoprivredno zemljište (PŠ) iz stavka 1. točke 3. ovoga članka potrebno je nakon isteka 16. godine od osnivanja kulture vratiti u namjenu za poljoprivrednu proizvodnju.
(5)Osnivanje i uzgoj kultura na zemljištu iz stavka 1. ovoga članka moguć je samo ukoliko nije u suprotnosti s posebnim propisima iz područja zaštite prirode kojima se propisuje očuvanje ekološke mreže i zaštićenih područja.
III. EVIDENTIRANJE PROIZVOĐAČA KULTURA
Upisnik proizvođača kultura
Članak 6.
(1)Proizvođači kultura moraju biti upisani u Upisnik proizvođača drvenastih kultura kratkih ophodnji (u daljnjem tekstu: Upisnik).
(2)Upisnik iz stavka 1. ovoga članka vodi ministarstvo nadležno za poslove poljoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).
(3)Zahtjev za upis u Upisnik iz stavka 1. ovoga članka podnosi se Ministarstvu na propisanom obrascu.
(4)Zahtjev za upis u Upisnik mogu podnijeti vlasnici ili posjednici zemljišta iz članka 5. ovoga Zakona.
(5)Ministarstvo o upisu proizvođača kulture u Upisnik iz stavka 1. ovoga članka donosi rješenje.
(6)Za upis u Upisnik iz stavka 1. ovoga članka proizvođači kultura moraju raspolagati odgovarajućim poljoprivrednim ili šumskim zemljištem za osnivanje i uzgoj kultura, sadnim materijalom vrsta iz članka 3. ovoga Zakona proizvedenim na registriranome mjestu proizvodnje u Europskoj uniji.
(7)Sadržaj, oblik i način vođenja Upisnika, te obrazac zahtjeva i dokumentaciju koja mora biti priložena zahtjevu pravilnikom propisuje ministar.
Brisanje iz Upisnika
Članak 7.
(1)Ministarstvo će brisati proizvođača kulture iz Upisnika:
a)na zahtjev proizvođača kulture,
b)na prijedlog nadležnog inspektora iz članka 10. ovoga Zakona ako se utvrdi da proizvođač kulture postupa protivno odredbama ovog Zakona i propisa donesenih na temelju njega.
(2)O brisanju proizvođača kulture iz Upisnika Ministarstvo donosi rješenje.
(3)U rješenju iz stavka 2. ovoga članka proizvođaču kulture koji je brisan iz Upisnika naložiti će se uklanjanje nadzemnog i podzemnog dijela kulture na zemljištu iz članka 5. ovoga Zakona u roku od najdulje 15 dana od dostave rješenja o brisanju iz Upisnika,
(4)Ukoliko proizvođač kulture koji je brisan iz Upisnika ne provede naloženu radnju iz stavka 3. ovoga članka istu će izvršiti Hrvatske šume d.o.o. na trošak izvršenika u daljnjem roku od 15 dana.
Članak 8.
(1)Protiv rješenja Ministarstva iz članka 6. i 7. ovoga Zakona ne može se izjaviti žalba, već se može pokrenuti upravni spor.
(2)Pokrenuti upravni spor protiv rješenja Ministarstva iz članka 7. ovoga Zakona ne zadržava izvršenje rješenja.
IV. NADZOR
Provedba stručnog nadzora
Članak 9.
1) Uzgoj kultura podliježe stručnom nadzoru koji provodi Savjetodavna služba.
(2) Stručni nadzor podrazumijeva kontrolu, na terenu pri osnivanju kulture i najmanje jednom godišnje kod svih proizvođača kultura u vrijeme vegetacije, o udovoljavanju zahtjevima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega, o čemu se sastavlja zapisnik.
(3)Ukoliko se stručnim nadzorom utvrdi neudovoljavanje zahtjevima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega, Savjetodavna služba dužna je o istome obavijestiti nadležnu inspekciju iz članka 10. ovoga Zakona.
(4)Način provedbe i druga pitanja vezana uz stručni nadzor kultura propisuje ministar pravilnikom.
Provedba upravnog i inspekcijskog nadzora
Članak 10.
(1)Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona obavlja Ministarstvo.
(2)Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega na šumskom zemljištu obavlja šumarska inspekcija Ministarstva (u daljnjem tekstu: šumarska inspekcija) sukladno ovome Zakonu i propisima iz područja šumarstva.
(3)Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega na poljoprivrednom zemljištu obavlja poljoprivredna inspekcija ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede (u daljnjem tekstu: poljoprivredna inspekcija) sukladno ovome Zakonu i propisima iz područja poljoprivrednog zemljišta.
Žalba
Članak 11.
(1)Ako šumarski ili poljoprivredni inspektor u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeđen ovaj Zakon i propisi doneseni na temelju njega rješenjem će narediti otklanjanje utvrđene nepravilnosti određujući rok u kojem se nepravilnost mora otkloniti.
(2)Protiv rješenja inspektora žalba nije dopuštena, već se može pokrenuti upravni spor.
(3)Pokrenuti upravni spor protiv rješenja inspektora ne zadržava izvršenje rješenja.
V. PREKRŠAJNE ODREDBE
Članak 12.
(1)Novčanom kaznom od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj proizvođač kulture pravna osoba ako:
a)sječu brzorastućih vrsta drveća ne obavi najdulje do 8 godina nakon osnivanja nasada (članak 2.),
b)je osnovao nasad vrstama koje nisu dopuštene za uzgoj kulture (članak 3.),
c)ne uzgaja kulture na propisan način i u skladu s propisanim uvjetima (članak 3.),
d)uzgaja kulture na zemljištu na kojem uzgoj nije dozvoljen (članak 5.),
e)uzgaja kulture na površini većoj od propisane na razini jedinice lokalne samouprave (članak 5.),
f)ostalo poljoprivredno zemljište (PŠ) koristi za uzgoj kulture nakon 16. godine od osnivanja kulture (članak 5.),
g)nije upisan u Upisnik (članak 6.),
h)osoba koja je osnovala nasad u roku od 8 godina ne vrati površinu prvobitnoj namjeni (članak 14.).
(2)Za prekršaj iz stavka 1 ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 10.000,00 do 35.000,00 kuna.
(3)Novčanom kaznom od 10.000,00 do 35.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj proizvođač kulture fizička osoba ako:
a)sječu brzorastućih vrsta drveća ne obavi najdulje do 8 godina nakon osnivanja nasada (članak 2.),
b)je osnovao nasad vrstama koje nisu dopuštene za uzgoj kulture (članak 3.),
c)ne uzgaja kulture na propisan način i u skladu s propisanim uvjetima (članak 3.),
d)uzgaja kulture na zemljištu na kojem uzgoj nije dozvoljen (članak 5.),
e)uzgaja kulture na površini većoj od propisane na razini jedinice lokalne samouprave (članak 5.),
f)ostalo poljoprivredno zemljište (PŠ) koristi za uzgoj kulture nakon 16. godine od osnivanja kulture (članak 5.),
g)nije upisan u Upisnik (članak 6.),
h)osoba koja je osnovala nasad u roku od 8 godina ne vrati površinu prvobitnoj namjeni (članak 14.).
VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Donošenje provedbenih propisa
Članak 13.
Ministar će donijeti pravilnike iz članka 3., 6. i 9. ovoga Zakona u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Postojeći nasadi
Članak 14.
(1)Osobe koje su u trenutku donošenja ovog Zakona već osnovale nasade brzorastućih vrsta drveća dužne su u roku od tri mjeseca nakon stupanja na snagu pravilnika iz članka 6. ovoga Zakona obavijestiti Savjetodavnu službu o postojanju nasada te podnijeti zahtjev za stručnim nadzorom iz članka 9. ovoga Zakona.
(2)U slučaju da se stručnim nadzorom utvrdi da nasad brzorastućih vrsta drveća iz stavka 1. ovoga članka udovoljava zahtjevima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega, osoba koja ga je osnovala dužna se je u roku od dva mjeseca nakon izvršenog stručnog nadzora upisati u Upisnik.
(3) U slučaju da se stručnim nadzorom utvrdi da nasad iz stavka 1. ovoga članka ne udovoljava zahtjevima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega, osoba koja je osnovala nasad dužna je u roku od osam godina nakon stupanja na snagu ovoga Zakona površinu vratiti prvobitnoj namjeni.
Stupanje na snagu
Članak 15.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
Ovom odredbom utvrđuje se predmet uređenja ovoga Zakona.
Uz članak 2.
Ovom odredbom daju se definicije pojedinih izraza koji se koriste u ovom Zakonu te se uređuje rodna neutralnost pojmova.
Uz članak 3.
Ovom odredbom uređuje se obveza propisivanja vrsta koje se mogu koristiti za osnivanje drvenastih kultura kratkih ophodnji te način uzgoja istih.
Uz članak 4.
Ovom odredbom uređuje se izuzimanje odredbi Zakona o šumama osim u dijelu koji se odnosi na nužno izdavanje propisane popratnice za drvenaste vrste koje se koriste za uzgoj drvenastih kultura kratkih ophodnji. Nadalje, odredba utvrđuje primjenjivanje odredbi Zakona o poljoprivrednom zemljištu na ostalo poljoprivredno zemljište u slučaju kada se drvenaste kulture kratkih ophodnji uzgajaju na istima.
Uz članak 5.
Ovom odredbom uređuju se površine na kojima se drvenaste kulture kratkih ophodnji mogu uzgajati. Odredba također uređuje da ostalo poljoprivredno zemljište na kojemu se uzgajaju drvenaste kulture kratkih ophodnji nije moguće prenamijeniti u šumsko zemljište te vraćanje istog u namjenu za poljoprivrednu proizvodnju nakon isteka perioda od 16 godina.
Uz članak 6.
Ovom odredbom propisuje se obveza izrade Upisnika proizvođača drvenastih kultura kratkih ophodnji te obveza upisa istih u navedeni Upisnik. Ujedno se odredbom utvrđuje način upisa u Upisnik te obveza propisivanja načina upisa i sadržaja Upisnika.
Uz članak 7.
Ovom odredbom propisuje se način te u kojim slučajevima je moguće brisanje proizvođača koji uzgajaju drvenaste kulture kratkih ophodnji iz Upisnika, naložene aktivnosti koje je brisani proizvođač kulture dužan provesti te postupanje ukoliko to ne učini.
Uz članak 8.
Ovom odredbom utvrđuje se pravni lijek na rješenja Ministarstva temeljem ovoga Zakona.
Uz članak 9.
Ovom odredbom propisuje se stručni nadzor, način provedbe te druga pitanja vezana uz stručni nadzor.
Uz članak 10.
Ovom odredbom uređuje se upravni i inspekcijski nadzor nad provedbom ovog Zakona.
Uz članak 11.
Ovom odredbom uređuju se ovlasti i postupanja inspektora prilikom postupanja po ovom Zakonu. Ujedno se utvrđuje pravni lijek na rješenja inspektora.
Uz članak 12.
Ovom odredbom određuju se sankcije za fizičke, pravne osobe i odgovorne osobe unutar pravne osobe ukoliko se krše odredbe ovoga Zakona.
Uz članak 13.
Ovom odredbom daje se rok u kojemu je ministar obvezan donijeti propise koje je sukladno ovome Zakonu ovlašten donesti.
Uz članak 14.
Ovom odredbom uređuje se status postojećih nasada brzorastućih vrsta drveća koji su osnovani prije stupanja na snagu ovoga Zakona.
Uz članak 15.
Ovom odredbom uređuje se stupanje na snagu ovoga Zakona.
OBRAZAC PRETHODNA PROCJENA
Red.br.
Ukratko, jasno i sažeto odgovorite na pitanja:
1.
Opišite ukratko problem koji se namjerava riješiti normativnim rješenjem (izrađene teze propisa):
Osnovni problem uzgoja drvenastih kultura kratkih ophodnji za potrebe proizvodnje biomase je nepostojanje zakonodavnog okvira koji regulira ovo područje.
Republika Hrvatska dužna je sukladno Strategiji Europa 2020. smanjiti emisije stakleničkih plinova te povećati korištenje energije iz obnovljivih izvora.
S obzirom na preuzete obveze i strateške ciljeve te rastući interes tržišta za drvnom biomasom Zakon bi zajedno s podzakonskim propisima proizašlim iz istog trebao doprinijeti postizanju toga cilja.
2.
Opišite ukratko cilj koji se želi postići normativnim rješenjem (izrađene teze propisa):
Cilj Zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji je omogućavanje i reguliranje uzgoja drvenastih kultura kratkih ophodnji za proizvodnju biomase za energetske potrebe koje do sada nije bilo pravno regulirano te će se na taj način omogućiti obavljanje ove gospodarske aktivnosti.
Omogućavanjem uzgoja drvenastih kultura kratkih ophodnji doprinijeti će se energetskoj neovisnosti RH kroz djelomično smanjenje pritiska na šumske površine kao jedini izvor drvne biomase, unaprjeđenju kvalitete tala, olakšavanju provedbe drugih gospodarskih aktivnosti (lov, pčelarstvo), povećanju ponora ugljičnog dioksida te u konačnici potpomognuti će se postizanje strateških ciljeva i obveza definiranih u Strategiji Europa 2020.
3.
Navedite adresate na koje se problem trenutno odnosi i adresate na koje bi se mogao odnositi u budućnosti.
(primjerice: gospodarski subjekti, organizacije civilnog društva, potrošači, dobrotvorne organizacije, umirovljenici, mladi, socijalno osjetljive skupine i sl.)
