NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KREDITNIM INSTITUCIJAMA
Zagreb, travanj 2017.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KREDITNIM INSTITUCIJAMA
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama (u daljnjem tekstu: Zakon) sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakonom o kreditnim institucijama (Narodne novine, br. 159/13, 19/15 i 102/15, u daljnjem tekstu: važeći Zakon) uređuju se uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada kreditnih institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i supervizija njihova poslovanja te uvjeti pod kojima pravne osobe sa sjedištem izvan Republike Hrvatske mogu pružati bankovne i/ili financijske usluge u Republici Hrvatskoj.
Zakon o kreditnim institucijama (Narodne novine, br. 159/13), koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 18. prosinca 2013. godine, predstavlja kontinuitet pravnog okvira za poslovanje kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj, a donesen je radi ispunjenja zahtjeva za usklađenjem do tada važećeg zakona koji uređuje poslovanje kreditnih institucija s novim pravnim okvirom na razini Europske unije u području bankarstva. U Zakon o kreditnim institucijama (Narodne novine, br. 159/13) prenesene su odredbe Direktive 2013/36/EU o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima (tzv. CRD IV Direktiva) i omogućeno je provođenje Uredbe (EU) br. 575/2013 o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva (tzv. CRR Uredba) te je usklađen s ostalim tada važećim propisima Europske unije s kojima je bio usklađen do tada važeći Zakon o kreditnim institucijama (Narodne novine, br. 117/08, 74/09, 153/09, 108/12 i 54/13). Glavne promjene koje je novi Zakon o kreditnim institucijama donio odnose se na definiranje obveze održavanja potrebnog kapitala kroz više različitih razina, nazvanih zaštitni slojevi kapitala, te na pojačane kriterije za upravljanje samom kreditnom institucijom.
Radi prijenosa dijela Direktive 2014/59/EU o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava (tzv. BRR Direktiva), 6. veljače 2015. godine donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama (Narodne novine, br. 19/15). Direktiva 2014/59/EU je u zakonodavstvo Republike Hrvatske najvećim dijelom prenesena u Zakon o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava (Narodne novine, br. 19/15), a Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama (Narodne novine, br. 19/15) prenesena je u dijelu koji se odnosi na: planove oporavka koje izrađuju kreditne institucije, mjere rane intervencije koje Hrvatska narodna banka poduzima kada se za to ispune zakonski uvjeti, sporazume o financijskoj potpori grupe i drugo.
Republika Hrvatska obvezna je kontinuirano usklađivati svoje zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske unije, odnosno u važeće zakone prenositi nove direktive i osiguravati provođenje novih uredbi koje se izravno primjenjuju u državama članicama Europske unije.
U vezi s ispunjenjem obveze potpunog prijenosa Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (u daljnjem tekstu: Direktiva 2013/36/EU) u hrvatsko zakonodavstvo, Europska komisija od Republike Hrvatske zahtjeva da se članak 103. Direktive 2013/36/EU u dijelu supervizije kreditnih institucija prenese u važeći Zakon na način kao što je u dijelu koji se odnosni na investicijska društva prenesen u Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala (Narodne novine, br. 159/13).
Prilikom prijenosa Direktive 2013/36/EU u Zakon o kreditnim institucijama (Narodne novine, br. 159/13), članak 103. kojim se dodatno uređuje ovlast Hrvatske narodne banke pri primjeni supervizorskih mjera na kreditne institucije istih ili sličnih profila rizičnosti nije prenesen, budući da Hrvatska narodna banka takve mjere može naložiti prema postojećem zakonodavnom okviru, a detaljnije je uređeno internim procedurama Hrvatske narodne banke.
Slijedom zahtjeva Europske komisije, članak 103. Direktive 2013/36/EU prenosi se u važeći Zakon. Time se Hrvatskoj narodnoj banci daju i još jednom potvrđuju ovlasti da ako pri provođenju supervizije utvrdi da kreditne institucije sličnih profila rizičnosti (npr. slični modeli poslovanja ili geografski položaj izloženosti) jesu ili bi mogle biti izložene sličnim rizicima ili predstavljaju slične rizike za financijski sustav, ona može primijeniti jednak način obavljanja supervizije i izreći jednake supervizorske mjere. Hrvatska narodna banka o tome će obavijestiti Europsko nadležno tijelo za bankarstvo.
U sklopu revizorske reforme na razini Europske unije donesena je Uredba (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2005/909/EZ (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 537/2014), koja se primjenjuje od 17. lipnja 2016. godine, osim članka 16. stavka 6. koji se primjenjuje od 17. lipnja 2017. godine.
Primjena Uredbe (EU) br. 537/2014 osigurat će se najvećim dijelom donošenjem novog Zakona o reviziji, a s obzirom da su kreditne institucije subjekti od javnog interesa, njezinu primjenu potrebno je osigurati i ovim Zakonom u dijelu obavljanja zakonske revizije kreditnih institucija.
Predlaže se detaljnije urediti provođenje Uredbe (EU) br. 537/2014 pri obavljanju zakonske revizije kreditnih institucija u dijelu propisivanja najdužeg vremenskog razdoblja u kojem isto revizorsko društvo može obavljati zakonsku reviziju za istu kreditnu instituciju i u dijelu kojim je uređen opseg poslova koje revizorsko društvo ne smije obavljati za kreditnu instituciju u vremenu u kojem obavlja zakonsku reviziju. U dijelu propisivanja najdužeg vremenskog razdoblja u kojem isto revizorsko društvo može obavljati zakonsku reviziju za istu kreditnu instituciju predlaže se da to bude razdoblje do najviše sedam godina kao što je propisano i sada, a u dijelu kojim je uređen opseg poslova koje revizorsko društvo ne smije obavljati za kreditnu instituciju u vremenu u kojem obavlja zakonsku reviziju predlaže se da to budu svi poslovi predviđeni Uredbom (EU) br. 537/2014.
U dijelu propisivanja slobode pružanja usluga na području Europsku unije predlaže se postupanje na način propisan Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1151/2014 od 4. lipnja 2014. o dopuni Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda u području informacija koje se priopćuju pri ostvarivanju prava poslovnog nastana i slobode pružanja usluga te Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014 оd 27. kolovoza 2014. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda u pogledu standardnih obrazaca, predložaka i postupaka za obavijesti o ostvarivanju prava poslovnog nastana i slobode pružanja usluga u skladu s Direktivom 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća.
Ovim Zakonom predlaže se usklađenje odredbi o imatelju kvalificiranog udjela u kreditnoj instituciji sa Smjernicom o bonitetnoj procjeni stjecanja i povećanja kvalificiranih udjela u financijskom sektoru koju su usvojila Europska nadzorna tijela (JC/GL/2016/01, 20. prosinca 2016.), a to su: Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala i Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje. Detaljnije i jasnije se propisuju situacije kada postoji zajedničko djelovanje stjecatelja kvalificiranog udjela u kreditnoj instituciji.
Osim usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije, ovim Zakonom dodatno se uređuje zaštita deponenata i klijenata kreditnih institucija kod provođenja postupka spajanja ili pripajanja kreditnih institucija. Pri provođenju spajanja ili pripajanja, kreditna institucija je dužna u postupku izdavanja odobrenja za takvu statusnu promjenu dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci obavijesti o načinu osiguranja zaštite prava vjerovnika sukladno Zakonu o trgovačkim društvima (Narodne novine, br. 111/93 do 110/15) i obavijest o načinu i rokovima obavještavanja deponenata sukladno Zakonu o osiguranju depozita (Narodne novine, br. 82/15).
Na temelju dosadašnjih iskustava naknadnim analizama primjene važećeg Zakona utvrđene su određene nejasnoće u tumačenju odredbi koje se odnose na podružnice kreditnih institucija sa sjedištem u državama članicama pa se predlaže poboljšanje u izričaju i preciziranje odredbi koje se odnose na poslovanje podružnica kreditnih institucija sa sjedištem u državama članicama, a koje posluju na području Republike Hrvatske.
Ovim Zakonom predlaže se otkloniti moguće smetnje u provođenju sanacije kreditnih institucija. Sukladno Zakonu o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava (Narodne novine, br. 19/15), postupak sanacije provodi Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka. Postupak sanacije provodi se samo nad kreditnom institucijom koja je u javnom interesu i u postupku sanacije se nastoji očuvati taj javni interes. Predloženim izmjenama, za vrijeme trajanja postupka sanacije, Hrvatska narodna banka ne može oduzeti odobrenje za rad kreditnoj instituciji u sanaciji sve dok takav postupak traje.
Predlaže se da ovlast odlučivanja o nedostupnosti depozita kod kreditne institucije koja se nalazi u postupku sanacije ima Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka jer ona provodi sanaciju kreditne institucije, nastojeći postići ciljeve sanacije koji podrazumijevaju ponovnu uspostavu redovnog poslovanja kreditne institucije, a ako to nije moguće, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može podnijeti prijedlog za stečaj kreditne institucije u sanaciji. Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka provodi sanaciju i najbolje je upoznata sa stanjem u kreditnoj instituciji i sa postupkom sanacije te ako procjeni da se ne mogu ostvariti ciljevi sanacije i ako su ostvareni stečajni razlozi ovlaštena je podnijeti prijedlog za stečaj. Kako bi se izbjegli sukobi nadležnosti između Hrvatske narodne banke i Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, a sve u cilju jednostavnijeg i boljeg provođenja postupka sanacije predlaže se da Državna agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka ima i ovlast odlučivanja o nedostupnosti depozita u kreditnoj instituciji nad kojom provodi sanaciju.
Predlaže se izmjena jednog od uvjeta pod kojim Hrvatska narodna banka može podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad kreditnom institucijom. To je u slučaju ako Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka kao sanacijsko tijelo odbije prijedlog Hrvatske narodne banke za otvaranje postupka sanacije te kreditne institucije. Ne radi se o bitnoj sadržajnoj izmjeni jer ako bi Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka utvrdila da ne postoje uvjeti za provođenje postupka sanacije tada će odbiti prijedlog za sanaciju. Takvo što bi se u praksi trebalo iznimno rijetko dešavati, ali predlagatelj je nastojao pravno urediti i propisani sve moguće situacije.
Detaljnije se uređuje zaštita potrošača i preciziraju se mjere koje Hrvatska narodna banka može naložiti radi prestanka nezakonitog postupanja i otklanjanja nezakonitosti i nepravilnosti u poslovanju kreditne institucije sa potrošačima. Važećim Zakonom propisano je da Hrvatska narodna banka može naložiti mjere bez da je određeno koje su to mjere i koji cilj bi te mjere trebale postići, što je u praksi dovodilo do pravnih dvojbi u tumačenju. Kako bi se izbjegle dvojbe i različita tumačenja predložene mjere su konkretizirane. Hrvatskoj narodnoj banci daju se ovlasti, ako utvrdi postupanje kojima se krše odredbe o zaštiti potrošača: naložiti prestanak nezakonitog postupanja, naložiti otklanjanje nezakonitosti i/ili nepravilnosti uz određivanje roka u kojem je to potrebno učiniti i naložiti izradu, dopunu i/ili promjenu procedura, poslovnih politika i drugih akata kreditne institucije koji se odnose na poslovanje s potrošačima.
Predlaže se Hrvatskoj narodnoj banci proširiti ovlast praćenja zaštite potrošača i na kreditne institucije iz drugih država članica koje svoje usluge pružaju na području Republike Hrvatske. Do sada je Hrvatska narodna banka pratila zaštitu potrošača samo u kreditnim institucijama kojima je izdala odobrenje za rad. Kreditnim institucijama iz drugih država članica koje svoje usluge pružaju na području Republike Hrvatske neposredno ili preko podružnice prema pravilima o jedinstvenoj putovnici odobrenje za rad daju nadležna tijela država članica u kojima su osnovane, što znači da ih Hrvatska narodna banka nije ovlaštena nadzirati. Predloženim izmjenama se predlaže proširiti opseg ovlaštenja Hrvatske narodne banke i na te kreditne institucije iz drugih država članica koje svoje usluge pružaju na području Republike Hrvatske, a sve s ciljem kvalitetnije zaštite potrošača.
Ovim Zakonom predlaže se smanjivanje donje granice prekršajnih kaznih za kreditne institucije koje nisu sistemski važne kreditne institucije u Republici Hrvatskoj radi proporcionalnog usklađivanja visine kazni za sistemski važne kreditne institucije i za one koje to nisu. Načelo proporcionalnosti je uvedeno člankom 65. stavkom 1. Direktive 2013/36/EU i to načelo podrazumijeva manje prekršajne kazne za manje kreditne institucije. Navedeno načelo proporcionalnosti se ovim prijedlogom u potpunosti uvodi u Zakon o kreditnim institucijama. Gornje granice kazni i kazne za sistemski važne kreditne institucije u Republici Hrvatskoj ostaju propisane kao i do sada.
Ujedno se predlažu nomotehničke i jezične ispravke radi jasnijeg i preciznijeg izričaja.
III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KREDITNIM INSTITUCIJAMA
Članak 1.
U Zakonu o kreditnim institucijama (Narodne novine, br. 159/13, 19/15 i 102/15) u članku 2. stavku 1. točka 1. mijenja se i glasi:
„ 1) Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27. 6. 2013., u daljnjem tekstu: Direktiva 2013/36/EU), kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu, o izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2009/110/EZ i 2013/36/EU te Uredbe (EU) br. 1093/2010 i o stavljanju izvan snage Direktive 2007/64/EZ (SL L 337, 23. 12. 2015.).“.
Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
„(3) Ovim se Zakonom detaljnije uređuje provođenje Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2005/909/EZ (SL L 158, 27. 5. 2014., u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 537/2014). “.
Članak 2.
Članak 3. mijenja se i glasi:
„ Pojedini pojmovi koji se upotrebljavaju u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje:
1) član uže obitelji osobe jest:
1. bračni drug ili osoba s kojom duže živi u zajedničkom kućanstvu koja, prema posebnom zakonu, ima položaj jednak položaju u bračnoj zajednici
2. sin, posvojeni sin, kći ili posvojena kći te osobe
3. sin, posvojeni sin, kći ili posvojena kći osobe iz podtočke 1. ove točke
4. druga osoba koja nema punu poslovnu sposobnost i koja je stavljena pod skrbništvo te osobe
2) diskrecijske mirovinske pogodnosti kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 73. Uredbe (EU) br. 575/2013
3) društvo kći kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 16. Uredbe (EU) br. 575/2013
4) društvo za osiguranje kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 5. Uredbe (EU) br. 575/2013
5) društvo za pomoćne usluge kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 18. Uredbe (EU) br. 575/2013
6) društvo za reosiguranje kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 6. Uredbe (EU) br. 575/2013
7) društvo za upravljanje imovinom kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 19. Uredbe (EU) br. 575/2013
8) država članica domaćin kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 44. Uredbe (EU) br. 575/2013
9) financijska institucija kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 26. Uredbe (EU) br. 575/2013
10) financijska poluga kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 93. Uredbe (EU) br. 575/2013
11) financijski holding kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 20. Uredbe (EU) br. 575/2013
12) financijski instrument kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 50. Uredbe (EU) br. 575/2013
13) financijski ugovori kako je uređeno člankom 4. stavkom 2. točkom 97. Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava
14) grupa je matično društvo kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 15. podtočkom (a) Uredbe (EU) br. 575/2013 i njegovo društvo kći kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 16. Uredbe (EU) br. 575/2013
15) grupa kreditnih institucija kako je uređeno člankom 17. ovoga Zakona
16) grupa kreditnih institucija u EU-u jest grupa kreditnih institucija kojoj je krajnje matično društvo matična kreditna institucija u Europskoj uniji, matični financijski holding u Europskoj uniji ili matični mješoviti financijski holding u Europskoj uniji, koja nije ujedno i grupa kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj
17) grupa kreditnih institucija u RH kako je uređeno člankom 278. ovoga Zakona
18) grupa povezanih osoba kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 39. Uredbe (EU) br. 575/2013
19) imenovano tijelo je tijelo koje je ovlašteno za određivanje stope protucikličkog zaštitnog sloja, stope zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik ili zaštitnog sloja za globalnu sistemski važnu kreditnu instituciju (u daljnjem tekstu: GSV kreditna institucija) i ostalu sistemski važnu kreditnu instituciju (u daljnjem tekstu: OSV kreditna institucija)
20) instrument sanacije kako je uređeno člankom 56. stavkom 1. Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava
21) interni pristupi jesu pristup zasnovan na internim rejting-sustavima iz članka 143. stavka 1., pristup internih modela iz članka 221., pristup vlastitih procjena iz članka 225., napredni pristup iz članka 312. stavka 2., metoda internih modela iz članaka 283. i 363. i pristup interne procjene iz članka 259. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013
22) investicijsko društvo kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 2. Uredbe (EU) br. 575/2013
23) knjiga trgovanja kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 86. Uredbe (EU) br. 575/2013
24) konsolidirajuće nadzorno tijelo kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 41. Uredbe (EU) br. 575/2013
25) konsolidirana osnova kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 48. Uredbe (EU) br. 575/2013
26) konsolidirani položaj kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 47. Uredbe (EU) br. 575/2013
27) kontrola kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 37. Uredbe (EU) br. 575/2013
28) kreditna institucija kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013
29) kvalificirani udio kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 36. Uredbe (EU) br. 575/2013
30) matična država članica kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 43. Uredbe (EU) br. 575/2013
31) matična kreditna institucija u državi članici je kreditna institucija koja ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 28. Uredbe (EU) br. 575/2013, a ne uključuje matičnu kreditnu instituciju u Republici Hrvatskoj
32) matična kreditna institucija u EU-u je kreditna institucija koja ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 29. Uredbe (EU) br. 575/2013
33) matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH je kreditna institucija koja ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 29. Uredbe (EU) br. 575/2013 i koja ima sjedište u Republici Hrvatskoj
34) matična kreditna institucija u RH je kreditna institucija koja u Republici Hrvatskoj ima kao društvo kći kreditnu instituciju, investicijsko društvo ili financijsku instituciju ili koja ima sudjelujući udio u takvoj kreditnoj instituciji, investicijskom društvu ili financijskoj instituciji te koja sama nije društvo kći neke druge kreditne institucije ili investicijskog društva koje je dobilo odobrenje za rad u Republici Hrvatskoj ili financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga koji su osnovani u Republici Hrvatskoj, a ne uključuje matičnu kreditnu instituciju u Europskoj uniji
35) matični financijski holding u državi članici kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 30. Uredbe (EU) br. 575/2013, a ne uključuje matični financijski holding u Republici Hrvatskoj
36) matični financijski holding u EU-u kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 31. Uredbe (EU) br. 575/2013
37) matični financijski holding u EU-u sa sjedištem u RH je financijski holding koji ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 31. Uredbe (EU) br. 575/2013 i koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj
38) matični financijski holding u RH je financijski holding koji sam nije društvo kći kreditne institucije ili investicijskog društva koje je odobrenje za rad dobilo u Republici Hrvatskoj ili financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga koji su osnovani u Republici Hrvatskoj, a ne uključuje matični financijski holding u Europskoj uniji
39) matični mješoviti financijski holding u državi članici kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 32. Uredbe (EU) br. 575/2013, a ne uključuje matični mješoviti financijski holding u Republici Hrvatskoj
40) matični mješoviti financijski holding u EU-u kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 33. Uredbe (EU) br. 575/2013
41) matični mješoviti financijski holding u EU-u sa sjedištem u RH je mješoviti financijski holding koji ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 33. Uredbe (EU) br. 575/2013 i koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj
42) matični mješoviti financijski holding u RH je mješoviti financijski holding koji sam nije društvo kći kreditne institucije ili investicijskog društva koje je odobrenje za rad dobilo u Republici Hrvatskoj ili financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga koji su osnovani u Republici Hrvatskoj, a ne uključuje matični mješoviti financijski holding u EU-u
43) matično društvo kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 15. Uredbe (EU) br. 575/2013
44) mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća kako je uređeno s obzirom na kriterij godišnjeg prometa iz članka 2. stavka 1. Priloga Preporuci Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20. 5. 2003.)
45) mjera za sprječavanje krize kako je uređeno člankom 4. stavkom 2. točkom 98. Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava
46) mješoviti financijski holding kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 21. Uredbe (EU) br. 575/2013
47) mješoviti holding kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 22. Uredbe (EU) br. 575/2013
48) nadležno tijelo kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 40. Uredbe (EU) br. 575/2013,
49) odobrenje za rad kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 42. Uredbe (EU) br. 575/2013,
50) ovlast za sanaciju kako je uređeno glavom X. Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava
51) podložni depoziti kako je uređeno člankom 3. točkom 9. Zakona o osiguranju depozita,
52) podružnica kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 17. Uredbe (EU) br. 575/2013
53) posredni imatelj je imatelj dionica, poslovnih udjela ili drugih prava koja mu osiguravaju udio u kapitalu pravne osobe ili u glasačkim pravima u pravnoj osobi, i to:
1. osoba za čiji je račun druga osoba (izravni imatelj) stekla dionice, poslovne udjele ili druga prava u pravnoj osobi
2. osoba koja je usko povezana s izravnim imateljem dionica, poslovnih udjela ili drugih prava u pravnoj osobi kao i članovima uže obitelji te osobe ili
3. osoba koja je član uže obitelji izravnog imatelja
54) posredno ulaganje je ulaganje u kapital pravne osobe ili stjecanje glasačkih prava u pravnoj osobi preko treće osobe
55) potkonsolidirana osnova kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 49. Uredbe (EU) br. 575/2013
56) priznati kapital je priznati kapital na način kako je definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 71. podtočkom b) Uredbe (EU) br. 575/2013
57) protuciklički zaštitni sloj kapitala je regulatorni kapital koji je kreditna institucija dužna održavati u skladu s člankom 118. ovoga Zakona, pri čemu se taj iznos izračunava za svaku kreditnu instituciju
58) radni dan je svaki dan osim subote, nedjelje i dana koji su sukladno propisima Republike Hrvatske proglašeni neradnim danima
59) raspodjela kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 110. Uredbe (EU) br. 575/2013
60) redovni osnovni kapital kako je uređeno člankom 50. Uredbe (EU) br. 575/2013
61) referentni pokazatelj je referentna stopa zaštitnog sloja kapitala izračunata u skladu sa smjernicama Europskog odbora za sistemske rizike donesene na temelju članka 135. stavka 1. Direktive 2013/36/EU u vezi s određivanjem stope protucikličkog zaštitnoga sloja
62) regulatorni kapital kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 118. Uredbe (EU) br. 575/2013
63) sanacija kako je uređeno člankom 4. stavkom 2. točkom 1. Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava
64) sanacijska mjera kako je uređeno člankom 4. stavkom 2. točkom 38. Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava
65) sanacijska uprava kako je uređeno člancima od 44. do 53. Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava
66) sanacijski kolegij kako je uređeno člankom 4. stavkom 2. točkom 44. Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava
67) sanacijski program za grupu kako je uređeno člankom 4. stavkom 2. točkom 43. Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava
68) sanacijsko tijelo kako je uređeno člankom 4. stavkom 2. točkom 18. Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava
69) sanacijsko tijelo za grupu kako je uređeno člankom 4. stavkom 2. točkom 42. Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava
70) sekuritizacija kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 61. Uredbe (EU) br. 575/2013
71) sekuritizacijska pozicija kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 62. Uredbe (EU) br. 575/2013
72) sekuritizacijski subjekt posebne namjene ili SSPN kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 66. Uredbe (EU) br. 575/2013
73) sistemski rizik je rizik od poremećaja u financijskom sustavu koji bi mogao imati ozbiljne negativne posljedice za financijski sustav i gospodarstvo u cjelini
74) sistemski važna kreditna institucija je matična kreditna institucija u Europskoj uniji, matični financijski holding u Europskoj uniji, matični mješoviti financijski holding u Europskoj uniji ili kreditna institucija kod koje poremećaj u poslovanju ili prestanak poslovanja može dovesti do sistemskog rizika
75) smanjenje kreditnog rizika kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 57. Uredbe (EU) br. 575/2013
76) specifična stopa protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala je stopa koju pojedina kreditna institucija izračunava primjenom pravila iz članka 126. ovoga Zakona u svrhu izračuna protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala
77) središnja druga ugovorna strana ili CCP kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 34. Uredbe (EU) br. 575/2013
78) središnje banke kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 46. Uredbe (EU) br. 575/2013
79) središnje banke članice Europskog sustava središnjih banaka kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 45. Uredbe (EU) br. 575/2013
80) stopa protucikličkog zaštitnog sloja je stopa koju je kreditna institucija dužna primjenjivati pri izračunu svog protucikličkog zaštitnog sloja kapitala, a određuje se u skladu s člankom 119. ili člankom 124. ovoga Zakona ili je određuje relevantno tijelo iz treće zemlje, ovisno o slučaju
81) strukturni sistemski rizik je neciklički sistemski ili makrobonitetni rizik dugoročnog karaktera, odnosno rizik koji proizlazi iz strukture i uređenja financijskog sustava
82) sudjelujući udio kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 35. Uredbe (EU) br. 575/2013
83) ukupni iznos izloženosti riziku je ukupni iznos izloženosti riziku utvrđen u skladu s člankom 92. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013
84) ukupni prihod je neto kamatni prihod i neto prihod od provizija i naknada u poslovnoj godini koja prethodi godini počinjenja djela, a koji u sebi sadrži bruto prihod i objavljen je u registru godišnjih financijskih izvještaja koji vodi Financijska agencija. Iznimno, ako je prekršaj počinilo društvo koje je društvo kći matičnog društva u Republici Hrvatskoj, relevantni neto prihod po kamatama i naknadama utvrđuje se iz godišnjeg konsolidiranog financijskog izvještaja krajnjeg matičnog društva u Republici Hrvatskoj
85) uska povezanost kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 38. Uredbe (EU) br. 575/2013
86) velika izloženost je izloženost na način kako je definirana člankom 392. Uredbe (EU) br. 575/2013
87) velika poduzeća jesu osobe koje nisu obuhvaćene točkom 44. ovoga članka
88) više rukovodstvo jesu fizičke osobe koje obavljaju izvršne funkcije unutar kreditne institucije odgovorne za svakodnevno vođenje njezina poslovanja i za to odgovaraju upravi
89) zahtjev za kombinirani zaštitni sloj je redovni osnovni kapital koji je potreban za ispunjavanje zahtjeva za zaštitni sloj za očuvanje kapitala, uvećan za sljedeće zaštitne slojeve, ovisno o tome što je primjenjivo:
1. protuciklički zaštitni sloj kapitala
2. zaštitni sloj za GSV kreditnu instituciju
3. zaštitni sloj za OSV kreditnu instituciju
4. zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik
90) zaštitni sloj za GSV kreditnu instituciju je regulatorni kapital koji je GSV kreditna institucija dužna održavati u skladu s člankom 135. ovoga Zakona
91) zaštitni sloj za očuvanje kapitala je regulatorni kapital koji je kreditna institucija dužna održavati u skladu s člankom 117. ovoga Zakona
92) zaštitni sloj za OSV kreditnu instituciju je regulatorni kapital koji je OSV kreditna institucija dužna održavati u skladu s člankom 137. ovoga Zakona
93) zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik je regulatorni kapital koji je kreditna institucija dužna održavati u skladu s člankom 130. ovoga Zakona.“.
Članak 3.
U članku 4. stavku 1. točka 3. mijenja se i glasi:
„3) poduzeti sve aktivnosti u svrhu usklađivanja sa smjernicama i preporukama koje je izdalo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (u daljnjem tekstu: Uredba br. 1093/2010) i reagirati na upozorenja i preporuke koje je izdao Europski odbor za sistemske rizike u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1092/2010 i“.
Iza točke 3. dodaje se nova točka 4. i točka 5. koje glase:
„4) trgovanje zlatom
5) usluge dostave podataka u skladu s propisima kojima se uređuje tržište kapitala i“.
Dosadašnja točka 4. postaje točka 6.
Članak 6.
Članak 11. mijenja se i glasi:
„(1) Hrvatska narodna banka nadležna je za nadzor nad primjenom odredbi ovoga Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka je u smislu ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013 nadležno tijelo za kreditne institucije te je ovlaštena donositi podzakonske propise radi provedbe Uredbe (EU) br. 575/2013 u slučajevima kada Uredba (EU) br. 575/2013 na to ovlašćuje nadležno tijelo, radi provedbe provedbenih i regulatornih tehničkih standarda kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija, radi usklađivanja sa smjernicama i preporukama koje je izdalo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010 te radi usklađivanja s upozorenjima i preporukama koje je izdao Europski odbor za sistemske rizike u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1092/2010.
(3) Hrvatska narodna banka je nadležno tijelo u smislu članka 458. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 u dijelu koji se tiče propisivanja mjera za ograničavanje sistemskog rizika koje se odnose na kreditne institucije.“.
REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KREDITNIM INSTITUCIJAMA
Zagreb, travanj 2017.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KREDITNIM INSTITUCIJAMA
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama (u daljnjem tekstu: Zakon) sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakonom o kreditnim institucijama (Narodne novine, br. 159/13, 19/15 i 102/15, u daljnjem tekstu: važeći Zakon) uređuju se uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada kreditnih institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i supervizija njihova poslovanja te uvjeti pod kojima pravne osobe sa sjedištem izvan Republike Hrvatske mogu pružati bankovne i/ili financijske usluge u Republici Hrvatskoj.
Zakon o kreditnim institucijama (Narodne novine, br. 159/13), koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 18. prosinca 2013. godine, predstavlja kontinuitet pravnog okvira za poslovanje kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj, a donesen je radi ispunjenja zahtjeva za usklađenjem do tada važećeg zakona koji uređuje poslovanje kreditnih institucija s novim pravnim okvirom na razini Europske unije u području bankarstva. U Zakon o kreditnim institucijama (Narodne novine, br. 159/13) prenesene su odredbe Direktive 2013/36/EU o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima (tzv. CRD IV Direktiva) i omogućeno je provođenje Uredbe (EU) br. 575/2013 o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva (tzv. CRR Uredba) te je usklađen s ostalim tada važećim propisima Europske unije s kojima je bio usklađen do tada važeći Zakon o kreditnim institucijama (Narodne novine, br. 117/08, 74/09, 153/09, 108/12 i 54/13). Glavne promjene koje je novi Zakon o kreditnim institucijama donio odnose se na definiranje obveze održavanja potrebnog kapitala kroz više različitih razina, nazvanih zaštitni slojevi kapitala, te na pojačane kriterije za upravljanje samom kreditnom institucijom.
Radi prijenosa dijela Direktive 2014/59/EU o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava (tzv. BRR Direktiva), 6. veljače 2015. godine donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama (Narodne novine, br. 19/15). Direktiva 2014/59/EU je u zakonodavstvo Republike Hrvatske najvećim dijelom prenesena u Zakon o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava (Narodne novine, br. 19/15), a Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama (Narodne novine, br. 19/15) prenesena je u dijelu koji se odnosi na: planove oporavka koje izrađuju kreditne institucije, mjere rane intervencije koje Hrvatska narodna banka poduzima kada se za to ispune zakonski uvjeti, sporazume o financijskoj potpori grupe i drugo.
Republika Hrvatska obvezna je kontinuirano usklađivati svoje zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske unije, odnosno u važeće zakone prenositi nove direktive i osiguravati provođenje novih uredbi koje se izravno primjenjuju u državama članicama Europske unije.
U vezi s ispunjenjem obveze potpunog prijenosa Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (u daljnjem tekstu: Direktiva 2013/36/EU) u hrvatsko zakonodavstvo, Europska komisija od Republike Hrvatske zahtjeva da se članak 103. Direktive 2013/36/EU u dijelu supervizije kreditnih institucija prenese u važeći Zakon na način kao što je u dijelu koji se odnosni na investicijska društva prenesen u Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala (Narodne novine, br. 159/13).
Prilikom prijenosa Direktive 2013/36/EU u Zakon o kreditnim institucijama (Narodne novine, br. 159/13), članak 103. kojim se dodatno uređuje ovlast Hrvatske narodne banke pri primjeni supervizorskih mjera na kreditne institucije istih ili sličnih profila rizičnosti nije prenesen, budući da Hrvatska narodna banka takve mjere može naložiti prema postojećem zakonodavnom okviru, a detaljnije je uređeno internim procedurama Hrvatske narodne banke.
Slijedom zahtjeva Europske komisije, članak 103. Direktive 2013/36/EU prenosi se u važeći Zakon. Time se Hrvatskoj narodnoj banci daju i još jednom potvrđuju ovlasti da ako pri provođenju supervizije utvrdi da kreditne institucije sličnih profila rizičnosti (npr. slični modeli poslovanja ili geografski položaj izloženosti) jesu ili bi mogle biti izložene sličnim rizicima ili predstavljaju slične rizike za financijski sustav, ona može primijeniti jednak način obavljanja supervizije i izreći jednake supervizorske mjere. Hrvatska narodna banka o tome će obavijestiti Europsko nadležno tijelo za bankarstvo.
U sklopu revizorske reforme na razini Europske unije donesena je Uredba (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2005/909/EZ (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 537/2014), koja se primjenjuje od 17. lipnja 2016. godine, osim članka 16. stavka 6. koji se primjenjuje od 17. lipnja 2017. godine.
Primjena Uredbe (EU) br. 537/2014 osigurat će se najvećim dijelom donošenjem novog Zakona o reviziji, a s obzirom da su kreditne institucije subjekti od javnog interesa, njezinu primjenu potrebno je osigurati i ovim Zakonom u dijelu obavljanja zakonske revizije kreditnih institucija.
Predlaže se detaljnije urediti provođenje Uredbe (EU) br. 537/2014 pri obavljanju zakonske revizije kreditnih institucija u dijelu propisivanja najdužeg vremenskog razdoblja u kojem isto revizorsko društvo može obavljati zakonsku reviziju za istu kreditnu instituciju i u dijelu kojim je uređen opseg poslova koje revizorsko društvo ne smije obavljati za kreditnu instituciju u vremenu u kojem obavlja zakonsku reviziju. U dijelu propisivanja najdužeg vremenskog razdoblja u kojem isto revizorsko društvo može obavljati zakonsku reviziju za istu kreditnu instituciju predlaže se da to bude razdoblje do najviše sedam godina kao što je propisano i sada, a u dijelu kojim je uređen opseg poslova koje revizorsko društvo ne smije obavljati za kreditnu instituciju u vremenu u kojem obavlja zakonsku reviziju predlaže se da to budu svi poslovi predviđeni Uredbom (EU) br. 537/2014.
U dijelu propisivanja slobode pružanja usluga na području Europsku unije predlaže se postupanje na način propisan Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1151/2014 od 4. lipnja 2014. o dopuni Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda u području informacija koje se priopćuju pri ostvarivanju prava poslovnog nastana i slobode pružanja usluga te Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 926/2014 оd 27. kolovoza 2014. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda u pogledu standardnih obrazaca, predložaka i postupaka za obavijesti o ostvarivanju prava poslovnog nastana i slobode pružanja usluga u skladu s Direktivom 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća.
Ovim Zakonom predlaže se usklađenje odredbi o imatelju kvalificiranog udjela u kreditnoj instituciji sa Smjernicom o bonitetnoj procjeni stjecanja i povećanja kvalificiranih udjela u financijskom sektoru koju su usvojila Europska nadzorna tijela (JC/GL/2016/01, 20. prosinca 2016.), a to su: Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala i Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje. Detaljnije i jasnije se propisuju situacije kada postoji zajedničko djelovanje stjecatelja kvalificiranog udjela u kreditnoj instituciji.
Osim usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije, ovim Zakonom dodatno se uređuje zaštita deponenata i klijenata kreditnih institucija kod provođenja postupka spajanja ili pripajanja kreditnih institucija. Pri provođenju spajanja ili pripajanja, kreditna institucija je dužna u postupku izdavanja odobrenja za takvu statusnu promjenu dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci obavijesti o načinu osiguranja zaštite prava vjerovnika sukladno Zakonu o trgovačkim društvima (Narodne novine, br. 111/93 do 110/15) i obavijest o načinu i rokovima obavještavanja deponenata sukladno Zakonu o osiguranju depozita (Narodne novine, br. 82/15).
Na temelju dosadašnjih iskustava naknadnim analizama primjene važećeg Zakona utvrđene su određene nejasnoće u tumačenju odredbi koje se odnose na podružnice kreditnih institucija sa sjedištem u državama članicama pa se predlaže poboljšanje u izričaju i preciziranje odredbi koje se odnose na poslovanje podružnica kreditnih institucija sa sjedištem u državama članicama, a koje posluju na području Republike Hrvatske.
Ovim Zakonom predlaže se otkloniti moguće smetnje u provođenju sanacije kreditnih institucija. Sukladno Zakonu o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava (Narodne novine, br. 19/15), postupak sanacije provodi Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka. Postupak sanacije provodi se samo nad kreditnom institucijom koja je u javnom interesu i u postupku sanacije se nastoji očuvati taj javni interes. Predloženim izmjenama, za vrijeme trajanja postupka sanacije, Hrvatska narodna banka ne može oduzeti odobrenje za rad kreditnoj instituciji u sanaciji sve dok takav postupak traje.
Predlaže se da ovlast odlučivanja o nedostupnosti depozita kod kreditne institucije koja se nalazi u postupku sanacije ima Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka jer ona provodi sanaciju kreditne institucije, nastojeći postići ciljeve sanacije koji podrazumijevaju ponovnu uspostavu redovnog poslovanja kreditne institucije, a ako to nije moguće, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može podnijeti prijedlog za stečaj kreditne institucije u sanaciji. Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka provodi sanaciju i najbolje je upoznata sa stanjem u kreditnoj instituciji i sa postupkom sanacije te ako procjeni da se ne mogu ostvariti ciljevi sanacije i ako su ostvareni stečajni razlozi ovlaštena je podnijeti prijedlog za stečaj. Kako bi se izbjegli sukobi nadležnosti između Hrvatske narodne banke i Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, a sve u cilju jednostavnijeg i boljeg provođenja postupka sanacije predlaže se da Državna agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka ima i ovlast odlučivanja o nedostupnosti depozita u kreditnoj instituciji nad kojom provodi sanaciju.
Predlaže se izmjena jednog od uvjeta pod kojim Hrvatska narodna banka može podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad kreditnom institucijom. To je u slučaju ako Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka kao sanacijsko tijelo odbije prijedlog Hrvatske narodne banke za otvaranje postupka sanacije te kreditne institucije. Ne radi se o bitnoj sadržajnoj izmjeni jer ako bi Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka utvrdila da ne postoje uvjeti za provođenje postupka sanacije tada će odbiti prijedlog za sanaciju. Takvo što bi se u praksi trebalo iznimno rijetko dešavati, ali predlagatelj je nastojao pravno urediti i propisani sve moguće situacije.
Detaljnije se uređuje zaštita potrošača i preciziraju se mjere koje Hrvatska narodna banka može naložiti radi prestanka nezakonitog postupanja i otklanjanja nezakonitosti i nepravilnosti u poslovanju kreditne institucije sa potrošačima. Važećim Zakonom propisano je da Hrvatska narodna banka može naložiti mjere bez da je određeno koje su to mjere i koji cilj bi te mjere trebale postići, što je u praksi dovodilo do pravnih dvojbi u tumačenju. Kako bi se izbjegle dvojbe i različita tumačenja predložene mjere su konkretizirane. Hrvatskoj narodnoj banci daju se ovlasti, ako utvrdi postupanje kojima se krše odredbe o zaštiti potrošača: naložiti prestanak nezakonitog postupanja, naložiti otklanjanje nezakonitosti i/ili nepravilnosti uz određivanje roka u kojem je to potrebno učiniti i naložiti izradu, dopunu i/ili promjenu procedura, poslovnih politika i drugih akata kreditne institucije koji se odnose na poslovanje s potrošačima.
Predlaže se Hrvatskoj narodnoj banci proširiti ovlast praćenja zaštite potrošača i na kreditne institucije iz drugih država članica koje svoje usluge pružaju na području Republike Hrvatske. Do sada je Hrvatska narodna banka pratila zaštitu potrošača samo u kreditnim institucijama kojima je izdala odobrenje za rad. Kreditnim institucijama iz drugih država članica koje svoje usluge pružaju na području Republike Hrvatske neposredno ili preko podružnice prema pravilima o jedinstvenoj putovnici odobrenje za rad daju nadležna tijela država članica u kojima su osnovane, što znači da ih Hrvatska narodna banka nije ovlaštena nadzirati. Predloženim izmjenama se predlaže proširiti opseg ovlaštenja Hrvatske narodne banke i na te kreditne institucije iz drugih država članica koje svoje usluge pružaju na području Republike Hrvatske, a sve s ciljem kvalitetnije zaštite potrošača.
Ovim Zakonom predlaže se smanjivanje donje granice prekršajnih kaznih za kreditne institucije koje nisu sistemski važne kreditne institucije u Republici Hrvatskoj radi proporcionalnog usklađivanja visine kazni za sistemski važne kreditne institucije i za one koje to nisu. Načelo proporcionalnosti je uvedeno člankom 65. stavkom 1. Direktive 2013/36/EU i to načelo podrazumijeva manje prekršajne kazne za manje kreditne institucije. Navedeno načelo proporcionalnosti se ovim prijedlogom u potpunosti uvodi u Zakon o kreditnim institucijama. Gornje granice kazni i kazne za sistemski važne kreditne institucije u Republici Hrvatskoj ostaju propisane kao i do sada.
Ujedno se predlažu nomotehničke i jezične ispravke radi jasnijeg i preciznijeg izričaja.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KREDITNIM INSTITUCIJAMA
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 1.
U Zakonu o kreditnim institucijama (Narodne novine, br. 159/13, 19/15 i 102/15) u članku 2. stavku 1. točka 1. mijenja se i glasi:
„ 1) Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27. 6. 2013., u daljnjem tekstu: Direktiva 2013/36/EU), kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu, o izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2009/110/EZ i 2013/36/EU te Uredbe (EU) br. 1093/2010 i o stavljanju izvan snage Direktive 2007/64/EZ (SL L 337, 23. 12. 2015.).“.
Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
„(3) Ovim se Zakonom detaljnije uređuje provođenje Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2005/909/EZ (SL L 158, 27. 5. 2014., u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 537/2014). “.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 2.
Članak 3. mijenja se i glasi:
„ Pojedini pojmovi koji se upotrebljavaju u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje:
1) član uže obitelji osobe jest:
1. bračni drug ili osoba s kojom duže živi u zajedničkom kućanstvu koja, prema posebnom zakonu, ima položaj jednak položaju u bračnoj zajednici
2. sin, posvojeni sin, kći ili posvojena kći te osobe
3. sin, posvojeni sin, kći ili posvojena kći osobe iz podtočke 1. ove točke
4. druga osoba koja nema punu poslovnu sposobnost i koja je stavljena pod skrbništvo te osobe
2) diskrecijske mirovinske pogodnosti kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 73. Uredbe (EU) br. 575/2013
3) društvo kći kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 16. Uredbe (EU) br. 575/2013
4) društvo za osiguranje kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 5. Uredbe (EU) br. 575/2013
5) društvo za pomoćne usluge kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 18. Uredbe (EU) br. 575/2013
6) društvo za reosiguranje kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 6. Uredbe (EU) br. 575/2013
7) društvo za upravljanje imovinom kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 19. Uredbe (EU) br. 575/2013
8) država članica domaćin kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 44. Uredbe (EU) br. 575/2013
9) financijska institucija kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 26. Uredbe (EU) br. 575/2013
10) financijska poluga kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 93. Uredbe (EU) br. 575/2013
11) financijski holding kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 20. Uredbe (EU) br. 575/2013
12) financijski instrument kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 50. Uredbe (EU) br. 575/2013
13) financijski ugovori kako je uređeno člankom 4. stavkom 2. točkom 97. Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava
14) grupa je matično društvo kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 15. podtočkom (a) Uredbe (EU) br. 575/2013 i njegovo društvo kći kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 16. Uredbe (EU) br. 575/2013
15) grupa kreditnih institucija kako je uređeno člankom 17. ovoga Zakona
16) grupa kreditnih institucija u EU-u jest grupa kreditnih institucija kojoj je krajnje matično društvo matična kreditna institucija u Europskoj uniji, matični financijski holding u Europskoj uniji ili matični mješoviti financijski holding u Europskoj uniji, koja nije ujedno i grupa kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj
17) grupa kreditnih institucija u RH kako je uređeno člankom 278. ovoga Zakona
18) grupa povezanih osoba kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 39. Uredbe (EU) br. 575/2013
19) imenovano tijelo je tijelo koje je ovlašteno za određivanje stope protucikličkog zaštitnog sloja, stope zaštitnog sloja za strukturni sistemski rizik ili zaštitnog sloja za globalnu sistemski važnu kreditnu instituciju (u daljnjem tekstu: GSV kreditna institucija) i ostalu sistemski važnu kreditnu instituciju (u daljnjem tekstu: OSV kreditna institucija)
20) instrument sanacije kako je uređeno člankom 56. stavkom 1. Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava
21) interni pristupi jesu pristup zasnovan na internim rejting-sustavima iz članka 143. stavka 1., pristup internih modela iz članka 221., pristup vlastitih procjena iz članka 225., napredni pristup iz članka 312. stavka 2., metoda internih modela iz članaka 283. i 363. i pristup interne procjene iz članka 259. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013
22) investicijsko društvo kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 2. Uredbe (EU) br. 575/2013
23) knjiga trgovanja kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 86. Uredbe (EU) br. 575/2013
24) konsolidirajuće nadzorno tijelo kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 41. Uredbe (EU) br. 575/2013
25) konsolidirana osnova kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 48. Uredbe (EU) br. 575/2013
26) konsolidirani položaj kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 47. Uredbe (EU) br. 575/2013
27) kontrola kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 37. Uredbe (EU) br. 575/2013
28) kreditna institucija kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013
29) kvalificirani udio kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 36. Uredbe (EU) br. 575/2013
30) matična država članica kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 43. Uredbe (EU) br. 575/2013
31) matična kreditna institucija u državi članici je kreditna institucija koja ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 28. Uredbe (EU) br. 575/2013, a ne uključuje matičnu kreditnu instituciju u Republici Hrvatskoj
32) matična kreditna institucija u EU-u je kreditna institucija koja ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 29. Uredbe (EU) br. 575/2013
33) matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH je kreditna institucija koja ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 29. Uredbe (EU) br. 575/2013 i koja ima sjedište u Republici Hrvatskoj
34) matična kreditna institucija u RH je kreditna institucija koja u Republici Hrvatskoj ima kao društvo kći kreditnu instituciju, investicijsko društvo ili financijsku instituciju ili koja ima sudjelujući udio u takvoj kreditnoj instituciji, investicijskom društvu ili financijskoj instituciji te koja sama nije društvo kći neke druge kreditne institucije ili investicijskog društva koje je dobilo odobrenje za rad u Republici Hrvatskoj ili financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga koji su osnovani u Republici Hrvatskoj, a ne uključuje matičnu kreditnu instituciju u Europskoj uniji
35) matični financijski holding u državi članici kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 30. Uredbe (EU) br. 575/2013, a ne uključuje matični financijski holding u Republici Hrvatskoj
36) matični financijski holding u EU-u kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 31. Uredbe (EU) br. 575/2013
37) matični financijski holding u EU-u sa sjedištem u RH je financijski holding koji ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 31. Uredbe (EU) br. 575/2013 i koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj
38) matični financijski holding u RH je financijski holding koji sam nije društvo kći kreditne institucije ili investicijskog društva koje je odobrenje za rad dobilo u Republici Hrvatskoj ili financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga koji su osnovani u Republici Hrvatskoj, a ne uključuje matični financijski holding u Europskoj uniji
39) matični mješoviti financijski holding u državi članici kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 32. Uredbe (EU) br. 575/2013, a ne uključuje matični mješoviti financijski holding u Republici Hrvatskoj
40) matični mješoviti financijski holding u EU-u kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 33. Uredbe (EU) br. 575/2013
41) matični mješoviti financijski holding u EU-u sa sjedištem u RH je mješoviti financijski holding koji ispunjava uvjete iz članka 4. stavka 1. točke 33. Uredbe (EU) br. 575/2013 i koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj
42) matični mješoviti financijski holding u RH je mješoviti financijski holding koji sam nije društvo kći kreditne institucije ili investicijskog društva koje je odobrenje za rad dobilo u Republici Hrvatskoj ili financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga koji su osnovani u Republici Hrvatskoj, a ne uključuje matični mješoviti financijski holding u EU-u
43) matično društvo kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 15. Uredbe (EU) br. 575/2013
44) mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća kako je uređeno s obzirom na kriterij godišnjeg prometa iz članka 2. stavka 1. Priloga Preporuci Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20. 5. 2003.)
45) mjera za sprječavanje krize kako je uređeno člankom 4. stavkom 2. točkom 98. Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava
46) mješoviti financijski holding kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 21. Uredbe (EU) br. 575/2013
47) mješoviti holding kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 22. Uredbe (EU) br. 575/2013
48) nadležno tijelo kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 40. Uredbe (EU) br. 575/2013,
49) odobrenje za rad kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 42. Uredbe (EU) br. 575/2013,
50) ovlast za sanaciju kako je uređeno glavom X. Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava
51) podložni depoziti kako je uređeno člankom 3. točkom 9. Zakona o osiguranju depozita,
52) podružnica kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 17. Uredbe (EU) br. 575/2013
53) posredni imatelj je imatelj dionica, poslovnih udjela ili drugih prava koja mu osiguravaju udio u kapitalu pravne osobe ili u glasačkim pravima u pravnoj osobi, i to:
1. osoba za čiji je račun druga osoba (izravni imatelj) stekla dionice, poslovne udjele ili druga prava u pravnoj osobi
2. osoba koja je usko povezana s izravnim imateljem dionica, poslovnih udjela ili drugih prava u pravnoj osobi kao i članovima uže obitelji te osobe ili
3. osoba koja je član uže obitelji izravnog imatelja
54) posredno ulaganje je ulaganje u kapital pravne osobe ili stjecanje glasačkih prava u pravnoj osobi preko treće osobe
55) potkonsolidirana osnova kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 49. Uredbe (EU) br. 575/2013
56) priznati kapital je priznati kapital na način kako je definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 71. podtočkom b) Uredbe (EU) br. 575/2013
57) protuciklički zaštitni sloj kapitala je regulatorni kapital koji je kreditna institucija dužna održavati u skladu s člankom 118. ovoga Zakona, pri čemu se taj iznos izračunava za svaku kreditnu instituciju
58) radni dan je svaki dan osim subote, nedjelje i dana koji su sukladno propisima Republike Hrvatske proglašeni neradnim danima
59) raspodjela kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 110. Uredbe (EU) br. 575/2013
60) redovni osnovni kapital kako je uređeno člankom 50. Uredbe (EU) br. 575/2013
61) referentni pokazatelj je referentna stopa zaštitnog sloja kapitala izračunata u skladu sa smjernicama Europskog odbora za sistemske rizike donesene na temelju članka 135. stavka 1. Direktive 2013/36/EU u vezi s određivanjem stope protucikličkog zaštitnoga sloja
62) regulatorni kapital kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 118. Uredbe (EU) br. 575/2013
63) sanacija kako je uređeno člankom 4. stavkom 2. točkom 1. Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava
64) sanacijska mjera kako je uređeno člankom 4. stavkom 2. točkom 38. Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava
65) sanacijska uprava kako je uređeno člancima od 44. do 53. Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava
66) sanacijski kolegij kako je uređeno člankom 4. stavkom 2. točkom 44. Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava
67) sanacijski program za grupu kako je uređeno člankom 4. stavkom 2. točkom 43. Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava
68) sanacijsko tijelo kako je uređeno člankom 4. stavkom 2. točkom 18. Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava
69) sanacijsko tijelo za grupu kako je uređeno člankom 4. stavkom 2. točkom 42. Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava
70) sekuritizacija kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 61. Uredbe (EU) br. 575/2013
71) sekuritizacijska pozicija kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 62. Uredbe (EU) br. 575/2013
72) sekuritizacijski subjekt posebne namjene ili SSPN kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 66. Uredbe (EU) br. 575/2013
73) sistemski rizik je rizik od poremećaja u financijskom sustavu koji bi mogao imati ozbiljne negativne posljedice za financijski sustav i gospodarstvo u cjelini
74) sistemski važna kreditna institucija je matična kreditna institucija u Europskoj uniji, matični financijski holding u Europskoj uniji, matični mješoviti financijski holding u Europskoj uniji ili kreditna institucija kod koje poremećaj u poslovanju ili prestanak poslovanja može dovesti do sistemskog rizika
75) smanjenje kreditnog rizika kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 57. Uredbe (EU) br. 575/2013
76) specifična stopa protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala je stopa koju pojedina kreditna institucija izračunava primjenom pravila iz članka 126. ovoga Zakona u svrhu izračuna protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala
77) središnja druga ugovorna strana ili CCP kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 34. Uredbe (EU) br. 575/2013
78) središnje banke kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 46. Uredbe (EU) br. 575/2013
79) središnje banke članice Europskog sustava središnjih banaka kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 45. Uredbe (EU) br. 575/2013
80) stopa protucikličkog zaštitnog sloja je stopa koju je kreditna institucija dužna primjenjivati pri izračunu svog protucikličkog zaštitnog sloja kapitala, a određuje se u skladu s člankom 119. ili člankom 124. ovoga Zakona ili je određuje relevantno tijelo iz treće zemlje, ovisno o slučaju
81) strukturni sistemski rizik je neciklički sistemski ili makrobonitetni rizik dugoročnog karaktera, odnosno rizik koji proizlazi iz strukture i uređenja financijskog sustava
82) sudjelujući udio kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 35. Uredbe (EU) br. 575/2013
83) ukupni iznos izloženosti riziku je ukupni iznos izloženosti riziku utvrđen u skladu s člankom 92. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013
84) ukupni prihod je neto kamatni prihod i neto prihod od provizija i naknada u poslovnoj godini koja prethodi godini počinjenja djela, a koji u sebi sadrži bruto prihod i objavljen je u registru godišnjih financijskih izvještaja koji vodi Financijska agencija. Iznimno, ako je prekršaj počinilo društvo koje je društvo kći matičnog društva u Republici Hrvatskoj, relevantni neto prihod po kamatama i naknadama utvrđuje se iz godišnjeg konsolidiranog financijskog izvještaja krajnjeg matičnog društva u Republici Hrvatskoj
85) uska povezanost kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 38. Uredbe (EU) br. 575/2013
86) velika izloženost je izloženost na način kako je definirana člankom 392. Uredbe (EU) br. 575/2013
87) velika poduzeća jesu osobe koje nisu obuhvaćene točkom 44. ovoga članka
88) više rukovodstvo jesu fizičke osobe koje obavljaju izvršne funkcije unutar kreditne institucije odgovorne za svakodnevno vođenje njezina poslovanja i za to odgovaraju upravi
89) zahtjev za kombinirani zaštitni sloj je redovni osnovni kapital koji je potreban za ispunjavanje zahtjeva za zaštitni sloj za očuvanje kapitala, uvećan za sljedeće zaštitne slojeve, ovisno o tome što je primjenjivo:
1. protuciklički zaštitni sloj kapitala
2. zaštitni sloj za GSV kreditnu instituciju
3. zaštitni sloj za OSV kreditnu instituciju
4. zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik
90) zaštitni sloj za GSV kreditnu instituciju je regulatorni kapital koji je GSV kreditna institucija dužna održavati u skladu s člankom 135. ovoga Zakona
91) zaštitni sloj za očuvanje kapitala je regulatorni kapital koji je kreditna institucija dužna održavati u skladu s člankom 117. ovoga Zakona
92) zaštitni sloj za OSV kreditnu instituciju je regulatorni kapital koji je OSV kreditna institucija dužna održavati u skladu s člankom 137. ovoga Zakona
93) zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik je regulatorni kapital koji je kreditna institucija dužna održavati u skladu s člankom 130. ovoga Zakona.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 3.
U članku 4. stavku 1. točka 3. mijenja se i glasi:
„3) poduzeti sve aktivnosti u svrhu usklađivanja sa smjernicama i preporukama koje je izdalo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (u daljnjem tekstu: Uredba br. 1093/2010) i reagirati na upozorenja i preporuke koje je izdao Europski odbor za sistemske rizike u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1092/2010 i“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 4.
U članku 6. stavku 1. točki 5. riječi: „države članice ili“ brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 5.
U članku 8. stavku 2. točki 3. riječ: „i“ briše se.
Iza točke 3. dodaje se nova točka 4. i točka 5. koje glase:
„4) trgovanje zlatom
5) usluge dostave podataka u skladu s propisima kojima se uređuje tržište kapitala i“.
Dosadašnja točka 4. postaje točka 6.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 6.
Članak 11. mijenja se i glasi:
„(1) Hrvatska narodna banka nadležna je za nadzor nad primjenom odredbi ovoga Zakona.
(2) Hrvatska narodna banka je u smislu ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013 nadležno tijelo za kreditne institucije te je ovlaštena donositi podzakonske propise radi provedbe Uredbe (EU) br. 575/2013 u slučajevima kada Uredba (EU) br. 575/2013 na to ovlašćuje nadležno tijelo, radi provedbe provedbenih i regulatornih tehničkih standarda kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija, radi usklađivanja sa smjernicama i preporukama koje je izdalo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010 te radi usklađivanja s upozorenjima i preporukama koje je izdao Europski odbor za sistemske rizike u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1092/2010.
(3) Hrvatska narodna banka je nadležno tijelo u smislu članka 458. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 u dijelu koji se tiče propisivanja mjera za ograničavanje sistemskog rizika koje se odnose na kreditne institucije.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija