POPIS KRATICA

APZ - aktivna politika zapošljavanja

CESI - Centar za, edukaciju, savjetovanje i istraživanja

CPU – Cjeloživotno profesionalno usmjeravanje

EMCO – eng. Employment Committee , Odbor za zapošljavanje pri EK i glavni savjetodavni odbor za Vijeće EPSCO

EMCO Ig – engl. Employment Committee Indicators Group, radna skupina EMCO Odbora koja se bavi praćenjem provedbe politika zapošljavanja

EPSCO – eng. Employment and Social Affairs Ministers in the Employment and Social Affairs Council , vijeće koje okuplja ministre nadležne za zapošljavanje, socijalna pitanja, zdravstvo i zaštitu potrošača iz svih država članica EU

EQF – eng. European Qualifications Framework, Europski kvalifikacijski okvir

ESF - Europski socijalni fond

EU – Europska unija

GZM - Garancija za mlade

HGK - Hrvatska gospodarska komora

HKO - Hrvatski kvalifikacijski okvir

HOK - Hrvatska obrtnička komora

HUP - Hrvatska udruga poslodavaca

HURS - Hrvatska udruga radničkih sindikata

HZZ - Hrvatski zavod za zapošljavanje

IZM – Inicijativa za zapošljavanje mladih (engl. Youth Employment Initiative )

MAPZ - Mjere aktivne politike zapošljavanja

MFIN - Ministarstvo financija

MHS - Matica hrvatskih sindikata

MINGO - Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta

MKULT - Ministarstvo kulture

MMH - Mreža mladih Hrvatske

MRMS - Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava

MDOMSP - Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku

MZO - Ministarstvo znanosti i obrazovanja

NHS - Nezavisni hrvatski sindikati

OCD - Organizacije civilnog društva

OPULJP – Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali

PIGZM – Plan implementacije Garancije za mlade

SSSH - Savez samostalnih sindikata Hrvatske

UZUVRH - Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske

YEI – eng.   Youth Employment Initiative

YG – eng. Youth Guarantee (Garancija za mlade)

O PLANU IMPLEMENTACIJE

Plan implementacije Garancije za mlade (Plan implementacije) je dokument komunikacije Republike Hrvatske prema Europskoj komisiji, kojim na jednom mjestu prikazujemo provedbu reformi i mjera koje se provode temeljem različitih strateških dokumenata Vlade RH. Na prijedlog Europske komisije, Plan implementacije treba na jednostavan i jasan način prikazati kako će se Preporuka Vijeća o uspostavi Garancije za mlade (Preporuka) provoditi na nacionalnoj razini, koje uloge tijela javne vlasti i ostale organizacije imaju u njenoj provedbi, kako će se Plan financirati, koje je mjere i reforme potrebno uvesti radi uspostave Garancije za mlade, kako će se ocjenjivati napredak u provedbi mjera i reformi te vremenski raspored njihove provedbe.

Prvi Plan implementacije donesen je 2014. godine. Za izradu Plana korišten je predložak Europske komisije, a za izradu mjera Radni dokument Komisije (SWD) koji pruža smjernice, odnosno prijedloge o mogućem razvoju mjera i politika radi uspostave Garancije za mlade. Plan implementacije je objedinio nove mjere, specifično osmišljene radi uspostave Garancije za mlade, s mjerama i reformama planiranim unutar drugih strateških dokumenata, čime se na jednom mjestu dobio obuhvatan pregled mjera i politika usmjerenih na aktivaciju mladih na tržištu rada. Radi osnaživanja partnerskog pristupa te zbog koordinacije velikog broja reformi i mjera, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava kao koordinator provedbe Garancije za mlade osnovalo je i Savjet za provedbu Plana implementacije Garancije za mlade.

Tijekom trogodišnje provedbe, od početka 2014. do kraja 2016. godine, kako u Hrvatskoj, tako i u drugim članicama EU, uočeni su prvi pozitivni učinci, ali i prve teškoće u provedbi. Na temelju prikupljenih podataka o učincima provedbe GZM-a u svim državama članicama te temeljem nalaza Europskog revizorskog suda o provedbi programa GZM-a u 7 država članica, jedna od kojih je bila i RH, Europska komisija je 4. listopada 2016. godine objavila Komunikaciju pod nazivom Tri godine provedbe Garancije za mlade i Inicijative za zapošljavanje mladih . Komunikacija je ukazala na uspješne elemente provedbe, posebno u vidu provedbe velikih reformskih procesa, ali i na potrebu za osnaživanjem provedbe Garancije za mlade. Temeljem Komunikacije, Vijeće EPSCO je na sjednici održanoj 08. prosinca 2016. godine usvojilo i Zaključke Vijeća o provedbi Garancije za mlade i Inicijative za zapošljavanje mladih . U zaključcima se, između ostaloga, ističe velika važnost nastavka provedbe, ali i financiranja mjera Garancije za mlade te su dane smjernice kako bi nastavak provedbe ove važne inicijative bio što kvalitetniji.

Uzevši u obzir preliminarne nalaze Europskog revizorskog suda o rezultatima provedbe programa GZM-a u RH, zaključke izviješća o provedbi Plana implementacije Garancije za mlade u 2014. i u 2015. godini te posebno nalaze i preporuke Vanjske evaluacije mjera aktivne politike zapošljavanja koju je 2015. godine proveo Hrvatski zavod za zapošljavanje, donesena je odluka o redefiniciji Plana implementacije. Redefiniranjem se želi postići bolja preglednost mjera i reformi, veća usklađenost mjera s ciljnim skupinama i glavnim ciljem Preporuke, te olakšati praćenje provedbe mjera, čime bi se omogućila i veća transparentnost provedbe predviđenih mjera i refo

1. UVOD

1.1. DEFINICIJA MLADE OSOBE U STATUSU NEET, KVALITETE I TRENUTKA PRIHVAĆANJA PONUDE TE TRENUTKA ULASKA I IZLASKA IZ GARANCIJE ZA MLADE

1.1.a NEET osobe u RH

Statistika vezana uz zaposlenost i nezaposlenost opisuje tržište rada na način da pruža podatke o osobama koje imaju posao i osobama koje su aktivne u potrazi za poslom. Međutim, analiza sudjelovanja na tržištu rada za mlade osobe je nešto drugačija, posebno stoga što :

 veliki broj mladih osoba u dobi od 15 do 24 godine još uvijek pohađaju školu ili se obrazuju na višoj/drugoj razini;

 postoji skupina mladih osoba koje još nisu u radnom odnosu (nezaposleni su ili ekonomski neaktivni), ali pri tome nisu u obrazovanju.

Udio mladih ljudi koji nisu zaposleni i ne obrazuju se, dalje se može podijeliti na one mlade osobe koje su nezaposlene i one koje se smatraju ekonomski neaktivnima (drugim riječima, oni nemaju posao niti ga aktivno traže). Bez obzira na aktivnost prilikom traženja posla, svi su oni u fokusu provedbe Garancije za mlade te se skraćeno nazivaju mladim osobama u statusu NEET (engl. Not in Employment, Education or Training ).

Uspostavom  Garancije za mlade nastoji se spriječiti ulazak mlade osobe u NEET status , odnosno nastoji se potaknuti uspostava takvog sustava podrške u svim državama članicama koji će omogućiti da, sukladno tekstu Preporuke o uspostavi Garancije za mlade: „ sve osobe mlađe od 25 godina dobiju kvalitetnu ponudu za posao, nastavak obrazovanja, naukovanje ili pripravništvo u roku od četiri mjeseca od gubitka radnog mjesta ili prestanka formalnog obrazovanja .“

Člankom 16. Uredbe EU br. 1304/2013 o Europskom socijalnom fondu države članice mogu na dobrovoljnoj osnovi odlučiti proširiti ciljanu skupinu kako bi obuhvatili i osobe mlađe od 30 godina, što je RH i učinila.

U kontekstu provedbe mjera Garancije za mlade u RH NEET osobama (engl. NEET - Not in Employment, Education or Training ) smatramo osobe u dobnoj skupini od 15 do 29 godina, koje ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih. Time mogu biti korisnici mjera Garancije za mlade, i to na način da ispunjavaju sva tri navedena kriterija:

 NE RADE – smatraju se nezaposlenom osobom u skladu s propisima koji reguliraju područje posredovanja pri zapošljavanju i prava za vrijeme nezaposlenosti te propisima koji reguliraju radne odnose.

 NISU U SUSTAVU REDOVITOG OBRAZOVANJA - u skladu s propisima koji uređuju djelatnost osnovnog, srednjeg ili visokog obrazovanja.

 NISU U SUSTAVU OBRAZOVANJA ODRASLIH - u skladu s propisima koji uređuju područje obrazovanja odraslih, a riječ je o obrazovnim programima za stjecanje cjelovite i djelomične kvalifikacije koji obuhvaćaju i programe osposobljavanja, usavršavanja ili specijalističkog usavršavanja, te koji nisu u mjeri osposobljavanja na radnom mjestu, na koje ih je uputio ili o kojima ih je obavijestio Hrvatski zavod za zapošljavanje, bez obzira na izvor financiranja.

Razlikujemo dvije podskupine mladih u NEET statusu i to:

1. Nezaposleni – mladi koji su prijavljeni u službenu evidenciju nezaposlenih osoba.

2. Neaktivni – mladi koji nisu u sustavu redovitog obrazovanja, ne rade i pri tome nisu registrirani u evidenciji nezaposlenih osoba HZZ-a

1.1.b Određivanje kvalitete ponude

KVALITETNOM PONUDOM mjere GZM smatramo sve ponude kojima se osoba u statusu NEET unutar 4 mjeseca od prijave u evidenciju nezaposlenih osoba uključuje u rad, sustav redovitog obrazovanja ili obrazovanja odraslih kako je opisano u definiciji NEET osobe, sukladno pozitivnim propisima koji reguliraju navedena područja.

1.1.c Trenutak prihvaćanja ponude

TRENUTKOM PRIHVAĆANJA PONUDE ZA POSAO TE ZA PRIPRAVNIŠTVO ILI VJEŽBENIŠTVO smatramo datum prijave na obvezna osiguranja,  j. dan od kada teku prava po osnovi zaposlenosti.