Pravne i fizičke osobe koje su zainteresirane za proizvodnju biomase za energetske potrebe u drvenastim kulturama kratkih ophodnji.
Prema podacima dobivenim od Ministarstva zaštite okoliša i prirode za uvođenje u prirodu alohtonih vrsta sa svrhom proizvodnje drvne biomase zaprimljeno je do sada oko stotinu i pedeset zahtjeva, te očekujemo najviše dvostruko veću zainteresiranost, odnosno procjenjujemo da za navedenu proizvodnju u konačnici (uključujući i autohtone vrste za uzgoj) neće biti više od petstotinjak zainteresiranih adresata.
4.
Objasnite ukratko normativno rješenje (izrađene teze propisa) i utvrdite jedno ne-normativno rješenje kojim bi se također mogao postići cilj.
(primjeri ne-normativnog rješenja: edukacija i informiranje, sporazumi udruženja, industrija, kodeksi udruga i drugih interesnih udruženja, dobrovoljni dogovor predstavnika tržišta, standardi, trgovačke uzance i sl.)
Normativno rješenje (izrađene teze propisa):
Teza 1.
Donošenjem Zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji pravno će se regulirati područje proizvodnje i korištenja drvenastih kultura kratkih ophodnji za potrebe proizvodnje biomase koje trenutno nije pravno regulirano.
Teza 2.
Zakonom će se omogućiti povećanje proizvodnje biomase u cilju provedbe odredbi Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske, odnosno povećanja udjela energije iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji energije u Republici Hrvatskoj.
Teza 3.
Donošenjem Zakona potaknuti će se upotreba neobraslog šumskog zemljišta kao i pojedinih zapuštenih poljoprivrednih površina koje trenutno nisu u funkciji.
Nenormativno rješenje:
Nema
5.
Odredite vremenski okvir za rješavanje problema i postizanje navedenog cilja te ukratko objasnite moguće prepreke, rizike u rješavanju problema.
(primjerice: potrebna financijska sredstva, raspoloživi resursi, koordinacija tijela u provedbi, različiti pristup rješavanju problema od strane adresata propisa, dionika, manjak podrške dionika, neusklađenost zakonodavstva, dodatni administrativni postupci, informatička podrška i sl.)
Očekujemo donošenje Zakona do kraja II. kvartala 2017. godine
Na sljedeća pitanja potrebno je odgovoriti sa „DA“ odnosno „NE“, uz obvezni sažeti pisani osvrt.
DA
NE
6.
Da li normativno rješenje (izrađene teze propisa) zahtijeva izmjenu važećeg zakonodavstva?
Ako "DA", navedite važeće zakonodavstvo, izravno povezano s ciljem koje će se morati mijenjati, uključujući podzakonske akte.
Ukoliko postoji obveza usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s zakonodavstvom EU u tom području ili ukoliko postoji obveza provedbe međunarodnog ugovora za RH navedite propise koji se moraju usvojiti.
NE
Ne zahtjeva izmjenu važećeg zakonodavstva
7.
Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan financijski učinak u barem jednom sektoru/području i u kojem? Da li utječe na tržišno natjecanje? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
(primjerice: veći financijski teret za gospodarske subjekte zbog troška prilagodbe zakonodavstvu i standardima; viši operativni troškovi; teži način kreditiranja i sl.)
NE
Odredbama ovog prijedloga Zakona nije planiran utjecaj na tržišno natjecanje. Intencija ovoga prijedloga je da se omogući pokretanje djelatnosti u ovome području koja u RH nije do sada bila pravno omogućena. S druge strane, kroz stavljanje u funkciju trenutno nekorištenog zemljišta, vlasnicima odnosno posjednicima istih omogućiti će se bavljenje dodatnim djelatnostima i ostvarivanje određenog prihoda za koji radi prosječne veličine zemljišta (1 – 2 hektara) koja se procjenjuje da će biti stavljena u tu funkciju nije za očekivati značajnije financijske učinke kako na adresate, tako i po RH, nego se očekuje određen socio-ekološki utjecaj.
8.
Hoće li navedeno normativno rješenje imati učinak na državni proračun odnosno proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
(primjerice: potreba za dodatnim sredstvima u proračunu za provedbu; sredstva za edukaciju službenika za nove ovlasti; sredstva za nabavku opreme; osiguranje transfera; osiguranje poticaja; sredstava za nove administrativne postupke i sl.)
NE
Za provedbu odredbi ovog Zakona u državnom proračunu, odnosno proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nije potrebno osigurati dodatna sredstva.
9.
Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na socijalno osjetljive skupine, socijalni status građana, interesne skupine u društvu odnosno društvo u cjelini? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
(primjerice: status socijalnih prava građana; promjene naknada, transfera; status građana u odnosu na kupovnu moć; socijalna uključenost građana; zaštita posebnih skupina ljudi, ravnopravnost spolova i sl.)
NE
Ne očekuju se negativni socijalni učinci
10.
Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na okoliš, održivi razvitak i s tim u svezi na zdravlje ljudi? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
(primjerice: utjecaj na ispuštanje stakleničkih plinova, utjecaj na šume, na gospodarenje otpadom, na biljni i životinjski svijet, na zaštitu voda, na zaštitu tla, na zaštitu kulturne baštine i sl.)
DA
Zakon predviđa uzgoj i korištenje drvenastih kultura kratkih ophodnji na principu ekološke prihvatljivosti te smatramo da neće biti negativnih učinaka na okoliš. Ujedno prijedlog Zakona predviđa uzgoj drvenastih kultura kratkih ophodnji na šumskom zemljištu na kojemu se ne nalazi šuma te koje nije privedeno namjeni, stoga isto neće imati utjecaj na održivo gospodarenje šumama i šumske ekosustave.
Pozitivni utjecaji na okoliš provedbom ovoga zakona, odnosno podizanjem kultura kratkih ophodnji su mogući (povećan ponor ugljika i dr.), no u ovome trenutku se ne može procijeniti veličina utjecaja s obzirom da isti ovisi o nizu drugih faktora (ukupnoj površini kultura kratkih ophodnji, položaju, vrstama, iskorištenju biomase za proizvodnju energije te dr.) koji u ovome trenutku nisu poznati predlagatelju zakona.
11.
Hoće li navedeno normativno rješenje trebati provedbu administrativnih i upravnih postupaka vezano za adresate i s kojim ciljem? Hoće li navedena rješenja dodatno povećati administrativne prepreke za poslovanje? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
(primjerice: dodjela ovlaštenja; utvrđivanje prava i/ili obveza posebnim upravnim aktom; provedba upravnog/inspekcijskog nadzora; ishođenje dozvola, rješenja, suglasnosti; povećanje ili uvođenje nove administrativne tarife; izmjene administrativnog postupka i sl.)
NE
Zakonom će se regulirati proizvodnja biomase iz drvenastih kultura kratkih ophodnji te se planira uvođenje Upisnika proizvođača drvenastih kultura kratkih ophodnji kao centralne baze koja će sadržavati sve podatke o površinama i proizvodnji biomase iz drvenastih kultura kratkih ophodnji. Izuzev ustrojavanja spomenute centralne baze podataka ne predviđa se uvođenje novih administrativnih postupaka s kojima bi se opteretilo adresate ili stvarale administrativne prepreke za ulaganja u ovoj novoj gospodarskoj grani.
12.
Hoće li za postizanje cilja biti nužan povezani rad više tijela državne uprave odnosno tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave? Ukratko navedite tijela od kojih se očekuje povezani rad.
NE
U pripremi normativnog rješenja i s njim povezanih ciljeva ne očekuje se povezani rad više tijela državne uprave kao ni dodatni angažman područne (regionalne) samouprave.
13.
Da li je isti problem postojao i na koji način je riješen u zakonodavstvu zemalja Europske unije odnosno trećih zemalja?
(primjerice: poticanje malog gospodarstva; različito rješavanje ambalažnog otpada; fleksibilnost radnog zakonodavstva; rad na nepuno radno vrijeme; pojednostavljenje administrativnog postupka; rješavanje transporta rizičnih tvari; smanjenje oboljelih od malignih bolesti; maloljetnička delikvencija i dr.)
DA
Direktivom 73/2009 EU o zajedničkim pravilima za izravnu potporu za poljoprivrednike unutar zajedničke poljoprivredne politike, deklariraju se kulture kratkih ophodnji kao poljoprivredna aktivnost. Zemlje članice same određuju koje vrste se mogu uzgajati u sustavu drvenastih kultura kratkih ophodnji kao i vrijeme ophodnje, s tim da se ophodnje duže od 20 godina smatraju šumarstvom. U Njemačkoj je uzgoj drvenastih kultura odvojen od šumarstva Zakonom o šumama, dok su Austrija i Italija uzgoj drvenastih kultura kratkih ophodnji također definirali poljoprivrednom aktivnošću. Prema dostupnim podacima, predmetna proizvodnja u državama središnje i istočne Europe učestalo se vezuje isključivo uz poljoprivredni sektor i bilježi različite modele normativnih rješenja (uredbe, pravilnici, smjernice, naputci)
TEZE PRIJEDLOGA ZAKONA O DRVENASTIM KULTURAMA KRATKIH OPHODNJI
Teza 1.
Donošenjem Zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji pravno će se regulirati područje proizvodnje i korištenja drvenastih kultura kratkih ophodnji za potrebe proizvodnje biomase koje trenutno nije pravno regulirano.
Teza 2.
Zakonom će se omogućiti povećanje proizvodnje biomase u cilju provedbe odredbi Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske, odnosno povećanja udjela energije iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji energije u Republici Hrvatskoj.
Teza 3.
Donošenjem Zakona potaknuti će se upotreba neobraslog šumskog zemljišta kao i pojedinih zapuštenih poljoprivrednih površina koje trenutno nisu u funkciji.
PRIJEDLOG ZAKONA O DRVENASTIM
KULTURAMA KRATKIH OPHODNJI
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
I. USTAVNA OSNOVA DONOŠENJA ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske), kojom je propisano da Hrvatski sabor ili narod neposredno, samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom, odlučuje o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROIZAĆI
Republika Hrvatska kao članica Europske unije preuzela je obveze definirane Strategijom Europa 2020. koja predstavlja desetogodišnji strateški plan za rast i radna mjesta Europske unije pokrenut 2010. godine. Cilj Strategije nije samo prevladavanje posljedica prošle ekonomske krize već je cilj i rješavanje nedostataka postojećeg modela rasta i stvaranje uvjeta za pametan, održiv i uključiv rast. Strateškim dokumentom utvrđeno je pet glavnih ciljeva za EU do kraja 2020. Jedan od glavnih ciljeva Strategije je područje klimatskih promjena i energetske održivosti s posebnim naglaskom na smanjenje emisija stakleničkih plinova za 20 % u odnosu na 1990. te cilj da se 20 % energije crpi iz obnovljivih izvora.
Nadalje, novim EU 'energetskim paketom' za razdoblje do 2030. godine za jedan od tri glavna cilja određeno je postizanje globalnog vodstva u području energije iz obnovljivih izvora. Europsko vijeće utvrdilo je za cilj da u ukupnoj potrošnji energije u EU-u 2030. energija iz obnovljivih izvora ima udio od najmanje 27 %. Ovaj minimalni cilj obvezujući je na razini EU-a. Ujedno se istim paketom predlaže smanjivanje emisija ugljičnog dioksida za 40% do 2030. u odnosu na razine iz 1990. godine.
Biomasa igra ključnu ulogu među obnovljivim izvorima energije (OIE) te bilježeći stalan porast. U budućnosti se očekuje velik porast potražnje za drvom kao energentom za grijanje i za električnu energiju. S druge strane, kulture kratkih ophodnji pomažu poboljšati kvalitetu vode, pružaju usluge ekosustava (lov, pčelarstvo, opskrba vodom, zaštita od požara), sprječavaju eroziju, ali i ublažavaju klimatske promjene zbog skladištenja ugljikovog dioksida.
Jedan od osnovnih problema na putu razvoja drvenastih kultura kratkih ophodnji je nepostojanje cjelovitog zakonodavnog okvira koji regulira pitanja te problematike. U 2015. godini napravljeni su pomaci prema regulaciji uzgoja drvenastih kultura kratkih ophodnji zbog ulaska Republike Hrvatske u sustav Zajedničke poljoprivredne politike te usuglašavanja ciljeva i mjera definiranih Programom ruralnog razvoja. Usvojen je Pravilnik o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja („Narodne novine“ br. 20/16, 39/16 i 91/16), koji utvrđuje vrste koje se mogu uzgajati u sustavu kultura kratkih ophodnji i koje se smatraju prihvatljivim za ostvarenje izravne potpore.
Donošenjem Zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji definiralo bi se i reguliralo ovo područje. S obzirom na preuzete obveze i strateške ciljeve te rastući interes tržišta Zakon bi zajedno s podzakonskim propisima proizašlim iz istog propisao način uzgoja i korištenja drvenastih kultura kratkih ophodnji, popis drvenastih vrsta za potrebe njihova uzgajanja, vrste zemljišta na kojima se mogu uzgajati, kao i uredio vođenje Upisnika proizvođača drvenastih kultura kratkih ophodnji te stručni nadzor. Na taj način Zakon bi doprinio dostizanju ranije spomenutih ciljeva i obveza te daljnjem razvoju potencijala poljoprivrednog i šumskog zemljišta .
