UVOD

U svrhu reguliranja migracijskih kretanja u Republici Hrvatskoj Vlada Hrvatske utvrdila je na sjednici održanoj 1. veljače 2013. godine Migracijsku politiku Republike Hrvatske za razdoblje 2013.-2015. , koju je Hrvatski sabor usvojio na sjednici 22. veljače 2013. godine. Svrha navedenog dokumenta bila je osigurati da migracijska kretanja u Republici Hrvatskoj budu u korist gospodarskog, socijalnog i kulturnog razvitka države i društva. Kao i ostale zemlje članice Europske unije (u daljnjem tekstu: EU), Hrvatska  nudi mogućnost strancima, odnosno državljanima članica EU, ali i trećih zemalja, da se obrazuju, rade te se stalno nastanjuju na njezinom teritoriju. Pritom je potrebno istaknuti da migracijska kretanja uključuju i pitanja tražitelja međunarodne zaštite i osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita (azilanata i osoba pod supsidijarnom zaštitom) što je svakako potrebno uzeti u obzir pri reguliranju statusa i vrste boravka stranih državljana na teritoriju Republike Hrvatske.

Sastavni dio hrvatske Migracijske politike čini integracija migranata u hrvatsko društvo kao dinamičan, dvosmjeran proces međusobne prilagodbe kako stranaca, tako i hrvatskih državljana na posljedice post-migracijskih procesa što je sukladno Zajedničkim osnovnim principima za integracijske politike Vijeća Europske unije iz 2004. godine. Cilj integracijske politike sastoji se u osiguravanju određenih prava strancima od strane države, a koja se primarno odnose na pravo na rad, odgovarajući smještaj odnosno stanovanje, obrazovanje i učenje hrvatskog jezika, povijesti i kulture, unutarnju sigurnost i međuresornu suradnju, a važno je i podizanje svijesti o problemima ranjivih skupina migranata i sprječavanje diskriminacije. S druge strane, stranac je dužan sudjelovati u gospodarskom, socijalnom i kulturnom razvoju svoje nove okoline. Navedena uzajamnost, moguća je isključivo ukoliko su osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita uključene u društvo s jednakim prilikama za dostojanstven, nezavisan i aktivan život.

Zbog značaja integracije za uspješno funkcioniranje zajednice, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 4. travnja 2013. godine donijela Rješenje o imenovanju predsjednika i dijela članova Stalnog Povjerenstva za provedbu integracije stranaca u hrvatsko društvo (u daljnjem tekstu: Stalno povjerenstvo). Radna skupina za operativnu provedbu zadaća Stalnog povjerenstva za provedbu integracije stranaca u hrvatsko društvo (u daljnjem tekstu: Radna skupina) imenovana je dana 15. travnja 2013. godine, od strane ravnatelja Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske, čija je obveza operativna provedba planiranih zadaća i izvještavanje Stalnog Povjerenstva o tijeku provedbe i mogućim poteškoćama vezanim uz provedbu svega planiranog. Radna skupina se tijekom godina po potrebi dopunjavala novim članovima te ju danas čine stalni predstavnici nadležnih ministarstava, središnji državni uredi, Hrvatski zavod za zapošljavanje – HZZ, Vladin ured za udruge, predstavnici organizacija civilnoga društva - Hrvatski Crveni križ, Centar za mirovne studije kao i međunarodne i druge organizacije koje su direktno uključene u rad s ovom kategorijom stranaca i to:  Institut za migracije i narodnosti; Isusovačka služba za izbjeglice – JRS; UNHCR, a po potrebi i drugi.

Radna skupina izradila je Akcijski plan za uklanjanje prepreka u ostvarivanju pojedinih prava u području integracije stranaca za razdoblje od 2013. do 2015. godine . S obzirom na posebnu ranjivost i specifičnost situacije u kojima se nalaze azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom, mjere iz spomenutog Akcijskog plana bile su usmjerene u većoj mjeri na reguliranje položaja i integraciju upravo tih kategorija stranaca.

Nadalje u 2015. godini obveze Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske definirane su i Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti 1 u kojem se navodi da je Ured nadležno tijelo za koordiniranje rada Stalnog povjerenstva za provedbu integracije stranaca u hrvatsko društvo te provodi koordinaciju rada svih ministarstava, nevladinih organizacija i drugih tijela koja sudjeluju u postupku uključivanja u društvo azilanata ili stranaca pod supsidijarnom zaštitom.

^{1   (Narodne novine, br. 70/15)}

Istim zakonom propisuju se načela, uvjeti i postupak odobrenja međunarodne zaštite i privremene zaštite, status, prava i obveze tražitelja međunarodne zaštite, azilanata, stranaca pod supsidijarnom zaštitom, stranaca pod privremenom zaštitom te uvjeti i postupak poništenja i prestanak azila, supsidijarne i privremene zaštite. Nadalje Zakonom o strancima, proširene su kategorije stranaca kojima za rad u Republici Hrvatskoj nije potrebna dozvola za rad i boravak, a kako bi se osigurala zaštita migranata te se promicala njihova integracija u hrvatsko društvo koja se ne može ostvariti bez omogućavanja pristupa tržištu rada. Osim stranaca koji imaju odobren stalni boravak ili azil, supsidijarnu ili privremenu zaštitu, bez dozvole za boravak i rad mogu raditi i stranci kojima je odobren privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji s hrvatskim državljanima, strancima na stalnom boravku, azilantima, te strancima kojima je odobrena supsidijarna ili privremena zaštita, kao i stranci kojima je odobren privremeni boravak iz humanitarnih razloga itd ² .

^{2   Migracijska politika Republike Hrvatske za razdoblje  2013. -  2015. godine, str.3}

Članak 64. istog Zakona određuje da azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom ima pravo na: 1. boravak u RH, 2. spajanje obitelji, 3. smještaj, 4. rad, 5. zdravstvenu zaštitu, 6. obrazovanje, 7. slobodu vjeroispovijesti, 8. besplatnu pravnu pomoć, 9. socijalnu skrb, 10. pomoć pri integraciji u društvo, 11. vlasništvo nekretnine sukladno Konvenciji iz 1951. 3 i 12. stjecanje hrvatskog državljanstva sukladno propisima koji reguliraju stjecanje državljanstva.

^{3   Republika Hrvatska je potpisnica Konvencije o statusu izbjeglica iz 1951. g. te pripadajućeg Protokola o statusu izbjeglica iz 1967. godine koja u svom članku 34. stavlja obvezu pred države potpisnice da olakšaju integraciju izbjeglica. Europsko azilno zakonodavstvo, posebice Kvalifikacijska Direktiva (Directive 2011/95/EU of the European Parliament and of the Council), daje sadržaj prava koja u državi članici EU moraju uživati osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita, a koja  emeljem članka 20, moraju biti usklađena s Konvencijom iz 1951.g.}

Premda je pitanje integracije migranata u pojedino europsko društvo, uglavnom područje koje se prepuštalo državama članicama Europske unije, ista je donijela nekoliko direktiva vezano uz integraciju, a među kojima je potrebno istaknuti sljedeće: Direktiva Vijeća 2003/109/EZ od 25. studenog 2003. o statusu državljana trećih država koji imaju stalni boravak, Direktiva Vijeća 2003/86/EZ od 22. rujna 2003. o pravu na spajanje obitelji, Direktiva Vijeća 2004/114/EZ od 13. prosinca 2004. o uvjetima prihvata državljana trećih država u svrhu studiranja, razmjene učenika, neplaćene izobrazbe ili dobrovoljnog rada, Direktiva Vijeća 2005/71/EZ od 12. listopada 2005. o posebnom postupku za ulazak državljana trećih država u svrhu znanstvenoga istraživanja, Direktiva Vijeća 2009/50/EZ od 25. svibnja 2009. o uvjetima za ulazak i boravak državljana trećih država u svrhu zapošljavanja visoko kvalificiranih osoba te Direktiva 2011/98/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o jednom postupku prijave za jednu dozvolu za državljane trećih zemalja da žive i rade na području države članice.

U rujnu 2015. godine i Republika Hrvatska biva suočena s velikim brojem migranata koji iz Srbije preko Hrvatske pokušavaju ući na europski teritorij. Prema službenim podacima MUP-a od početka migrantske krize do 4. ožujka 2016. godine u Hrvatsku je ušlo 658 068 migranata, od toga 558 724 u 2015. godini.

Ukupan broj tražitelja međunarodne zaštite u Republici Hrvatskoj u 2016. godini bio je 2246, što je veliki porast u odnosu na prethodne dvije godine (2014 – 454 , 2015. – 211).

Većinom su to osobe iz Afganistana (697), Sirije (349) i Iraka (341).

Nadalje u 2016. godini odobrena je međunarodna zaštita za 100 osoba što je također porast u odnosu na prethodne dvije godine (2014. – 25, 2015. – 43).

Važno je napomenuti da Republika Hrvatska sudjeluje u Europskom programu premještanja i preseljenja državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva koje ispunjavaju uvjete za odobrenje međunarodne zaštite te će provesti zbrinjavanje upravo navedenih kategorija osoba ⁴ – tako ju u narednom periodu očekuje priljev značajno većeg broja osoba nego što je to slučaj ranijih godina ⁵ .

^{4   Prema zaključcima Europskog vijeća od 25./26. lipnja 2015. i zaključcima i rezoluciji Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove od 20. srpnja 2015., Odluci Vijeća (EU) 2015/1523 od 14. rujna 2015. o uvođenju privremenih mjera u području međunarodne zaštite u korist Italije i Grčke, Odluci Vijeća (EU) 2015/1601 od 22. rujna 2015. o uvođenju privremenih mjera u području međunarodne zaštite u korist Italije i Grčke, Zaključcima Europskog Vijeća od 17. i 18. ožujka 2016., Zajedničkoj Izjavi EU i Turske od 18. ožujka 2016., te Odluci Vlade RH o premještanju i preseljenju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva koje ispunjavaju uvjete za odobrenje međunarodne zaštite od 16. srpnja 2015. godine} .

^{5   Broj stranih državljana s odobrenim privremenim boravkom bio je 2010. godine – 17704, 2011. godine – 16058, 2012. godine – 16092, a s odobrenim stalnim boravkom 2010. godine – 13503, 2011. godine – 13952, 2012. godine – 14606. Porast broja tražitelja azila u Republici Hrvatskoj je započeo 2010. godine kada je bilo 290 tražitelja azila, 2011. godine – 807 i 2012. godine – 1194. U prvoj polovici 2013. godine bilo 716 tražitelja azila. Do sada je u Republici Hrvatskoj odobreno 50 azila i 38 supsidijarnih zaštita. U Republici Hrvatskoj evidentirano je 2010. godine - 1948 nezakonitih migranta, 2011. godine - 3461, 2012. godine - 6839.}

Do veljače 2017. godine, po programu premještanja i preseljenja, u Republiku Hrvatsku premješteno je ukupno 19 osoba. Iz Italije premješteno je 9 državljana Eritreje, a iz Grčke 10 državljana Sirijske Arapske Republike.

Sredinom siječnja 2017. godine, Republika Hrvatska je postavila novi zalog za premještanje 50 osoba, od toga 30 osoba bi se trebalo premjestiti iz Grčke, a 20 iz Italije.

I na kraju povod kreiranja mjera ovog Akcijskog plana upravo je posebna ranjivost osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita te je cilj pružiti im pomoć i zaštitu kako bi lakše prebrodili tešku situaciju izbjegličke krize koja ih je pogodila, a koja je zatekla ne samo zemlje članice EU nego i našu državu.

SOCIJALNA SKRB I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

Ostvarivanje prava iz sustava socijalne skrbi

Osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita temeljem Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti („Narodne novine“ br. 70/15) ostvaruju pravo na socijalnu skrb u djelokrugu nadležnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Nadalje, temeljem članka 22. stavak 2. Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“ br. 157/13, 152/14, 99/15 i 52/16) azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom ostvaruju sva prava u sustavu socijalne skrbi u jednakom opsegu kao i ostali hrvatski državljani sa prebivalištem u Hrvatskoj.

Također, sukladno Zakonu o doplatku za djecu („Narodne novine“ br. 94/01, 138/06, 107/07, 37/08, 61/11, 112/12 i 82/15) azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom te članovi njihovih obitelji prema propisima o azilu mogu biti korisnici doplatka za djecu, dok prava prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“ br. 85/08, 110/08, 34/11, 54/13 i 152/14) mogu ostvariti i stranci kojima je odobren azil ili supsidijarna zaštita.

Od prava iz sustava socijalne skrbi, osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita najčešće koriste pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, jednokratnu novčanu pomoć, pomoć za podmirenje troškova stanovanja, doplatak za pomoć i njegu te pomoć za ogrjev i prehranu u pučkim kuhinjama. Osim novčanih prava, osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita imaju pravo i na socijalne usluge, kroz koje se pojedincu pružaju informacije o pravima iz sustava socijalne skrbi (prva socijalna usluga), pomaže se pojedincu i obiteljima u prevladavanju poteškoća i razvoju osobnih mogućnosti i odgovornog odnosa prema sebi, obitelji i društvu (usluga savjetovanja i pomaganja).

U ostvarivanju prava na socijalnu skrb i zdravstvenu zaštitu osim državnih tijela, uključujući lokalnu i regionalnu (područnu) samoupravu, koja su dužna osigurati učinkovitu provedbu odgovarajućih zakonskih i podzakonskih propisa u ovom području, od velikog je značaja i uloga organizacija civilnog društva.

Kako bi se osobama kojima je odobrena međunarodna zaštita pružila odgovarajuća pomoć i podrška te im se olakšala situacija u kojoj se nalaze, budući da nerijetko dolaze iz zemalja zahvaćenih ratnim sukobima, potrebno ih je na odgovarajući način upoznati s okruženjem i društvom u kojem se nalaze s kulturnog, povijesnog i gospodarskog aspekta. Pritom je nužno ukinuti sve jezične barijere i upoznati ih sa svim pravima koja temeljem svog statusa mogu ostvariti u Republici Hrvatskoj. Od posebnog je značaja pružiti odgovarajuću zdravstvenu i psihološku pomoć i podršku posebno ranjivim skupinama stranaca, koja mora biti osjetljiva s obzirom na kulturološke i religijske aspekte.

Cilj: Upoznati osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita s pravima iz sustava socijalne skrbi, te tradicijom, kulturom i kulturnim obrascima u Republici Hrvatskoj

Mjera 1.1.  Edukativna predavanja u prihvatilištu za tražitelje azila o pravima osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita te tradiciji, kulturi i kulturnim obrascima u Republici Hrvatskoj

Nositelj: Ministarstvo unutarnjih poslova

Sunositelji: Hrvatski Crveni križ, Isusovačka služba za izbjeglice - JRS, Centar za mirovne studije i ostale međunarodne organizacije i organizacije civilnog društva

Rok: kontinuirano

Potrebna sredstva : sredstva osigurana kroz redovita sredstva državnog proračuna i sredstva EU fondova -  AMIF i ESF

Pokazatelj provedbe: broj organiziranih i provedenih tematskih radionica u prihvatilištu za tražitelje azila

Mjera 1.2. Tematske i edukativne radionice te savjetovanja o pravima i obvezama osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita u svrhu njihove integracije u Republici Hrvatskoj

Nositelj: Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH

Sunositelji: Hrvatski Crveni križ, Isusovačka služba za izbjeglice - JRS, Hrvatski pravni centar i druge organizacije civilnog društva

Rok: kontinuirano

Potrebna sredstva: sredstva osigurana kroz redovita sredstva državnog proračuna i EU fondova - AMIF i ESF

Pokazatelj rezultata : broj organiziranih i provedenih tematskih radionica i broj osoba uključenih u uslugu individualnih ili grupnih savjetovanja

Cilj: Osigurati ispunjavanje preduvjeta za život i suživot u lokalnim zajednicama

Mjera 2.1. Imenovanje stručnih radnika zaduženih za ostvarivanje prava osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita u sustavu socijalne skrbi

Nositelj: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku

Sunositelj: Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH

Rok: 2017. godina

Potrebna sredstva: sredstva osigurana kroz redovita sredstva državnog proračuna

Pokazatelj rezultata:  izrađena lista imenovanih stručnih radnika u centrima za socijalnu skrb

Mjera 2.2. Provoditi aktivnosti s ciljem podizanja kvalitete života osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita

Nositelj: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku

Sunositelj: nadležna tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, organizacije civilnog društva, međunarodne i druge organizacije

Rok: 2017. i 2018. godina

Potrebna sredstava: Sredstva iz djela prihoda igara na sreću

Pokazatelji rezultata : raspisan javni poziv za natječaj, broj odobrenih projekata namijenjenih podizanju kvalitete života osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita

Mjera 2.3 Dostaviti preporuku jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave da u Odlukama o socijalnoj skrbi obuhvate osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita

Nositelj: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku

Sunositelj: jedince lokalne i područne (regionalne) samouprave

Rok: 2018. i 2019. godina

Potrebna sredstva: redovna sredstva Državnog proračuna na pozicijama Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku

Pokazatelj rezultata: izrađena preporuka te proslijeđene svim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj

Mjera 2.4. Dostaviti pučkim kuhinjama preporuku da osiguraju prehranu sukladno kulturnim i vjerskim uvjerenjima stranaca odnosno osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita

Nositelj: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku

Sunositelji: jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

Rok: kontinuirano

Potrebna sredstva : sredstva osigurana kroz redovita sredstva državnog proračuna

Pokazatelj rezultata: izrađena te dostavljena preporuka pučkim kuhinjama s ciljem osiguranja adekvatne prehrane te broj pučkih kuhinja u kojima je prilagođena prehrana

Ostvarivanje prava iz sustava zdravstvene zaštite

Pravo na zdravstvenu zaštitu osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita u Republici Hrvatskoj ostvaruju sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 80/2013).

Osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu u istom opsegu kao i osigurana osoba iz obveznog zdravstvenog osiguranja na teret državnog proračuna.

Radi što uspješnije integracije osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita, Ministarstvo zdravstva će uz suradnju sa drugim tijelima državne uprave poduzeti mjere kako bi se omogućila što bolja zdravstvena skrb uz prevladavanje određenih prepreka, a tu se ponajviše misli na jezične i kulturološke barijere pri pružanju zdravstvenih usluga navedenim kategorijama stranaca.

Cilj: Upoznati osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita s pravima iz sustava zdravstvene zaštite

Mjera 3.1. Informiranje osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita o korištenju zdravstvene zaštite prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj

Nositelj: Ministarstvo zdravstva u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje

Rok: kontinuirano

Potrebna sredstva : sredstva osigurana kroz redovita sredstva državnog proračuna

Pokazatelji rezultata: izrađena i usvojena izvješća Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje o provedenom informiranju

Mjera 3.2. Sustavno informiranje (na mjesečnoj bazi) zdravstvenih radnika o okvirima prava iz Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj za osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita

Nositelj: Ministarstvo zdravstva u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje

Rok: prosinac 2017. godine

Potrebna sredstva: sredstva osigurana kroz redovita sredstva državnog proračuna

Pokazatelji rezultata: izrađen naputak Ministarstva zdravstva te informiranje putem Centralnog informacijskog sustava zdravstva RH( CEZIH-a)

Cilj: Osigurati pristup zdravstvenoj zaštiti

Mjera 4.1. Prilagoditi informacijski sustav (CEZIH) radi učinkovitog utvrđivanja načina i postupka ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu osobama kojima je odobrena međunarodna zaštita

Nositelj: Ministarstvo zdravstva

Rok: prosinac 2017. godine

Potrebna sredstva: sredstva osigurana kroz redovita sredstva državnog proračuna

Pokazatelji rezultata: donesen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u RH i podzakonskog propisa

Cilj: Unaprijediti sustav pristupa zdravstvenoj zaštiti

Mjera 5.1. Posredovanje i pratnja osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita pri zdravstvenim institucijama radi lakšeg razumijevanja djelokruga njihovog rada i prevladavanja jezičnih i kulturoloških barijera

Nositelj: Ministarstvo zdravstva

Sunositelji: Hrvatski Crveni križ, Centar za mirovne studije, Isusovačka služba za izbjeglice – JRS i druge organizacije civilnog društva

Rok: kontinuirano

Potrebna sredstva : sredstva osigurana kroz redovita sredstva državnog proračuna

Pokazatelji rezultata: broj posredovanja i pratnje osoba prilikom posjete zdravstvenim ustanovama, broj educiranih volontera za provedbu ove mjere, broj volontera uključenih u pratnju

Mjera 5.2. Praćenje provedbe ostvarivanja prava osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita propisana Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj

Nositelj: Ministarstvo zdravstva u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje

Rok: kontinuirano

Potrebna sredstva: sredstva osigurana kroz redovita sredstva državnog proračuna

Pokazatelji rezultata: broj pruženih usluga osobama kojima je odobrena međunarodna zaštita i broj zdravstvenih ustanova koje su pružile usluge ovoj kategoriji osoba

SMJEŠTAJ I STANOVANJE

Osoba kojoj je odobrena međunarodna zaštita sukladno Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti („Narodne novine“, br. 70/15) ima pravo na smještaj najduže dvije godine od dana uručenja odluke o odobrenju međunarodne zaštite ako ne posjeduje novčana sredstva ili stvari veće vrijednosti. Postupak za priznavanje prava na smještaj pokreće se podnošenjem zahtjeva nadležnom centru za socijalnu skrb, a Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku (u daljnjem tekstu: MDOMSP) dužno je osigurati smještaj. Međutim, praktičnom primjenom gore navedenog Zakona uočeni su problemi pri rješavanju pitanja smještaja osoba kojima je u Republici Hrvatskoj odobrena međunarodna zaštita, odnosno problem pronalaska smještajnih objekata pa se je pristupilo izmjenama postojeće regulative na način da Središnji d ržavni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje ( u daljnjem tekstu: SDUOSZ) bude dužan osigurati objekte za smještaj osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita, a kojima je priznato pravo na smještaj.

Osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita smjestiti će se temeljem plana razmještaja (kao i trenutnim mogućnostima), a kojeg će donositi Radna skupina za operativnu provedbu zadaća Stalnog povjerenstva za provedbu integracije stranaca u hrvatsko društvo . Sukladno dinamici donošenja odluka Ministarstva unutarnjih poslova o odobrenju međunarodne zaštite, Središnji d ržavni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje osiguravat će smještajne objekte  prema jednom od navedenih modela:

a) Korištenjem raspoloživih, useljivih i namještenih smještajnih objekata u državnom vlasništvu u mjestima definiranim planom razmještaja.

b) Prikupljanjem ponuda na slobodnom tržištu putem Javnog poziva za prikupljanje ponuda za najam smještajnih objekata sukladno planu razmještaja u slučaju kada ne postoji dovoljan broj useljivih i namještenih smještajnih objekata u državnom vlasništvu za lokacije iz plana razmještaja.

c) Korištenjem ponuda za smještajne objekte oglašene u tiskovnim i elektronskim medijima, te agencijama koje se bave iznajmljivanjem istih  i to u slučajevima kada na pojedinim lokacijama plana razmještaja nema useljivih i namještenih smještajnih  objekata u državnom vlasništvu, odnosno nema dovoljan broj ponuda za najam smještajnih objekata prikupljenih Javnim pozivom.

Stambeno zbrinjavanje osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita u kasnijoj fazi osiguravat će se kroz dodjelu smještajnih objekata u državnom vlasništvu s kojima raspolaže Ministarstvo državne imovine (u daljnjem tekstu: MDI) i Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje (u daljnjem tekstu: SDUOSZ), imajući u vidu činjenicu da se isti prvotno moraju adaptirati i opremiti, odnosno dovesti u funkciju stanovanja. U tom smislu navedena tijela surađivati će u smislu pronalaženja smještajnih objekata  koje je moguće osposobiti u svrhu stanovanja osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom.

Budući da su mogućnosti korištenja smještajnih objekata u državnom vlasništvu ograničene, u najvećoj mjeri će se isti osiguravati putem javnog poziva sukladno planu razmještaja osoba, odnosno korištenjem ponuda u elektronskim i tiskovnim medijima i to u slučajevima kada ih nije moguće osigurati na drugi način. .

U dijelu osiguravanja smještajnih objekata na slobodnom tržištu, SDUOSZ će u Javnom pozivu tražiti useljive i namještene smještajne objekte te će sa vlasnicima istih sklapati Ugovore o najmu.

U smislu osiguravanja odgovarajućih smještajnih objekata osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita, od presudne je važnosti kontinuirano razvijati i jačati suradnju svih nadležnih tijela, posebno Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku te Ministarstva zdravstva s posebnim naglaskom na ranjive skupine i eventualno prihvaćanje osoba sa teškim zdravstvenim oboljenjima.

Većina smještajnih objekata osiguravat će se državnom imovinom koju će na raspolaganje staviti Ministarstvo državne imovine te je zbog adaptacije i namještanja istih od izuzetne važnosti osigurati dovoljno vremena od spoznaje o broju obitelji i članova kojima će se odobriti međunarodna zaštita do samog osiguranja smještajnih kapaciteta.

S obzirom na navedene načine osiguravanja smještajnih objekata SDUOSZ vodit će evidenciju slobodnih i raspoloživih stambenih objekata.  

Cilj: Unaprijediti zakonsku regulativnu vezano uz područje stanovanja

Mjera 6.1. Donošenje Zakona o Izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti u kojem će se definirat nadležnost Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, a ista se odnosi na osiguranje smještajnih kapaciteta osobama kojima je odobrena međunarodna zaštita  

Nositelj: Ministarstvo unutarnjih poslova

Sunositelj: Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje

Rok: nakon donošenja Zakona u roku 15 dana

Potrebna sredstva: sredstva osigurana kroz redovita sredstva državnog proračuna

Pokazatelji rezultata: usvojen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti

Cilj: Unaprijediti koordinaciju nadležnih tijela u području stanovanja s ciljem žurnog osiguravanja smještajnih kapaciteta za osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita

Mjera 7.1. Aktivna suradnja Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku sa Središnjim državnim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje u svrhu žurnog osiguravanja smještajnih kapaciteta za smještaj osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita

Nositelj: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u suradnji s Središnjim državnim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje

Sunositelj: Ministarstvo unutarnjih poslova

Rok: kontinuirano

Potrebna sredstva: sredstva osigurana kroz redovita sredstva državnog proračuna

Pokazatelji rezultata: broj održanih zajedničkih sastanaka

Mjera 7.2. Aktivna suradnja s Ministarstvom državne imovine u svrhu daljnjeg osiguravanja smještajnih kapaciteta u vlasništvu Republike Hrvatske (aktivnosti vezane za opremanje i adaptaciju stanova u vlasništvu Republike Hrvatske)

Nositelj: Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje u suradnji s Ministarstvom državne imovine

Rok: kontinuirano

Potrebna sredstva: sredstva osigurana kroz redovita sredstva državnog proračuna i sredstva osigurana kroz EU fond – AMIF

Pokazatelji rezultata: broj osiguranih stambenih objekata u vlasništvu RH koji će Ministarstvo državne imovine dati na raspolaganje Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje

Cilj: Osigurati provedbu i praćenje plana razmještaja

Mjera 8.1. Objavljivanje javnih poziva za prikupljanje ponuda za najam namještenih stanova ili kuća sukladno planu razmještaja i sukladno odlukama Ministarstva unutarnjih poslova za odobrenje međunarodne zaštite, odnosno korištenjem ponuda u tiskovnim i elektronskim medijima u slučajevima kada ne postoji dovoljan broj smještajnih kapaciteta

Nositelj: Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje

Sunositelj: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i mladih, Ministarstvo unutarnjih poslova

Rok: kontinuirano

Potrebna sredstva: sredstva osigurana kroz redovita sredstva državnog proračuna i sredstva osigurana kroz EU fond – AMIF

Pokazatelji rezultata: broj objavljenih javnih poziva

Mjera 8.2. Izrada i vođenje evidencije osoba koje koriste pravo na smještaj

Nositelj: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u suradnji s Središnjim državnim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje

Rok: kontinirano

Potrebna sredstva: sredstva osigurana kroz redovita sredstva državnog proračuna

Pokazatelji rezultata: izrađena evidencija osoba koje koriste prava na smještaj, broj osoba koje koriste pravo na smještaj

Mjera 8.3. Zapošljavanje optimalnog broja djelatnika u Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje na poslovima osiguranja smještaja osobama kojima je odobrena međunarodna zaštita  

Nositelj: Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje

Rok: 2018. i 2019.

Potrebna sredstva: sredstva na pozicijama Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje

Pokazatelj rezultata : broj zaposlenih djelatnika u Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje

UČENJE JEZIKA I OBRAZOVANJE

      Temeljem Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, br. 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010-ispr., 90/2011, 16/2012, 86/2012, 94/2013, 152/2014 ) i Pravilnika o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I. razred srednje škole („Narodne novine“, br. 49/2015) azilanti, tražitelji azila, stranci pod supsidijarnom zaštitom, stranci pod privremenom zaštitom, kao i stranci koji nezakonito borave u Republici Hrvatskoj imaju pravo na osnovno i srednje obrazovanje. Kako bi njihova integracija u odgojno-obrazovni sustav bila što uspješnija, istim zakonom je propisano da su škole dužne pružati posebnu pomoć djeci koja imaju pravo na školovanje u Republici Hrvatskoj, a ne znaju ili nedostatno poznaju hrvatski jezik.

       Radi učinkovite integracije navedenih učenika, škola je dužna organizirati individualne i skupne oblike odgojno-obrazovnog rada kojima se tim učenicima omogućuje učinkovito svladavanje hrvatskog jezika i nadoknađuje nedovoljno znanje u pojedinim nastavnim predmetima.

       Što se tiče uključivanja u visoko obrazovanje, člankom 70. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti („Narodne novine“, br. 70/15) propisano je da azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom ima pravo na visoko obrazovanje pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani u skladu s posebnim propisima. Također, temeljem Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti („Narodne novine“ br. 70/15) azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom imaju pravo na priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani.

      Do 2015. godine Ministarstvo znanosti i obrazovanja, temeljem Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Zakona o strancima i Zakona o azilu, donijelo je niz propisa kojima se tražiteljima azila, azilantima, strancima pod privremenom zaštitom i strancima pod supsidijarnom zaštitom omogućava učenje hrvatskoga jezika, povijesti i kulture radi uključivanja u obrazovni sustav RH ili uključivanja u hrvatsko društvo:

1) Pravilnik o načinu provođenja programa i provjeri znanja tražitelja azila, azilanata i stranaca pod privremenom zaštitom i stranaca pod supsidijarnom zaštitom, radi pristupa obrazovnom sustavu Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 89/2008.),

2) Program hrvatskoga jezika, povijesti i kulture za tražitelje azila i azilante (Narodne novine, br. 129/2009.),

3) Program hrvatskoga jezika za pripremnu nastavu za učenike osnovne i srednje škole koji ne znaju ili nedovoljno poznaju hrvatski jezik (Narodne novine, br. 151/2011.),

4) Nastavni plan i program hrvatskoga jezika za tražitelje azila, azilante i strance pod supsidijarnom zaštitom starije od 15 godina radi pristupa srednjoškolskom obrazovnom sustavu i sustavu obrazovanja odraslih (Narodne novine, br. 100/2012.)

5) Pravilnik o provođenju pripremne i dopunske nastave za učenike koji ne znaju ili nedostatno znaju hrvatski jezik i nastave materinskoga jezika i kulture države podrijetla učenika (Narodne novine, br. 15/2013)

6) Program učenja hrvatskoga jezika, povijesti i kulture za azilante i strance pod supsidijarnom zaštitom radi uključivanja u hrvatsko društvo (Narodne novine, br. 154/14) - program za odrasle osobe.  

        Kako bi se navedene kategorije osoba što bolje integrirale u obrazovni sustav i hrvatsko društvo od posebnog je značaja pružati potporu i stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih djelatnika, kontinuirano promicati odgoj i obrazovanje o snošljivosti prema osobama kojima je odobrena međunarodna zaštita, provoditi građanski odgoj i obrazovanje, kao i poticati suradnju s civilnim udrugama koje provode razne projekte interkulturnog obrazovanje te obrazovanja o građanskim i ljudskim vrijednostima. S tim ciljem Ministarstvo znanosti i obrazovanja u narednom će periodu koristiti i sredstva europskih fondova kako bi se pružile bolje mogućnosti osobama kojima je odobrena međunarodna zaštita te dodatno osposobili odgojno-obrazovni djelatnici.

Učenje jezika i obrazovanje

Cilj: Provoditi učenje hrvatskoga jezika za sve dobne skupine kao prvog preduvjeta uspješne integracije

Mjera 9.1. Osigurati učenje hrvatskoga jezika, povijesti i kulture u svim gradovima u kojima će osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita biti smještene neposredno nakon stjecanja međunarodne zaštite

Nositelji: Ministarstvo znanosti i obrazovanja, uredi državne uprave, odgojno-obrazovne ustanove, osnivači odgojno-obrazovnih ustanova, ustanove za obrazovanje odraslih

Rok: kontinuirano

Potrebna sredstva : sredstva osigurana kroz redovita sredstva državnog proračuna i EU fondove

Pokazatelji rezultata: izvješće nadležne ustanove o polaznicima učenja hrvatskog jezika

Mjera 9.2. Osigurati provedbu pripremne i dopunske nastave za učenike osnovnih i srednjih škola koji ne znaju ili nedostatno znaju hrvatski jezik

Nositelji: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Sunositelji: uredi državne uprave, odgojno-obrazovne ustanove, osnivači odgojno-obrazovnih ustanova

Rok: kontinuirano

Potrebna sredstva : sredstva osigurana kroz redovita sredstva državnog proračuna

Pokazatelji rezultata: broj djece i mladih uključenih u odgojno-obrazovni sustav

Cilj: Unaprijediti pristup obrazovanju svim dobnim skupinama s ciljem nastavka obrazovanja i zapošljivosti

Mjera 10.1. U najkraćem mogućem roku djecu i mlade uključiti u odgojno-obrazovni sustav na svim razinama (predškolski odgoj, osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, visoko obrazovanje)

Nositelj: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Sunositelji: uredi državne uprave, odgojno-obrazovne ustanove, visoka učilišta, osnivači odgojno-obrazovnih ustanova

Rok: kontinuirano

Potrebna sredstva : sredstva osigurana kroz redovita sredstva državnog proračuna

Pokazatelji rezultata: broj djece i mladih uključenih u odgojno-obrazovni sustav

Mjera 10.2. Omogućiti osobama kojima je odobrena međunarodna zaštita koje su upisane na visoka učilišta u RH prijavu na natječaje za studentski smještaj i državne stipendije za studente slabijeg socijalno-ekonomskog statusa pod uvjetima koji se primjenjuju na državljane RH

Nositelji: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Rok: I. kvartal 2017.

Potrebna sredstva : sredstva osigurana kroz redovita sredstva državnog proračuna i  EU fondove

Pokazatelji rezultata: broj stipendiranih studenata, broj studenata kojima je omogućen studentski smještaj

Mjera 10.3. Prilagoditi informacijski sustav za upis na visoka učilišta osobama kojima je odobrena međunarodna zaštita

Nositelj: Ministarstvo znanosti i obrazovanja u suradnji s Agencijom za znanost i visoko obrazovanje

Rok: prosinac 2017.

Potrebna sredstva : sredstva osigurana kroz redovita sredstva državnog proračuna

Pokazatelji rezultata: broj osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita i koje su prijavljene na preddiplomske i integrirane studijske programe (www.postani-student.hr) te na diplomske studije (www.studij.hr)

Mjera 10.4. Osigurati priznavanje obrazovnih kvalifikacija i ranije stečenih kompetencija osobama (koje zbog kriznog i nesigurnog stanja u zemljama porijekla) ne mogu pribaviti stečene diplome i druge dokumente kojima potvrđuju prethodnu razinu obrazovanja

Nositelji: Ministarstvo znanosti i obrazovanja , nadležne agencije, odgojno-obrazovne ustanove, visoka učilišta, ustanove za obrazovanje odraslih

Rok: prosinac 2017. godine

Potrebna sredstva : sredstva osigurana kroz redovita sredstva državnog proračuna i EU fondove

Pokazatelji rezultata: donošenje novog Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (u Godišnjem planu normativnih aktivnosti za 2016. godinu) koji će zamijeniti ZPIOK „Narodne novine“ br. 158/03, 198/03, 45/11; broj osoba kojima su priznate prethodno stečene obrazovne kvalifikacije bez dokaza, a kojima potvrđuju prethodnu razinu obrazovanja    

Mjera 10.5. Omogućiti osobama starijima od 15 godina koje u svojim zemljama nisu imale priliku završiti obrazovanje besplatan završetak osnovnog ili srednjeg obrazovanja u sustavu obrazovanja odraslih

Nositelji: Ministarstvo znanosti i obrazovanja , ustanove za obrazovanje odraslih

Rok: prosinac 2018. godine

Potrebna sredstva : sredstva osigurana kroz redovita sredstva državnog proračuna i EU fondove

Pokazatelji rezultata : broj osoba koje su koristile mogućnost besplatnog završetka osnovnog ili srednjeg obrazovanja u sustavu obrazovanja odraslih

Mjera 10.6. Osigurati osobama starijima od 15 godina besplatne prekvalifikacije, osposobljavanje i usavršavanje s ciljem bolje društvene uključenosti i izlaska na tržište rada  

Nositelji: Ministarstvo znanosti i obrazovanja , ustanove za obrazovanje odraslih

Rok: 2018. godina

Potrebna sredstva : sredstva osigurana kroz redovita sredstva državnog proračuna i EU fondove

Pokazatelji rezultata: broj osoba koje su koristile mogućnost besplatne prekvalifikacije, osposobljavanje i usavršavanje, bez nužnosti posjedovanja domovnice i dokaza o završenoj osnovnoj školi

Mjera 10.7 Informiranje odgojno-obrazovnih ustanova, visokih učilišta i ustanova za obrazovanje odraslih o pravima i obvezama osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita

Nositelj: Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Sunositelji: uredi državne uprave, osnivači odgojno-obrazovnih ustanova, organizacije civilnog društva i nadležne agencije iz sustava obrazovanja

Rok: kontinuirano

Potrebna sredstva: sredstva osigurana kroz redovita sredstva državnog proračuna

Pokazatelji rezultata: izvješća agencija i nadležnih odgojno-obrazovnih ustanova, visoka učilišta i ustanove za obrazovanje odraslih informirane i upoznate s pravima i obvezama osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita

Cilj: Osnažiti kapacitete i provedbu integrativnih aktivnosti u obrazovnom sustavu

Mjera 11.1. Provoditi stručno usavršavanje i pružati podršku odgojno-obrazovnim i andragoškim radnicima prilikom uključivanja djece i mladih u odgojno-obrazovni sustav  e odraslih osoba u sustav obrazovanja odraslih

Nositelji: Ministarstvo znanosti i obrazovanja , Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

Sunositelji: organizacije civilnog društva

Rok: kontinuirano

Potrebna sredstva : sredstva osigurana kroz redovita sredstva državnog proračuna i EU fondove

Pokazatelji rezultata: broj održanih stručnih usavršavanja za odgojno-obrazovne radnike

Mjera 11.2. Osnaživati partnerstvo organizacija civilnog društva i odgojno-obrazovnih ustanova u provedbi projekata interkulturnog obrazovanja te obrazovanja o građanskim i ljudskim vrijednostima  

Nositelj: Ministarstvo znanosti i obrazovanja , odgojno-obrazovne ustanove, organizacije civilnog društva

Sunositelji: jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

Rok: kontinuirano

Potrebna sredstva : sredstva osigurana kroz redovita sredstva državnog proračuna

Pokazatelji rezultata: broj financiranih projekata putem natječaja Ministarstva znanosti, obrazovanja u području izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja

ZAPOŠLJAVANJE

Uspješna integracija osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita moguća je isključivo ako im se omogući da postanu aktivni članovi novog društva. To prvenstveno podrazumijeva pravo na rad i zapošljavanje te pružanje mogućnosti da se zaposle u skladu sa svojim kvalifikacijama, radnim iskustvom i interesima.

Prvi korak je utvrđivanje koja je razina poznavanja hrvatskog jezika potrebna nezaposlenoj osobi za radno mjesto za koje se prijavljuje, odnosno za koje ima odgovarajuće kvalifikacije, u cilju što brže pripreme za ulazak na tržište rada. U tom smislu će Hrvatski zavod za zapošljavanje surađivati s Ministarstvom znanosti i obrazovanja kako bi se odabrali programi učenja jezika prema potrebi posla koji osoba kojoj je odobrena međunarodna zaštita traži na hrvatskom tržištu rada.

Za osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita, tražitelje zaposlenja, potrebno je identificirati prepreke prilikom integracije na tržište rada te poticati orijentaciju na one kompetencije koje će najbrže voditi zapošljavanju. To primarno uključuje sastavljanje radnog profila putem intervjua i savjetovanja te izradu plana traženja posla, čiju bi realizaciju trebao pratiti dodijeljeni savjetnik za zapošljavanje.

Nakon uspješne pripreme za zapošljavanje osobu kojoj je odobrena međunarodna zaštita je potrebno uputiti u proces posredovanja. Ako uobičajenim postupcima ne uspije u zapošljavanju, slijedi proces uključivanja u mjere aktivne politike zapošljavanja temeljem Smjernica za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2015.-2017. godine u svrhu olakšanja zapošljavanja svih teže zapošljivih osoba.

Cilj: Doprinijeti lakšem ostvarivanju prava na rad

Mjera 12.1. Aktivirati, motivirati i upućivati osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita u program učenja hrvatskog jezika prilikom individualnih savjetovanja u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ)

Nositelj: Hrvatski zavod za zapošljavanje/ Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Rok: kontinuirano

Potrebna sredstva: sredstva osigurana kroz redovita sredstva državnog proračuna

Pokazatelji rezultata: broj nezaposlenih osoba koje su upućene u program učenja hrvatskog jezika

Cilj: Upoznati osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita s pravima i obvezama u sustavu zapošljavanja

Mjera 13.1. Informirati osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita o pravima i obvezama u sustavu zapošljavanja

Nositelj: Hrvatski zavod za zapošljavanje

Rok: kontinuirano

Potrebna sredstva: sredstva osigurana kroz redovita sredstva državnog proračuna

Pokazatelji rezultata: broj informiranih nezaposlenih osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita

Mjera 13.2. Savjetovanje i profesionalno usmjeravanje osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita

Nositelj: Hrvatski zavod za zapošljavanje

Rok: kontinuirano

Potrebna sredstva: sredstva osigurana kroz redovita sredstva državnog proračuna

Pokazatelji rezultata: broj nezaposlenih osoba koje su uključene u savjetovanje i profesionalno usmjeravanje

Cilj: Osnažiti kapacitete zaposlenika u sustavu zapošljavanja za rad s osobama kojima je odobrena međunarodna zaštita

Mjera 14.1. Educirati radnike Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u sklopu redovne edukacije o potrebama i pravima osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita

Nositelj: Hrvatski zavod za zapošljavanje u suradnji s Uredom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH

Sunositelj: Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, organizacije civilnog društva

Rok: kontinuirano

Potrebna sredstva: sredstva osigurana kroz redovita sredstva državnog proračuna

Pokazatelji rezultata: organizirane i održane radionice , broj radnika HZZ-a uključenih u edukaciju

Cilj: Provoditi mjere aktivne politike zapošljavanja za osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita

Mjera 15.1. Uključivanje osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita u mjere aktivne politike zapošljavanja

Nositelj: Hrvatski zavod za zapošljavanje

Rok: kontinuirano

Potrebna sredstva: iz sredstava EU fondova i državnog proračuna Aktivne politike tržišta rada na poziciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

Pokazatelji rezultata: broj nezaposlenih osoba koje su uključene u mjere aktivne politike zapošljavanja

Cilj: Unapređenje sustava pristupa zapošljavanju osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita

Mjera 16.1. Izraditi profesionalni plan traženja posla uzimajući u obzir kvalifikacije osobe i njeno prethodno radno iskustvo te potrebe na tržištu rada i planirati mogućnost daljnjeg obrazovanja osobe kojoj je odobrena međunarodna zaštita

Nositelj: Hrvatski zavod za zapošljavanje        

Rok: kontinuirano

Potrebna sredstva: sredstva osigurana kroz redovita sredstva državnog proračuna

Pokazatelji rezultata: broj izrađenih profesionalnih planova

Mjera 16.2. Temeljem utvrđenih potreba za obrazovanjem financirati obrazovanje nezaposlenih osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita

Nositelj: Hrvatski zavod za zapošljavanje       

Rok: kontinuirano

Potrebna sredstva: iz sredstava EU fondova i državnog proračuna Aktivne politike tržišta rada na poziciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

Pokazatelji rezultata : broj nezaposlenih osoba uključenih u financiranje obrazovanja

MEĐUNARODNA SURADNJA

        Usprkos činjenici da su osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita posebno osjetljiva kategoriju osoba, Republika Hrvatska je unatrag četiri godine radila na uspostavi učinkovitog sustava pomoći upravo toj kategoriji osoba uređujući nacionalno zakonodavstvo pritom se rukovodeći najnovijim trendovima i europskim standardima.

         Imajući u vidu navedeno, od izuzetnog je značaja aktivno sudjelovanje svih nadležnih institucija u Republici Hrvatskoj na regionalnom i međunarodnom nivou u integracijskoj politici, te daljnje poboljšanje već uspostavljenje bilateralne i multilateralne suradnje.

          Novim Akcijskim planom predviđa se nastavak sustavne suradnje Republike Hrvatske sa drugim državama i međunarodnim organizacijama te sudjelovanje predstavnika tijela državne uprave i organizacija civilnog društva u međunarodnim inicijativama na području integracije osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita gdje pritom ne smijemo zanemariti i druge kategorije posebno osjetljivih skupina stranaca (primjerice, tražitelji međunarodne zaštite).

Cilj: Osigurati prijenos i razmjenu iskustava u suočavanju s poteškoćama integracije osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita među članicama EU

Mjera 17.1. Suradnja i sudjelovanje na sastancima u sklopu  Europske integracijske mreže (EIN)

Nositelj: Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH

Rok: kontinuirano

Potrebna sredstva: sredstva osigurana kroz redovita sredstva državnog proračuna

Pokazatelji rezultata: broj održanih sastanka Europske integracijske mreže (EIN)

Mjera 17.2: Suradnja s tijelima državne uprave, organizacijama civilnog društva i međunarodnim organizacijama u regionalnim i međunarodnim projektima i inicijativama za integraciju osoba kojma je odobrena međunarodna zaštita

Nositelj: Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH

Sunositelji: sva ostala tijela državne uprave, organizacije civilnog društva, međunarodne i druge organizacije

Rok: kontinuirano

Potrebna sredstva: sredstva osigurana kroz redovita sredstva državnog proračuna

Pokazatelji rezultata: sudjelovanje predstavnika tijela državne uprave, organizacija civilnog društva i međunarodnih organizacija na regionalnim i međunarodnim inicijativama

MEĐURESORNA SURADNJA

Integracija osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita je proces koji zahtjeva aktivno uključivanje svih nadležnih tijela državne uprave ali i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave  u pružanje potpore i pomoći ovim osobama u području zapošljavanja, zdravstvene zaštite, stanovanja, obrazovanja, učenja hrvatskog jezika i svih ostalih prava koje ostvaruju i svi ostali državljani ove zemlje. Pritom je od velikog značaja ostvariti i sustavno jačati suradnju svih navedenih tijela s organizacijama civilnoga društva i međunarodnim organizacijama, vjerskim ustanovama koje redovito djeluju u području zaštite i promicanja prava osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita.

Cilj: Praćenje provedbe integracije osoba kojima je odobrena  međunarodna zaštita hrvatsko društvo