TRENUTKOM PRIHVAĆANJA PONUDE OBRAZOVANJA/OSPOSOBLJAVANJA smatramo stvarni datum početka obrazovanja.

TRENUTKOM PRIHVAĆANJA PONUDE ZA STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD BEZ ZASNIVANJA RADNOG ODNOSA smatramo datum prijave na obvezna osiguranja.

1.1.d Trenutak ulaska/izlaska u GZM

Ulaskom u Garanciju za mlade smatra se datum prijave u službenu evidenciju nezaposlenih osoba , bez obzira na vrijeme provedeno u nezaposlenosti i/ili neaktivnosti i/ili vremenu proteklom od završetka redovnog obrazovanja prije prijave u evidenciju nezaposlenih osoba.  

Izlaskom iz Garancije za mlade smatra se izlazak iz evidencije nezaposlenih osoba, zapošljavanje ili uključivanje u obrazovanje/osposobljavanje te izlazak iz dobne skupine (navršavanje 30. godine života prije ulaska u intervenciju/aktivnost).

Svaka mlada osoba može imati više ulazaka i izlazaka iz Garancije (odnosno evidencije nezaposlenih osoba). Za ulazak u Garanciju bitna je dobna granica osobe, odnosno mlada osoba može koristiti mjere Garancije za mlade sve do navršene 30. godine života .

Svakim novim ulaskom u evidenciju (ili vraćanjem iz obrazovanja/osposobljavanja nezaposlenih) osoba ponovo ulazi u Garanciju i za nju ponovo počinje teći rok od 4 mjeseca za provedbu aktivnosti radi dobivanja daljnje kvalitetne ponude.

1.2. POLOŽAJ MLADIH NA TRŽIŠTU RADA U RH

1.2.a Nezaposlenost mladih

U 2016. godini nastavljeni su opći pozitivni trendovi na tržištu rada: registrirana nezaposlenost, kao i ona anketna, nastavile su se sustavno smanjivati. U odnosu na 2015. godinu, 2016. godine registrirano je 44.046 nezaposlenih osoba manje, a prema Anketi o radnoj snazi (LFS) u 2016. godini anketna nezaposlenost je pala na 12,8% u odnosu na 16,3% koliko je iznosila u 2015. godini.

Kada su u pitanju mlade osobe, u razdoblju od 2013. do 2015. godine bilo je pozitivnih promjena koje su još snažnije nastavljene u 2016. godini, a RH se prema praćenju EK nalazi među državama članicama s najvećim pomacima u pogledu borbe protiv nezaposlenosti mladih . No usprkos tomu, stopa nezaposlenosti i dalje je među najvišima u EU te je potrebno nastaviti s provođenjem predviđenih reformi. Kretanja nezaposlenosti mladih je moguće vidjeti u sljedećoj tablici:

Tablica 1 – pregled kretanja nezaposlenosti mladih od 2013. do 2016. godine

Izvor podataka – EUROSTAT, HZZ

Za potrebe službene EU i RH statistike koja prikazuje kretanja na tržištu rada putem Ankete o radnoj snazi, još uvijek se uobičajeno prate podaci za dobnu skupinu mladih od 15 do 24 godine. Zbog navedenog je početkom kalendarske godine teže dobiti potpuniji uvid u kretanja na tržištu rada za prethodnu godinu za cjelokupnu skupinu mladih od 15-29 godina.

Stopa anketne nezaposlenosti mladih prikazuje broj nezaposlenih mladih kao postotak unutar ukupne radne snage mladih osoba. Ukupnu radnu snagu čine nezaposlene i zaposlene mlade osobe. U dobnoj skupini od 15 - 24 stopa nezaposlenosti pala je s 49,8 posto u 2013. na 30,5% u 2016. godini, odnosno smanjena je za čak 19,3 postotna boda, od čega je u prošloj godini (od 2015. do 2016. godine) smanjena za čak 13,3 postotna boda. Drugim riječima, u 2016. godini od svih mladih u dobnoj skupini od 15-24 koji sudjeluju na tržištu rada, njih 30,5% nije bilo zaposleno. Premda je europski prosjek nezaposlenosti mladih u 2016. godini bio na 18,8%, odnosno 11,7 postotnih bodova niži od RH stope, on je u odnosu na 2015. godinu smanjen za samo 1,5 postotni bod, što daje ohrabrenje RH da dostizanje europskog prosjeka, uz obveznu provedbu reforme obrazovanja te provedbe mjera za obrazovanje u okviru mjera GZM, predstavlja realan cilj. Za populaciju od 15 - 29 godina u trenutku izrade ovog dokumenta još nije bilo dostupnih podataka za 2016. godinu, no za cjelokupnu populaciju je već u 2015. godini bio vidljiv pad od 3 postotna boda u odnosu na godinu ranije. Ujedno je smanjena i stopa dugotrajno nezaposlenih mladih (koji na posao čekaju duže od 12 mjeseci), koja je pala za 3,1 postotna boda, s 18.4%  u 2013. na 15,3%  u 2105. godini.

Stopa NEET-osoba pokazuje udio mladih osoba koje nisu zaposlene te istovremeno ne sudjeluju u obrazovanju (redovitom obrazovanju ili obrazovanju odraslih) u odnosu na ukupnu populaciju mladih. Prema posljednjim dostupnim podacima za 2015. godinu, stopa NEET za dobnu skupinu od 15-29 bila je 20,1%, što znači da od ukupne populacije mladih od 15 do 29, u 2015. godini njih 20,1% više nije bilo u obrazovanju, ali pri tom nisu bili niti zaposleni. U odnosu na 2014. godinu, NEET stopa za dobnu skupinu 15-29 pokazuje pad od 2 postotna boda, no u dobnoj skupini 15-24 taj je pad još slabije izražen i iznosi samo 1 postotni bod za razdoblje od 3 godine. Međutim, moguće je primijetiti da se od 2008. do 2016. godine ukupan udio mladih od 15-29 u ukupnoj populaciji sustavno smanjuje za otprilike 0,2 postotna boda po godini te se smanjenje broja NEET osoba može povezati s negativnim demografskim trendom.

Promatrajući aktivnost u odnosu na traženje posla i raspoloživost za radom, u dobnoj skupini 15-24, od 18,5%  NEET-osoba u 2015. godini, njih 13,4%  je bilo nezaposleno , dok je njih 5,0% bilo neaktivno (nisu tražili posao). U ukupnoj dobnoj skupini 15-29, neaktivnost NEET-osoba je pala sa 7%  u 2013. na 5,8%  u 2015. godini. Grafički prikaz 1 pokazuje kretanje osoba u statusu NEET s obzirom na status aktivnosti pri traženju posla:

Grafički prikaz 1 – Usporedba kretanja stope NEET – RH/EU 28 (15-29 godina)

Izvor podataka - EUROSTAT

Navedeni podaci pokazuju trend smanjenja stope osoba u statusu NEET, ali i ukazuju na činjenicu da se u RH mladi nalaze u statusu NEET većinom zbog nezaposlenosti. Navedeno se može dvojako protumačiti: prvo, da stopa NEET u RH uvelike ovisi o dostupnosti radnih mjesta za mlade osobe ili drugo, da stopa ovisi o mogućnostima i zainteresiranosti dobne skupine 15-24 za nastavkom obrazovanja u višem stupnju. Istovremeno, vidljivo je da RH u odnosu na prosjek EU28 ima manje neaktivnih NEET osoba (onih koji ne traže posao ili ne žele raditi). Budući da ne znamo prave razloge zbog kojih se 5,8% mladih od 15-29 godina ne žele aktivirati na tržištu rada, kao niti prave razloge zbog kojih 14,3% mladih od 15-29 ne može pronaći posao, 2017. godine uspostavit će se sustav analize i praćenja osoba u NEET statusu. Stoga će u narednom razdoblju biti moguće pratiti i jasniju strukturu mladih koji ne sudjeluju u obrazovanju, niti su zaposleni te izvršiti odgovarajuće analize.

Prosječni broj registriranih nezaposlenih mladih, odnosno mladih prijavljenih u evidenciju HZZ-a, u dobnoj skupini 15 - 29 u razdoblju od 2013. do 2016. godine smanjen je za 44.659 osoba te je u 2016. nastavljen trend opadanja registrirane nezaposlenosti. Osim toga, udio mladih od 15 – 29 u apsolutnom broju registrirane nezaposlenosti u razdoblju od 2013. do 2016. godine smanjen je za 4,5 postotna boda te je u 2016. iznosio 28,3%. Ukoliko se u obzir uzmu populacijski podaci Eurostata, vidljivo je da je u razdoblju od 2013. godine u odnosu na 2016. godinu omjer mladih u ukupnoj populaciji smanjen za 0,67 postotnih bodova, čime se samo manji dio smanjenja udjela mladih u registriranoj nezaposlenosti može pripisati ovom negativnom demografskom trendu.

Prema obrazovnom statusu , u 2016. godini najviše registriranih nezaposlenih mladih osoba, čak 68,5%, imaju srednjoškolsko obrazovanje, dok je njih 20,6%  visoko obrazovano („ne-sveučilišna razina“/non-university degree, sveučilišna ili postdiplomska razina). U usporedbi s podacima za 2015., nezaposlenost mladih je pala za sve razine obrazovanja. Od svih skupina mladih najznačajniji pad zabilježen je među osobama sa srednjoškolskim obrazovanjem (za 21,4%) i osnovnim obrazovanjem (za 20,8%).

Mladi s niskom razinom kvalifikacija (razine 0-2 prema HKO-u) nalaze se u vrlo nepovoljnom položaju te je usporedbom podataka 2015. i 2016. godine vidljiv značajan porast njihovog udjela u dugotrajnoj nezaposlenosti (čine čak 42% u ukupnoj populaciji registriranih nezaposlenih mladih). Budući da je 2015. godine bio povećan broj korisnika mjere javnih radova koju tradicionalno koriste najugroženije skupine nezaposlenih osoba, može se zaključiti da je veći broj mladih s niskom razinom kvalifikacija u dugotrajnoj nezaposlenosti u 2016. godini rezultat manjeg ulaganja u mjeru javnog rada u 2016. Tablični prikaz podataka dostupan je u prilogu (Tablica 3).

Promatrajući položaj mladih osoba s invaliditetom koje su prijavljene u HZZ-u, vidljivo je da se u 2016. godini udio nezaposlenih mladih s invaliditetom u općoj populaciji nezaposlenih mladih blago povećao - s 2,8% na 3,6%. Također, najveći je udio osoba s invaliditetom koje imaju završeno srednjoškolsko obrazovanje. Zabrinjava podatak da se udio mladih osoba s invaliditetom povećava ako se promatra dužina boravka u evidenciji HZZ-a te je čak 25,2% svih mladih koji su u evidenciji HZZ-a 5 i više godina upravo mlade osobe s invaliditetom. Navedeni udjeli povećavaju se iz dva razloga – zato što se blago povećan broj prijavljenih mladih osoba s invaliditetom, ali i zato što se ukupan broj nezaposlenih mladih osoba bez teškoća smanjuje većom brzinom. Tablični prikazi podataka o nezaposlenim osobama s invaliditetom dostupni su u prilogu (Tablice 3 i 4).

1.2.b Zaposlenost mladih

Prema podacima EUROSTAT-a, ukupan broj osoba koje rade prema anketi o radnoj snazi kontinuirano raste od 2014. do 2016. U populaciji mladih, tj. u dobnoj skupini od 15 do 29 godina, usporedbom 3. kvartala od 2014. do 2016. godine, vidljivo je da je tijekom 2015. godine broj mladih koji rade smanjen za 3,32%, da bi u 2016. godini porastao za čak 9,34%. Promatrajuću mlade prema dobnim skupinama, u 2016. moguće je uočiti da je u dobnoj skupini od 25-29 broj mladih koji rade smanjen za 5,14%, dok je broj mladih koji rade u dobnoj skupini od 15-24 porastao za nevjerojatnih 35,12%. Promatrajući razine obrazovanja mladih koji izjavljuju da rade, u 3. kvartalu 2016. godine najviše je porastao broj mladih od 15-24 godine na razini srednjoškolskog obrazovanja.

Stopa zaposlenosti govori o udjelu zaposlenih osoba u određenoj populaciji. Podaci za 2016. godinu su još uvijek nedostupni, no promatrajući podatke za 2014. i 2015. godinu vidljiv je blag porast stope zaposlenosti u ukupnoj populaciji mladih (15-29) – s 34,1% u 2014. godini na 34,8% u 2015. Porast stope zaposlenosti mladih tijekom 2015. godine, uz istovremeni pad ukupnog broja mladih osoba koje izjavljuju da rade, ukazuje na blago smanjene ukupne populacije mladih osoba. O populaciji mladih i utjecaju migracije na radnu snagu mladih bit će više riječi kasnije. Također je važno primijetiti da je stopa zaposlenosti mladih rasla istim intenzitetom kao stopa zaposlenosti ukupne populacije (15-64). Tablični prikaz podataka dostupan je u prilogu (Tablica 2).

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje krajem 2016. godine evidentirano je 1.440.188 zaposlenih (ukupan broj osiguranika). Udio mladih osoba 15-29 godina u navedenom broju  iznosi  254.692, odnosno 17,7%. U odnosu na 2015. godinu, kada je broj zaposlenih mladih osoba 15-29 godina bio 245.079, ovo je povećanje od 3,9%. Mladi 15-24 godine čine 6,7% ukupnog broja osiguranika, što je u usporedbi s 2015. godinom povećanje od 9,4%.

Od ukupnog broja zaposlenih mladih (15-29 godina), 48% ima sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme, dok 52% mladih radi na određeno vrijeme . U dobnoj skupini 15-24 godine udio ugovora na neodređeno vrijeme je nešto niži, 35,2%  mladih ove dobne skupine ima ugovor na neodređeno vrijeme, dok 64,8% radi na ugovor na određeno vrijeme.

Promatrajući razdoblje 2013.-2016., ukupan broj osiguranika bilježi konstantni rast od 2014. godine. Isti trend zabilježen je i u dobnoj skupini 15-29, dok broj zaposlenika u dobnoj skupini 15-24 bilježi stalni rast u cjelokupnom razdoblju.

1. siječnja 2015. godine uvedena je fiskalna olakšica za zapošljavanje mladih do 30 godina starosti na ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Poslodavac može navedenu olakšicu koristiti 5 godina. Ova mjera je istovremeno i podrška demografskoj i populacijskoj politici kroz osiguravanje radne i socijalne sigurnosti. Ukupan broj mladih koji su temeljem ove olakšice bili zaposleni na neodređeno vrijeme u 2015. godini bio je 33.508, dok je ukupan broj zaposlenih mladih osoba uz ovu olakšicu do kraja prosinca 2016. godine bio 57.988, što je povećanje za 24.480 osoba. Od toga broja, 7.102 mlade osobe su novozaposlene, dok je 50.886 mladih osoba korištenjem fiskalne olakšice dobilo ugovor na neodređeno vrijeme („prešli“ su s ugovora na određeno na ugovor na neodređeno vrijeme).

Tijekom 2016. godine iz evidencije nezaposlenih osoba zaposlene su ukupno 218.834 osobe. Od navedenog broja, temeljem radnog odnosa i drugih poslovnih aktivnosti zaposlena je 102.861 mlada osoba, što čini njihov udio od 47,1% u zapošljavanju na temelju radnog odnosa i drugih poslovnih aktivnosti. Od ukupnog broja zaposlenih mladih temeljem ugovora o radu i drugih poslovnih aktivnosti, 87.194 osobe, odnosno njih 86,7% zaposleno je temeljem ugovora o radu. Usporedbom s brojem evidentiranih osiguranika u HZMO-u, može se zaključiti da je 34,2% osiguranika prethodno bilo prijavljeno u evidenciji nezaposlenih pri HZZ-u. Također, u 2016. godini temeljem radnog odnosa i drugih poslovnih aktivnosti zaposleno je 1.389 mladih osoba s invaliditetom, od čega je temeljem ugovora o radu zaposleno njih 1.316. Mlade osobe su se u 2016. godini najčešće zapošljavale u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, nakon čega slijedi trgovina na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikala te na trećem najčešćem mjestu prerađivačka industrija. Također, moguće je primijetiti da se gotovo polovina mladih najčešće zaposli u roku od 3 mjeseca (njih 47,8%) te većina mladih koji se zaposle iz evidencije HZZ-a na zaposlenje čekaju 6 mjeseci (njih 71,5%). Međutim, gotovo 10% mladih na zaposlenje je čekalo više od godinu dana. Također, ukupno zapošljavanje mladih temeljem ugovora o radu iz evidencije HZZ-a u 2016. godini smanjeno je za 4,5% (Tablični prikazi podataka dostupni su u prilogu, u tablicama 6 i 7).

U 2016. godini ukupno je bilo 70.728 korisnika mjera aktivne politike zapošljavanja, od čega je 63,8% korisnika mjera, odnosno njih 45.118, bilo mlađe do 29 godina. Sveukupno je tijekom 2016. godine u mjere aktivne politike zapošljavanja novouključeno 37.707 osoba, od čega 59,1%, odnosno 22.290, mladih osoba do 29 godina. Najveći broj mladih koristilo je mjeru Stručno osposobljavanje za rad , njih 13.613 osoba, od čega je zabilježeno nešto više novih korisnika u dobnoj skupini 15-24 u odnosu na dobnu skupinu 25-29 godina. U 2016. godini 6.603 mlade osobe bile su uključuje u neku od mjera za zapošljavanje (mjere za poticanje zapošljavanja, samozapošljavanje i javni radovi) te se usporedbom s podacima HZMO-a dobiva podatak da je udio mjera u ukupnom zapošljavanju mladih tek 2,6%. Tablični prikaz podataka nalazi se u prilogu, u Tablici 8.

1.2.c Osnovni pokazatelji zapošljavanja mladih u inozemstvu

Promatrajući podatke EUROSTAT-a o udjelu populacije mladih od 2008. do 2016. godine, moguće je primijetiti da se ukupan udio mladih od 15-29 sustavno smanjuje za otprilike 0,2 postotna boda po godini. Udio mladih nešto je jače smanjen između 2015. i 2016. godine - za 0,3 postotna boda. Ako se pretpostavi da se populacija iz demografskih razloga smanjuje za 0,2 postotna boda godišnje, preostalih 0,1 moguće je pripisati emigraciji. Preneseno u brojke, populacija mladih od 15-29 od 2015. do 2016. godine smanjena je za 15,966 osoba, što znači da se može pretpostaviti da je oko 5,000 mladih osoba emigriralo . Važno je naglasiti da se u Republici Hrvatskoj trenutno pitanje migracija stanovništva ne prati na cjelovit način, nego je ono podijeljeno među različitim institucijama.

Podaci o migraciji stanovništva RH, kako je prati DZS , ukazuju na sljedeće:

•2013. u Hrvatsku se doselilo 10.378 osoba, dok se 15.262 odselilo (migracijski saldo: -4.884)

•2014.u Hrvatsku se doselilo 10.638 osoba, dok se 20.858 odselilo (migracijski saldo: -10.220)

•Broj mladih od 15-29 koji se 2014. doselio u Hrvatsku iznosi 3.447, dok se 5.149 odselilo (migracijski saldo: -1.702), a mladi čine 24,7% ukupnog broja iseljenih osoba te 32,4% ukupnog broja useljenih osoba.

•2015. najčešće zemlje u koje se hrvatski državljani iseljavaju su: Njemačka (12.264), Srbija (3.235), Austrija (3.208), Bosna i Hercegovina (2.501) te Italija (1.288)

•a najčešće zemlje iz kojih se useljava u Republiku Hrvatsku su: Bosna i Hercegovina (3.804; od toga 2.811 hrvatskih državljana), Njemačka (1.770; od toga 1.312 hrvatskih državljana) te Srbija (1.038; od toga 632 hrvatska državljana).

Prema podacima koje vodi HZZ , a koji provodi aktivnosti informiranja i posredovanja za poslove u inozemstvu, od ulaska Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013. do kraja prosinca 2016. godine 14.385 osoba, koje su bile prijavljene u evidenciji HZZ-a, su se zaposlile u inozemstvu. Od ukupnog broja zaposlenih, najveći broj se zaposlio u Njemačkoj (9.452), Austriji (1.725), Italiji (412), Panami (312) te Sloveniji (297). Najveći broj osoba koje su se zaposlile u inozemstvu imaju završenu srednju školu (9.722), dok završenu osnovnu školu ima 2.557, a fakultetsko obrazovanje ima 1.726 osoba.

Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju do kraja prosinca 2016. godine, 4.297 mladih osoba od 15-29 (koje su bile prijavljene u evidenciji HZZ-a) se zaposlilo u inozemstvu. Mladi do 29.g. čine 29,9% ukupnog zapošljavanja u inozemstvu. Od ukupnog broja zaposlenih, najveći broj se zaposlio u Njemačkoj (2.691), Austriji (462), Irskoj (108), Sloveniji (104), te Panami (98). Najveći broj mladih koji su se zaposlili u inozemstvu imaju završenu srednju školu  (3.231), dok fakultetsko obrazovanje  ima 1.156 osoba.

U 2016. godini u inozemstvu se zaposlilo 1.472 mladih u skupini 15-29. Mladi do 29.g. čine 30,1% ukupnog zapošljavanja u inozemstvu. Od ukupnog broja zaposlenih, najveći broj se zaposlio u Njemačkoj (929), Austriji (145), Irskoj (50), Panami (40), te Sloveniji (31). Najveći broj mladih koji su se zaposlili u inozemstvu imaju završenu srednju školu (1.095), dok fakultetsko obrazovanje imaju 292 osobe.

1.2.d Mladi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti

Osim statističkih podataka o nezaposlenosti mladih, istraživanje pod nazivom „Potrebe, problemi i potencijali mladih u Hrvatskoj“ koje je objavljeno u siječnju 2015. godine, ukazuje da mladi sami doživljavaju nezaposlenost kao najveći problem svoje skupine, jer izravno utječe na mogućnost osamostaljivanja, planiranja budućnosti, izgradnje vlastitih vještina i sposobnosti te obogaćivanja vlastitog obrazovanja.

Nadalje, Hrvatska ima jednu od najviših stopa osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti u EU, na razini od 29,3% 2014. godine, za mlade u dobi od 15-29 (EUROSTAT) . Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014. – 2020.) izdvaja četiri skupine u najvećem riziku: djeca i mladi, starije osobe i umirovljenici, nezaposleni i osobe s invaliditetom. Uzroci siromaštva i socijalne isključenosti obično su višedimenzionalni, a rizične kategorije često se preklapaju.

Danas postoji veliki broj mladih koji se nalaze u riziku od socijalne isključenosti, koji nužno ne spadaju u postojeću klasifikaciju manjinskih skupina (mladi Romi, mladi s invaliditetom, mladi iz sustava alternativne skrbi i dr.). Suvremeni problemi, kao što su veliki postotak nezaposlenosti mladih u Republici Hrvatskoj, produljenje vremena ovisnosti o roditeljima, dovode do pojave sve većeg broja mladih koji se nalaze u riziku od socijalne isključenosti sukladno kategorijama obrazovanja, stanovanja, zapošljavanja, siromaštva i zdravstvene skrbi.

Zbog velike razlike u karakteristikama mladih koji se nalaze u riziku od socijalne isključenosti, potreban je angažman brojnih sustava potpore. Stoga je važno koordinirano djelovanje svih dionika na različitim razinama društva i u različitim područjima, a posebice u područjima zapošljavanja i obrazovanja, gdje se javljaju najveći rizici. Kao sve značajniji pružatelji preventivnih usluga i usluga potpore mladima u riziku od socijalne isključenosti javljaju se organizacije civilnog društva . Tu je prije svega važno prepoznati ulogu udruga mladih i za mlade te rad s mladima na lokalnoj razini koji značajno doprinosi razvoju vještina i povećanju zapošljivosti mladih, posebice onih koji su najudaljeniji od tržišta rada.

1.2.e Mladi u riziku od napuštanja obrazovanja

Prema statistici Eurostata, u Republici Hrvatskoj stopa ranog napuštanja obrazovanja iznosi 2,8%, što je čini najnižom u odnosu na prosjek EU-a od 10,8%.

Sukladno Analizi stanja  u sustavu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja , koja je provedena 2014. godine, 70,7% redovnih učenika srednjih škola u Republici Hrvatskoj, odnosno njih približno 140.000, bilo upisano u neki od 279 strukovnih nastavnih programa.

Osim toga, prisutan je i trend prelaska većeg broja škola na tzv. "klasičan model" obrazovanja za obrtništvo i industriju u kojima se veći broj sati praktične nastave izvodi u školama. To je posljedica složene gospodarske situacije, propadanja obrta i pravnih osoba, nemotiviranosti izvođača praktične nastave te slaboga interesa poslodavaca za licenciranje, a s kojima učenik sklapa ugovor o naukovanju.

Prema navedenoj analizi, u Republici Hrvatskoj je 2014. bilo 299 ustanova za strukovno obrazovanje koje u prosjeku imaju po 400 učenika, u prosječno 10 različitih programa obrazovanja, što je iznimno zahtjevno u financijskom, kadrovskom i organizacijskom smislu. Zbog kadrovskih zahtjeva i zahtjeva za određenim standardom opremljenosti, strukovni programi su skupi, a ustanove za strukovno obrazovanje trebaju značajnu pomoć u prilagodbi i promjeni ponude programa.

Strukovno obrazovanje i osposobljavanje u Republici Hrvatskoj priprema učenike za uključivanje na tržište rada, ali i za nastavak obrazovanja na visokim učilištima (četverogodišnji i petogodišnji strukovni programi). Analiza upisa na studijske programe visokih učilišta u Republici Hrvatskoj na osnovu rezultata ispita državne mature u razdoblju od akademske godine 2010./2011. do 2013./2014. pokazala je da78,08% učenika četverogodišnjih strukovnih škola uspješno polaže ispite državne mature i da 60,7% učenika strukovnih škola upisuje studijske programe visokih učilišta. U razdoblju od 2010. do 2015. godine podaci HZZ-a pokazuju da se najveći broj registriranih nezaposlenih osoba, prosječno 58%,odnosi na osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem, točnije osobe sa završenim strukovnim obrazovanjem u trajanju od jedne do četiri godine. Međutim, nisu se provodile sustavne sveobuhvatne analize koje bi istražile povezanost obrazovanja i potreba tržišta rada kroz višegodišnje razdoblje. Značajan pomak napravljen je izradom profila sektora (ASOO, 2012.) i uspostavom alata HKO-a.  

Visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj karakterizira dugo trajanje studija i visoka stopa odustajanja od studija. Pokazatelji govore da oko 40% studenata ne završe upisani studij. Rezultati ankete provedene 2014. godine, pokazuju da se kao glavni razlozi odustajanja od studiranja navode odabir pogrešnog studijskog programa (gotovo 35 %),  ežina studija (nedostatak ključnih kompetencija) 21 %, dok 10 % studenata odustaje zbog loših materijalnih uvjeta. Nejednaki pristup obrazovanju i visoka stopa odustajanja posebno su vidljivi kod studenata nižeg socioekonomskog statusa s obzirom da su suočeni s većim financijskim i radnim obvezama. Očekivani upis takvih studenata u visoko obrazovanje puno je niži, a vjerojatnost prekida školovanja veća. Analizom prema vrsti studija, niska stopa završnosti visokog obrazovanja i visoka stopa odustajanja posebno su vidljivi u znanstvenim, tehnološkim, inženjerskim i matematičkim (STEM) područjima te u informacijsko-komunikacijskom području. Pružanjem „druge prilike“ na individualnoj razini, omogućilo bi se onim studentima koji su jednom odustali od studija i koji se nalaze u NEET skupini, uspješnu reintegraciju u sustav visokog obrazovanja s ciljem završetka studija i stjecanja više razine kvalifikacije.

Usprkos tome što u Republici Hrvatskoj ne postoji centralna evidencija o studentima koji odustaju od studija, takvim podacima raspolažu visoka učilišta koja će biti ključni suradnici Ministarstvu znanosti i obrazovanja u provedbi mjera usmjerenih na osobe koje su odustale od studija.

1.3. PREPORUKE O PROVEDBI GARANCIJE ZA MLADE NAKON 2016. GODINE

1.3.a Postupak praćenja i prikupljanja podataka

Praćenje provedbe Garancije za mlade slojevit je i zahtjevan zadatak, budući je potrebno pratiti kako kvantitativne, tako i kvalitativne aspekte učinaka provedbe sveobuhvatne politike. Stoga se provedba GZM prati na nacionalnoj, ali i na razini EU.

Na nacionalnoj razini, prate se većinom kvantitativni aspekti provedbe putem pripreme mjesečnih izviješća tijela koja provode pojedine mjere te sumarno, putem Godišnjeg izvješća o provedbi GZM-a . Godišnje izvješće prikazuje kretanje stanja aktivnosti mladih na tržištu rada u protekloj godini (pokazatelje o nezaposlenosti, zaposlenosti, NEET statusu ) te status provedbe mjera i reformi kroz broj osoba uključenih u pojedinu mjeru i financijske pokazatelje vezane uz utrošak sredstava po pojedinoj mjeri. Kako bi praćenje provedbe bilo što kvalitetnije, Savjet za praćenje implementacije GZM izradit će prijedlog izvještavanja za razdoblje 2017.-2018. godine. Mjere koje RH provodi prate se i na nacionalnoj razini, na način kako je predviđeno planom provedbe pojedine mjere, odnosno strateškim dokumentom kojim je pojedina mjera usvojena.

Kvalitativni aspekt provedbe mjera na nacionalnoj razini dijelom je popraćen 2016. godine putem Vanjske evaluacije mjera Aktivne politike zapošljavanja za razdoblje od 2010. do 2013. godine . U sklopu evaluacije uspješnosti provedbe mjera dane su preporuke za poboljšanjem mjera, kako bi nastavak njihove provedbe bio što učinkovitiji u odnosu na ciljane skupine, na trenutne potrebe tržišta rada te kako bi se izbjegao učinak „mrtvog tereta“.

Na razini EU provedbu GZM-a prati Odbor za zapošljavanje Vijeća EU (EMCO) pomoću multilateralnog nadzora u okviru Europskog semestra . Na kvantitativnoj razini uspoređuju se pokazatelji o nezaposlenosti, zaposlenosti i NEET statusu u odnosu na prethodne godine. Radi praćenja kvalitativne provedbe, EMCO je 2014. godine pripremio Okvir pokazatelja za praćenje GZM te Metodološki priručnik kojima se analizira  uspješnost Garancije za mlade u smislu uključivanja mladih NEET osoba u zapošljavanje, pripravništvo, naukovanje ili nastavak obrazovanja u roku od 4 mjeseca od ulaska u NEET status. Na temelju prikupljenih informacija (za 2014. i 2015. godinu), radna skupina EMCO Ig (Indikator grupa) nadopunjava Okvir i Priručnik, kako bi se provedba GZM mogla kvalitetno pratiti te kako bi se rezultati provedbe mogli uspoređivati na razini EU. Zbog velikog broja različitih mjera i intervencija država članica te zbog različitih zakonodavnih okvira i pristupa provedbi Preporuke o uspostavi GZM, jedinstvena metodologija još uvijek nije usuglašena. Tijekom 2017. godine očekuje se daljnje unapređenje Okvira i pripadajućeg Metodološkog priručnika, što bi trebalo  olakšati praćenje uspješnosti GZM u pojedinoj DČ. Također, očekuje se objava zasebnog odjeljka na web stranici Europske komisije, Uprave za zapošljavanje, s konkretnim podacima o provedbi GZM prikupljenih na ovaj način.

  2. IMPLEMENTACIJA GARANCIJE ZA MLADE U REPUBLICI HRVATSKOJ

2. 1 PROVEDENE REFORME I FORMULACIJA NACIONALNE GARANCIJE ZA MLADE

Svako tijelo čije su mjere sadržane u Planu implementacije detaljno je analiziralo mjere sadržane u dosadašnjem Planu implementacije. Temeljem dosadašnjih izviješća i rezultata provedbe određeno je koje će se mjere provoditi i koje će stoga biti uvrštene u novi Plan implementacije, a uz definiran ishod mjere, odnosno indikator praćenja te postavljene mehanizme praćenja i redovite evaluacije. Način praćenja čitavog Plana implementacije dogovorit će Savjet za praćenje implementacije GZM.

RH je u razdoblju od 2014. do kraja 2016. godine učinila brojne pozitivne korake kako bi se omogućila provedba Garancije za mlade. U Komunikaciji EK Tri godine provedbe Garancije za mlade i Inicijative za zapošljavanje mladih RH je istaknuta kao primjer država koje zbog uspostave GZM provode tzv. ubrzane reforme, odnosno u kojima je uspostava GZM prvenstveno utjecala na ubrzavanje razvoja relevantnih politika.

Preustrojen je rad HZZ-a na način da su izdvojeni procesi savjetovanja i rada s mladima te su osposobljeni posebni Savjetnici za mlade . Također, radi povećanja učinkovitosti mjera APZ-a provedena je vanjska evaluacija te su dane preporuke za novi ciklus mjera. Nadalje, uspostavljeni su Centri za informiranje i savjetovanje o karijeri (CISOK) kao novi oblik pružanja usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja, a koji obuhvaća i osobe koje nisu prijavljene u evidenciji HZZ-a. CISOK centri su prepoznati kao središnja mjesta za aktivnosti obuhvata NEET-osoba , a razvijeni su i prilagođeni u skladu s posebnim potrebama ciljane skupine i lokalnim/regionalnim stanjem na tržištu rada. Aktivnosti CISOK centara  obuhvaćaju samopomoć, e-usluge, kratke asistirane usluge i usluge individualnih savjetovanja. E-usluge dostupne su putem portala e-usmjeravanje , koji uključuje alate za samo-procjenu, informacije o zanimanjima, informacije o slobodnim radnim mjestima, mogućnostima za obrazovanje i drugo. Stvaranjem IT aplikacije za CISOK centre omogućeno je praćenje broja NEET osoba koje nisu registrirane kao nezaposlene pri HZZ-u, ali su uključene u aktivnosti CISOK-a. U 2016. godini usluge CISOK centara koristilo je 200 neaktivnih osoba koje pripadaju NEET skupini i 2.519 aktivnih osoba koje pripadaju NEET skupini (prijavljenih u evidenciju HZZ-a). Podaci o korisnicima prikupljeni su od strane CISOK savjetnika putem CISOK aplikacije.

Nadalje, radi identifikacije neaktivnih NEET osoba i daljnjeg razvoja aktivnosti koje su predviđene za prevenciju i obuhvat osoba u NEET statusu, MRMS je započeo s provedbom projekta „ Uspostava sustava praćenja NEET osoba “, a prvi podaci očekuju se na proljeće 2017. godine. Ovim će se projektom uspostaviti razmjena podataka HZMO-a, HZZ-a te podataka o učenicima i studentima iz baza MZO-a čime će biti moguće utvrditi u kojem trenutku i na kojoj razini obrazovanja mladi „ispadaju iz sustava“. Podaci će se razmjenjivati na razini OIB-a pa će omogućiti i širi demografski prikaz kako registrirane, tako i neaktivne NEET populacije. Razmjena podataka na taj način omogućiti će jasan uvid u brojnost te osnovne karakteristike NEET populacije, što će značajno olakšati ciljanje mjera za specifične potrebe pojedine podskupine mladih u NEET statusu.

MDOMSP je provedbom Nacionalnog programa za mlade osnaživao pružanje informacija mladima i rad udruga mladih i za mlade. Osnaživanjem mreže regionalnih info-centara za mlade potiče se pružanje informacija vezanih uz mogućnosti obrazovanja, osposobljavanja i zapošljavanja, neformalnog obrazovanja te programa za stjecanje novih vještina i kompetencija kako bi se povećala zapošljivost mladih. Koristeći razne medijske alate, info-centri promoviraju obrazovanje, obuku i zapošljavanje. Osnaživanjem udruga mladih i za mlade za rad s mladima financirano je sedam projekata nevladinih udruga za provođenje različitih programa za rad s mladima u statusu NEET. Ovi programi su provedeni na lokalnoj razini u suradnji sa školama, centrima za socijalnu skrb, lokalnim uredima HZZ-a, itd. Aktivnosti uključuju poticanje i uključivanje u sustave edukacije, osposobljavanja i zapošljavanja. Dio aktivnosti usmjeren je na povećanje stjecanja kvalifikacija te motiviranje mladih kojima prijeti rizik od socijalnog isključivanja na aktivno sudjelovanje na tržištu rada (savjetovanje za posao, potpora u potrazi za poslom, priprema za razgovore za posao te edukacija u komunikacijskim i prezentacijskim vještinama).

Uspostavljen Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO), kao ključni instrument u reformi obrazovanja kojim se uređuje sustav kvalifikacija u Republici Hrvatskoj te unapređuju obrazovni programi na način da se usklađuju s potrebama tržišta rada. Tim se postupkom nastoji kvalifikacije učiniti razumljivijima i lakše usporedivima s europskim standardima poslodavcima, obrazovnim ustanovama, radnicima i učenicima, time povećavajući mogućnost mobilizacije osoba u NEET statusu u daljnje obrazovanje ili zaposlenje. Hrvatski kvalifikacijski okvir odnosi se na sve aspekte i aktivnosti u Republici Hrvatskoj, vezane za priznavanje ishoda učenja i uspostavu mehanizama kojima se povezuje obrazovni sustav na svim razinama sa tržištem rada i društvom u cjelini. Hrvatski kvalifikacijski okvir uključuje razvoj i provedbu institucionalnih postupaka i procesa koji se odnose na osiguravanje kvalitete, ocjenjivanje i dodjelu kvalifikacija. Također, Hrvatski kvalifikacijski okvir je povezan s Europskim kvalifikacijskim okvirom (EQF – European Qualifications Framework ) koji je zamišljen kao zajednički referentni okvir koji će pomoći državama članicama, obrazovnim ustanovama, poslodavcima i pojedincima da usporede kvalifikacije diljem Europe i iz različitih obrazovnih sustava. Europski kvalifikacijski okvir nužan je alat za mobilnost radne snage u Europskoj uniji te za poticanje mobilnosti u svrhu učenja i obrazovanja.

Radi osiguravanja kvalitete i transparentnosti, temeljem Zakona o HKO-u i Pravilnika o Registru HKO-a, Ministarstvo znanosti i obrazovanja je uspostavilo Registar HKO-a sa sustavom vođenja podataka o skupovima ishoda učenja, programima za stjecanje i/ili vrednovanje skupova ishoda učenja, standardima zanimanja, standardima kvalifikacija i programima za dodjelu kvalifikacija te drugim podacima od interesa, s ciljem njihova povezivanja i usklađivanja. Upravo će Registar HKO-a služiti kao sredstvo kojim se jamči kvaliteta primjene HKO-a te kvaliteta obrazovne ponude u Republici Hrvatskoj.

MRMS je kao sunositelj HKO-a započeo s pripremnim aktivnostima za unapređenje web-sučelja za potrebe daljnjeg razvoja alata HKO-a koji će na nacionalnoj razini temeljem obrade i povezivanja postojećih podataka HZZ-a, HZMO-a, MZO-a i DZS-a  e drugih relevantnih podataka (analiza u tijeku) omogućiti jedinstveni sustav informacija o kretanjima na tržištu rada. Baza podataka će se koristiti za izradu profila sektora, analize tržišta rada, projekcije kretanja zaposlenosti, procjenu učinka politika zapošljavanja, obrazovanja i gospodarskog razvoja. Korisnici analiza koje će biti omogućene ovim podacima bit će ministarstva odgovorna za rad, gospodarstvo, obrazovanje i regionalni razvoj, predlagatelji standarda zanimanja, kao i svi dionici u sustavu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira.

Vlada Republike Hrvatske je 29. listopada 2015. donijela Odluku o donošenju Strategije cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere 2016. – 2020 . Strategijom su definirani glavni izazovi, prioriteti i ciljevi djelovanja temeljem kojih je u postupku izrade Akcijski plan provedbe za razdoblje od dvije godine, a izrađuje ga  Forum za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje, kao međuresorno koordinacijsko tijelo. Forum će temeljem godišnjih izvješća svih nositelja provedbe mjera ocjenjivati provedbu te predlagati izmjene i dopune za naredno razdoblje. Ciljevi i mjere Strategije stavljaju naglasak na različite ciljne skupine i na različite vrste usluga savjetovanja i podrške učenicima, studentima, doktorandima, poslijedoktorandima, nezaposlenima i zaposlenima u cilju povećanja zapošljivosti i razvoja vještina upravljanja karijerom te na usluge podrške usmjerene poslodavcima u upravljanju ljudskim potencijalima, posebice u uvjetima restrukturiranja.

U rujnu  2016. godine Vlada RH je donijela Program razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja 2016. - 2020 , a u prosincu 2016. godine ministar nadležan za obrazovanje donio je Akcijski plan za provedbu Programa razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (2016. – 2020.). Ovim programom Republika Hrvatska definirala je viziju za strukovnog obrazovanja i osposobljavanje do 2020. godine. Program je usmjeren na razvijanje sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koje će biti kvalitetno, učinkovito, privlačno i inovativno te koje će omogućiti stjecanje kompetencija za osobni i profesionalni razvoj, ali i za nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje.

U cilju unapređenja rada Savjeta, održano je više konzultacija s udrugama mladih i partnerima u provedbi GZM-a te je donesena odluka o osnivanju uže radne skupine Savjeta, koja će na puno operativnijoj razini moći provoditi i koordinirati aktivnosti. Očekuje se aktivna uloga svih članova, bolja međuresorna komunikacija, ali i unapređivanje komunikacije unutar samih središnjih tijela javne vlasti, jer se u proteklom razdoblju pokazalo da unutar ministarstava ne postoji odgovarajući protok informacija o GZM. Za potrebe bolje koordinacije proširen je i broj članova Savjeta za provedbu PIGZM s većom zastupljenošću predstavnika Ministarstva znanosti i obrazovanja, kao i predstavnika mladih.

Međutim, radi pune i kvalitetne provedbe GZM potrebno je nastaviti izgrađivati kapacitete i kvalitetu rada HZZ-a kao glavnog pružatelja usluga GZM te je potrebno nastaviti razvijati mjere i kapacitete drugih dionika u provedbi GZM kako bi se mladima pružile dodatne mogućnosti, posebno one vezane uz nastavak obrazovanja.

Svim navedenim reformama koje su u tijeku i onima koje se planiraju u narednom razdoblju unaprijedit će se uspostava GZM i time omogućiti da u Republici Hrvatskoj svaka mlada NEET osoba od 15 do 29 godina dobije kvalitetnu ponudu za posao, pripravništvo/vježbeništvo ili nastavak obrazovanja unutar 4 mjeseci od registracije nezaposlenosti.

2. 2. SHEMATSKI PRIKAZ USPOSTAVE SUSTAVA GZM

A. IZRAVNA PROVEDBA MJER A G ARANCIJE ZA MLADE

Mjerama GZM smatramo sve one mjere kojima mlada NEET osoba u roku od 4 mjeseca dobiva kvalitetnu ponudu. Praćenje uspješnosti mjera GZM prati MRMS kao koordinator GZM te Savjet za praćenje implementacije GZM putem:

 sastanaka Savjeta za provedbu Plana implementacije GZM,

 godišnjeg Izvješća o provedbi plana implementacije GZM i

 EMCO Okvira pokazatelja za praćenje GZM.

Rezultati i indikatori ishoda za cjelokupnu implementaciju YEI sredstava koja su dostupna za financiranje izravne provedbe mjera GZM utvrđeni su unutar ESF OPULJP 2014-2020, u sklopu investicijskog prioriteta (IP) 8.ii/IZM.

Grubom procjenom smanjenja stope NEET, odnosno broja NEET osoba u ukupnoj populaciji mladih za 2% u 2017. i 2018., može se izračunati da će određeni postupci, odnosno intervencije biti potrebne za ukupno 110.062 mladih osoba u 2017. te za 107.861 mladih osoba u 2018. godini . Jasnije procjene bit će moguće napraviti po uspostavi sustava praćenja NEET osoba, odnosno krajem 2017. godine, kada će se moći utvrditi i jasniji uzroci nesudjelovanja mladih na tržištu rada i/ili u obrazovanju. Izravna provedba GZM sastoji se od 2 seta mjera – prvog, koji je usmjeren na uključivanje mladih NEET osoba u tržište rada te drugog, usmjerenog na uključivanje mladih NEET osoba u obrazovanje. Za uključivanje u mjere, mlada osoba mora biti prijavljena u evidenciju HZZ-a, a mjere operativno provode HZZ (izravno, temeljem Smjernica za razvoj i provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja u RH za razdoblje 2015.-2017.) i MZO (posredno, putem relevantnih obrazovnih institucija).

1.1. Mjere za uključivanje u tržište rada

U ožujku 2017. godine Upravno vijeće HZZ-a usvojilo je novi paket mjera aktivne politike zapošljavanja, a mjere se provode sukladno Uvjetima i načinima korištenja sredstava za provođenje mjera u 2017. godini , u kojima su navedeni detaljni kriteriji vezani uz korištenje pojedine mjere.

Potpore za zapošljavanje su državne potpore koje se dodjeljuju s ciljem poticanja zapošljavanja nezaposlenih te su dostupne poduzetnicima koji djeluju profitno. Sufinanciraju se troškovi rada osobe koju poslodavac zapošljava do najviše 50% godišnjeg troška bruto II plaće radnika ili 75% za osobe s invaliditetom u periodu od 12 mjeseci. Javni rad je mjera čiji je program temeljen na društveno korisnom radu kojeg inicira lokalna zajednica ili organizacije civilnog društva. Cilj mjere je uključiti nezaposlene osobe u program aktivacije na poslovima društveno korisnog rada. Financira se 100% troška minimalne bruto plaće ili 50% troška minimalne bruto plaće, ovisno o skupini kojoj korisnik pripada. Mjera se može koristiti u periodu od 6 mjeseci (puno radno vrijeme), 9 mjeseci (6 mjeseci rada u punom radnom vremenu, a preostala 3 mjeseca u nepunom uz obvezno uključivanje u obrazovanje) ili 9 mjeseci u nepunom radnom vremenu za  korisnike zajamčene minimalne naknade.

Potpore za samozapošljavanje su državne potpore koje se dodjeljuju nezaposlenim osobama koje se odluče na pokretanje vlastitog posla, a prijavljene su u evidenciji nezaposlenih osoba. Na temelju poslovnog plana i izrađenog troškovnika dodjeljuje se potpora za period od 12 mjeseci. Prije i tijekom korištenja potpore osigurana je podrška savjetnika za samozapošljavanje.

Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa je mjera putem koje se osposobljavaju mlade osobe za rad na radnom mjestu u zvanju za koje su se obrazovale, a s ciljem stjecanja iskustva ili formalnog uvjeta za pristupanje stručnom/majstorskom ispitu. Mjera je usmjerena na mlade osobe sve do navršene 30. godine života. Mjera se može koristiti u periodu od 12 ili 24 mjeseca, a polazniku se isplaćuje novčana pomoć u iznosu od 2.620,80 kn, trošak polaganja stručnog/majstorskog ispita, te troškovi prijevoza koje isplaćuje poslodavac. Također, od 2017. godine postoji mogućnost dodatnog obrazovanja za vrijeme ove mjere, koje će se financirati isključivo iz državnog proračuna, iz posebnog računa koji uključuje i druga obrazovanja koja nisu planirana prilikom izrade financijskog plana za aktivnu politiku zapošljavanja, a primjenjuju se od 2017. godine. Slijedom navedenog, izraženi troškovi odnose se isključivo na trošak mjere stručnog osposobljavanja i ne uključuju sredstva za obrazovanje u ovoj mjeri.

2.2. Mjere za povratak u obrazovanje

Osposobljavanje na radnom mjestu je mjera čiji je cilj osposobiti nezaposlene osobe za stjecanje znanja i vještina na radnom mjestu potrebnih za obavljanje poslova tog istog radnog mjesta. Nakon osposobljavanja nezaposlena osoba stječe potvrdu poslodavca ili javnu ispravu o osposobljenosti. Za stjecanje potvrde poslodavca mjeru mogu koristiti nezaposlene osobe s najviše završenom srednjom školom koje nemaju radno iskustvo u poslu za koji će se osposobljavati dok za stjecanje javne isprave o osposobljenosti mjeru koriste nezaposlene osobe bez kvalifikacija ili sa završenom osnovnom školom koje nemaju radno iskustvo u poslu za koji će se osposobljavati. Najduže trajanje mjere je 6 mjeseci.

Obrazovanje nezaposlenih je mjera unutar koje se nezaposlene osobe uključuje u programe stručnog osposobljavanja, prekvalifikacije i usavršavanja u obrazovnim ustanovama kako bi se osposobili za zanimanja koja su trenutno tražena na tržištu rada. Polazniku se isplaćuju troškovi prijevoza te novčana pomoć u visini od 50% minimalne plaće umanjene za doprinose za obvezna osiguranja te se također financiraju troškovi liječničkog pregleda ako je isti uvjet za upis u obrazovni program. Najduže trajanje obrazovanja je 6 mjeseci.

Mjera će se provoditi na dvije razine. Prva razina provodit će putem međusektorske suradnju s centrima za socijalnu skrb, zavodom za zapošljavanje, jedinicama lokalne samouprave i sl., čime će se detektirati mladi/pripadnici ranjivih skupina koji su (A) napustili sustav obrazovanja ili su (B) zbog nezavršenog obrazovanja i nedostatka potrebnih i očekivanih kompetencija izvan tržišta rada (dugotrajno nezaposleni). Provedbom druge razine omogućit će se mladima pripadnicima ranjivih skupina povratak u sustav obrazovanja i nastavak obrazovanja kroz stipendije koje će na temelju otvorenog poziva dodjeljivati Nacionalna zaklada za potporu učeničkom i studentskom standardu.

Planirane aktivnosti obuhvatit će obrazovanje pripadnika NEET skupine s neodgovarajućim ili niskim stupnjem obrazovanja u cilju ojačavanja njihove konkurentnosti na tržištu rada. Prijavitelji u ovom pozivu bit će  ustanove za obrazovanje odraslih. U svrhu utvrđivanja približnog broja polaznika, ustanove će koristiti statističku bazu HZZ-a u kojoj mogu naći detaljne podatke o broju nezaposlenih osoba prema dobi i obrazovanju ( http://statistika.hzz.hr/ ). Nakon što dobiju predviđena sredstva, prijavitelji u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje utvrđuju listu potencijalnih polaznika koji su već pri prijavi na HZZ i prošli proces informiranja o nastavku karijere. Sukladno obrazovnim programima koje ustanova ima (rješenje Ministarstva znanosti i obrazovanja za izvođenje programa na dan objave Poziva) pozivaju polaznike na uključivanje u program. Nakon što polaznik upiše obrazovni program i završi dvije trećine istoga (ukupna satnica programa), ustanova mu nudi pohađanje auto-škole, ukoliko zadovoljava socijalni kriterij i druge uvjete za upis u auto-školu. Trošak auto-škole ustanova traži pri prijavi Poziva za najviše za 30 polaznika. Programima za stjecanje skupova ishoda učenja temeljnih vještina mogu pristupiti svi pripadnici NEET skupine, bez obzira jesu li uključeni i u neki drugi obrazovni program financiran u sklopu ove mjere. Polaznicima će uz troškove obrazovanja biti pokriveni troškovi i prijevoza te opreme potrebne za sudjelovanje u programu.

MZO će navedenu mjeru provoditi kao otvoreni natječaj visokim učilištima za izradu programa namijenjenih privlačenju osoba koje su odustale od studija. Mjera bi se provodila u tri faze, od kojih bi u prvoj fazi visoka učilišta provodila istraživanje o studentima koji su napustili studij, i razlozima odustajanja od studija studij, a nalaze se u NEET statusu. Rezultati istraživanja bi se direktno koristili u provedbi aktivnosti dohvata („ outreach“ aktivnosti) identificiranih pojedinaca iz NEET skupine, te individualizirani pristup pružanja prilike za povratak u obrazovanje putem individualnog savjetovanja potencijalnih povratnika na studij. U drugoj fazi bi se putem vrednovanja prethodnog učenja na način prilagođen svakom od studenata iz ciljane skupine kreirao individualizirani put stjecanja i vrednovanja potrebnih znanja i vještina s ciljem uključivanja u redovni studij. Treća faza provedbe mjere bi podrazumijevala provedbu individualiziranih programa stjecanja i vrednovanja učenja i potpunu integraciju polaznika u visoko obrazovanje.

B. PODRŠKA USPOSTAVI SUSTAVA GZM

Sljedeći projekti provode se s ciljem osnaživanja kapaciteta sustava i dionika za provedbu mjera GZM, ali i s ciljem preventivnog djelovanja prilikom pristupa tržištu rada mladih u statusu NEET (kako bi se spriječila dugotrajna nezaposlenost), pružanjem relevantnih informacija o izboru karijere te pravima i obvezama koja proizlaze iz radnog odnosa i drugih oblika rada. Projekte operativno provode HZZ i MRMS, a planiraju se i sufinanciraju temeljem OPULJP 2014.-2020. godine, u sklopu investicijskog prioriteta (IP) 8vii.

Centar za zapošljavanje mladih je prostor u okviru HZZ-a u kojem se odvijaju sve usluge i aktivnosti s mladim nezaposlenim osobama po izvršenoj prijavu u evidenciju nezaposlenih osoba. U Centru rade savjetnici za mlade koji provode individualne i grupne aktivnosti s mladima, a također se održavaju predavanja i sastanci s gostima, poslodavcima, civilnim sektorom  i organizirani su u svim područnim i regionalnim uredima. Tokom 2013. godine osnovana su dva centra za mlade i to u Zagrebu i Splitu, u kojima su zaposleni posebno osposobljeni savjetnici za rad s mladim osobama, a u 2015. godini rad Centara za mlade organiziran je u svim područnim uredima Zavoda.

Mjera će se provoditi kao ESF projekt putem otvorenih poziva širokom krugu dionika, kroz 2 grupe predmeta nabave. Prva grupa predmeta nabave će se raspisati kao poziv konzorciju/skupini dionika koji moraju imati predstavnike sindikata i/ili poslodavaca, radi uspostave partnerskog pristupa u pružanju relevantnih informacija o pravima i obvezama mladima koji pristupaju tržištu rada, a koje proizlaze iz radnog odnosa te temeljem prijave u HZZ. Konzorcij će provedbom projekta osnažiti unutrašnje kapacitete za kontinuiranu suradnju s lokalnim obrazovnim institucijama/CISOK centrima/HZZ-om/udrugama mladih ili za mlade i sl. Druga skupina predmeta nabave podržat će izgradnju kapaciteta širokog kruga dionika za suradnju s HZZ-om u pružanju informacija i podrške mladima u statusu NEET o izboru karijere sukladno potrebama na tržištu rada. Prilikom izrade projektnog sažetka MRMS će provesti dodatne konzultacije s partnerima u Savjetu za provedbu PIGZM.

Mjera će se provoditi kao ESF projekt, a koji je ujedno i mjera u sklopu Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2014.-2017. godine. Provodit će se putem ograničenog poziva MRMS-u, putem kojeg će se stručnom analizom postojećih sustava pripravničkog rada, osposobljavanja na radnom mjestu te stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa utvrditi elementi uspješnog učenja uz rad te stvarne potrebe poslodavca za uspostavom sustava mentorstva, kao i usklađenost ponuda s Preporukom Vijeća o Kvalitativnom okviru za pripravništvo . Također, analizirat će se i predložiti modaliteti podrške poslodavcima prilikom uspostave mentorskih programa, kao i definirati načini praćenja (kvalitete) pripravništva izradom baze mentora. Mjera će se usmjeriti isključivo na ona učenja uz rad koja se događaju izvan redovitog obrazovanja, budući da MZO Programom razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (2016.-2020.) i provedbom pripadajućeg Akcijskog plana predviđa ulaganja u razvoj sustava učenja na radnom mjestu u sklopu sustava redovitog obrazovanja. Prilikom izrade projektnog sažetka MRMS će provesti dodatne konzultacije s partnerima u Savjetu za provedbu PIGZM.

Mjera će se provoditi kao ESF projekt putem otvorenih natječaja. Aktivnosti koje će se financirati ovisit će o rezultatima projekta Dubinske analize sustava mentorstva, a prilikom izrade projektnog sažetka MRMS će provesti dodatne konzultacije s partnerima u Savjetu za provedbu PIGZM.

C. PROVEDBA AKTIVNOSTI DOHVATA („ OUTREACH “ AKTIVNOSTI)

Aktivnosti dohvata novost su u provedbi politika za mlade u RH. Riječ „dohvat“ doslovna je prevedenica engleske riječi „ outreach “, a koristi se za opisivanje mjera kojima se određenu skupinu osoba nastoji privući u određenu aktivnost. U kontekstu provedbe GZM, aktivnosti dohvata odnose se na utvrđivanje brojnosti i karakteristika mladih osoba koje su u statusu NEET, a koje pri tom nisu evidentirane u HZZ-u. Međutim, RH do sada nije provodila aktivnu razmjenu podataka temeljem kojih bi bilo moguće utvrditi njihov pravi broj, razloge zbog kojih ne traže posao putem HZZ te koje su njihove profesionalne namjere (traženje posla, daljnje obrazovanja, korištenje mirovine prema posebnim propisima, briga o djeci/ukućanima i drugo). Ovdje prvenstveno govorimo o skupini neaktivnih NEET osoba, kojih je u 2015. godini bilo otprilike 5,7% u ukupnoj populaciji mladih od 15-29 godina.

Mjere dohvata posebno su važne u slučaju mladih koji se nalaze daleko od tržišta rada, a koje je potrebno dodatno motivirati kako bi se aktivirali. Zbog potpuno novog pristupa koje RH uvodi prema ovoj skupini mladih osoba, potrebno je provesti značajne reformske mjere na temelju kojih će se moći pristupiti daljnjoj izradi mjera i politika utemeljenih na činjenicama. Mjere će se provoditi temeljem različitih strateških dokumenata te financirati iz različitih izvora – od državnog proračuna, do ESF sredstava temeljem OPULJP 2014.-2020. godine, u sklopu investicijskog prioriteta (IP) 8vii te 9.

C. 1. Reformske aktivnosti

MRMS je 05. listopada 2016. godine započeo s provedbom ovog projekta, koji se provodi kao ESF projekt u okviru OPULJP 2014.-2020 . U postupku su nadogradnje baza e-matice, koja vodi evidenciju o učenicima osnovnih i srednjih škola te baze ISVUU u kojoj se vode podaci o studentima. Cilj je nadogradnjom baza omogućiti uvid u OIB osobe koja je u zadanom razdoblju napustila obrazovanje te daljnjom razmjenom podataka s HZZ-om i HZMO-om utvrditi položaj osobe u sustavu. Daljnjom stručnom analizom osoba koje napuštaju obrazovanje utvrdit će se i najčešća dob napuštanja obrazovanja, programi i razine obrazovanja iz kojih osobe najčešće „ispadaju“, kao i geografska raspoređenost. Na temelju stručne analize izradit će se i preporuke za pristup pojedinim skupinama mladih koji ispadaju iz sustava, kako bi se spriječio ulazak u neaktivnost. Ovakva razmjena podataka sustavno će se provoditi te će, osim za praćenje napuštanja redovitog obrazovanja i praćenje statusa aktivnosti NEET osoba, poslužiti i kao alat za izradu obrazovne politike i mjera dohvata.

Centri za informiranje i savjetovanje o karijeri (CISOK centri) pružaju usluge profesionalnog usmjeravanja u suradnji s partnerima te omogućavajući dostupnost i prepoznatljivost usluga svim građanima kako bi razvili svoje potencijale, unaprijedili vještine upravljanja karijerom i bili aktivni sudionici na tržištu rada, te pridonijeli razvoju zajednice i gospodarstva na lokalnoj i nacionalnoj razini. Centri su središnja mjesta za pružanje pristupačne, otvorene i prepoznatljive usluge prilagođene potrebama korisnika. CISOK centri (u mjestima u kojima su osnovani) prepoznati su kao središnja mjesta za dohvat i aktivaciju NEET skupine. Aktivnosti projekta bit će usmjerene na tri ključna aspekta - omogućiti pristup uslugama profesionalnog usmjeravanja većem broju građana otvaranjem novih Centara za informiranje i savjetovanje o karijeri; daljnje unapređenje kvalitete usluga CISOK centara te jačanje kapaciteta CISOK centara. U sklopu projekta, uspostavit će se osam novih CISOK centara diljem Republike Hrvatske. Planirani tempo otvaranja CISOK centara, koji podliježe promjenama u skladu s okolnostima provedbe projekta, jest otvaranje pet Centara tijekom 2017. godine te tri Centra u prvoj polovici 2018. godine. Daljnjim otvaranjem Centara dodatno će se povećati dostupnost i kvaliteta usluga. Širem krugu korisnika bit će dostupno informiranje i savjetovanje o obrazovnim mogućnostima i mogućnostima zapošljavanja te brojne aktivnosti namijenjene jačanju vještina upravljanja karijerom te drugih osobnih i profesionalnih kompetencija. Zapošljavanje i edukacije novih savjetnika pridonijet će kvalitetnijem pružanju usluga prema procijenjenim potrebama korisnika.

Projekt se provodi u okviru projekta „Podrška razvoju i širenju rada s mladima“ temeljem kojeg će se provoditi i analiza mogućnosti profesionalizacije rada s mladima. Projekt se provodi dijeljeno – u 2017. godini iz državnog proračuna te u 2018. godini iz ESF-a.

C.2. Mjere dohvata

Kampanja GZM provodit će se kao ESF projekt, kroz OPULJP 2014.-2020. Budući da će se promovirati sve mjere GZM, suradnik u provedbi bit će Savjet za praćenje provedbe GZM, s kojim će se usuglašavati i projektne aktivnosti prilikom izrade sažetka projekta. Važno je naglasiti da će se projekt provoditi putem izravne dodjele sredstava MRMS-u tijekom 3 godine, sa svrhom promocije i podizanja vidljivosti GZM što većem krugu dionika (s naglaskom na mlade u NEET statusu).

Ova će se mjera provoditi kao ESF projekt putem otvorenih natječaja, kroz OPULJP 2014.-2020., u sklopu investicijskog prioriteta (IP) 9. MRMS će prilikom pripreme projektnog sažetka konzultirati Savjet za praćenje implementacije GZM, a aktivnosti projekata bit će usko vezane uz rezultate i preporuke stručne analize u sklopu projekta Uspostava sustava praćenja NEET osoba. Financirat će se projekti koji će na inovativan način aktivirati neaktivne mlade u NEET statusu, odnosno projekti koji će pružiti sveobuhvatnu i holističku podršku mladima koji se nalaze daleko od tržišta rada, s naglaskom na stabilizaciju stanja mlade osobe, procese podrške te u konačnici, uključivanje u neku od mjera izravne provedbe GZM.

Mjera se provodi u sklopu Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2014. do 2017. godine, putem javnih natječaja na lokalnoj razini, kojima se omogućuje trogodišnje programsko financiranje.

Mjera se provodi u sklopu Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2014. do 2017. godine, putem javnih natječaja na lokalnoj razini, kojima se omogućuje trogodišnje programsko financiranje.

Za ovu mjeru je Ministarstvo kulture 12. prosinca 2016. objavilo poziv na dostavu projektnih prijedloga, u modalitetu otvorenog privremenog poziva. Mjera će se financirati sredstvima ESF-a kroz OPULJP 2014. - 2020., u sklopu investicijskog prioriteta (IP) 9.i. te sredstvima Državnog proračuna Republike Hrvatske. Financirat će se projekti prijavljeni za jednu od tri skupine aktivnosti koje se odnose na pripremu i provedbu participativnih umjetničkih i kulturnih aktivnosti za mlade u srednjim školama; pripremu i provedbu participativnih umjetničkih i kulturnih aktivnosti za mlade u nepovoljnom položaju; i pripremu, produkciju i provedbu kulturnih i umjetničkih programa. Planirano trajanje provedbe projekata je 6 do 18 mjeseci.

D. MJERE PREVENCIJE I KOMPLEMENTARNE MJERE

Sljedeće mjere provode se u okviru drugih strateških dokumenata i nisu mjere Garancije za mlade, no doprinose ukupnom jačanju položaja mlade osobe na tržištu rada. Zbog izbjegavanja dvostrukog izvještavanja, njihova provedba i praćenje odvija se u okviru strateških dokumenata kojeg su dio. Mogu se podijeliti u 3 skupine:

1. Mjere koje doprinose razvoju strukovnog obrazovanja,

2. Mjere koje doprinose razvoju sustava informiranja o izboru karijere te

3. Provedba fiskalne politike koja podržava zapošljavanje mladih.

Dugoročno, provedbom ovih pretežno reformskih aktivnosti nastojat će se prevenirati ulazak u NEET status.

D.1. Mjere koje doprinose razvoju strukovnog obrazovanja

Strukovno obrazovanje razvija se sukladno spomenutom Programu razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja za razdoblje od 2016. do 2020., kojega je u rujnu 2016. godine usvojila Vlada Republike Hrvatske, te Akcijskom planu za provedbu Programa razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, kojega je Ministar nadležan za obrazovanje donio u prosincu 2016. godine.

Također, MINGO radi podrške poticanju poduzetništva provodi ESF projekt „Stipendiranje učenika u obrtničkim zanimanjima“ unutar OP ULJP 2014.-2020 . Kako bi se potaknuli učenici na razvoj poduzetništva i poticalo na upis u deficitarna obrtnička zanimanja, 2016. je potpisan i  Sporazum o poslovnoj suradnji između MINGO-a (tadašnjeg Ministarstva poduzetništva i obrta) i HZZ-a. Iznos stipendije je 750,00 kuna mjesečno, a dodjeljuje se učenicima u srednjim školama koji pohađaju programe obrazovanje za zanimanja u sustavu deficitarnih obrta.

D.2. Mjere koje doprinose razvoju sustava informiranja o izboru karijere

Kako je u dijelu o već provedenim reformama spomenuto, MRMS je izradilo Strategiju cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere 2016. – 2020. Strategija pruža formalni okvir za promicanje cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja te pružanje kvalitetnih informacija o karijeri, savjetovanju, usmjeravanju i obrazovanju te okuplja ključne dionike u razvoju pružanja usluga definirajući njihove uloge i nadležnosti. Strategija ima za cilj poticati razvoj ljudskih potencijala s naglaskom na vještine upravljanja karijerom. Strategijom su identificirani prioriteti, mjere i aktivnosti pri uspostavi sustava za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje. Uspostava sustava bit će podloga koja će građanima omogućiti dostupnost kvalitetne usluge profesionalnog usmjeravanja kako bi tijekom čitavog života razvijali svoju karijeru u skladu sa svojim sposobnostima, interesima, osobinama ličnosti i potrebama na tržištu rada, a u postupku izrade je Akcijski plan provedbe za razdoblje od dvije godine.

HZZ provodi Sajmove poslova i karijera , gdje se na jednom mjestu susreću poslodavci i posloprimci s ciljem prijavljivanja i razgovora za posao. HZZ od 2007. godine redovito svake godine organizira po jedan sajam u svakom regionalnom/područnom uredu. Osim izravnog kontakta između poslodavaca i posloprimaca u okviru sajmova organizirani su i drugi sadržaji: okrugli stolovi, radionice, forumi, tribine, predstavljanje programa Zavoda. Posjetiteljima se pruža mogućnost sudjelovanja na radionicama o aktivnom traženju posla, okruglim stolovima o tržištu rada, te prezentacijama vodećih poslodavaca na lokalnom tržištu rada. Sajmovi su organizirani u suradnji s lokalnim partnerima: lokalnom samoupravom, Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom obrtničkom komorom, Hrvatskom udrugom poslodavaca, razvojnim agencijama, centrima za poduzetništvo, školama, veleučilištima i školama za obrazovanje odraslih.

D.3. Provedba fiskalne politike koja podržava zapošljavanje mladih

Zakonom o doprinosima poslodavcima je omogućeno korištenje fiskalne olakšice u obliku oslobođenja od obveze obračunavanja i uplate doprinosa na plaću za (1) osobu koja se prvi puta zapošljava te za (2) osobu koja je mlađa od 30 godina te se zapošljava ugovorom o radu na neodređeno vrijeme. Svrha olakšice za prvo zapošljavanje je osiguravanje prvog pristupa zaposlenju, dok je svrha olakšice za zapošljavanje mladih na neodređeno vrijeme, kako je prethodno opisano i u području o zaposlenosti mladih,  podrška demografskoj i populacijskoj politici kroz radnu i socijalnu sigurnosti. Provedbu olakšica kao nadležna tijela prate HZMO i MFIN/Porezna uprava putem JOPPD obrasca, dok MRMS prati provedbu kroz mjesečne izvještaje nadležnih tijela.

  3. FINANCIRANJE GARANCIJE ZA MLADE

PRILOZI

TABELARNI I GRAFIČKI PRIKAZI

Tablica 1 – Pregled kretanja nezaposlenosti mladih od 2013. do 2016. godine (str. 7)

Tablica 2 – Pregled kretanja zaposlenosti temeljem Ankete o radnoj snazi, za razdoblje od 2014. do 2016. (posljednji usporedivi podaci za 3. kvartale), Izvor podataka: EUROSTAT

Tablica 3 - Udio mladih niskokvalificiranih osoba u ukupnom broju mladih prema dužini nezaposlenosti u 2015. i 2016. godini, Izvor: HZZ

Tablica 4 - Udio nezaposlenih mladih osoba s invaliditetom u ukupnom broju mladih prema razini obrazovanja za 2015 i 2016 godinu, Izvor: HZZ

Tablica 5 - Udio mladih osoba s invaliditetom u ukupnom broju mladih prema dužini nezaposlenosti u 2015. i 2016. godini, Izvor: HZZ

Tablica 6 - Mlade osobe prema razini obrazovanja i dužini prijave u evidenciju, s osvrtom na OSI za 2016. godinu, Izvor: HZZ

Tablica 7 - Osnovni pokazatelji o nezaposlenosti i zapošljavanju mladih 15-29 u razdoblju siječanj-prosinac 2015.−2016. godine

Tablica 8 - Mlade osobe uključene u mjere aktivne politike zapošljavanja, I – XII 2016