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Provedba Zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji ne zahtijeva osiguravanje dodatnih sredstava u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
PRIJEDLOG ZAKONA O DRVENASTIM KULTURAMA KRATKIH OPHODNJI
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
I. OPĆE ODREDBE
Predmet Zakona
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuje osnivanje, uzgoj i korištenje drvenastih kultura kratkih ophodnji (u daljnjem tekstu: kulture).
(2) Cilj ovoga Zakona je stvaranje uvjeta za proizvodnju biomase iz kultura kao obnovljivog i ekološki prihvatljivog energenta na načelima gospodarske održivosti, socijalne odgovornosti i ekološke prihvatljivosti.
(3) Svrha ovoga Zakona je doprinos energetskom i gospodarskom razvoju Republike Hrvatske povećavanjem sigurnosti opskrbe korištenjem dodatnih nacionalnih izvora energije, razvoj ruralnog prostora poticanjem gospodarske aktivnosti na lokalnoj razini uporabom dodatnih proizvodnih potencijala poljoprivrednog i šumskog zemljišta.
Pojmovi
Članak 2.
(1) U smislu ovoga Zakona kulturama se smatraju intenzivni nasadi brzorastućih vrsta drveća koje se uzgajaju na poljoprivrednom ili šumskom zemljištu u kratkom razdoblju, najdulje do 8 godina između dviju sječa, radi ostvarenja visokih prinosa biomase za energetske svrhe.
(2) Proizvođač kulture je svaka pravna ili fizička osoba koja se bavi uzgojem kultura sukladno ovome Zakonu.
(3) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
II. VRSTE I POVRŠINE ZA UZGOJ KULTURA
Popis vrsta
Članak 3.
(1) Za osnivanje i uzgoj kultura mogu se koristiti zavičajne i strane vrste drveća, uključujući i njihove križance.
(2) Dopušteno je koristiti samo one strane vrste drveća, uključujući i njihove križance, za koje je u svrhu uzgoja kulture, sukladno propisu kojim se uređuje područje zaštite prirode, utvrđeno da njezino uvođenje u prirodu na području Republike Hrvatske i u ekosustave u kojima prirodno ne obitava ne predstavlja opasnost za bioraznolikost, ljudsko zdravlje ili obavljanje gospodarske djelatnosti.
(3) Popis zavičajnih i stranih vrsta drveća, uključujući i njihove križance koje je dopušteno koristiti za osnivanje kultura na poljoprivrednom, odnosno šumskom zemljištu te način i uvjete pod kojima se mogu uzgajati kulture utvrđuje pravilnikom ministar nadležan za poslove poljoprivrede (u daljnjem tekstu: ministar) uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za poslove zaštite prirode.
Primjena odredaba drugih zakona
Članak 4.
(1) Na vrste iz članka 3. ovoga Zakona, ukoliko se koriste u svrhu uzgoja kultura, ne primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje područje šumarstva, osim onih koje se odnose na stavljanje u promet drvnih proizvoda s izvanšumskih površina.
(2) Na poljoprivredne površine iz članka 5. ovoga Zakona, ukoliko se koriste u svrhu uzgoja kultura, primjenjuju se i odredbe zakona kojim se uređuje područje poljoprivrednog zemljišta.
Površine za uzgoj kultura
Članak 5.
(1) Kulture se mogu osnivati i uzgajati isključivo na:
1. šumskom zemljištu koje nije privedeno namjeni,
2. šumskom zemljištu ukoliko je to predviđeno šumskogospodarskim planom,
3. poljoprivrednom zemljištu koje je vrednovano kao ostalo poljoprivredno zemljište (PŠ).
(2) Na ostalom poljoprivrednom zemljištu (PŠ) iz stavka 1. točke 3. ovoga članka moguće je po proizvođaču kultura osnivanje kulture veličine do 10 ha na razini pojedine jedinice lokalne samouprave.
(3) Ostalo poljoprivredno zemljište (PŠ) iz stavka 1. točke 3. ovoga članka koje je namijenjeno za uzgoj kultura za potrebe proizvodnje biomase za energetske svrhe nije moguće prenamijeniti u šumsko zemljište odnosno u šumu.
(4) Ostalo poljoprivredno zemljište (PŠ) iz stavka 1. točke 3. ovoga članka potrebno je nakon isteka 16. godine od osnivanja kulture vratiti u namjenu za poljoprivrednu proizvodnju.
(5) Osnivanje i uzgoj kultura na zemljištu iz stavka 1. ovoga članka moguć je samo ukoliko nije u suprotnosti s posebnim propisima iz područja zaštite prirode kojima se propisuje očuvanje ekološke mreže i zaštićenih područja.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
III. EVIDENTIRANJE PROIZVOĐAČA KULTURA
Upisnik proizvođača kultura
Članak 6.
(1) Proizvođači kultura moraju biti upisani u Upisnik proizvođača drvenastih kultura kratkih ophodnji (u daljnjem tekstu: Upisnik).
(2) Upisnik iz stavka 1. ovoga članka vodi ministarstvo nadležno za poslove poljoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).
(3) Zahtjev za upis u Upisnik iz stavka 1. ovoga članka podnosi se Ministarstvu na propisanom obrascu.
(4) Zahtjev za upis u Upisnik mogu podnijeti vlasnici ili posjednici zemljišta iz članka 5. ovoga Zakona.
(5) Ministarstvo o upisu proizvođača kulture u Upisnik iz stavka 1. ovoga članka donosi rješenje.
(6) Za upis u Upisnik iz stavka 1. ovoga članka proizvođači kultura moraju raspolagati odgovarajućim poljoprivrednim ili šumskim zemljištem za osnivanje i uzgoj kultura, sadnim materijalom vrsta iz članka 3. ovoga Zakona proizvedenim na registriranome mjestu proizvodnje u Europskoj uniji.
(7) Sadržaj, oblik i način vođenja Upisnika, te obrazac zahtjeva i dokumentaciju koja mora biti priložena zahtjevu pravilnikom propisuje ministar.
Brisanje iz Upisnika
Članak 7.
(1) Ministarstvo će brisati proizvođača kulture iz Upisnika:
a) na zahtjev proizvođača kulture,
b) na prijedlog nadležnog inspektora iz članka 10. ovoga Zakona ako se utvrdi da proizvođač kulture postupa protivno odredbama ovog Zakona i propisa donesenih na temelju njega.
(2) O brisanju proizvođača kulture iz Upisnika Ministarstvo donosi rješenje.
(3) U rješenju iz stavka 2. ovoga članka proizvođaču kulture koji je brisan iz Upisnika naložiti će se uklanjanje nadzemnog i podzemnog dijela kulture na zemljištu iz članka 5. ovoga Zakona u roku od najdulje 15 dana od dostave rješenja o brisanju iz Upisnika,
(4) Ukoliko proizvođač kulture koji je brisan iz Upisnika ne provede naloženu radnju iz stavka 3. ovoga članka istu će izvršiti Hrvatske šume d.o.o. na trošak izvršenika u daljnjem roku od 15 dana.
Članak 8.
(1) Protiv rješenja Ministarstva iz članka 6. i 7. ovoga Zakona ne može se izjaviti žalba, već se može pokrenuti upravni spor.
(2) Pokrenuti upravni spor protiv rješenja Ministarstva iz članka 7. ovoga Zakona ne zadržava izvršenje rješenja.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
IV. NADZOR
Provedba stručnog nadzora
Članak 9.
1) Uzgoj kultura podliježe stručnom nadzoru koji provodi Savjetodavna služba.
(2) Stručni nadzor podrazumijeva kontrolu, na terenu pri osnivanju kulture i najmanje jednom godišnje kod svih proizvođača kultura u vrijeme vegetacije, o udovoljavanju zahtjevima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega, o čemu se sastavlja zapisnik.
(3) Ukoliko se stručnim nadzorom utvrdi neudovoljavanje zahtjevima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega, Savjetodavna služba dužna je o istome obavijestiti nadležnu inspekciju iz članka 10. ovoga Zakona.
(4) Način provedbe i druga pitanja vezana uz stručni nadzor kultura propisuje ministar pravilnikom.
Provedba upravnog i inspekcijskog nadzora
Članak 10.
(1) Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona obavlja Ministarstvo.
(2) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega na šumskom zemljištu obavlja šumarska inspekcija Ministarstva (u daljnjem tekstu: šumarska inspekcija) sukladno ovome Zakonu i propisima iz područja šumarstva.
(3) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega na poljoprivrednom zemljištu obavlja poljoprivredna inspekcija ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede (u daljnjem tekstu: poljoprivredna inspekcija) sukladno ovome Zakonu i propisima iz područja poljoprivrednog zemljišta.
Žalba
Članak 11.
(1) Ako šumarski ili poljoprivredni inspektor u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeđen ovaj Zakon i propisi doneseni na temelju njega rješenjem će narediti otklanjanje utvrđene nepravilnosti određujući rok u kojem se nepravilnost mora otkloniti.
(2) Protiv rješenja inspektora žalba nije dopuštena, već se može pokrenuti upravni spor.
(3) Pokrenuti upravni spor protiv rješenja inspektora ne zadržava izvršenje rješenja.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
V. PREKRŠAJNE ODREDBE
Članak 12.
(1) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj proizvođač kulture pravna osoba ako:
a) sječu brzorastućih vrsta drveća ne obavi najdulje do 8 godina nakon osnivanja nasada (članak 2.),
b) je osnovao nasad vrstama koje nisu dopuštene za uzgoj kulture (članak 3.),
c) ne uzgaja kulture na propisan način i u skladu s propisanim uvjetima (članak 3.),
d) uzgaja kulture na zemljištu na kojem uzgoj nije dozvoljen (članak 5.),
e) uzgaja kulture na površini većoj od propisane na razini jedinice lokalne samouprave (članak 5.),
f) ostalo poljoprivredno zemljište (PŠ) koristi za uzgoj kulture nakon 16. godine od osnivanja kulture (članak 5.),
g) nije upisan u Upisnik (članak 6.),
h) osoba koja je osnovala nasad u roku od 8 godina ne vrati površinu prvobitnoj namjeni (članak 14.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1 ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 10.000,00 do 35.000,00 kuna.
(3) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 35.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj proizvođač kulture fizička osoba ako:
a) sječu brzorastućih vrsta drveća ne obavi najdulje do 8 godina nakon osnivanja nasada (članak 2.),
b) je osnovao nasad vrstama koje nisu dopuštene za uzgoj kulture (članak 3.),
c) ne uzgaja kulture na propisan način i u skladu s propisanim uvjetima (članak 3.),
d) uzgaja kulture na zemljištu na kojem uzgoj nije dozvoljen (članak 5.),
e) uzgaja kulture na površini većoj od propisane na razini jedinice lokalne samouprave (članak 5.),
f) ostalo poljoprivredno zemljište (PŠ) koristi za uzgoj kulture nakon 16. godine od osnivanja kulture (članak 5.),
g) nije upisan u Upisnik (članak 6.),
h) osoba koja je osnovala nasad u roku od 8 godina ne vrati površinu prvobitnoj namjeni (članak 14.).
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Donošenje provedbenih propisa
Članak 13.
Ministar će donijeti pravilnike iz članka 3., 6. i 9. ovoga Zakona u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Postojeći nasadi
Članak 14.
(1) Osobe koje su u trenutku donošenja ovog Zakona već osnovale nasade brzorastućih vrsta drveća dužne su u roku od tri mjeseca nakon stupanja na snagu pravilnika iz članka 6. ovoga Zakona obavijestiti Savjetodavnu službu o postojanju nasada te podnijeti zahtjev za stručnim nadzorom iz članka 9. ovoga Zakona.
(2) U slučaju da se stručnim nadzorom utvrdi da nasad brzorastućih vrsta drveća iz stavka 1. ovoga članka udovoljava zahtjevima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega, osoba koja ga je osnovala dužna se je u roku od dva mjeseca nakon izvršenog stručnog nadzora upisati u Upisnik.
(3) U slučaju da se stručnim nadzorom utvrdi da nasad iz stavka 1. ovoga članka ne udovoljava zahtjevima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega, osoba koja je osnovala nasad dužna je u roku od osam godina nakon stupanja na snagu ovoga Zakona površinu vratiti prvobitnoj namjeni.
Stupanje na snagu
Članak 15.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
Ovom odredbom utvrđuje se predmet uređenja ovoga Zakona.
Uz članak 2.
Ovom odredbom daju se definicije pojedinih izraza koji se koriste u ovom Zakonu te se uređuje rodna neutralnost pojmova.
Uz članak 3.
Ovom odredbom uređuje se obveza propisivanja vrsta koje se mogu koristiti za osnivanje drvenastih kultura kratkih ophodnji te način uzgoja istih.
Uz članak 4.
Ovom odredbom uređuje se izuzimanje odredbi Zakona o šumama osim u dijelu koji se odnosi na nužno izdavanje propisane popratnice za drvenaste vrste koje se koriste za uzgoj drvenastih kultura kratkih ophodnji. Nadalje, odredba utvrđuje primjenjivanje odredbi Zakona o poljoprivrednom zemljištu na ostalo poljoprivredno zemljište u slučaju kada se drvenaste kulture kratkih ophodnji uzgajaju na istima.
Uz članak 5.
Ovom odredbom uređuju se površine na kojima se drvenaste kulture kratkih ophodnji mogu uzgajati. Odredba također uređuje da ostalo poljoprivredno zemljište na kojemu se uzgajaju drvenaste kulture kratkih ophodnji nije moguće prenamijeniti u šumsko zemljište te vraćanje istog u namjenu za poljoprivrednu proizvodnju nakon isteka perioda od 16 godina.
Uz članak 6.
Ovom odredbom propisuje se obveza izrade Upisnika proizvođača drvenastih kultura kratkih ophodnji te obveza upisa istih u navedeni Upisnik. Ujedno se odredbom utvrđuje način upisa u Upisnik te obveza propisivanja načina upisa i sadržaja Upisnika.
Uz članak 7.
Ovom odredbom propisuje se način te u kojim slučajevima je moguće brisanje proizvođača koji uzgajaju drvenaste kulture kratkih ophodnji iz Upisnika, naložene aktivnosti koje je brisani proizvođač kulture dužan provesti te postupanje ukoliko to ne učini.
Uz članak 8.
Ovom odredbom utvrđuje se pravni lijek na rješenja Ministarstva temeljem ovoga Zakona.
Uz članak 9.
Ovom odredbom propisuje se stručni nadzor, način provedbe te druga pitanja vezana uz stručni nadzor.
Uz članak 10.
Ovom odredbom uređuje se upravni i inspekcijski nadzor nad provedbom ovog Zakona.
Uz članak 11.
Ovom odredbom uređuju se ovlasti i postupanja inspektora prilikom postupanja po ovom Zakonu. Ujedno se utvrđuje pravni lijek na rješenja inspektora.
Uz članak 12.
Ovom odredbom određuju se sankcije za fizičke, pravne osobe i odgovorne osobe unutar pravne osobe ukoliko se krše odredbe ovoga Zakona.
Uz članak 13.
Ovom odredbom daje se rok u kojemu je ministar obvezan donijeti propise koje je sukladno ovome Zakonu ovlašten donesti.
Uz članak 14.
Ovom odredbom uređuje se status postojećih nasada brzorastućih vrsta drveća koji su osnovani prije stupanja na snagu ovoga Zakona.
Uz članak 15.
Ovom odredbom uređuje se stupanje na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
OBRAZAC PRETHODNA PROCJENA
Red.br.
Ukratko, jasno i sažeto odgovorite na pitanja:
1.
Opišite ukratko problem koji se namjerava riješiti normativnim rješenjem (izrađene teze propisa):
Osnovni problem uzgoja drvenastih kultura kratkih ophodnji za potrebe proizvodnje biomase je nepostojanje zakonodavnog okvira koji regulira ovo područje.
Republika Hrvatska dužna je sukladno Strategiji Europa 2020. smanjiti emisije stakleničkih plinova te povećati korištenje energije iz obnovljivih izvora.
S obzirom na preuzete obveze i strateške ciljeve te rastući interes tržišta za drvnom biomasom Zakon bi zajedno s podzakonskim propisima proizašlim iz istog trebao doprinijeti postizanju toga cilja.
2.
Opišite ukratko cilj koji se želi postići normativnim rješenjem (izrađene teze propisa):
Cilj Zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji je omogućavanje i reguliranje uzgoja drvenastih kultura kratkih ophodnji za proizvodnju biomase za energetske potrebe koje do sada nije bilo pravno regulirano te će se na taj način omogućiti obavljanje ove gospodarske aktivnosti.
Omogućavanjem uzgoja drvenastih kultura kratkih ophodnji doprinijeti će se energetskoj neovisnosti RH kroz djelomično smanjenje pritiska na šumske površine kao jedini izvor drvne biomase, unaprjeđenju kvalitete tala, olakšavanju provedbe drugih gospodarskih aktivnosti (lov, pčelarstvo), povećanju ponora ugljičnog dioksida te u konačnici potpomognuti će se postizanje strateških ciljeva i obveza definiranih u Strategiji Europa 2020.
3.
Navedite adresate na koje se problem trenutno odnosi i adresate na koje bi se mogao odnositi u budućnosti .
(primjerice: gospodarski subjekti, organizacije civilnog društva, potrošači, dobrotvorne organizacije, umirovljenici, mladi, socijalno osjetljive skupine i sl.)
Pravne i fizičke osobe koje su zainteresirane za proizvodnju biomase za energetske potrebe u drvenastim kulturama kratkih ophodnji.
Prema podacima dobivenim od Ministarstva zaštite okoliša i prirode za uvođenje u prirodu alohtonih vrsta sa svrhom proizvodnje drvne biomase zaprimljeno je do sada oko stotinu i pedeset zahtjeva, te očekujemo najviše dvostruko veću zainteresiranost, odnosno procjenjujemo da za navedenu proizvodnju u konačnici (uključujući i autohtone vrste za uzgoj) neće biti više od petstotinjak zainteresiranih adresata.
4.
Objasnite ukratko normativno rješenje (izrađene teze propisa) i utvrdite jedno ne-normativno rješenje kojim bi se također mogao postići cilj.
(primjeri ne-normativnog rješenja: edukacija i informiranje, sporazumi udruženja, industrija, kodeksi udruga i drugih interesnih udruženja, dobrovoljni dogovor predstavnika tržišta, standardi, trgovačke uzance i sl.)
Normativno rješenje (izrađene teze propisa):
Teza 1.
Donošenjem Zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji pravno će se regulirati područje proizvodnje i korištenja drvenastih kultura kratkih ophodnji za potrebe proizvodnje biomase koje trenutno nije pravno regulirano.
Teza 2.
Zakonom će se omogućiti povećanje proizvodnje biomase u cilju provedbe odredbi Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske, odnosno povećanja udjela energije iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji energije u Republici Hrvatskoj.
Teza 3.
Donošenjem Zakona potaknuti će se upotreba neobraslog šumskog zemljišta kao i pojedinih zapuštenih poljoprivrednih površina koje trenutno nisu u funkciji.
Nenormativno rješenje:
Nema
5.
Odredite vremenski okvir za rješavanje problema i postizanje navedenog cilja te ukratko objasnite moguće prepreke, rizike u rješavanju problema.
(primjerice: potrebna financijska sredstva, raspoloživi resursi, koordinacija tijela u provedbi, različiti pristup rješavanju problema od strane adresata propisa, dionika, manjak podrške dionika, neusklađenost zakonodavstva, dodatni administrativni postupci, informatička podrška i sl.)
Očekujemo donošenje Zakona do kraja II. kvartala 2017. godine
Na sljedeća pitanja potrebno je odgovoriti sa „DA“ odnosno „NE“, uz obvezni sažeti pisani osvrt.
DA
NE
6.
Da li normativno rješenje (izrađene teze propisa) zahtijeva izmjenu važećeg zakonodavstva?
Ako "DA", navedite važeće zakonodavstvo, izravno povezano s ciljem koje će se morati mijenjati, uključujući podzakonske akte.
Ukoliko postoji obveza usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s zakonodavstvom EU u tom području ili ukoliko postoji obveza provedbe međunarodnog ugovora za RH navedite propise koji se moraju usvojiti .
NE
Ne zahtjeva izmjenu važećeg zakonodavstva
7.
Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan financijski učinak u barem jednom sektoru/području i u kojem? Da li utječe na tržišno natjecanje? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
(primjerice: veći financijski teret za gospodarske subjekte zbog troška prilagodbe zakonodavstvu i standardima; viši operativni troškovi; teži način kreditiranja i sl.)
NE
Odredbama ovog prijedloga Zakona nije planiran utjecaj na tržišno natjecanje. Intencija ovoga prijedloga je da se omogući pokretanje djelatnosti u ovome području koja u RH nije do sada bila pravno omogućena. S druge strane, kroz stavljanje u funkciju trenutno nekorištenog zemljišta, vlasnicima odnosno posjednicima istih omogućiti će se bavljenje dodatnim djelatnostima i ostvarivanje određenog prihoda za koji radi prosječne veličine zemljišta (1 – 2 hektara) koja se procjenjuje da će biti stavljena u tu funkciju nije za očekivati značajnije financijske učinke kako na adresate, tako i po RH, nego se očekuje određen socio-ekološki utjecaj.
8.
Hoće li navedeno normativno rješenje imati učinak na državni proračun odnosno proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
(primjerice: potreba za dodatnim sredstvima u proračunu za provedbu; sredstva za edukaciju službenika za nove ovlasti; sredstva za nabavku opreme; osiguranje transfera; osiguranje poticaja; sredstava za nove administrativne postupke i sl.)
NE
Za provedbu odredbi ovog Zakona u državnom proračunu, odnosno proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nije potrebno osigurati dodatna sredstva.
9.
Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na socijalno osjetljive skupine, socijalni status građana, interesne skupine u društvu odnosno društvo u cjelini? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
(primjerice: status socijalnih prava građana; promjene naknada, transfera; status građana u odnosu na kupovnu moć; socijalna uključenost građana; zaštita posebnih skupina ljudi, ravnopravnost spolova i sl.)
NE
Ne očekuju se negativni socijalni učinci
10.
Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na okoliš, održivi razvitak i s tim u svezi na zdravlje ljudi? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
(primjerice: utjecaj na ispuštanje stakleničkih plinova, utjecaj na šume, na gospodarenje otpadom, na biljni i životinjski svijet, na zaštitu voda, na zaštitu tla, na zaštitu kulturne baštine i sl.)
DA
Zakon predviđa uzgoj i korištenje drvenastih kultura kratkih ophodnji na principu ekološke prihvatljivosti te smatramo da neće biti negativnih učinaka na okoliš. Ujedno prijedlog Zakona predviđa uzgoj drvenastih kultura kratkih ophodnji na šumskom zemljištu na kojemu se ne nalazi šuma te koje nije privedeno namjeni, stoga isto neće imati utjecaj na održivo gospodarenje šumama i šumske ekosustave.
Pozitivni utjecaji na okoliš provedbom ovoga zakona, odnosno podizanjem kultura kratkih ophodnji su mogući (povećan ponor ugljika i dr.), no u ovome trenutku se ne može procijeniti veličina utjecaja s obzirom da isti ovisi o nizu drugih faktora (ukupnoj površini kultura kratkih ophodnji, položaju, vrstama, iskorištenju biomase za proizvodnju energije te dr.) koji u ovome trenutku nisu poznati predlagatelju zakona.
11.
Hoće li navedeno normativno rješenje trebati provedbu administrativnih i upravnih postupaka vezano za adresate i s kojim ciljem? Hoće li navedena rješenja dodatno povećati administrativne prepreke za poslovanje? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
( primjerice: dodjela ovlaštenja; utvrđivanje prava i/ili obveza posebnim upravnim aktom; provedba upravnog/inspekcijskog nadzora; ishođenje dozvola, rješenja, suglasnosti; povećanje ili uvođenje nove administrativne tarife; izmjene administrativnog postupka i sl.)
NE
Zakonom će se regulirati proizvodnja biomase iz drvenastih kultura kratkih ophodnji te se planira uvođenje Upisnika proizvođača drvenastih kultura kratkih ophodnji kao centralne baze koja će sadržavati sve podatke o površinama i proizvodnji biomase iz drvenastih kultura kratkih ophodnji. Izuzev ustrojavanja spomenute centralne baze podataka ne predviđa se uvođenje novih administrativnih postupaka s kojima bi se opteretilo adresate ili stvarale administrativne prepreke za ulaganja u ovoj novoj gospodarskoj grani.
12.
Hoće li za postizanje cilja biti nužan povezani rad više tijela državne uprave odnosno tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave? Ukratko navedite tijela od kojih se očekuje povezani rad.
NE
U pripremi normativnog rješenja i s njim povezanih ciljeva ne očekuje se povezani rad više tijela državne uprave kao ni dodatni angažman područne (regionalne) samouprave.
13.
Da li je isti problem postojao i na koji način je riješen u zakonodavstvu zemalja Europske unije odnosno trećih zemalja?
(primjerice: poticanje malog gospodarstva; različito rješavanje ambalažnog otpada; fleksibilnost radnog zakonodavstva; rad na nepuno radno vrijeme; pojednostavljenje administrativnog postupka; rješavanje transporta rizičnih tvari; smanjenje oboljelih od malignih bolesti; maloljetnička delikvencija i dr.)
DA
Direktivom 73/2009 EU o zajedničkim pravilima za izravnu potporu za poljoprivrednike unutar zajedničke poljoprivredne politike, deklariraju se kulture kratkih ophodnji kao poljoprivredna aktivnost. Zemlje članice same određuju koje vrste se mogu uzgajati u sustavu drvenastih kultura kratkih ophodnji kao i vrijeme ophodnje, s tim da se ophodnje duže od 20 godina smatraju šumarstvom. U Njemačkoj je uzgoj drvenastih kultura odvojen od šumarstva Zakonom o šumama, dok su Austrija i Italija uzgoj drvenastih kultura kratkih ophodnji također definirali poljoprivrednom aktivnošću. Prema dostupnim podacima, predmetna proizvodnja u državama središnje i istočne Europe učestalo se vezuje isključivo uz poljoprivredni sektor i bilježi različite modele normativnih rješenja (uredbe, pravilnici, smjernice, naputci)
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
TEZE PRIJEDLOGA ZAKONA O DRVENASTIM KULTURAMA KRATKIH OPHODNJI
Teza 1.
Donošenjem Zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji pravno će se regulirati područje proizvodnje i korištenja drvenastih kultura kratkih ophodnji za potrebe proizvodnje biomase koje trenutno nije pravno regulirano.
Teza 2.
Zakonom će se omogućiti povećanje proizvodnje biomase u cilju provedbe odredbi Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske, odnosno povećanja udjela energije iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji energije u Republici Hrvatskoj.
Teza 3.
Donošenjem Zakona potaknuti će se upotreba neobraslog šumskog zemljišta kao i pojedinih zapuštenih poljoprivrednih površina koje trenutno nisu u funkciji.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede