I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama (u daljnjem tekstu: Zakon) sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Zakonom o kreditnim institucijama (Narodne novine, br. 159/13, 19/15 i 102/15, u daljnjem tekstu: važeći Zakon) uređuju se uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada kreditnih institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i supervizija njihova poslovanja te uvjeti pod kojima pravne osobe sa sjedištem izvan Republike Hrvatske mogu pružati bankovne i/ili financijske usluge u Republici Hrvatskoj.

Zakon o kreditnim institucijama (Narodne novine, br. 159/13), koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 18. prosinca 2013. godine, predstavlja kontinuitet pravnog okvira za poslovanje kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj, a donesen je radi ispunjenja zahtjeva za usklađenjem do tada važećeg zakona koji uređuje poslovanje kreditnih institucija s novim pravnim okvirom na razini Europske unije u području bankarstva. U Zakon o kreditnim institucijama (Narodne novine, br. 159/13) prenesene su odredbe Direktive 2013/36/EU o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima (tzv. CRD IV Direktiva) i omogućeno je provođenje Uredbe (EU) br. 575/2013 o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva (tzv. CRR Uredba) te je usklađen s ostalim tada važećim propisima Europske unije s kojima je bio usklađen do tada važeći Zakon o kreditnim institucijama (Narodne novine, br. 117/08, 74/09, 153/09, 108/12 i 54/13). Glavne promjene koje je novi Zakon o kreditnim institucijama donio odnose se na definiranje obveze održavanja potrebnog kapitala kroz više različitih razina, nazvanih zaštitni slojevi kapitala, te na pojačane kriterije za upravljanje samom kreditnom institucijom.

Radi prijenosa dijela Direktive 2014/59/EU o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava (tzv. BRR Direktiva), 6. veljače 2015. godine donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama (Narodne novine, br. 19/15). Direktiva 2014/59/EU je u zakonodavstvo Republike Hrvatske najvećim dijelom prenesena u Zakon o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava (Narodne novine, br. 19/15), a Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama (Narodne novine, br. 19/15) prenesena je u dijelu koji se odnosi na: planove oporavka koje izrađuju kreditne institucije, mjere rane intervencije koje Hrvatska narodna banka poduzima kada se za to ispune zakonski uvjeti, sporazume o financijskoj potpori grupe i drugo.

Republika Hrvatska obvezna je kontinuirano usklađivati svoje zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske unije, odnosno u važeće zakone prenositi nove direktive i osiguravati provođenje novih uredbi koje se izravno primjenjuju u državama članicama Europske unije.

U vezi s ispunjenjem obveze potpunog prijenosa Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (u daljnjem tekstu: Direktiva 2013/36/EU) u hrvatsko zakonodavstvo, Europska komisija od Republike Hrvatske zahtjeva da se članak 103. Direktive 2013/36/EU u dijelu supervizije kreditnih institucija prenese u važeći Zakon na način kao što je u dijelu koji se odnosni na investicijska društva prenesen u Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala (Narodne novine, br. 159/13).

Prilikom prijenosa Direktive 2013/36/EU u Zakon o kreditnim institucijama (Narodne novine, br. 159/13), članak 103. kojim se dodatno uređuje ovlast Hrvatske narodne banke pri primjeni supervizorskih mjera na kreditne institucije istih ili sličnih profila rizičnosti nije prenesen, budući da Hrvatska narodna banka takve mjere može naložiti prema postojećem zakonodavnom okviru, a detaljnije je uređeno internim procedurama Hrvatske narodne banke.

Slijedom zahtjeva Europske komisije, članak 103. Direktive 2013/36/EU prenosi se u važeći Zakon. Time se Hrvatskoj narodnoj banci daju i još jednom potvrđuju ovlasti da ako pri provođenju supervizije utvrdi da kreditne institucije sličnih profila rizičnosti (npr. slični modeli poslovanja ili geografski položaj izloženosti) jesu ili bi mogle biti izložene sličnim rizicima ili predstavljaju slične rizike za financijski sustav, ona može primijeniti jednak način obavljanja supervizije i izreći jednake supervizorske mjere. Hrvatska narodna banka o tome će obavijestiti Europsko nadležno tijelo za bankarstvo.

U sklopu revizorske reforme na razini Europske unije donesena je Uredba (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2005/909/EZ (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 537/2014), koja se primjenjuje od 17. lipnja 2016. godine, osim članka 16. stavka 6. koji se primjenjuje od 17. lipnja 2017. godine.

Primjena Uredbe (EU) br. 537/2014 osigurat će se najvećim dijelom donošenjem novog Zakona o reviziji, a s obzirom da su kreditne institucije subjekti od javnog interesa, njezinu primjenu potrebno je osigurati i ovim Zakonom u dijelu obavljanja zakonske revizije kreditnih institucija.

Predlaže se detaljnije urediti provođenje Uredbe (EU) br. 537/2014 pri obavljanju zakonske revizije kreditnih institucija u dijelu propisivanja najdužeg vremenskog razdoblja u kojem isto revizorsko društvo može obavljati zakonsku reviziju za istu kreditnu instituciju i u dijelu kojim je uređen opseg poslova koje revizorsko društvo ne smije obavljati za kreditnu instituciju u vremenu u kojem obavlja zakonsku reviziju. U dijelu propisivanja najdužeg vremenskog razdoblja u kojem isto revizorsko društvo može obavljati zakonsku reviziju za istu kreditnu instituciju predlaže se da to bude razdoblje do najviše sedam godina kao što je propisano i sada, a u dijelu kojim je uređen opseg poslova koje revizorsko društvo ne smije obavljati za kreditnu instituciju u vremenu u kojem obavlja zakonsku reviziju predlaže se da to budu svi poslovi predviđeni Uredbom (EU) br. 537/2014.

U dijelu propisivanja slobode pružanja usluga na području Europsku unije predlaže se postupanje na način propisan Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1151/2014 od 4. lipnja 2014. o dopuni Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda u području informacija koje se priopćuju pri ostvarivanju prava poslovnog nastana i slobode pružanja usluga te Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014 оd 27. kolovoza 2014. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda u pogledu standardnih obrazaca, predložaka i postupaka za obavijesti o ostvarivanju prava poslovnog nastana i slobode pružanja usluga u skladu s Direktivom 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća.

Ovim Zakonom predlaže se usklađenje odredbi o imatelju kvalificiranog udjela u kreditnoj instituciji sa Smjernicom o bonitetnoj procjeni stjecanja i povećanja kvalificiranih udjela u financijskom sektoru koju su usvojila Europska nadzorna tijela (JC/GL/2016/01, 20. prosinca 2016.), a to su: Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala i Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje. Detaljnije i jasnije se propisuju situacije kada postoji zajedničko djelovanje stjecatelja kvalificiranog udjela u kreditnoj instituciji.

Osim usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije, ovim Zakonom dodatno se uređuje zaštita deponenata i klijenata kreditnih institucija kod provođenja postupka spajanja ili pripajanja kreditnih institucija. Pri provođenju spajanja ili pripajanja, kreditna institucija je dužna u postupku izdavanja odobrenja za takvu statusnu promjenu dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci obavijesti o načinu osiguranja zaštite prava vjerovnika sukladno Zakonu o trgovačkim društvima (Narodne novine, br. 111/93 do 110/15) i obavijest o načinu i rokovima obavještavanja deponenata sukladno Zakonu o osiguranju depozita (Narodne novine, br. 82/15).

Na temelju dosadašnjih iskustava naknadnim analizama primjene važećeg Zakona utvrđene su određene nejasnoće u tumačenju odredbi koje se odnose na podružnice kreditnih institucija sa sjedištem u državama članicama pa se predlaže poboljšanje u izričaju i preciziranje odredbi koje se odnose na poslovanje podružnica kreditnih institucija sa sjedištem u državama članicama, a koje posluju na području Republike Hrvatske.

Ovim Zakonom predlaže se otkloniti moguće smetnje u provođenju sanacije kreditnih institucija. Sukladno Zakonu o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava (Narodne novine, br. 19/15), postupak sanacije provodi Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka. Postupak sanacije provodi se samo nad kreditnom institucijom koja je u javnom interesu i u postupku sanacije se nastoji očuvati taj javni interes. Predloženim izmjenama, za vrijeme trajanja postupka sanacije, Hrvatska narodna banka ne može oduzeti odobrenje za rad kreditnoj instituciji u sanaciji sve dok takav postupak traje.

Predlaže se da ovlast odlučivanja o nedostupnosti depozita kod kreditne institucije koja se nalazi u postupku sanacije ima Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka jer ona provodi sanaciju kreditne institucije, nastojeći postići ciljeve sanacije koji podrazumijevaju ponovnu uspostavu redovnog poslovanja kreditne institucije, a ako to nije moguće, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može podnijeti prijedlog za stečaj kreditne institucije u sanaciji. Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka provodi sanaciju i najbolje je upoznata sa stanjem u kreditnoj instituciji i sa postupkom sanacije te ako procjeni da se ne mogu ostvariti ciljevi sanacije i ako su ostvareni stečajni razlozi ovlaštena je podnijeti prijedlog za stečaj. Kako bi se izbjegli sukobi nadležnosti između Hrvatske narodne banke i Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, a sve u cilju jednostavnijeg i boljeg provođenja postupka sanacije predlaže se da Državna agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka ima i ovlast odlučivanja o nedostupnosti depozita u kreditnoj instituciji nad kojom provodi sanaciju.

Predlaže se izmjena jednog od uvjeta pod kojim Hrvatska narodna banka može podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad kreditnom institucijom. To je u slučaju ako Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka kao sanacijsko tijelo odbije prijedlog Hrvatske narodne banke za otvaranje postupka sanacije te kreditne institucije. Ne radi se o bitnoj sadržajnoj izmjeni jer ako bi Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka utvrdila da ne postoje uvjeti za provođenje postupka sanacije tada će odbiti prijedlog za sanaciju. Takvo što bi se u praksi trebalo iznimno rijetko dešavati, ali predlagatelj je nastojao pravno urediti i propisani sve moguće situacije.

Detaljnije se uređuje zaštita potrošača i preciziraju se mjere koje Hrvatska narodna banka može naložiti radi prestanka nezakonitog postupanja i otklanjanja nezakonitosti i nepravilnosti u poslovanju kreditne institucije sa potrošačima. Važećim Zakonom propisano je da Hrvatska narodna banka može naložiti mjere bez da je određeno koje su to mjere i koji cilj bi te mjere trebale postići, što je u praksi dovodilo do pravnih dvojbi u tumačenju. Kako bi se izbjegle dvojbe i različita tumačenja predložene mjere su konkretizirane. Hrvatskoj narodnoj banci daju se ovlasti, ako utvrdi postupanje kojima se krše odredbe o zaštiti potrošača: naložiti prestanak nezakonitog postupanja, naložiti otklanjanje nezakonitosti i/ili nepravilnosti uz određivanje roka u kojem je to potrebno učiniti i naložiti izradu, dopunu i/ili promjenu procedura, poslovnih politika i drugih akata kreditne institucije koji se odnose na poslovanje s potrošačima.

Predlaže se Hrvatskoj narodnoj banci proširiti ovlast praćenja zaštite potrošača i na kreditne institucije iz drugih država članica koje svoje usluge pružaju na području Republike Hrvatske. Do sada je Hrvatska narodna banka pratila zaštitu potrošača samo u kreditnim institucijama kojima je izdala odobrenje za rad. Kreditnim institucijama iz drugih država članica koje svoje usluge pružaju na području Republike Hrvatske neposredno ili preko podružnice prema pravilima o jedinstvenoj putovnici odobrenje za rad daju nadležna tijela država članica u kojima su osnovane, što znači da ih Hrvatska narodna banka nije ovlaštena nadzirati. Predloženim izmjenama se predlaže proširiti opseg ovlaštenja Hrvatske narodne banke i na te kreditne institucije iz drugih država članica koje svoje usluge pružaju na području Republike Hrvatske, a sve s ciljem kvalitetnije zaštite potrošača.

Ovim Zakonom predlaže se smanjivanje donje granice prekršajnih kaznih za kreditne institucije koje nisu sistemski važne kreditne institucije u Republici Hrvatskoj radi proporcionalnog usklađivanja visine kazni za sistemski važne kreditne institucije i za one koje to nisu. Načelo proporcionalnosti je uvedeno člankom 65. stavkom 1. Direktive 2013/36/EU i to načelo podrazumijeva manje prekršajne kazne za manje kreditne institucije. Navedeno načelo proporcionalnosti se ovim prijedlogom u potpunosti uvodi u Zakon o kreditnim institucijama. Gornje granice kazni i kazne za sistemski važne kreditne institucije u Republici Hrvatskoj ostaju propisane kao i do sada.

Ujedno se predlažu nomotehničke i jezične ispravke radi jasnijeg i preciznijeg izričaja.

III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KREDITNIM INSTITUCIJAMA

Članak 1.

U Zakonu o kreditnim institucijama (Narodne novine, br. 159/13, 19/15 i 102/15) u članku 2. stavku 1. točka 1. mijenja se i glasi:

„ 1) Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27. 6. 2013., u daljnjem tekstu: Direktiva 2013/36/EU), kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu, o izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2009/110/EZ i 2013/36/EU te Uredbe (EU) br. 1093/2010 i o stavljanju izvan snage Direktive 2007/64/EZ (SL L 337, 23. 12. 2015.).“.

Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

„(3) Ovim se Zakonom detaljnije uređuje provođenje Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2005/909/EZ (SL L 158, 27. 5. 2014., u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 537/2014). “.

Članak 2.

Članak 3. mijenja se i glasi:

„ Pojedini pojmovi koji se upotrebljavaju u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje:

1) član uže obitelji osobe jest:

1. bračni drug ili osoba s kojom duže živi u zajedničkom kućanstvu koja, prema posebnom zakonu, ima položaj jednak položaju u bračnoj zajednici

2. sin, posvojeni sin, kći ili posvojena kći te osobe

3. sin, posvojeni sin, kći ili posvojena kći osobe iz podtočke 1. ove točke

4. druga osoba koja nema punu poslovnu sposobnost i koja je stavljena pod skrbništvo te osobe

2) diskrecijske mirovinske pogodnosti kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 73. Uredbe (EU) br. 575/2013

3) društvo kći kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 16. Uredbe (EU) br. 575/2013

4) društvo za osiguranje kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 5. Uredbe (EU) br. 575/2013

5) društvo za pomoćne usluge kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 18. Uredbe (EU) br. 575/2013

6) društvo za reosiguranje kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 6. Uredbe (EU) br. 575/2013

7) društvo za upravljanje imovinom kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 19. Uredbe (EU) br. 575/2013

8) država članica domaćin kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 44. Uredbe (EU) br. 575/2013

9) financijska institucija kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 26. Uredbe (EU) br. 575/2013

10) financijska poluga kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 93. Uredbe (EU) br. 575/2013

11) financijski holding kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 20. Uredbe (EU) br. 575/2013

12) financijski instrument kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 50. Uredbe (EU) br. 575/2013

13) financijski ugovori kako je uređeno člankom 4. stavkom 2. točkom 97. Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava

14) grupa je matično društvo kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 15. podtočkom (a) Uredbe (EU) br. 575/2013 i njegovo društvo kći kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 16. Uredbe (EU) br. 575/2013

15) grupa kreditnih institucija kako je uređeno člankom 17. ovoga Zakona

16) grupa kreditnih institucija u EU-u jest grupa kreditnih institucija kojoj je krajnje matično društvo matična kreditna institucija u Europskoj uniji, matični financijski holding u Europskoj uniji ili matični mješoviti financijski holding u Europskoj uniji, koja nije ujedno i grupa kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj

17) grupa kreditnih institucija u RH kako je uređeno člankom 278. ovoga Zakona

18) grupa povezanih osoba kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 39. Uredbe (EU) br. 575/2013

19) imenovano tijelo je tijelo koje je ovlašteno za određivanje stope protucikličkog zaštitnog sloja, stope zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik ili zaštitnog sloja za globalnu sistemski važnu kreditnu instituciju (u daljnjem tekstu: GSV kreditna institucija) i ostalu sistemski važnu kreditnu instituciju (u daljnjem tekstu: OSV kreditna institucija)

20) instrument sanacije kako je uređeno člankom 56. stavkom 1. Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava

21) interni pristupi jesu pristup zasnovan na internim rejting-sustavima iz članka 143. stavka 1., pristup internih modela iz članka 221., pristup vlastitih procjena iz članka 225., napredni pristup iz članka 312. stavka 2., metoda internih modela iz članaka 283. i 363. i pristup interne procjene iz članka 259. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013

22) investicijsko društvo kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 2. Uredbe (EU) br. 575/2013

23) knjiga trgovanja kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 86. Uredbe (EU) br. 575/2013

24) konsolidirajuće nadzorno tijelo kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 41. Uredbe (EU) br. 575/2013

25) konsolidirana osnova kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 48. Uredbe (EU) br. 575/2013

26) konsolidirani položaj kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 47. Uredbe (EU) br. 575/2013

27) kontrola kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 37. Uredbe (EU) br. 575/2013

28) kreditna institucija kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013

29) kvalificirani udio kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 36. Uredbe (EU) br. 575/2013

30) matična država članica kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 43. Uredbe (EU) br. 575/2013

31) matična kreditna institucija u državi članici je kreditna institucija koja ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 28. Uredbe (EU) br. 575/2013, a ne uključuje matičnu kreditnu instituciju u Republici Hrvatskoj

32) matična kreditna institucija u EU-u je kreditna institucija koja ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 29. Uredbe (EU) br. 575/2013

33) matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH je kreditna institucija koja ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 29. Uredbe (EU) br. 575/2013 i koja ima sjedište u Republici Hrvatskoj

34) matična kreditna institucija u RH je kreditna institucija koja u Republici Hrvatskoj ima kao društvo kći kreditnu instituciju, investicijsko društvo ili financijsku instituciju ili koja ima sudjelujući udio u takvoj kreditnoj instituciji, investicijskom društvu ili financijskoj instituciji te koja sama nije društvo kći neke druge kreditne institucije ili investicijskog društva koje je dobilo odobrenje za rad u Republici Hrvatskoj ili financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga koji su osnovani u Republici Hrvatskoj, a ne uključuje matičnu kreditnu instituciju u Europskoj uniji

35) matični financijski holding u državi članici kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 30. Uredbe (EU) br. 575/2013, a ne uključuje matični financijski holding u Republici Hrvatskoj

36) matični financijski holding u EU-u kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 31. Uredbe (EU) br. 575/2013

37) matični financijski holding u EU-u sa sjedištem u RH je financijski holding koji ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 31. Uredbe (EU) br. 575/2013 i koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj

38) matični financijski holding u RH je financijski holding koji sam nije društvo kći kreditne institucije ili investicijskog društva koje je odobrenje za rad dobilo u Republici Hrvatskoj ili financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga koji su osnovani u Republici Hrvatskoj, a ne uključuje matični financijski holding u Europskoj uniji

39) matični mješoviti financijski holding u državi članici kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 32. Uredbe (EU) br. 575/2013, a ne uključuje matični mješoviti financijski holding u Republici Hrvatskoj

40) matični mješoviti financijski holding u EU-u kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 33. Uredbe (EU) br. 575/2013

41) matični mješoviti financijski holding u EU-u sa sjedištem u RH je mješoviti financijski holding koji ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 33. Uredbe (EU) br. 575/2013 i koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj

42) matični mješoviti financijski holding u RH je mješoviti financijski holding koji sam nije društvo kći kreditne institucije ili investicijskog društva koje je odobrenje za rad dobilo u Republici Hrvatskoj ili financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga koji su osnovani u Republici Hrvatskoj, a ne uključuje matični mješoviti financijski holding u EU-u

43) matično društvo kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 15. Uredbe (EU) br. 575/2013

44) mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća kako je uređeno s obzirom na kriterij godišnjeg prometa iz članka 2. stavka 1. Priloga Preporuci Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20. 5. 2003.)

45) mjera za sprječavanje krize kako je uređeno člankom 4. stavkom 2. točkom 98. Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava

46) mješoviti financijski holding kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 21. Uredbe (EU) br. 575/2013

47) mješoviti holding kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 22. Uredbe (EU) br. 575/2013

48) nadležno tijelo kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 40. Uredbe (EU) br. 575/2013,

49) odobrenje za rad kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 42. Uredbe (EU) br. 575/2013,

50) ovlast za sanaciju kako je uređeno glavom X. Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava

51) podložni depoziti kako je uređeno člankom 3. točkom 9. Zakona o osiguranju depozita,

52) podružnica kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 17. Uredbe (EU) br. 575/2013

53) posredni imatelj je imatelj dionica, poslovnih udjela ili drugih prava koja mu osiguravaju udio u kapitalu pravne osobe ili u glasačkim pravima u pravnoj osobi, i to:

1. osoba za čiji je račun druga osoba (izravni imatelj) stekla dionice, poslovne udjele ili druga prava u pravnoj osobi

2. osoba koja je usko povezana s izravnim imateljem dionica, poslovnih udjela ili drugih prava u pravnoj osobi kao i članovima uže obitelji te osobe ili

3. osoba koja je član uže obitelji izravnog imatelja

54) posredno ulaganje je ulaganje u kapital pravne osobe ili stjecanje glasačkih prava u pravnoj osobi preko treće osobe

55) potkonsolidirana osnova kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 49. Uredbe (EU) br. 575/2013

56) priznati kapital je priznati kapital na način kako je definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 71. podtočkom b) Uredbe (EU) br. 575/2013

57) protuciklički zaštitni sloj kapitala je regulatorni kapital koji je kreditna institucija dužna održavati u skladu s člankom 118. ovoga Zakona, pri čemu se taj iznos izračunava za svaku kreditnu instituciju

58) radni dan je svaki dan osim subote, nedjelje i dana koji su sukladno propisima Republike Hrvatske proglašeni neradnim danima

59) raspodjela kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 110. Uredbe (EU) br. 575/2013

60) redovni osnovni kapital kako je uređeno člankom 50. Uredbe (EU) br. 575/2013

61) referentni pokazatelj je referentna stopa zaštitnog sloja kapitala izračunata u skladu sa smjernicama Europskog odbora za sistemske rizike donesene na temelju članka 135. stavka 1. Direktive 2013/36/EU u vezi s određivanjem stope protucikličkog zaštitnoga sloja

62) regulatorni kapital kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 118. Uredbe (EU) br. 575/2013

63) sanacija kako je uređeno člankom 4. stavkom 2. točkom 1. Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava

64) sanacijska mjera kako je uređeno člankom 4. stavkom 2. točkom 38. Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava

65) sanacijska uprava kako je uređeno člancima od 44. do 53. Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava

66) sanacijski kolegij kako je uređeno člankom 4. stavkom 2. točkom 44. Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava

67) sanacijski program za grupu kako je uređeno člankom 4. stavkom 2. točkom 43. Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava

68) sanacijsko tijelo kako je uređeno člankom 4. stavkom 2. točkom 18. Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava

69) sanacijsko tijelo za grupu kako je uređeno člankom 4. stavkom 2. točkom 42. Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava

70) sekuritizacija kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 61. Uredbe (EU) br. 575/2013

71) sekuritizacijska pozicija kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 62. Uredbe (EU) br. 575/2013

72) sekuritizacijski subjekt posebne namjene ili SSPN kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 66. Uredbe (EU) br. 575/2013

73) sistemski rizik je rizik od poremećaja u financijskom sustavu koji bi mogao imati ozbiljne negativne posljedice za financijski sustav i gospodarstvo u cjelini

74) sistemski važna kreditna institucija je matična kreditna institucija u Europskoj uniji, matični financijski holding u Europskoj uniji, matični mješoviti financijski holding u Europskoj uniji ili kreditna institucija kod koje poremećaj u poslovanju ili prestanak poslovanja može dovesti do sistemskog rizika

75) smanjenje kreditnog rizika kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 57. Uredbe (EU) br. 575/2013

76) specifična stopa protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala je stopa koju pojedina kreditna institucija izračunava primjenom pravila iz članka 126. ovoga Zakona u svrhu izračuna protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala

77) središnja druga ugovorna strana ili CCP kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 34. Uredbe (EU) br. 575/2013

78) središnje banke kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 46. Uredbe (EU) br. 575/2013

79) središnje banke članice Europskog sustava središnjih banaka kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 45. Uredbe (EU) br. 575/2013

80) stopa protucikličkog zaštitnog sloja je stopa koju je kreditna institucija dužna primjenjivati pri izračunu svog protucikličkog zaštitnog sloja kapitala, a određuje se u skladu s člankom 119. ili člankom 124. ovoga Zakona ili je određuje relevantno tijelo iz treće zemlje, ovisno o slučaju

81) strukturni sistemski rizik je neciklički sistemski ili makrobonitetni rizik dugoročnog karaktera, odnosno rizik koji proizlazi iz strukture i uređenja financijskog sustava

82) sudjelujući udio kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 35. Uredbe (EU) br. 575/2013

83) ukupni iznos izloženosti riziku je ukupni iznos izloženosti riziku utvrđen u skladu s člankom 92. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013

84) ukupni prihod je neto kamatni prihod i neto prihod od provizija i naknada u poslovnoj godini koja prethodi godini počinjenja djela, a koji u sebi sadrži bruto prihod i objavljen je u registru godišnjih financijskih izvještaja koji vodi Financijska agencija. Iznimno, ako je prekršaj počinilo društvo koje je društvo kći matičnog društva u Republici Hrvatskoj, relevantni neto prihod po kamatama i naknadama utvrđuje se iz godišnjeg konsolidiranog financijskog izvještaja krajnjeg matičnog društva u Republici Hrvatskoj

85) uska povezanost kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 38. Uredbe (EU) br. 575/2013

86) velika izloženost je izloženost na način kako je definirana člankom 392. Uredbe (EU) br. 575/2013

87) velika poduzeća jesu osobe koje nisu obuhvaćene točkom 44. ovoga članka

88) više rukovodstvo jesu fizičke osobe koje obavljaju izvršne funkcije unutar kreditne institucije odgovorne za svakodnevno vođenje njezina poslovanja i za to odgovaraju upravi

89) zahtjev za kombinirani zaštitni sloj je redovni osnovni kapital koji je potreban za ispunjavanje zahtjeva za zaštitni sloj za očuvanje kapitala, uvećan za sljedeće zaštitne slojeve, ovisno o tome što je primjenjivo:

1. protuciklički zaštitni sloj kapitala

2. zaštitni sloj za GSV kreditnu instituciju

3. zaštitni sloj za OSV kreditnu instituciju

4. zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik

90) zaštitni sloj za GSV kreditnu instituciju je regulatorni kapital koji je GSV kreditna institucija dužna održavati u skladu s člankom 135. ovoga Zakona

91) zaštitni sloj za očuvanje kapitala je regulatorni kapital koji je kreditna institucija dužna održavati u skladu s člankom 117. ovoga Zakona

92) zaštitni sloj za OSV kreditnu instituciju je regulatorni kapital koji je OSV kreditna institucija dužna održavati u skladu s člankom 137. ovoga Zakona

93) zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik je regulatorni kapital koji je kreditna institucija dužna održavati u skladu s člankom 130. ovoga Zakona.“.

Članak 3.

U članku 4. stavku 1. točka 3. mijenja se i glasi:

„3) poduzeti sve aktivnosti u svrhu usklađivanja sa smjernicama i preporukama koje je izdalo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (u daljnjem tekstu: Uredba br. 1093/2010) i reagirati na upozorenja i preporuke koje je izdao Europski odbor za sistemske rizike u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1092/2010 i“.

Članak 4.

U članku 6. stavku 1. točki 5. riječi: „države članice ili“ brišu se.

Članak 5.

U članku 8. stavku 2. točki 3. riječ: „i“ briše se.

Iza točke 3. dodaje se nova točka 4. i točka 5. koje glase:

„4) trgovanje zlatom

5) usluge dostave podataka u skladu s propisima kojima se uređuje tržište kapitala i“.

Dosadašnja točka 4. postaje točka 6.

Članak 6.

Članak 11. mijenja se i glasi:

„(1) Hrvatska narodna banka nadležna je za nadzor nad primjenom odredbi ovoga Zakona.

(2) Hrvatska narodna banka je u smislu ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013 nadležno tijelo za kreditne institucije te je ovlaštena donositi podzakonske propise radi provedbe Uredbe (EU) br. 575/2013 u slučajevima kada Uredba (EU) br. 575/2013 na to ovlašćuje nadležno tijelo, radi provedbe provedbenih i regulatornih tehničkih standarda kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija, radi usklađivanja sa smjernicama i preporukama koje je izdalo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010 te radi usklađivanja s upozorenjima i preporukama koje je izdao Europski odbor za sistemske rizike u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1092/2010.

(3) Hrvatska narodna banka je nadležno tijelo u smislu članka 458. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 u dijelu koji se tiče propisivanja mjera za ograničavanje sistemskog rizika koje se odnose na kreditne institucije.“.

Članak 7.

U članku 12. stavku 1. u uvodnoj rečenici riječi: „ako nije osnovala podružnicu i“ brišu se.

Članak 8.

Članak 16. mijenja se i glasi:

„(1) Osobe koje djeluju zajednički jesu fizičke ili pravne osobe koje međusobno surađuju na temelju sporazuma, izričitoga ili prešutnoga, usmenoga ili pisanoga, čiji je cilj stjecanje dionica s pravom glasa ili usklađeno ostvarivanje prava glasa ili drugih prava iz dionica.

(2) Smatra se da zajednički djeluju:

1) dioničari koji postignu sporazum o pitanjima korporativnog upravljanja kojim se korporativno upravljanje kreditnom institucijom uređuje na način koji odstupa od propisanog ili sporazum o načinu ostvarivanja drugih prava iz dionica

2) fizičke osobe ako su u krvnom srodstvu u pravoj liniji, a u pobočnoj liniji zaključno do braće i sestara, te ako su bračni drug ili osoba s kojom duže živi u zajedničkom kućanstvu koja, prema posebnom zakonu, ima položaj jednak položaju u bračnoj zajednici

3) osobe koje su članovi višeg rukovodstva, uprave ili nadzornog odbora ili osobe koje su ovlaštene imenovati članove višeg rukovodstva, uprave ili nadzornog odbora, u kreditnoj instituciji za koju se utvrđuje kvalificirani udjel

4) društva koja su članovi iste grupe

5) osobe koje povezuju samo okolnosti u vezi sa stjecanjem dionica, uključujući korištenje istih izvora financiranja, koje upućuju na usklađenost u stjecanju dionica ili u zajedničkoj namjeri osoba

6) osobe koje su usklađeno ostvarivale pravo glasa u kreditnoj instituciji za koju se utvrđuje kvalificirani udjel

7) pravne osobe koje su međusobno povezane u smislu odredbi Zakona o trgovačkim društvima

8) članovi uprava ili nadzornih odbora društava koja djeluju zajednički

9) članovi uprave ili nadzornog odbora s društvima u kojima su članovi tih organa

10) društvo za upravljanje i svi investicijski fondovi kojima to društvo upravlja

11) pravne osobe te fizičke i/ili pravne osobe kada jedna od njih izravno ili neizravno kontrolira drugu ili druge pravne osobe ili

12) osobe koje su u smislu odredbi propisa kojim se uređuje preuzimanje dioničkih društava dužne objaviti ponudu za preuzimanje kreditne institucije.

(3) Hrvatska narodna banka može za osobe za koje utvrdi postojanje drugih okolnosti koje su slične okolnostima iz stavka 2. ovoga članka, utvrditi zajedničko djelovanje.

(4) Hrvatska narodna banka će podzakonskim propisom pobliže odrediti okolnosti koje upućuju na zajedničko djelovanje iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.“.

Članak 9.

Članak 24. mijenja se i glasi:

„(1) Imatelj kvalificiranog udjela može biti samo pravna ili fizička osoba, i osobe koje zajednički djeluju, koja je dobila prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke za stjecanje kvalificiranog udjela i to u visini za koju je dobila tu suglasnost.

(2) Pravna ili fizička osoba, i osobe koje zajednički djeluju dužne su za stjecanje dionica kreditne institucije na temelju kojih pojedinačno ili zajednički, neposredno ili posredno, stječu kvalificirani udio u kreditnoj instituciji, Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti.

(3) Imatelj kvalificiranog udjela dužan je podnijeti zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za svako daljnje neposredno ili posredno povećanje kvalificiranog udjela u visini koja je jednaka ili veća od 20%, 30%, odnosno 50% udjela u kapitalu odnosno glasačkim pravima u kreditnoj instituciji.

(4) Iznimno od stavka 2. i 3. ovoga članka, za osobu koja nije neposredni stjecatelj kvalificiranog udjela kao ni krajnji stjecatelj kvalificiranog udjela, zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela u kreditnoj instituciji može podnijeti krajnji stjecatelj kvalificiranog udjela.

(5) Osoba koja je dobila suglasnost dužna je u roku od 12 mjeseci od dana donošenja rješenja o davanju prethodne suglasnosti dovršiti stjecanje kvalificiranog udjela i o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.

(6) Ako osoba koja je dobila prethodnu suglasnost neće dovršiti stjecanje kvalificiranog udjela u roku iz stavka 5. ovoga članka, može najkasnije 15 dana prije isteka toga roka Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti obrazloženi zahtjev za produljenje toga roka koji se može produljiti za najviše šest mjeseci.

(7) Ako je osoba koja je dobila prethodnu suglasnost donijela odluku da proda ili na drugi način otuđi svoje dionice tako da će se zbog toga njezin udio smanjiti ispod visine za koju je dobila prethodnu suglasnost, dužna je o tome prethodno obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.

(8) Osoba koja je dobila prethodnu suglasnost iz stavka 1. ovoga članka, a koja je prodala ili na drugi način otuđila svoje dionice tako da se zbog toga njezin udio smanjio ispod visine za koju je dobila prethodnu suglasnost, dužna je Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za davanje prethodne suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela u slučaju kada nakon proteka roka od 12 mjeseci od dana donošenja rješenja o davanju prethodne suglasnosti namjerava ponovo steći kvalificirani udio u visini za koju je dobila prethodnu suglasnost.

(9) Hrvatska narodna banka savjetovat će se prije donošenja odluke o davanju prethodne suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela s drugim nadležnim nadzornim tijelom ako je stjecatelj:

1) kreditna institucija, društvo za osiguranje i reosiguranje, društvo za upravljanje u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje otvorenih investicijskih fondova (u daljnjem tekstu: društvo za upravljanje UCITS-om), mirovinsko društvo u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje mirovinskih fondova (u daljnjem tekstu: mirovinsko društvo) ili investicijsko društvo kojem je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili je za stjecanje nadležno drugo nadzorno tijelo

2) matično društvo kreditnoj instituciji, društvu za osiguranje i reosiguranje, društvu za upravljanje UCITS-om, mirovinskom društvu ili investicijskom društvu kojem je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili je za stjecatelja nadležno drugo nadzorno tijelo ili

3) fizička ili pravna osoba koja kontrolira kreditnu instituciju, društvo za osiguranje i reosiguranje, društvo za upravljanje UCITS-om, mirovinsko društvo ili investicijsko društvo kojem je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili je za stjecatelja nadležno drugo nadzorno tijelo.

(10) U slučaju iz stavka 9. ovoga članka, u obrazloženju odluke o davanju prethodne suglasnosti Hrvatska narodna banka navest će mišljenja drugih nadležnih tijela.

(11) Pravna osoba imatelj kvalificiranog udjela dužna je Hrvatsku narodnu banku obavijestiti o sudjelovanju u postupku pripajanja, spajanja ili podjele društva te o svakoj drugoj statusnoj promjeni, u roku od osam dana od dana provođenja statusne promjene.

(12) Financijski holding i mješoviti financijski holding, koji u skladu sa suglasnošću za stjecanje kvalificiranog udjela ima položaj matičnog društva u odnosu na kreditnu instituciju, dužan je Hrvatsku narodnu banku obavijestiti i o svakoj promjeni svojih članova uprave, i to u roku od osam dana od dana provođenja promjene.

(13) Pri utvrđivanju postotka kvalificiranog udjela na odgovarajući način primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje tržište kapitala koje se odnose na postotak glasačkih prava.

(14) Pri utvrđivanju postotka kvalificiranog udjela neće se uzeti u obzir glasačka prava ili dionice koje kreditna institucija drži kao rezultat pružanja investicijske usluge provedbe ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata uz obvezu otkupa, pod uvjetom da se ta prava ne koriste za ostvarivanje utjecaja na upravljanje izdavateljem te da se navedene dionice ne drže dulje od godine dana od dana stjecanja.

(15) Dioničari kreditne institucije kod kojih nakon stjecanja dionica kreditne institucije nastane zajedničko djelovanje zbog kojeg oni kao osobe koje djeluju zajednički postanu imatelji 10%, 20%, 30%, odnosno 50% udjela u kapitalu, odnosno glasačkim pravima u kreditnoj instituciji, dužni su podnijeti zahtjev za izdavanje suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela u roku od 30 dana od nastanka takvog djelovanja. Ako to ne učine, Hrvatska narodna banka postupit će u skladu s člankom 30. ovoga Zakona.

(16) Ako osoba pojedinačno ili ako neka od osoba koje zajednički djeluju stekne ili poveća kvalificirani udio nasljeđivanjem ili u drugom slučaju kad nije znala, morala znati ili nije mogla utjecati na činjenicu da će premašiti navedeni udio, dužna je podnijeti zahtjev za takvo stjecanje u roku od 30 dana od dana kada je saznala ili morala saznati za takvo stjecanje. Ako to ne učini, Hrvatska narodna banka postupit će u skladu s člankom 30. ovoga Zakona.

(17) Ako se udio kvalificiranog imatelja poveća zbog smanjenja temeljnog kapitala kreditne institucije ili zbog sličnog njezina djelovanja na način da prelazi 10%, 20%, 30%, odnosno 50%, kvalificirani imatelj dužan je podnijeti zahtjev za daljnje stjecanje dionica u kapitalu ili glasačkim pravima u roku od 30 dana od dana kada je saznao ili morao saznati da se njegov udio povećao zbog djelovanja kreditne institucije. Ako to ne učini, Hrvatska narodna banka postupit će u skladu s člankom 30. ovoga Zakona.

(18) Na imatelja kvalificiranog udjela iz stavaka 15., 16. i 17. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ove glave Zakona.

(19) Iznimno od stavka 2. i stavka 15. ovoga članka, za osobe za koje je ostvarena okolnost iz članka 16. stavka 2. ovoga Zakona, a koje smatraju da zajedničko djelovanje ne postoji, dužne su Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za utvrđivanje ne postojanja zajedničkog djelovanja.

(20) Ako Hrvatska narodna banka na temelju zahtjeva iz stavka 19. ovoga članka, utvrdi da ne postoji zajedničko djelovanje osoba iz članka 16. stavka 2. ovoga Zakona, te osobe nisu dužne podnijeti zahtjev iz stavka 2. odnosno iz stavka 15. ovoga članka.

(21) Ako Hrvatska narodna banka odbije zahtjev iz stavka 19. ovoga članka utvrdit će da postoji zajedničko djelovanje a:

1) osobe iz stavka 2. ovoga članka koje zajednički djeluju dužne su prije stjecanja kvalificiranog udjela podnijeti zahtjev za izdavanje suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela,

2) osobe iz stavka 15. ovoga članka koje zajednički djeluju dužne su podnijeti zahtjev za izdavanje suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela u roku od 30 dana od dana dostave rješenja Hrvatske narodne banke o postojanju zajedničkog djelovanja.

(22) Ako osobe iz stavka 15. ovoga članka ne podnesu zahtjev iz stavka 19. ovoga članka u roku od 30 dana od nastanka takvog djelovanja Hrvatska narodna banka postupit će u skladu s člankom 30. ovoga Zakona.

Članak 10.

Članak 25. mijenja se i glasi:

„(1) Zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti za stjecanje ili povećanje kvalificiranog udjela potrebno je priložiti dokumentaciju o ispunjavanju uvjeta propisanu podzakonskim propisom donesenim na temelju članka 28. stavka 5. ovoga Zakona.

(2) Hrvatska narodna banka ovlaštena je podatke o prekršajnoj osuđivanosti stjecatelja, o tome vodi li se protiv stjecatelja kazneni ili prekršajni postupak te o tome da stjecatelj nije pravomoćno osuđen za kaznena djela u Republici Hrvatskoj kao i za kaznena djela u državi članici pribaviti iz kaznene, odnosno prekršajne evidencije na temelju obrazloženog zahtjeva ili iz Europskog sustava kaznenih evidencija u skladu sa zakonom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija i to za sljedeća kaznena djela:

– kaznena djela protiv života i tijela (glava X.), kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (glava XIII.), kaznena djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa (glava XIV.), kaznena djela protiv imovine (glava XVII.), osim kaznenih djela povrede prava autora ili umjetnika izvođača (članak 229.), nedozvoljene uporabe autorskog djela ili izvedbe umjetnika izvođača (članak 230.), povrede prava proizvoditelja zvučne ili slikovne snimke i prava u svezi s radiodifuzijskim emisijama (članak 231.) i povrede prava iz prijavljenog ili zaštićenog izuma (članak 232.), kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja (glava XXI.), kaznena djela protiv vjerodostojnosti isprava (glava XXIII.), kaznena djela protiv službene dužnosti (glava XXV.), osim kaznenih djela neizvršavanja zapovijedi (članak 340.) i povrede čuvanja državne granice (članak 341.), iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.)

– kaznena djela neovlaštenog korištenja i odavanja povlaštenih informacija, kaznena djela manipuliranja cijenama i širenja neistinitih informacija, kaznena djela navođenja neistinitih podataka u prospektu i njegova nedopuštena distribucija, kaznena djela nedopuštenog uvrštenja vrijednosnih papira, kaznena djela prikrivanja vlasništva i kaznena djela nedopuštene trgovine vrijednosnim papirima iz Zakona o tržištu vrijednosnih papira (»Narodne novine«, br. 84/02. i 138/06.)

– kaznena djela k orištenja, otkrivanja i preporučivanja povlaštenih informacija, kaznena djela manipulacije tržištem, kaznena djela neovlaštenog pružanja investicijskih usluga i kaznena djela n eovlaštenog obavljanja poslova vezanog zastupnika i z Zakona o kaznenim djelima protiv tržišta kapitala (»Narodne novine«, br. 152/08.)

– kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (glava IX.), kaznena djela protiv života i tijela (glava X.), kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja (glava XII.), kaznena djela protiv spolnih sloboda (glava XVI.), kaznena djela protiv imovine (glava XXIII.), kaznena djela protiv gospodarstva (glava XXIV.), kaznena djela računalnog krivotvorenja (članak 270.), računalne prijevare (članak 271.), kaznena djela krivotvorenja (glava XXVI.) i kaznena djela protiv službene dužnosti (glava XXVIII.) iz Kaznenog zakona

– kaznena djela iz Zakona o trgovačkim društvima

– kaznena djela iz Zakona o investicijskim fondovima ili

– kaznena djela iz Zakona o računovodstvu („Narodne novine“, br. 109/07., 54/13. i 121/14.).

(3) U postupku odlučivanja o prethodnoj suglasnosti Hrvatska narodna banka provjerit će podatke o izrečenim sankcijama u evidenciji Europskog nadzornog tijela za bankarstvo.

(4) Hrvatska narodna banka može tijekom postupka odlučivanja o zahtjevu zatražiti od stjecatelja i kreditne institucije da u roku iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona dostave i dodatnu dokumentaciju koju Hrvatska narodna banka ocijeni potrebnom za odlučivanje o izdavanju prethodne suglasnosti uključujući informacije koje su propisane zakonom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, a koju prikupljaju obveznici toga zakona.

(5) Hrvatska narodna banka može, radi pribavljanja informacija potrebnih za odlučivanje o davanju prethodne suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela, obaviti provjeru podataka koje je dostavio stjecatelj kvalificiranog udjela.“.

Članak 11.

Članak 26. mijenja se i glasi:

„(1) Hrvatska narodna banka izdat će u roku od dva radna dana od dana zaprimanja zahtjeva za izdavanje prethodne suglasnosti za stjecanje ili povećanje kvalificiranog udjela (u daljnjem tekstu: zahtjev), podnositelju zahtjeva pisanu potvrdu o zaprimanju zahtjeva. Hrvatska narodna banka će u potvrdi utvrditi je li zahtjev uredan. Hrvatska narodna banka pri izdavanju potvrde o zaprimanju urednog zahtjeva obavijestit će podnositelja zahtjeva o danu isteka roka za provođenje postupka odlučivanja.

(2) Ako zahtjev nije uredan, Hrvatska narodna banka će pozvati podnositelja zahtjeva da zahtjev nadopuni u primjerenom roku. Hrvatska narodna banka će u roku od dva radna dana od dana zaprimanja nadopunjenog zahtjeva postupiti u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.

(3) Urednim zahtjevom iz stavka 1. ovoga članka smatra se zahtjev kojem je priložena dokumentacija propisana podzakonskim propisom koji je donesen na temelju članka 28. stavka 5. ovoga Zakona.

(4) Iznimno od stavka 1. do 3. ovoga članka ako Hrvatska narodna banka nakon što je izdala potvrdu o zaprimanju urednog zahtjeva, detaljnom analizom sadržaja priložene dokumentacije utvrdi nedostatke u dokumentaciji uslijed čega je zahtjev neuredan, može iz tog razloga odbiti ili odbaciti zahtjev u roku iz stavka 5. ovoga članka.

(5) Hrvatska narodna banka provest će u roku od 60 radnih dana od dana podnošenja urednog zahtjeva postupak odlučivanja o prethodnoj suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela (u daljnjem tekstu: postupak odlučivanja).

(6) Nakon donošenja odluke o zahtjevu Hrvatska narodna banka o tome će u roku od dva radna dana, a unutar roka iz stavka 5. ovoga članka, podnositelju zahtjeva otpremiti rješenje. Hrvatska narodna banka objavit će na zahtjev podnositelja zahtjeva za izdavanje suglasnosti za stjecanje ili povećanje kvalificiranog udjela, a čiji je zahtjev za stjecanje ili povećanje kvalificiranog udjela odbila, odgovarajuće priopćenje i navesti razloge odbijanja.

(7) Ako Hrvatska narodna banka ne odluči o zahtjevu u roku iz stavka 5. ovoga članka, smatra se da je izdala prethodnu suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela.

(8) Ako je Hrvatska narodna banka zaprimila dva ili više zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela u istoj kreditnoj instituciji, odnosit će se prema svim namjeravanim stjecateljima na nediskriminirajući način.“.

Članak 12.

U članku 27. stavku 1. riječi: „40 dana“ zamjenjuju se riječima: „50 radnih dana“ a riječi stavka 5.“ zamjenjuje riječima „stavka 4.“.

Stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Podnositelj zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela dužan je dostaviti zatraženu dokumentaciju u roku koji odredi Hrvatska narodna banka, a koji ne može biti duži od 20 radnih dana te u tom roku ne teče rok iz članka 26. stavka 5. ovoga Zakona. Hrvatska narodna banka može naknadno zatražiti dopunu ili pojašnjenje dostavljenih informacija, ali takav zahtjev ne može produžiti rok iz članka 26. stavka 5. ovoga Zakona. Hrvatska narodna banka izdat će pisanu potvrdu o zaprimanju zatražene dokumentacije.“.

U stavku 3. iza brojke „30“ dodaje se riječ: „radnih“.

Članak 13.

U članku 28. stavku 1. točka 1. mijenja se glasi:

„1) ugledu stjecatelja pri čemu se uzima u obzir i ugled svih njegovih dioničara kao i posrednih imatelja kvalificiranog udjela te njihov utjecaj na stjecatelja“.

Točka 4. mijenja se i glasi:

„4) financijskom stanju stjecatelja pri čemu se uzima u obzir i financijsko stanje svih njegovih dioničara kao i posrednih imatelja kvalificiranog udjela te njihov financijski utjecaj na stjecatelja, posebno u odnosu na vrstu poslova koje obavlja kreditna institucija u kojoj se stječe kvalificirani udio“.

Iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:

„(3) Ako posredni imatelj kvalificiranog udjela podnosi zahtjev za neposredno stjecanje kvalificiranog udjela Hrvatska narodna banka može pri procjeni primjerenosti i financijskog stanja tog stjecatelja procjenjivati samo promjene u odnosu na prethodnu procjenu koja je izvršena pri stjecanju posrednog udjela.

(4) Ako je kod osoba koje zajednički djeluju za neke od tih osoba prethodno izvršena procjena primjerenosti i financijskog stanja stjecatelja za te osobe Hrvatska narodna banka može procjenjivati samo promjene u odnosu na prethodnu procjenu primjerenosti i financijskog stanja koja je izvršena pri stjecanju kvalificiranog udjela.“.

Dosadašnji stavak 3. koji je postao stavak 5. mijenja se i glasi:

„(5) Hrvatska narodna banka će donijeti podzakonski propis kojim pobliže uređuje:

- kriterije na temelju kojih procjenjuje primjerenost i financijsko stanje stjecatelja kvalificiranog udjela

- okolnosti na temelju kojih se procjenjuje postojanje značajnog utjecaja

- način utvrđivanja visine udjela posrednog stjecatelja

- način podnošenja zahtjeva za izdavanje suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela i

- dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za izdavanje suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela.“.

Članak 14.

Naslov iznad članka 30. mijenja se i glasi:

„Pravne posljedice stjecanja bez suglasnosti“.

U članku 30. stavku 1. iza riječi „osoba“ dodaje se riječ: „neposredno“, a iza riječi „institucija“ riječi „ili udio iz članka 24. ovoga Zakona“ brišu se.

U stavku 2. iza riječi „djeluju“ dodaje se riječ: „neposredno“, a iza riječi „ steknu kvalificirani udio“ riječi „ili udio iz članka 24. ovoga Zakona“ brišu se.

Iza stavka 9. dodaje se stavak 10. koji glasi:

„(10) Ako fizička ili pravna osoba, ili osobe koje zajednički djeluju posredno steknu kvalificirani udio u kreditnoj instituciji bez suglasnosti Hrvatske narodne banke, Hrvatska narodna banka naložit će rješenjem da tako stečeni posredni kvalificirani udio u kreditnoj instituciji bez potrebne suglasnosti smanje za udio za koji nemaju suglasnost, u roku iz stavka 5. ovoga članka.“

Članak 15.

Naslov iznad članka 32. i članak 32. mijenjaju se i glase:

„ Ukidanje suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela

Članak 32.

(1) Hrvatska narodna banka može ukinuti zakonito rješenje kojim je dana suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela:

1) ako imatelj kvalificiranog udjela krši svoje obveze iz glave XXII. ovoga Zakona, odnosno ako ne postupi u skladu s rješenjem Hrvatske narodne banke ili tijela druge države članice nadležnog za superviziju na konsolidiranoj osnovi kojim mu se nalaže uklanjanje nedostataka

2) ako je kvalificirani imatelj dobio suglasnost davanjem neistinitih ili netočnih podataka

3) ako više nisu ispunjeni kriteriji iz članka 28. ovoga Zakona o primjernosti i financijskom stanju stjecatelja kvalificiranog udjela ili

4) ako se kvalificirani imatelj koristi svojim utjecajem protivno dobrom i razboritom upravljanju kreditnom institucijom ili ne postupa s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika.

(2) Na kvalificiranog imatelja kojem je u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ukinuta suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela, primjenjuju se odredbe članka 30. ovoga Zakona.“.

Članak 16.

U članku 33. stavak 4. mijenja se i glasi:

„(4) Od izvršnosti rješenja iz stavka 1. ovoga članka kvalificirani imatelj ne može ostvarivati pravo glasa, ni iz jedne dionice, za koje mu je potrebna suglasnost Hrvatske narodne banke, a kvorum za valjano odlučivanje i potrebna većina za donošenje odluka glavne skupštine računaju se u odnosu na temeljni kapital umanjen za iznos dionica na temelju kojih stjecatelj ne može ostvarivati pravo glasa.“.

U stavku 5. riječ: „stjecatelj“ zamjenjuje se riječju: „imatelj“ a riječi: „iz stavaka 1. i 2.“ zamjenjuju se riječima: „iz stavka 1.“.

Članak 17.

Članak 34. mijenja se i glasi:

„(1) Ako stjecatelj kvalificiranog udjela u roku iz članka 24. stavka 5. ili stavka 6. ovoga Zakona ne stekne dionice kreditne institucije na temelju kojih bi dosegnuo najmanje 10% udjela u kapitalu odnosno glasačkim pravima kreditne institucije ili ako ne ostvari značajni utjecaj, suglasnost se ukida u cijelosti.

(2) Ako kvalificirani imatelj u roku iz članka 24. stavka 5. ili stavka 6. ovoga Zakona stekne najmanje 10% udjela u kapitalu odnosno glasačkim pravima u kreditnoj instituciji, a u cijelosti ne stekne udio za koji je izdana suglasnost, suglasnost vrijedi samo u dijelu do postotka iz članka 24. stavka 3. ovoga Zakona koji je imatelj ostvario, a ukida se u preostalom dijelu za koji je dobio suglasnost.

(3) Ako je kvalificirani imatelj u roku iz članka 24. stavka 8. ovoga Zakona smanjio udio ispod visine za koju je dobio prethodnu suglasnost, na snazi ostaje suglasnost u dijelu koji prelazi postotak iz članka 24. stavka 3. ovoga Zakona koji kvalificirani imatelj na dan isteka roka ima.

(4) Ako je kvalificirani imatelj nakon isteka roka iz članka 24. stavka 5. ili stavka 6. ovoga Zakona smanjio udio ispod visine za koju je dobio prethodnu suglasnost, na snazi ostaje suglasnost u dijelu koji prelazi postotak iz članka 24. stavka 3. ovoga Zakona koji kvalificirani imatelj ima.“.

Članak 18.

U članku 37. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

„(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, članovi sanacijske uprave ne moraju biti u radnom odnosu s kreditnom institucijom u sanaciji.“.

Članak 19.

U članku 38. stavku 4. riječi: „stavku 1.“ zamjenjuje se riječima: „stavku 2.“ a riječi „točke 1. podtočke i)“ brišu se.

Članak 20.

U članku 39. stavku 5. iza riječi „rehabilitacija“ briše se točka i dodaju riječi: „i to za kaznena djela iz članka 25. stavka 2. ovoga Zakona.“

Članak 21.

Naslov iznad članka 44. mijenja se i glasi:

„ Ukidanje suglasnosti za obavljanje funkcije predsjednika, odnosno člana uprave kreditne institucije “.

U članku 44. stavak 1. briše se.

U stavku 2. koji je postao stavak 1. točka 4. briše se, a dosadašnje točke 5., 6. i 7. postaju točke 4., 5. i 6.

Iza točke 7. koja je postala točka 6. dodaje se nova točka 7. koja glasi:

„7) ako je predsjednik, odnosno član uprave dobio suglasnost na temelju davanja neistinite ili netočne dokumentacije ili neistinito prezentiranih podataka koji su bitni za obavljanje funkcije predsjednika ili člana uprave.“

Stavci 3. do 8. postaju stavci od 2. do 7.

U stavku 7. koji je postao stavak 6. riječi: „ili poništi“ brišu se.

Članak 22.

U članku 45. stavku 6. riječi: „stavku 1.“ zamjenjuju se riječima: „stavku 2.“ a riječi „točke 1. podtočke i)“ brišu se.

Članak 23.

U članku 46. stavku 5. iza riječi: „rehabilitacija“ briše se točka i dodaju riječi: „i to za kaznena djela iz članka 25. stavka 2. ovoga Zakona.“

Članak 24.

Naslov iznad članka 47. mijenja se i glasi:

„ Ukidanje suglasnosti za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora kreditne institucije “.

U članku 47. stavak 1. briše se.

U stavku 2. koji je postao stavak 1. točka 3. briše se, a dosadašnje točke 4. i 5. postaju točke 3. i 4.

Iza točke 5. koja je postala točka 4. dodaje se točka 5. koja glasi:

„5) ako je član nadzornog odbora dobio suglasnost na temelju davanja neistinite ili netočne dokumentacije ili neistinito prezentiranih podataka koji su bitni za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora.“

Stavci od 3. do 5. postaju stavci od 2. do 4.

U stavku 5. koji je postao stavak 4. riječi: "ili poništi" brišu se.

Članak 25.

U članku 50. stavku 5. iza riječi: „RH“ dodaju se riječi: „ili matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH“.

Članak 26.

U članku 52. stavak 3. mijenja se i glasi:

„ (3) Kreditna institucija koja nije značajna s obzirom na veličinu, unutarnju organizaciju, vrstu, opseg i složenost poslova koje obavlja može odbor za rizike kombinirati s revizijskim odborom. Članovi tog kombiniranog odbora moraju imati odgovarajuće znanje, vještine i stručnost koji se zahtijevaju za članove obaju odbora.“.

Članak 27.

U članku 63. u stavku 4. iza riječi: „nastaje nova kreditna institucija“ dodaju riječi: „sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili izvan nje“.

Iza stavka 10. dodaju se stavci od 11. do 15. koji glase:

„(11) Kreditna institucija koja se namjerava pripojiti ili spojiti sa drugom kreditnom institucijom sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili izvan nje dužna je uz zahtjev iz stavka 2. ili 4. ovoga članka podnijeti obavijest Hrvatskoj narodnoj banci o načinu kako namjerava osigurati zaštitu prava vjerovnika sukladno Zakonu o trgovačkim društvima i o načinu i rokovima obavještavanja deponenata sukladno zakonu kojim se uređuje osiguranje depozita.

(12) Kreditna institucija koja se namjerava pripojiti drugoj kreditnoj instituciji sa sjedištem u drugoj državi članici, a kreditna institucija kojoj će ona biti pripojena nije osnovala podružnicu u Republici Hrvatskoj, dužna je prije provođenja pripajanja, a najkasnije dva mjeseca od objave zajedničkog plana pripajanja:

1) obavijestiti vjerovnike o pripajanju kao i o načinu na koji namjerava na području Republike Hrvatske osigurati ispunjenje njihovih tražbina, osim ako je kreditna institucija prije pripajanja podmirila sve svoje obveze prema vjerovnicima iz Republike Hrvatske

2) obavijestiti dužnike o načinu na koji će primati ispunjenje obveza na području Republike Hrvatske i

3) obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o ispunjenju obveza iz točke 1. i 2. ovoga stavka.

(13) Kreditna institucija koja se namjerava spojiti s drugom kreditnom institucijom sa sjedištem u drugoj državi članici, pri čemu će kreditna institucija koja će nastati spajanjem imati sjedište u drugoj državi članici, dužna je prije provođenja spajanja, a najkasnije dva mjeseca od objave zajedničkog plana spajanja:

1) obavijestiti vjerovnike o spajanju kao i o načinu na koji namjerava na području Republike Hrvatske osigurati ispunjenje njihovih tražbina, osim ako je kreditna institucija prije spajanja podmirila sve svoje obveze prema vjerovnicima iz Republike Hrvatske

2) obavijestiti dužnike o načinu na koji će primati ispunjenje obveza na području Republike Hrvatske i

3) obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o ispunjenju obveza iz točke 1. i 2. ovoga stavka.

(14) Kreditna institucija iz treće zemlje koja namjerava pripojiti kreditnu instituciju dužna je prije provođenja pripajanja Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev iz članka 89. stavka 2. ovoga Zakona kako bi se osigurao nastavak poslovanja putem podružnice najmanje godinu dana od dana pripajanja.

(15) Kreditna institucija iz treće zemlje koja je nastala spajanjem s kreditnom institucijom sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužna je u roku od 15 dana od dana spajanja Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev iz članka 89. stavka 2. ovoga Zakona kako bi se osigurao nastavak poslovanja putem podružnice najmanje godinu dana od dana spajanja.“.

Članak 28.

U članku 64. dodaje se stavak 2. koji glasi:

„(2) Hrvatska narodna banka odbit će zahtjev kreditne institucije za pripajanje kreditnoj instituciji iz treće zemlje, ako je odbila zahtjev te kreditne institucije za izdavanje odobrenja za osnivanje podružnice kreditne institucije iz treće zemlje sukladno članku 90. stavku 4. ovoga Zakona.“.

Članak 29.

Članak 65. mijenja se i glasi:

„(1) Zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad potrebno je priložiti dokumentaciju koju će Hrvatska narodna banka propisati podzakonskim propisom iz stavka 7. ovoga članka.

(2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka prilaže se i:

-zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela i dokumentacija iz podzakonskog propisa na temelju članka 28. stavka 5. ovoga Zakona

- zahtjev iz članka 39. stavka 2. i članka 40. ovoga Zakona s prijedlogom predsjednika i članova uprave te dokumentaciju iz članka 39. stavka 4. ovoga Zakona i

- zahtjev iz članka 46. stavka 2. ovoga Zakona s prijedlogom članova nadzornog odbora te dokumentaciju iz članka 46. stavka 4. ovoga Zakona.

(3) Ako kreditna institucija osim bankovnih namjerava pružati i financijske usluge, u zahtjevu za izdavanje odobrenja mora navesti vrste financijskih usluga koje namjerava pružati.

(4) Kreditna institucija koja namjerava pružati dodatnu financijsku uslugu iz članka 8. stavka 2. točaka 2., 3. i 5. ovoga Zakona dužna je Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti dokumentaciju propisanu posebnim zakonom.

(5) Prije izdavanja odobrenja iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka savjetovat će se i razmijeniti informacije s nadležnim tijelom države članice, u skladu s člankom 24. stavkom 9. ovoga Zakona osobito u odnosu na primjerenost stjecatelja kvalificiranog udjela, ugled, odgovarajuće sposobnosti i iskustvo članova uprave i nadzornog odbora u društvima unutar iste grupe.

(6) Hrvatska narodna banka ovlaštena je, za pravne ili fizičke osobe koje procjenjuje pri odlučivanju o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad, podatke o prekršajnoj osuđivanosti o tome vodi li se protiv tih osoba kazneni ili prekršajni postupak te o tome da te osobe nisu pravomoćno osuđene, podatke o pravomoćnoj osuđivanosti tih osoba za kaznena djela i prekršaje u Republici Hrvatskoj kao i za kaznena djela u državi članici pribaviti iz kaznene, odnosno prekršajne evidencije na temelju obrazloženog zahtjeva ili iz Europskog sustava kaznenih evidencija u skladu sa zakonom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija i to za kaznena djela iz članka 25. stavka 2. ovoga Zakona.

(7) Hrvatska narodna banka će donijeti podzakonski propis kojim uređuje dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad i zahtjevu za izdavanje odobrenja za pružanje financijskih usluga.“.

Članak 30.

Naslov iznad članka 67. i članak 67. mijenjaju se i glase:

„ Usvajanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad

U članku 67.

(1) Hrvatska narodna banka usvojit će zahtjev za izdavanje odobrenja za rad ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1) ako za kvalificiranog stjecatelja ili, za slučaj da niti jedna pravna ili fizička osoba ne stječe kvalificirani udjel, za 20 najvećih stjecatelja udjela u kreditnoj instituciji ne postoji razlog iz članka 29. ovoga Zakona

2) ako obavljanje supervizije poslovanja kreditne institucije prema odredbama ovoga Zakona ne bi bilo otežano ili onemogućeno zbog uske povezanosti kreditne institucije s drugim pravnim ili fizičkim osobama

3) ako obavljanje supervizije poslovanja kreditne institucije prema odredbama ovoga Zakona ne bi bilo otežano ili onemogućeno zbog uske povezanosti kreditne institucije s drugim pravnim ili fizičkim osobama sa sjedištem, odnosno prebivalištem ili boravištem u trećoj zemlji čiji propisi ne onemogućuju provedbu supervizije ili ako ne postoje drugi razlozi zbog kojih nije moguće ili je otežano provesti superviziju

4) ako osobe predložene za predsjednika odnosno članove uprave kreditne institucije ispunjavaju uvjete iz članka 38. ili članka 40. ovoga Zakona ili ako osobe predložene za članove nadzornog odbora ispunjavaju uvjete iz članka 45. ovoga Zakona

5) ako kreditna institucija ima inicijalni kapital u skladu s člankom 19. ovoga Zakona i ako proizlazi da je kreditna institucija organizirana u skladu s ovim Zakonom, odnosno da su osigurani uvjeti za poslovanje kreditne institucije određeni ovim Zakonom, propisima donesenima na temelju ovoga Zakona ili propisima Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije

6) ako proizlazi da će kreditna institucija biti fizički prisutna u Republici Hrvatskoj i da će poslove voditi s područja Republike Hrvatske

7) ako odredbe statuta kreditne institucije nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona ili odredbama propisa donesenih na temelju ovoga Zakona ili propisa Europske unije kojima se uređuje poslovanje kreditne institucije

8) ako iz dokumentacije i drugih poznatih činjenica proizlazi da je kreditna institucija kadrovski, organizacijski i tehnički sposobna pružati bankovne i/ili financijske usluge na način i u opsegu koji je predviđen njezinim poslovnim planom i

9) ako iz zahtjeva i priložene dokumentacije proizlazi da kreditna institucija ispunjava druge uvjete za pružanje bankovnih i/ili financijskih usluga na koje se odnosi zahtjev za izdavanje odobrenja.“.

Članak 31.

Naslov iznad članka 69. mijenja se i glasi:

„ Razlozi za ukidanje odobrenja za rad “

U članku 69. stavak 1. briše se, a dosadašnji stavci 2., 3. i 4. postaju stavci 1., 2. i 3.

U stavku 2. koji je postao stavak 1. u točki 2. iza riječi: „odobrenje“ dodaje se riječ: „ili“.

U točki 3. riječ: „ili“ zamjenjuje se točkom.

Točka 4. briše se.

U stavku 3. koji je postao stavak 2. u točki 7. riječi: „poništenje ili“ brišu se.

U točki 22. riječ: „ili“ briše se.

Iza točke 23. dodaju se točke 24. i 25. koje glase:

„24) ako kreditna institucija prestane ispunjavati uvjete na temelju kojih je dobila odobrenje za rad ili

25) ako je kreditna institucija dobila odobrenje za rad na temelju neistinite ili netočne dokumentacije, odnosno neistinito prezentiranih podataka koji su bitni za poslovanje kreditne institucije.“.

U stavku 4. koji je postao stavak 3. riječi: „iz stavaka 1., 2. i 3.“ mijenjaju se i glase: „iz stavaka 1. i 2.“

Iza dosadašnjeg stavka 4. koji je postao stavak 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

„(4) Iznimno od stavka 1., 2. i 3. ovoga članka Hrvatska narodna banka ne može ukinuti rješenje kojim je dano odobrenje za rad kreditnoj instituciji od trenutka kada je Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka donijela odluku o otvaranju postupka sanacije do trenutka donošenja odluke o okončanju postupka sanacije.“.

Članak 32.

U članku 70. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Hrvatska narodna banka donijet će rješenje o nedostupnosti depozita kada ocijeni da kreditna institucija ne može niti će biti u mogućnosti, zbog razloga koji su izravno povezani s njezinom financijskom situacijom, isplatiti depozit koji je definiran zakonom kojim se uređuje osiguranje depozita, a koji je dospio i koji treba biti isplaćen ali koji kreditna institucija nije isplatila prema zakonskim ili ugovornim uvjetima koji su primjenjivi u tom slučaju.“.

U stavku 3. riječi: „poništeno ili“ brišu se.

Iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi:

„(6) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka donijet će rješenje o nedostupnosti depozita kada ocijeni da kreditna institucija u sanaciji ne može niti će biti u mogućnosti, zbog razloga koji su izravno povezani s njezinom financijskom situacijom, isplatiti depozit koji je definiran zakonom kojim se uređuje osiguranje depozita, a koji je dospio i koji treba biti isplaćen, ali koji kreditna institucija nije isplatila prema zakonskim ili ugovornim uvjetima koji su primjenjivi u tom slučaju. Takvo rješenje ima sve pravne učinke kao i rješenje o nedostupnosti koje Hrvatska narodna banka donosi sukladno stavku 1. ovoga članka.“.

Članak 33.

Naslov iznad članka 71. mijenja se i glasi:

„ Rješenje o ukidanju odobrenja za rad“

U članku 71. stavku 1. i 2. iza riječi: „rješenje o“ riječi „poništavanju ili“ brišu se.

Članak 34.

Članak 73. mijenja se i glasi:

"(1) Hrvatska narodna banka ukinut će rješenje kojim je dano odobrenje za pružanje financijskih usluga:

1) ako je kreditna institucija dobila odobrenje za rad na temelju neistinite ili netočne dokumentacije, odnosno neistinito prezentiranih podataka koji su bitni za poslovanje kreditne institucije,

2) ako kreditna institucija više ne ispunjava tehničke, kadrovske, organizacijske ili ostale uvjete za pružanje pojedinih vrsta financijskih usluga ili

3) ako kreditna institucija više ne ispunjava uvjete propisane drugim propisima kojima se uređuje pružanje financijskih usluga.

(2) Na ukidanje rješenja kojim je dano odobrenje za pružanje financijskih usluga na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 71. ovoga Zakona.“.

Članak 35.

Članak 75. mijenja se i glasi:

„(1) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja namjerava osnovati podružnicu u drugoj državi članici dužna je podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja Hrvatskoj narodnoj banci i navesti državu članicu u kojoj namjerava osnovati svoju podružnicu te dostaviti informacije o:

1) poslovnom planu za prve tri poslovne godine, koji mora sadržavati vrstu i opseg usluga koje namjerava pružati preko podružnice te organizacijski ustroj podružnice

2) adresi u državi članici domaćinu na kojoj će Hrvatska narodna banka moći dobiti dokumentaciju o podružnici i

3) popisu imena, prezimena i adresa fizičkih osoba koje će biti odgovorne za vođenje poslova podružnice.

(2) Informacije iz stavka 1. ovoga članka kreditna institucija dostavit će Hrvatskoj narodnoj banci u sadržaju koji je propisan Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1151/2014 оd 4. lipnja 2014. o dopuni Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda u području informacija koje se priopćuju pri ostvarivanju prava poslovnog nastana i slobode pružanja usluga (u daljnjem tekstu: Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1151/2014) i na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014 оd 27. kolovoza 2014. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda u pogledu standardnih obrazaca, predložaka i postupaka za obavijesti o ostvarivanju prava poslovnog nastana i slobode pružanja usluga u skladu s Direktivom 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća (u daljnjem tekstu: Provedbena uredba Komisije (EU) br. 926/2014).

(3) Hrvatska narodna banka može u roku od mjesec dana od zaprimanja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka tražiti i dodatnu dokumentaciju.

(4) Hrvatska narodna banka donijet će najkasnije u roku od dva mjeseca od dana dostave potpunih i točnih informacija iz stavaka 1. ovoga članka rješenje kojim odlučuje o zahtjevu kreditne institucije za osnivanje podružnice (u daljnjem tekstu: odobrenje za osnivanje podružnice u državi članici) i o tome obavijestiti kreditnu instituciju.

(5) Nakon izdavanja odobrenja iz stavka 4. ovoga članka, Hrvatska narodna banka će bez odgađanja a unutar roka od tri mjeseca od dana dostave potpunih i točnih informacija iz stavka 1. ovoga članka, dostaviti nadležnom tijelu države članice domaćina informacije iz stavka 1. ovoga članka zajedno s podacima o iznosu i sastavu regulatornog kapitala i iznosu kapitalnih zahtjeva kreditne institucije izračunatima u skladu s člankom 92. Uredbe (EU) br. 575/2013 na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014 te o tome obavijestiti kreditnu instituciju.

(6) Hrvatska narodna banka odbit će zahtjev kreditne institucije ako na temelju podataka kojima raspolaže ocijeni da:

1) kreditna institucija nema primjerenu organizacijsku, tehničku i kadrovsku strukturu ili primjeren financijski položaj da bi pružala planirani opseg usluga u navedenoj državi članici preko podružnice

2) kreditna institucija na taj način izbjegava strože propise i pravila koji su na snazi u Republici Hrvatskoj ili

3) bi time mogla biti ugrožena sigurnost i stabilnost poslovanja kreditne institucije.

(7) Hrvatska narodna banka može pobliže propisati postupak za davanje odobrenja iz stavka 4. ovoga članka.“.

Članak 36.

U članku 76. stavci 2., 3., 4. i 5. mijenjaju se i glase:

„(2) Uz obavijest iz stavka 1. ovoga članka matična kreditna institucija dužna je dostaviti:

1) informacije iz članka 75. stavka 1. ovoga Zakona sa sadržajem i na način iz članka 75. stavka 2. ovoga Zakona

2) dokumentaciju o ispunjavanju uvjeta iz članka 84. stavka 1. ovoga Zakona

3) podatak o iznosu i sastavu regulatornog kapitala ili iznosu nekog drugog propisanog oblika kapitala te financijske institucije i ukupni iznos izloženosti riziku, izračunat u skladu s člankom 92. stavcima 3. i 4. Uredbe (EU) br. 575/2013, kreditne institucije koja je njezino matično društvo i

4) odobrenje nadzornog tijela, ako je to potrebno, za osnivanje podružnice financijske institucije u drugoj državi članici.

(3) Hrvatska narodna banka može u roku od mjesec dana od zaprimanja obavijesti iz stavka 1. ovoga članka tražiti i dodatnu dokumentaciju.

(4) Hrvatska narodna banka provjerit će najkasnije u roku od dva mjeseca od dana dostave potpunih i točnih informacija iz stavaka 1. ovoga članka ispunjava li financijska institucija uvjete iz članka 84. stavka 1. ovoga Zakona te, ako ocijeni da su ispunjeni uvjeti iz članka 84. stavka 1. ovoga Zakona, financijskoj instituciji će preko matične kreditne institucije dostavit potvrdu o ispunjavanju uvjeta, a sve unutar navedenog roka od dva mjeseca.

(5) Hrvatska narodna banka će nadležnom tijelu države članice domaćina bez odgađanja a unutar roka od tri mjeseca od dana dostave potpunih i točnih informacija iz stavka 1. ovoga članka, dostaviti obavijest na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014 i potvrdu o ispunjavanju uvjeta te priložiti podatak o iznosu i sastavu regulatornog ili nekog drugog propisanog oblika kapitala te financijske institucije, iznosu konsolidiranog regulatornog kapitala i iznosu kapitalnih zahtjeva grupe kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: grupe kreditnih institucija u RH) kojoj ta financijska institucija pripada kao i podatak o ukupnom iznosu izloženosti riziku grupe kreditnih institucija, izračunate u skladu s člankom 92. stavcima 3. i 4. Uredbe (EU) br. 575/2013.“.

Članak 37.

U članku 78. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:

„(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka kreditna institucija dužna je dostaviti u sadržaju koji je propisan Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1151/2014 i na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014.“.

Članak 38.

U članku 80. stavci 3. i 4. mijenjaju se i glase:

„(3) Uz obavijest iz stavaka 1. i 2. ovoga članka kreditna institucija dužna je dostaviti informacije o uslugama koje namjerava pružati u državi članici te poslovnom planu za prve tri poslovne godine u sadržaju koji je propisan Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1151/2014 i na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014.

(4) Hrvatska narodna banka najkasnije će u roku od mjesec dana od dana primitka obavijesti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dostaviti nadležnom tijelu države članice domaćina obavijest u sadržaju koji je propisan Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1151/2014 i na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014 i o tome obavijestiti kreditnu instituciju.“.

Članak 39.

U članku 82. iza riječi: „koja namjerava osnovati predstavništvo“ dodaju se riječi: „u trećoj zemlji“.

Članak 40.

U članku 84. stavku 3. riječi: „članci 192. do 197.“ zamjenjuju se riječima „članci od 192. do 198.“.

Članak 41.

Članak 85. mijenja se i glasi:

„(1) Kreditna institucija iz druge države članice ili financijska institucija iz članka 84. ovoga Zakona koja namjerava osnovati podružnicu na području Republike Hrvatske može podnijeti zahtjev za upis podružnice u sudski registar i početi pružati usluge nakon isteka dva mjeseca od dana kada je Hrvatska narodna banka od nadležnog tijela matične države članice zaprimila obavijest u sadržaju koji je propisan Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1151/2014 i na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija iz druge države članice ili financijska institucija iz članka 84. ovoga Zakona može podnijeti zahtjev za upis podružnice i prije isteka roka iz stavka 1. ovoga članka ako je od Hrvatske narodne banke dobila obavijest o uvjetima koje radi zaštite općeg dobra mora poštivati tijekom pružanja usluga na području Republike Hrvatske.

(3) Ako kreditna ili financijska institucija iz stavka 1. ovoga članka naknadno namjerava promijeniti neki od podataka dostavljenih nadležnom tijelu matične države članice, dužna je o tome, u sadržaju koji je propisan Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1151/2014 i na način propisan Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014, obavijestiti Hrvatsku narodnu banku najmanje mjesec dana prije izvršenja te promjene.

(4) Ako nadležno tijelo matične države članice obavijesti Hrvatsku narodnu banku da financijska institucija ne ispunjava neki od uvjeta iz članka 84. stavka 1. ovoga Zakona, na poslovanje te financijske institucije primjenjivat će se propisi koji reguliraju poslovanje financijskih institucija u Republici Hrvatskoj. U tom slučaju Hrvatska narodna banka dužna je proslijediti tu obavijest nadzornom tijelu u Republici Hrvatskoj.“.

Članak 42.

Naslov iznad članka 86. i članak 86. brišu se.

Članak 43.

Članak 87. mijenja se i glasi:

„Kreditna institucija iz druge države članice ili financijska institucija iz članka 84. ovoga Zakona može početi neposredno pružati uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske od dana kada Hrvatska narodna banka primi obavijest o tome, uključujući popis usluga koje namjerava pružati na području Republike Hrvatske, od nadležnog tijela države članice.“

Članak 44.

Članak 88. mijenja se i glasi:

„(1) Na kreditnu instituciju iz druge države članice koja neposredno pruža uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona koje se primjenjuju na kreditne institucije i to koje se odnose na:

1) obvezu čuvanja bankovne tajne (članci 156., 157. i 158.)

2) superviziju kreditne institucije

3) zaštitu potrošača (članci 300. do 312.).

(2) Na podružnicu kreditne institucije iz druge države članice koja pruža uzajamno priznate usluge na području Republike Hrvatske, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona koje se primjenjuju na kreditne institucije i to koje se odnose na:

1) kupoprodaju plasmana (članak 150. stavak 5.)

2) izvještavanje o dužnicima čiji dug prelazi iznos koji odredi Hrvatska narodna banka (članak 151. stavak 3. točka 1.)

3) izvještavanje na zahtjev Hrvatske narodne banke (članak 153.)

4) obvezu čuvanja bankovne tajne (članci 156., 157. i 158.)

5) superviziju kreditne institucije

6) godišnju naknadu za superviziju (članak 200.) i

7) zaštitu potrošača (članci 300. do 312.).

(3) Kreditna institucija iz stavka 1. i podružnica kreditne institucije iz stavka 2. ovoga članka dužna je pridržavati se i drugih propisa koji se radi zaštite općeg dobra primjenjuju na području Republike Hrvatske.“.

Članak 45.

U članku 90. stavku 4. točki 4. iza riječi: „povezani s“ dodaju se riječi: „pranjem novca ili“.

Članak 46.

U članku 94. stavku 3. točka 2. mijenja se i glasi:

„2) da postoji opravdana sumnja da je ta kreditna institucija iz treće zemlje na bilo koji način povezana s pranjem novca ili financiranjem terorizma.“.

Članak 47.

U članku 96. stavku 2. točka 2. mijenja se i glasi:

„2) kreditne institucije koja je društvo kći matične kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, matičnog financijskog holdinga u grupi kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj ili matičnog mješovitog financijskog holdinga u grupi kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj.“.

Članak 48.

U članku 97. stavku 1. u točki 8. na kraju briše se riječ "i".

Iza točke 8. dodaje se nova točka 9. koja glasi:

„9) suglasnošću nadzornog odbora matične kreditne institucije u RH ili matične kreditne institucije u EU-u sa sjedištem u RH iz članka 147. ovoga Zakona i“

Točka 9. postaje točka 10.

Članak 49.

U članku 114. iza stavka 3. dodaju se stavci 4., 5., i 6. koji glase:

„(4) Kreditna institucija može rasporediti instrumente kapitala iz članaka 52. i 63. Uredbe (EU) br. 575/2013 kao instrumente dodatnog osnovnog kapitala, odnosno instrumente dopunskog kapitala nakon što dobije odobrenje Hrvatske narodne banke za raspoređivanje instrumenta kapitala kao instrumenata dodatnog osnovnog kapitala, odnosno instrumenata dopunskog kapitala.

(5) Hrvatska narodna banka izdat će odobrenje iz stavka 4. ovoga članka ako instrument kapitala ispunjava sve propisane uvjete.

(6) Hrvatska narodna banka podzakonskim propisom propisat će dokumentaciju koju je kreditna institucija dužna dostaviti zajedno sa zahtjevom za izdavanje odobrenja iz stavka 4. ovoga članka i zahtjevom za izdavanje odobrenja iz članka 26. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013.“.

Članak 50.

U članku 117. stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Kreditna institucija koja ne ispunjava zahtjev iz stavka 1. ovoga članka dužna je primijeniti odredbe članka 140. stavaka 2., 3. i 5., članka 143. te, ako je primjenjivo, članka 143.a ovoga Zakona.“.

Članak 51.

U članku 118. stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Kreditna institucija koja ne ispunjava zahtjev iz stavka 1. ovoga članka dužna je primijeniti odredbe članka 140. stavaka 2., 3. i 5., članka 143. te, ako je primjenjivo, članka 143.a ovoga Zakona.“.

Članak 52.

U članku 125. iza stavka 7. dodaje se stavak 8. koji glasi:

„(8) Hrvatska narodna banka će pri priznavanju stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala iz članka 124. ovoga Zakona kao i pri odlučivanju o visini stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala iz ovoga članka, uzimati u obzir preporuke Europskog odbora za sistemske rizike.“.

Članak 53.

U članku 130. stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Na kreditnu instituciju koja ne ispunjava zahtjev iz stavka 2. ovoga članka primjenjuju se odredbe članka 140. stavaka 2., 3. i 5., članka 143. i, ako je primjenjivo, članka 143.a ovoga Zakona. Ako primjena tih odredbi ne dovede do zadovoljavajućeg poboljšanja redovnog osnovnog kapitala kreditne institucije za potrebe relevantnog strukturnog sistemskog rizika, Hrvatska narodna banka može naložiti dodatne mjere u skladu s ovim Zakonom.“.

Članak 54.

U članku 131. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Hrvatska narodna banka odlukom iz članka 129. stavka 1. ovoga Zakona određuje stopu zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik u visini od najmanje 1% izloženosti na koje se zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik primjenjuje. Stopa zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik može se primijeniti na izloženosti u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili trećoj zemlji i to kao višekratnik 0,5 postotnih bodova. Ta stopa može biti različita za različite podskupine kreditnih institucija.“.

U stavku 2. riječ: „odlučiti“ zamjenjuje se riječju: „odluči“.

Članak 55.

U članku 132. stavku 1. riječi: „ukupnog iznosa izloženosti riziku „ zamjenjuju se riječima: „na osnovi izloženosti“.

U stavku 3. riječi: „ukupnog iznosa izloženosti riziku“ brišu se.

U stavku 9. iza riječi: „veća od 5%“ i „veća od 3%“ riječi: „ukupnog iznosa izloženosti riziku“ brišu se.

Članak 56.

U članku 135. stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) GSV kreditna institucija može biti sljedeće sistemski važno društvo kod kojeg poremećaj u poslovanju ili prestanak poslovanja mogu dovesti do sistemskog rizika s globalnim učincima:

1) matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH

2) matični financijski holding u EU-u sa sjedištem u RH

3) matični mješoviti financijski holding u EU-u sa sjedištem u RH te

4) kreditna institucija koja nije društvo kći matične kreditne institucije u EU-u, matičnog financijskog holdinga u EU-u ili matičnog mješovitog financijskog holdinga u EU-u.“.

Članak 57.

U članku 137. stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) OSV kreditna institucija može biti sljedeće sistemski važno društvo kod kojeg poremećaj u poslovanju ili prestanak poslovanja mogu dovesti do sistemskog rizika u Republici Hrvatskoj:

1) matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH

2) matični financijski holding u EU-u sa sjedištem u RH

3) matični mješoviti financijski holding u EU-u sa sjedištem u RH ili

4) kreditna institucija.“

U stavku 5. iza riječi: „Hrvatska narodna banka“ dodaju se riječi: „uzimajući u obzir stavak 6. ovoga članka i članak 139. ovoga Zakona“.

U stavku 6. u uvodnoj rečenici i u točki 2. riječi: „razini“ i zamjenjuju se riječju: „osnovi“.

Stavak 8. mijenja se i glasi:

„(8) Hrvatska narodna banka dužna je dostaviti Europskoj komisiji, Europskom odboru za sistemske rizike i Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo nazive OSV kreditnih institucija. Hrvatska narodna banka dužna je javno objaviti na svojim internetskim stranicama nazive OSV kreditnih institucija i njihove stope zaštitnog sloja za OSV kreditnu instituciju.“.

Članak 58.

U članku 138. stavak 4. mijenja se i glasi:

„(4) Hrvatska narodna banka dužna je jednom godišnje preispitati utvrđivanje OSV kreditnih institucija. O rezultatu tog preispitivanja Hrvatska narodna banka dužna je obavijestiti OSV kreditne institucije, Europsku komisiju, Europski odbor za sistemske rizike i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo. Hrvatska narodna banka dužna je javno objaviti na svojim internetskim stranicama ažurirani popis OSV kreditnih institucija i njihove stope zaštitnog sloja za OSV kreditnu instituciju.“.

Iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi:

„(6) Hrvatska narodna banka na svojim internetskim stranicama objavljuje barem bitne elemente metodologije za utvrđivanje OSV kreditnih institucija i određivanje stope zaštitnog sloja za OSV kreditnu instituciju.“.

Članak 59.

U članku 143. iza stavka 6. dodaje se stavak 7. koji glasi:

„(7) Ako kreditna institucija namjerava poduzeti druge mjere za povećanje stopa kapitala odnosno promijeniti vremenski okvir za povećanje regulatornog kapitala sadržanog u odobrenom planu za očuvanje kapitala, dužna je o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku i dostaviti izmijenjeni plan za očuvanje kapitala. Izmijenjeni plan za očuvanje kapitala Hrvatska narodna banka procjenjuje i odobrava sukladno stavku 5. ovoga članka.“.

Članak 60.

Iza članka 143. dodaje se članak 143.a s naslovom iznad njega koji glase:

„Mjere za očuvanje kapitala ako zahtjev za kombinirani zaštitni sloj nije ispunjen na konsolidiranoj osnovi

Članak 143.a

(1) Matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH koje na pojedinačnoj osnovi ispunjavaju zahtjev za kombinirani zaštitni sloj, a na konsolidiranoj osnovi ne ispunjavaju zahtjev za kombinirani zaštitni sloj koji se odnosi na grupu kreditnih institucija u RH na konsolidiranoj osnovi, dužne su primjenjivati:

1) članke 140. do 142. ovoga Zakona, na odgovarajući način, na pojedinačnoj osnovi, i

2) članak 143. ovoga Zakona, na odgovarajući način, na konsolidiranoj osnovi za grupu kreditnih institucija u RH.

(2) Matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH koje ne ispunjavaju zahtjev za kombinirani zaštitni sloj primjenjiv na njih na pojedinačnoj osnovi, kao ni takav zahtjev na konsolidiranoj osnovi koji se odnosi na grupu kreditnih institucija u RH, dužne su primjenjivati:

1) članke 140. do 142. ovoga Zakona na način da se najvećim raspodjeljivim iznosom smatra manji od sljedećih iznosa:

a) iznos izračunat primjenom članka 140. ovoga Zakona, ili

b) iznos izračunat primjenom stavka 1. točke 1. ovoga članka

2) članak 143. ovoga Zakona, na odgovarajući način, na konsolidiranoj osnovi za grupu kreditnih institucija u RH.

(3) Iznimno od članka 143. ovoga Zakona, članica grupe kreditnih institucija u RH koja na pojedinačnoj osnovi ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitnim slojem nije dužna izraditi plan za očuvanje kapitala u slučaju iz stavka 1. i 2. ovoga članka, već je matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH dužna izraditi plan za očuvanje kapitala iz stavka 1. točke 2. i stavka 2. točke 2. ovoga članka na način da minimalno sadrži i planove za očuvanje kapitala društava članica grupe kreditnih institucija u RH koje na pojedinačnoj osnovi ne ispunjavaju zahtjev za kombiniranim zaštitni sloj.

(4) Hrvatska narodna banka donijet će podzakonski propis kojim pobliže uređuje zahtjeve propisane člancima 140. do 143. ovoga Zakona, kao i zahtjeve iz ovoga članka, koje matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH moraju ispunjavati u slučaju iz ovog članka.“.

Članak 61.

Članak 144. mijenja se i glasi:

„(1) Kreditna institucija i matična kreditna institucija dužna je izvještavati Hrvatsku narodnu banku o zaštitnim slojevima kapitala iz članaka 117., 118., 130., 135. i 137. ovoga Zakona i mjerama za očuvanje kapitala iz članaka 140. do 143.a ovoga Zakona na način i u rokovima propisanim podzakonskim propisom iz stavka 2. ovog članka.

(2) Hrvatska narodna banka donijeti će podzakonski propis kojim pobliže uređuje način i rokove izvještavanja o zaštitnim slojevima kapitala iz članaka 117., 118., 130., 135. i 137. ovoga Zakona i mjerama za očuvanje kapitala iz članaka 140. do 143.a ovoga Zakona.“.

Članak 62.

U članku 146. stavku 1. točka 3. mijenja se i glasi:

„3) osoba odgovorna za rad kontrolne funkcije, osoba odgovorna za poslovanje s pravnim osobama, osoba odgovorna za rad sa stanovništvom i osoba odgovorna za poslovanje riznice“.

U stavku 2. uvodna rečenica mijenja se i glasi:

„(2) Pod jednom osobom u posebnom odnosu s kreditnom institucijom iz stavka 1. točaka 1. do 7. ovoga članka smatraju se također:“.

Članak 63.

U članku 146.a stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Svaki pojedinačni pravni posao koji kreditna institucija sklapa s osobom iz članka 146. ovoga Zakona kojom će nastati ili će se povećati izloženost kreditne institucije koja prelazi 50.000,00 kuna može se sklopiti samo uz jednoglasnu odluku svih članova uprave i prethodnu suglasnost nadzornog odbora. Iznimno, član uprave ili nadzornog odbora ne može glasovati o odobravanju izloženosti ako bi ona nastala prema njemu ili s njim povezanim osobama.“.

Iza stavak 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

„(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako je vrsta poslovanja i nastanka određenih izloženosti takva da se radi o transakciji koja nastaje na dnevnoj osnovi, odnosno ako se radi o izloženosti za koju bi pojedinačno prethodno ishođenje jednoglasne odluke svih članova uprave i prethodne suglasnosti nadzornog odbora značilo značajan zastoj u uobičajenom procesu rada kreditne institucije, uprava može jednoglasnom odlukom svih članova uprave i uz prethodnu suglasnost nadzornog odbora za više pravnih poslova dati okvirnu suglasnost koja ispunjava sljedeće uvjete:

1) odnosi se na točno određenu osobu u posebnom odnosu s kreditnom institucijom iz članka 146. ovoga Zakona, a ne na sve takve osobe općenito i

2) daje se na razdoblje od najviše tri mjeseca od donošenja okvirne suglasnosti,

pri čemu član uprave ili nadzornog odbora ne može glasovati o odobravanju izloženosti ako bi ona nastala prema njemu ili s njim povezanim osobama.“.

Članak 64.

U članku 146.b stavak 3. briše se.

Članak 65.

U članku 148. stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Ulaganjima iz stavka 1. ovoga članka ne smatraju se ulaganja koja je kreditna institucija stekla, u prve dvije godine:

- nakon stjecanja u zamjenu za svoje tražbine u postupku financijskog restrukturiranja

- u postupku prijenosa prava vlasništva nad nekretninom koja je instrument osiguranja stambenog potrošačkog kredita na kreditnu instituciju a koji se provodi u skladu sa zakonom kojim se uređuje stambeno potrošačko kreditiranje

- u stečajnom i ovršnom postupku te

- primjenom instrumenata osiguranja tražbina u skladu s Ovršnim zakonom.“.

Članak 66.

U članku 149. stavku 1. iza riječi: „izravno“ dodaju se riječi: „ili neizravno“.

U stavku 2. iza riječi: „izravno“ dodaju se riječi: „ili neizravno“.

U stavku 4. iza riječi: „u kojoj ima“ dodaju se riječi: „izravno ili neizravno“.

Članak 67.

U članku 150. stavku 6. iza riječi: „posebna uprava“ dodaju se riječi: „odnosno sanacijska uprava“.

Iza stavka 7. dodaje se stavak 8. koji glasi:

"(8) Ako se kupoprodajom plasmana iz ovoga članka cesijom prenosi tražbina i o tome se obavještava dužnik sukladno zakonu kojim se uređuju obvezni odnosi, kreditna institucija je dužna uz obavijest o ustupanju tražbine dužniku dostaviti i izvještaj o ukupnom stanju duga sa stanjem na dan prijenosa tražbine i strukturu dugovanja prema sljedećim stavkama: glavnica, kamata, naknade i drugi troškovi.

Članak 68.

U članku 151. stavku 2. točki 6. riječi: „ili udio iz članka 24. ovoga Zakona,“ brišu se.

Članak 69.

Članak 152. mijenja se i glasi:

„Hrvatska narodna banka prikuplja podatke u skladu s člankom 450. stavkom 1. točkama g), h) i i) Uredbe (EU) br. 575/2013 i koristi ih pri utvrđivanju referentnih trendova i praksi kreditnih institucija vezanih uz primitke radnika.“.