Ovim se Zakonom uređuje sljedeće: održavanje i zaštita poljoprivrednog zemljišta, korištenje poljoprivrednog zemljišta, promjena namjene poljoprivrednog zemljišta i naknada, raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: u vlasništvu države), Zemljišni fond, Agencija za poljoprivredno zemljište (u daljnjem tekstu: Agencija), upravni i inspekcijski nadzor te prekršajne odredbe.
Članak 2.
(1) Poljoprivredno zemljište je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu.
(2) Nositeljima prava vlasništva na zemljištu iz stavka 1. ovoga članka ne mogu biti strane pravne i fizičke osobe, osim ako međunarodnim ugovorom i posebnim propisom nije drugačije određeno.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, strane pravne i fizičke osobe mogu stjecati pravo vlasništva na poljoprivrednom zemljištu iz stavka 1. ovoga članka nasljeđivanjem uz uvjet reciprociteta.
Članak 3.
(1) Poljoprivrednim zemljištem u smislu ovoga Zakona smatraju se poljoprivredne površine: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji.
(2) Pojedino zemljište koje je po načinu uporabe u katastru opisano kao oranica, vrt, livada, pašnjak, voćnjak, maslinik, vinograd, trstik i močvara, a u naravi je zapušteno poljoprivredno zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji uz troškove koji su manji od tržišne vrijednosti ili ukupnog iznosa zakupnine toga zemljišta, a koje je dio šumskogospodarskog područja može se izdvojiti iz šumskogospodarskog područja sukladno posebnom propisu iz upravnog područja šumarstva.
(3) Zahtjev za izdvajanje poljoprivrednog zemljišta iz stavka 2. ovoga članka iz šumskogospodarskog područja nadležnom ministarstvu za poslove šumarstva podnosi jedinica lokalne samouprave.
(4) Pojedino zemljište za koje je kao način uporabe u katastru navedeno oranica, vrt, livada, pašnjak, voćnjak, maslinik, vinograd, trstik i močvara, a u naravi je zapušteno poljoprivredno zemljište koje neće biti privedeno poljoprivrednoj proizvodnji jer su troškovi privođenja poljoprivrednoj namjeni veći od tržišne vrijednosti ili ukupnog iznosa zakupnine toga zemljišta, a sada nije dio šumskogospodarskog područja može se uključiti u šumskogospodarsko područje sukladno posebnom propisu iz upravnog područja šumarstva.
(5) Za zemljište iz stavka 4. ovoga članka koje se uključuje u šumskogospodarsko područje potrebno je pribaviti suglasnost ministarstva nadležnog za poljoprivredu.
II. ODRŽAVANJE, ZAŠTITA I KORIŠTENJE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA
Članak 4.
(1) Poljoprivredno zemljište mora se održavati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju.
(2) Pod održavanjem poljoprivrednog zemljišta pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju smatra se sprječavanje njegove zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem, kao i smanjenje njegove plodnosti.
(3)Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su održavati postojeću funkcionalnost podzemne odvodnje na poljoprivrednom zemljištu gdje je ista izgrađena.
(4) Katastarske čestice zemljišta unutar granice građevinskog područja površine veće od 1000 m2 i katastarske čestice zemljišta izvan granice građevinskog područja planirane dokumentima prostornog uređenja za izgradnju koje su u evidencijama Državne geodetske uprave evidentiranekao poljoprivredna zemljište, a koje nisu privedene namjeni, moraju se održavati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju i u tu se svrhu koristiti do izvršnosti akta kojim se odobrava građenje, odnosno primitka potvrde glavnog projekta.
(5) Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su poljoprivredno zemljište obrađivati primjenjujući potrebne agrotehničke mjere ne umanjujući njegovu vrijednost.
(6) Agrotehničke mjere iz stavka 5. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar nadležan za poljoprivredu (u daljnjem tekstu: ministar).
Članak 5.
(1) Radi omogućavanja proizvodnje zdravstveno ispravne hrane, radi zaštite zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog svijeta, nesmetanog korištenja i zaštite prirode i okoliša provodi se zaštita poljoprivrednog zemljišta od oštećenja.
(2) Oštećenjem poljoprivrednog zemljišta smatra se:
a) degradacija u intenzivnoj proizvodnji (fizikalnih, kemijskih i bioloških značajki),
b) onečišćenje štetnim tvarima i organizmima (teški metali, potencijalno toksični elementi, organske onečišćujuće tvari i patogeni organizmi),
c) premještanje (erozija vodom i vjetrom, odnošenje plodinama, posudište, prekrivanje smećem ili drugim tlom),
d) prenamjena (izgradnja urbanih područja, industrijskih, energetskih objekata, prometnica, hidroakumulacija te eksploatacija kamena, šljunka i drugih građevinskih materijala).
(3) Onečišćenjem poljoprivrednog zemljišta smatra se i vegetacijsko-gospodarski otpad poljoprivrednog podrijetla ako je ostavljen na poljoprivrednoj površini dulje od jedne godine te ako je na zemljište odbačen otpad kao i gospodarenje otpadom na tom zemljištu na način protivan propisima koji uređuju gospodarenje otpadom.
(4) Ministar pravilnikom propisuje koje se tvari smatraju štetnim te najviše dopuštene količine štetnih tvari u poljoprivrednom zemljištu.
Članak 6.
(1) Radi zaštite poljoprivrednog zemljišta od oštećenja provodi se:
a) utvrđivanje stanja oštećenja poljoprivrednog zemljišta,
b) trajno praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta – monitoring - kojim se trajno prati stanje svih promjena u poljoprivrednom zemljištu (fizikalnih, kemijskih i bioloških).
(2) Poslove iz stavka 1. ovoga članka obavlja Agencija.
Članak 7.
(1) Fizičke ili pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava dužne su pratiti stanje poljoprivrednog zemljišta upisanog u ARKOD kroz ispitivanje plodnosti tla, te voditi evidencije o primjeni gnojiva ( mineralnih i organskih ), poboljšivača tla i pesticida.
(2) Praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta iz stavka 1. ovoga članka obavlja Agencija na temelju analize tla koja se provodi na zahtjev korisnika, periodično najmanje svake četvrte godine, a za korisnike koji su upisani u upisnik proizvođača integrirane i ekološke proizvodnje po zahtjevima takve proizvodnje.
(3) Fizičke ili pravne osobe dužne su pratiti stanje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koje koriste na temelju ugovora o zakupu, zakupu zajedničkog pašnjaka i zakupu za ribnjake, dugogodišnjeg zakupa i koncesije.
(4) Praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta iz stavka 3. ovoga članka obavlja Agencija na temelju analize tla po službenoj dužnosti, tijekom prve godine nakon uvođenja u posjed i zadnje godine prije isteka ugovora iz stavka 3. ovoga članka te periodično najmanje svake četvrte godine, a za korisnike koji su upisani u upisnik proizvođača integrirane proizvodnje po zahtjevima takve proizvodnje.
(1) Analize tla u smislu praćenja stanja iz članka 7. ovoga Zakona mogu obavljati laboratoriji koje rješenjem ovlasti ministarstvo nadležno za poljoprivredu (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) na prijedlog Povjerenstva koje imenuje ministar.
(2) Rezultate analiza iz stavka 1. ovoga članka za poljoprivredno zemljište iz članka 7. stavka 3. ovoga Zakona ovlašteni laboratoriji moraju dostavljati Agenciji i na propisan način unositi u jedinstvenu bazu podataka.
(3) Metodologiju za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta ( monitoring i ispitivanja plodnosti tla) , postupak i način ovlašćivanja te uvjete koje moraju ispunjavati laboratoriji, kao i obveze laboratorija iz stavka 1. ovoga članka , te način provedbe kontrolepravilnikom propisuje ministar.
Članak 9.
(1) Fizičke ili pravne osobe koje oštete poljoprivredno zemljište tako da je poljoprivredna proizvodnja na tom zemljištu umanjena dužne su sanirati nastalu štetu, osim oštećenja poljoprivrednog zemljišta zbog promjene namjene za koju se plaća naknada.
(2) Saniranje nastale štete naredit će rješenjem poljoprivredna inspekcija.
Članak 10.
(1) Općinsko, odnosno gradsko vijeće, a za Grad Zagreb Gradska skupština za svoje područje propisuje potrebne agrotehničke mjere u slučajevima u kojima bi propuštanje tih mjera nanijelo štetu, onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju, sukladno pravilniku iz članka 4. stavka 5. ovoga Zakona.
(2) Jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb podnose Ministarstvu i Agenciji godišnje izvješće o primjeni propisanih mjera iz stavka 1. ovoga članka do 31. ožujka svake tekuće godine za prethodnu godinu.
Članak 11.
(1) Agrotehničkim mjerama u svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta od erozije vodom i vjetrom, razumijeva se zabrana skidanja humusnog, odnosno oraničnog sloja površine poljoprivrednog zemljišta.
(2) Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su održavati dugogodišnje nasade i višegodišnje kulture podignute radi zaštite od erozije na tom zemljištu.
Članak 12.
(1) Općinsko, odnosno gradsko vijeće, a za Grad Zagreb Gradska skupština propisuje mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina, a osobito: održavanje živica i međa, održavanje poljskih putova, uređivanje i održavanje kanala oborinske odvodnje, sprječavanje zasjenjivanja susjednih čestica te sadnju i održavanje vjetrobranskih pojasa.
(2) Jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb podnose Ministarstvu i Agenciji godišnje izvješće o primjeni propisanih mjera iz stavka 1. ovoga članka do 31. ožujka svake tekuće godine za prethodnu godinu.
Članak 13.
Agencija može otkupiti privatno poljoprivredno zemljište koje se nalazi unutar proizvodno tehnološke cjeline ili graniči sa poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države po tržišnoj cijeni koju utvrđuje nadležna porezna uprava.
Poljoprivredno zemljište iz stavka 1. ovog članka može se otkupiti na prijedlog vlasnika ili na prijedlog Agencije.
Agencija u slučaju iz stavka 1 ovog članka donosi odluku o kupnji poljoprivrednog zemljišta, te sklapa ugovor o prodaji predmetnog poljoprivrednog zemljišta s vlasnikom ili zakonskim zastupnikom.
Kupljeno poljoprivredno zemljište iz stavka 1. ovoga članka vlasništvo je Republike Hrvatske i njime raspolaže jedinica lokalne samouprave na čijem se području zemljište nalazi.
Članak 14.
(1)Poljoprivredno zemljište u privatnom vlasništvu koje je neobrađeno, zapušteno, obraslo višegodišnjim raslinjem ili napušteno, a vlasnici su nedostupni ili nepoznatog boravišta, Agencija može se dati u zakup fizičkoj ili pravnoj osobi na rok do pet godine, uz  ržišnu naknadu zakupnine koju utvrđuje nadležna porezna uprava.
(2)Podaci o poljoprivrednom zemljištu iz stavka 1. ovoga članka objavljuju se na oglasnoj ploči i web stanici jedinice lokalne samouprave na čijem se području zemljište nalazi.
(3)Evidenciju poljoprivrednog zemljišta iz stavka 1. ovoga članka vodi Agencija na temelju podataka koje jednom godišnje dostavljaju jedinice lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb za svoje područje.
(4)Zahtjev za zakup poljoprivrednog zemljišta iz stavka 1. ovoga članka Agenciji može podnijeti fizička ili pravna osoba zainteresirana za obradu i korištenje tog zemljišta.
(5)Agencija u slučaju iz stavka 1. ovog članka donosi Odluku o davanju u zakup privatnog poljoprivrednog zemljišta.
(6)Na temelju Odluke iz stavka 5. ovoga članka ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta sklapa ravnatelj Agencije i podnositelj zahtjeva.
(7)Ukoliko je više fizičkih ili pravnih osoba zainteresirano za isto zemljište odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 31., 32., 33., 34., 35. i 36. ovog Zakona
Članak 15.
(1)Sredstva ostvarena od zakupa poljoprivrednog zemljišta u privatnom vlasništvu na temelju članka 14. ovoga Zakona, pripadaju vlasniku zemljišta.
(2)Ako je vlasnik zemljišta nedostupan ili nepoznatog boravišta sredstva iz stavka 1. ovoga članka uplaćuju se u korist vlasnika na poseban račun Agencije.
(3)Sredstva iz stavka 1. i 2. ovoga članka umanjuju se za troškove krčenja i privođenja namjeni poljoprivrednog zemljišta, troškove u svezi provedbe postupka davanja u zakup i troškova održavanje računa.
(4)Vlasnik zemljišta iz stavka 2 ovoga članka može u svakom trenutku zatražiti isplatu uplaćenih sredstava na ime zakupnine.
Ukoliko vlasnik zemljišta ne zatraži isplatu uplaćenih sredstava na ime zakupnine sa posebnog računa Agencije u roku od 5 godina izdvojena sredstva raspoređuju se sukladno članku 50. stavka 1. ovoga Zakona.
Članak 16.
(1) Neizgrađeno građevinsko zemljište u vlasništvu države koje je po uporabnom svojstvu poljoprivredno zemljište daje se u zakup fizičkoj ili pravnoj osobi za poljoprivredne namjene.
(2) Zemljište iz stavka 1. ovoga članka ne može se koristiti za:
a) podizanje trajnih nasada,
b) za izgradnju objekata u svrhu poljoprivredne proizvodnje.
Članak 17.
(1) Zemljište iz članka 16. ovoga Zakona jedinica lokalne samouprave na čijem se području zemljište nalazi daje u zakup uz suglasnost ministarstva nadležnog za upravljanje državnom imovinom, putem javnog natječaja na rok od 10 godina, s ugovornom klauzulom o raskidu ugovora nakon završetka vegetativne sezone, odnosno nakon dobivanja akta kojim se odobrava građenje, potvrde glavnog projekta ili rješenja o izvedenom stanju, do privođenja toga zemljišta namjeni utvrđenoj prostornim planom, odnosno do pravomoćnosti rješenja o povratu sukladno posebnom propisu.
(2) Ministarstvo nadležno za upravljanje državnom imovinom dužno je izdati suglasnost iz stavka 1. ovoga članka u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva jedinice lokalne samouprave, u protivnom smatra se da je suglasnost dana.
(3) Na davanje u zakup zemljišta iz članka 16. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju odredbe članaka od 31., 32.,33.,34.,35. i 36.ovoga Zakona.
III. PROMJENA NAMJENE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA I NAKNADA
Članak 18.
(1) Promjena namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe provodi se u skladu s dokumentima prostornog uređenja i drugim propisima.
(2) Ministarstvo daje mišljenje o prijedlogu Strategije prostornog uređenja države i Programa prostornog uređenja države.
Članak 19.
(1) Prije donošenja Državnog plana prostornog razvoja, prostornog plana županije, odnosno Grada Zagreba, prostornih planova područja posebnih obilježja, nositelj izrade dužan je pribaviti zahtjevei mišljenje Ministarstva, a suglasnost Ministarstva na nacrt konačnog prijedloga prostornog plana velikoga grada, grada, odnosno općine.
(2) Ako Ministarstvo u roku od 40 dana od dana zaprimanja nacrta konačnog prijedloga prostornog plana velikoga grada, grada, odnosno općine ne da suglasnost, smatra se da je suglasno s nacrtom toga prijedloga.
(3) Ministarstvo je dužno u postupku davanja mišljenja i suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka zatražiti prethodno mišljenje Agencije.
(4)Agencija je dužna prethodno mišljenje iz stavka 3. ovoga članka dostaviti u roku od 15 dana od dana zaprimanja potpune dokumentacije.
Članak 20.
(1) Stručne poslove u svezi s prikupljanjem potrebne dokumentacije za izradu zahtjeva i davanje mišljenja te suglasnosti u postupku izrade prostornih planova obavlja ured državne uprave u županiji, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poljoprivredu.
(2) Ministarstvo utvrđuje posebne uvjete u postupku izdavanja lokacijske dozvole i rješenja o uvjetima građenja za zahvate u prostoru izvan građevinskog područja sukladno posebnim propisima o prostornom uređenju i gradnji, u roku od 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva.
Članak 21.
(1) Ministarstvo izdaje potvrde o usklađenosti glavnog projekta s posebnim uvjetima, prije pokretanja postupka za izdavanje građevinske dozvole ili tijekom tog postupka.
(2) U postupku izdavanja uporabne dozvole u slučaju kad se radi o građevini za koju su utvrđeni posebni uvjeti i potvrda o usklađenosti glavnog projekta s posebnim uvjetima, sudjeluje predstavnik Ministarstva.
Članak 22.
(1) Osobito vrijedno obradivo (P1) poljoprivredno zemljište u smislu ovoga Zakona su najkvalitetnije površine poljoprivrednog zemljišta predviđene za poljoprivrednu proizvodnju koje oblikom, položajem i veličinom omogućavaju najučinkovitiju primjenu poljoprivredne tehnologije.
(2) Vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište u smislu ovoga Zakona su površine poljoprivrednog zemljišta primjerene za poljoprivrednu proizvodnju po svojim prirodnim svojstvima, obliku, položaju i veličini.
(3) Osobito vrijedno obradivo (P1) i vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište ne može se koristiti u nepoljoprivredne svrhe osim:
a) kad nema niže vrijednoga poljoprivrednog zemljišta u neposrednoj blizini,
b) kada je utvrđen interes Republike Hrvatske za izgradnju objekata koji se prema posebnim propisima grade izvan građevinskog područja,
c) pri gradnji gospodarskih građevina namijenjenih isključivo za poljoprivrednu djelatnost i preradu poljoprivrednih proizvoda,
d) za korištenje građevina koje su ozakonjene temeljem posebnog zakona.
(4) Agencija utvrđuje koje se poljoprivredno zemljište smatra osobito vrijedno obradivo (P1) i vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište, samo u postupku izrade prostornih planova ukoliko ima bitnih promjena u odnosu na postojeće stanje, odnosno pokazatelje na jednom širem području.
(5) Ministar propisuje pravilnikom mjerila za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivoga (P2) poljoprivrednog zemljišta.
Članak 23.
(1) Jednokratna naknada za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta zbog umanjenja vrijednosti i površine poljoprivrednog zemljišta kao dobra od interesa za Republiku Hrvatsku (u daljnjem tekstu: naknada) plaća se prema površini građevinske čestice utvrđene na temelju izvršnog akta kojim se odobrava građenje, odnosno po primitku potvrde glavnog projekta, odnosno prema površini zemljišta ispod zgrade ozakonjene rješenjem o izvedenom stanju.
(2) Promjenom namjene poljoprivrednog zemljišta smatra se i eksploatacija mineralnih sirovina, površinski kopovi te stvaranje odlagališta krutog i tekućeg otpada i drugih mineralnih sirovina, izgradnja sportskih terena, golf terena, kampova i objekata u smislu posebnog zakona.
(3)Evidenciju o promjeni namjene poljoprivrednog zemljišta obvezno je voditi nadležni ured državne uprave u županiji ili upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poljoprivredu.
(4) Način vođenja evidencije o promjeni namjene poljoprivrednog zemljišta propisuje ministar pravilnikom.
Članak 24.
(1) Za poljoprivredno zemljište koje se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona nalazi izvan granica građevinskog područja, a nakon izmjene prostornog plana je obuhvaćeno granicama građevinskog područja visina naknade određuje se u iznosu od 25% od tržišne vrijednosti tog zemljišta unutar granica građevinskog područja.
(2) Za osobito vrijedno obradivo (P1) ili vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište koje se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona nalazi izvan granica građevinskog područja, a nakon izmjene prostornog plana je obuhvaćeno granicama građevinskog područja visina naknade određuje se u iznosu od 50% od tržišne vrijednosti toga zemljišta unutar granica građevinskog područja.
(3) Za poljoprivredno zemljište koje se nalazi unutar granica građevinskog područja i na kojem je dopuštena gradnja visina naknade određuje se u iznosu od 2,5% tržišne vrijednosti tog zemljišta unutar granica građevinskog područja.
(4) Za osobito vrijedno obradivo (P1) ili vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište koje se nalazi unutar granica građevinskog područja i na kojem je dopuštena gradnja visina naknade određuje se u iznosu od 5% tržišne vrijednosti tog zemljišta unutar granica građevinskog područja.
(5) Za poljoprivredno zemljište koje se nalazi izvan granica građevinskog područja, a prostornim planom promijenjena mu je namjena i ostaje izvan granice građevinskog područja visina naknade određuje se u iznosu od 50% od tržišne vrijednosti toga zemljišta unutar granica građevinskog područja za osobito vrijedno obradivo P1 ili vrijedno obradivo P2 poljoprivredno zemljište, a za ostala poljoprivredna zemljišta 25% od tržišne vrijednosti toga zemljišta unutar granica građevinskog područja.
Članak 25.
(1) Rješenje o naknadi donosi nadležni ured državne uprave u županiji ili upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poljoprivredu na temelju podataka nadležne porezne uprave o tržišnoj vrijednosti zemljišta unutar građevinskog područja.
(2) Nadležno tijelo koje je donijelo akt iz članka 23. stavka 1. ovoga Zakona dužno je najkasnije u roku od osam dana od dana izvršnosti tog akta ili izdavanja, taj akt dostaviti nadležnom tijelu radi donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi se najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka izvršnog akta na temelju kojeg se može graditi građevina, odnosno od dana primitka potvrde glavnog projekta.
(4) Primjerak rješenja o visini naknade dostavlja se Ministarstvu, Agenciji i jedinici lokalne samouprave, odnosno Gradu Zagrebu, na čijem se području zemljište nalazi.
(5) Sredstva ostvarena od naknade za promjenu namjene prihod su državnog proračuna 30% i 70 % jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno Grada Zagreba, na čijem se području poljoprivredno zemljište nalazi.
(6) Sredstva iz stavka 5. ovoga članka namijenjena su isključivo za okrupnjavanje, navodnjavanje, privođenje funkciji i povećanje vrijednosti poljoprivrednog zemljišta.
(7)Jedinice područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb dužne su donijeti program korištenja sredstava iz stavka 6. ovoga članka.
(8) Jedinice područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb dužne su Ministarstvu podnositi godišnje izvješće o ostvarivanju programa korištenja sredstava iz stavka 7. ovoga članka svake godine do 31. ožujka za prethodnu godinu.
(9) Naknada po rješenju plaća se u roku od 30 dana od dana dostave rješenja stranki.
(10) Na iznos naknade koji nije plaćen u roku plaća se zakonska zatezna kamata.
(11) Naknada se plaća i za objekte koji su nezakonito izgrađeni nakon 1. siječnja 1985.
Članak 26.
(1) Investitor se oslobađa plaćanja naknade iz članka 23. ovoga Zakona u sljedećim slučajevima:
a) pri gradnji građevina koje služe za obranu od poplava, vodnih građevina odnosno sustava za melioracijsku odvodnju, vodnih građevina za zaštitu i korištenje voda, pri uređenju bujica, vodnih građevina odnosno sustava za navodnjavanje i drugih vodnih građevina prema posebnom propisu,
b) pri gradnji gospodarskih građevina namijenjenih isključivo za poljoprivrednu djelatnost, preradu poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga na vlastitom poljoprivrednom gospodarstvu,
c) pri gradnji prometne infrastrukture,
d) pri gradnji objekata i uređaja komunalne infrastrukture,
e) pri gradnji građevina za javne namjene u mjestima u kojima su te građevine uništene u oružanoj agresiji te stanova i kuća za stradalnike Domovinskog rata,
f) pri gradnji građevina za znanstveno-nastavne djelatnosti, zdravstvo i ustanove socijalne skrbi, čiji je osnivač Republika Hrvatska i županija,
g) pri gradnji stambene građevine razvijene građevinske (bruto) površine do 400 m2 ako se gradi unutar građevinskog područja,
h) pri gradnji objekata u poslovnoj zoni, kada je jedinica lokalne samouprave investitor gradnje,
i) pri gradnji stambenih objekata poticane stanogradnje.
(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka primjenjuju se i kod ozakonjenja nezakonito izgrađenih zgrada sukladno posebnom propisu.
(3) Investitor se oslobađa plaćanja naknade kada je utvrđen interes Republike Hrvatske za izgradnju objekata koji se prema posebnim propisima grade.
(4) Rješenje o oslobađanju od plaćanja naknade donosi ured državne uprave u županiji, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poljoprivredu.
(5) Primjerak rješenja iz stavka 4. ovoga članka dostavlja se Ministarstvu i jedinici lokalne samouprave, odnosno Gradu Zagrebu, na čijem se području zemljište nalazi.
IV. RASPOLAGANJE POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM U VLASNIŠTVU DRŽAVE
Članak 27.
(1) Poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države raspolaže se prema odredbama ovoga Zakona, a prema općim propisima o raspolaganju nekretninama, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.
(2) Raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države u smislu ovoga Zakona predstavlja: zakup i zakup za ribnjake, zakup zajedničkih pašnjaka, privremeno korištenje, zamjena, prodaja, davanje na korištenje izravnom pogodbom, razvrgnuće suvlasničke zajednice, osnivanje prava građenja, osnivanje prava služnosti.
Članak 28.
(1) Odlukom kojom se odlučuje o vlasničkim i drugim stvarnim pravima na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države obvezno se osigurava zaštita i unaprjeđenje gospodarskih, ekoloških i drugih interesa Republike Hrvatske i njezinih građana.
(2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka nije upravni akt.
Članak 29.
(1)Poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države raspolaže se na temelju Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države (u daljnjem tekstu: Program).
(2)Programe donosi predstavničko tijelo jedinica lokalne samouprave i Grad Zagreb za svoje područje uz suglasnost Agencije.
(3)Ukoliko jedinica lokalne samouprave ne donese Program iz stavka 1. ovoga članka, Program donosi predstavničko tijelo županije na čijem se području jedinica lokalne samouprave nalazi uz suglasnost Agencije na trošak sredstva proračuna jedinice lokalne samouprave.
(4)Programima se ne mogu umanjivati proizvodno – tehnološke cjeline koje su u funkciji proizvodnje. U smislu ovoga Zakonaproizvodno – tehnološke cjeline označava jednu katastarsku česticu ili skup katastarskih čestica neposredno povezanih u jednu cjelinu radi racionalnije proizvodnje.
(5)Prijedlog Programa s popratnom dokumentacijom izlaže se na javni uvid u trajanju od 15 dana u sjedištu općine ili grada, odnosno Grada Zagreba koji donosi Program.
(6)Obavijest o početku javnog uvida u prijedlog Programa iz stavka 1. ovoga članka objavit će se u javnom glasilu i na oglasnoj ploči općine i grada, odnosno Grada Zagreba.
(7)Zainteresirane osobe mogu dati prigovore na prijedlog Programa najkasnije do isteka roka iz stavka 5. ovoga članka, o kojima odlučuje općinsko ili gradsko vijeće, odnosno gradska skupština Grada Zagreba.
(8)O prigovorima iz stavka 7. ovoga članka općinsko ili gradsko vijeće odnosno Grad Zagreb dužno je odlučiti u roku od 30 dana.
(9)Nakon odlučivanja o prigovorima, Program s popratnom dokumentacijom dostavlja se na suglasnost Agenciji.
(10)Agencija daje suglasnost na Program iz stavka 9. ovoga članka u roku od 30 dana od dana primitka potpune dokumentacije, odnosno u isto roku daje obrazloženje odbijanja davanja suglasnosti.
(11)Jedinice lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb, ne mogu raspolagati poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države prije donošenja Programa.
(12)Dokumentaciju potrebnu za donošenje Programa propisat će ministar pravilnikom.
(13)Programi se mogu mijenjati i nadopunjavati na način koji je propisan za donošenje Programa.
Članak 30.
(1)Program iz članka 29. ovoga Zakona treba sadržavati:
– ukupnu površinu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države na području jedinice lokalne samouprave,
– podatke o dosadašnjem raspolaganju poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države na području jedinice lokalne samouprave i vrstu proizvodnje na istom,
– površine određene za zamjenu u slučaju kada nije moguć povrat imovine oduzete za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine,
– površine određene za prodaju, jednokratno, maksimalno do 25% ukupne površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države,
– površine određene za zakup,
– površine određene za zakup za ribnjake,
– površine određene za zakup zajedničkih pašnjaka,
– površine određene za ostale namjene, odnosno površine koje se mogu privesti nekoj drugoj nepoljoprivrednoj namjeni, jednokratno, maksimalno do 5% ukupne površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države.
(2)Minirane površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države moraju biti posebno označene i mogu se predvidjeti za zakup.
(3)Površine na kojem je izgrađen sustav podzemne odvodnje i ono na kojem se planira izgraditi ili je već izgrađen sustav javnog navodnjavanja moraju biti posebno označene.
(4) Ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države utvrđuje se prema službenim podacima katastra, zemljišne knjige i druge dokumentacije.
Zakup i zakup za ribnjake
Članak 31.
(1) Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države daje se u zakup i zakup za ribnjake putem javnog natječaja na rok do 20 godina s mogućnošću produljenja.
(2) Iznimno poljoprivredno zemljište u vlasništvu države koje je u Programu predviđeno za povrat i ostale namjene daje se u zakup putem javnog natječaja na rok do 5 godina, s mogućnošću produljenja, odnosno do povrata ovlaštenicima prava na naknadu za oduzetu imovinu ili do privođenja namjeni.
(3) Zemljište iz stavka 2. ovoga članka ne može se koristiti za:
a) podizanje trajnih nasada,
b) za izgradnju objekata u svrhu poljoprivredne proizvodnje.
(4) Zahtjev za produljenje zakupa iz stavka 1. i 2. ovoga članka može podnijeti dosadašnji zakupnik u zadnjoj godini zakupa pod uvjetom da je izvršavao sve obveze iz ugovora o zakupu.
(5) Odluku o raspisivanju javnog natječaja za zakup i zakup za ribnjake donosi općinsko ili gradsko vijeće, odnosno skupština Grada Zagreba, na čijem se području zemljište nalazi, uz prethodno mišljenje županijskog ureda nadležnog za poljoprivredu i suglasnost Agencije.
(6) Natječaj za zakup raspisuje se za katastarske čestice koje čine proizvodno-tehnološke cjeline, površine najviše do 100 hektara.
(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, natječaj za zakup može se raspisati za proizvodno-tehnološku cjelinu površine veće od 100 hektara ako tu proizvodno-tehnološku cjelinu čini jedna katastarska čestica.
(8) U javnom natječaju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka određujese vrsta poljoprivredne proizvodnje za koju se poljoprivredno zemljište u vlasništvu države daje u zakup s obzirom na specifične agroklimatske potencijale koje ima pojedina regija, postojeće ili buduće sustave navodnjavanja, višegodišnje nasade na tome području, odnosno na poljoprivrednu proizvodnju tradicionalnu na pojedinom području.
(9) Ako se poljoprivredno zemljište nalazi unutar područja ekološke mreže, natječaj za zakup i zakup za ribnjake mora sadržavati i posebne uvjete zaštite prirode koje na zahtjev jedinica lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba, utvrđuje središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove zaštite prirode.
(10) Iznimno, natječaj za zakup može se raspisati za katastarsku česticu na kojoj je izgrađena poljoprivredna građevina u vlasništvu države, odnosno za tu česticu i susjedne katastarske čestice koje s njom čine proizvodno-tehnološku cjelinu.
(11) Odluku o izboru najpovoljnije ponude za zakup donosi općinsko ili gradsko vijeće, odnosno skupština Grada Zagreba, na čijem se području zemljište nalazi na prijedlog Povjerenstava za zakup na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo za zakup) uz prethodno mišljenje županije i suglasnost Agencije.
(12) Odluku o izboru najpovoljnije ponude za zakup za ribnjake donosi općinsko ili gradsko vijeće, odnosno skupština Grada Zagreba, na čijem se području zemljište nalazi na prijedlog Povjerenstava za zakup na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske za ribnjake (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo za zakup za ribnjake) uz prethodno mišljenje županije i suglasnost Agencije.
(13)Povjerenstva iz stavaka 11. i 12. ovoga članka čine pet članova: po jedan predstavnik pravne, geodetske i agronomske struke, te dva predstavnika jedinice lokalne samouprave koje imenuje općinsko ili gradsko vijeće, odnosno skupština Grada Zagreba, na čijem se području zemljište nalazi.
(14) Županijski ured nadležan za poljoprivredu dužan je dati mišljenje iz stavka 5., 11. i 12. ovoga članka u roku od 30 dana od dana primitka potpune dokumentacije. Ako županijski ured nadležan za poljoprivredu ne izda mišljenje u roku 30 dana smatra se da nema primjedbi.
(15) Agencija je dužna dati suglasnost iz stavka 5., 11. i 12. ovoga članka u roku od 30 dana od dana primitka potpune dokumentacije, odnosno u isto roku dati obrazloženje odbijanja davanja suglasnosti.
Članak 32.
Ako se poljoprivredno zemljište u vlasništvu države nalazi na području više jedinica lokalne samouprave, odluku o raspisivanju javnog natječaja za zakup i zakup za ribnjake donosi općinsko, odnosno gradsko vijeće, odnosno skupština Grada Zagreba, na čijem je području pretežni dio površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države.
Odluku o izboru najpovoljnije ponude na temelju javnog natječaja iz stavka 1. ovoga članka donosi općinsko ili gradsko vijeće, odnosno skupština Grada Zagreba, na čijem je području pretežni dio površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države na prijedlog Povjerenstava za zakupa, uz prethodno mišljenje županije i suglasnost Agencije.
Članak 33.
Stručne poslove u svezi s postupkom provedbe javnog natječaja za zakup i zakup za ribnjake obavlja upravno tijelo općine ili grada, odnosno Grada Zagreba nadležno za poljoprivredu.
Članak 34.
(1)Dokumentaciju potrebnu za raspisivanje javnog natječaja za zakup i zakup za ribnjake propisuje ministar pravilnikom.
(2) Predmet zakupa može biti i poljoprivredno zemljište u izvanknjižnom vlasništvu države.
(3) Za zakup poljoprivrednog zemljišta iz stavka 2. ovoga članka jedinica lokalne samouprave je dužna najkasnije u roku od 30 dana od dobivanja suglasnosti na Odluku o raspisivanju javnog natječaja dostaviti dokumentaciju nadležnom općinskom državnom odvjetništvu radi pokretanja postupaka za utvrđivanje i uknjižbu prava vlasništva države.
(4) Sve troškove postupaka iz stavka 3. ovoga članka snose jedinice lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb.
Članak 35.
(1) Sudionik natječaja za zakup i zakup za ribnjake mogu biti fizičke ili pravne osobe koje su do isteka roka za podnošenje ponuda platile sve obveze s osnova korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, odnosno sve obveze s osnove naknade za gospodarsko korištenje voda, ili su sklopile nagodbu o obročnom plaćanju duga sa nadležnim općinskim državnim odvjetništvom, te protiv kojih se ne vodi postupak radi predaje u posjed poljoprivrednog zemljišta, o čemu dostavljaju izjavu uz ponudu na natječaj i potvrdu nadležnog državnog odvjetništva.
(2) Sudionik natječaja za zakup i zakup za ribnjake ne može biti fizička ili pravna osoba koja je poljoprivredno zemljište u vlasništvu države dodijeljeno u zakup dala u podzakup ili je njime na drugi način neovlašteno raspolagala.
(3) Zajednička ponuda ponuditelja na natječaju za zakup i zakup za ribnjake smatra se nevažećom.
(4) Ako ponuđena zakupnina na natječaju za zakup i za zakup za ribnjake od strane ponuditelja koji ispunjava natječajne uvjete prelazi dvostruki iznos početne zakupnine, takva ponuda se smatra nevažećom.
(5) Sastavni dio ponude za zakup poljoprivrednog zemljišta je obrazac Gospodarskog programa korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države (u daljnjem tekstu: Gospodarski program).
(6) Gospodarski program sadrži: podatke o podnositelju ponude, opis gospodarstva, vrsta poljoprivredne proizvodnje kojom se namjerava baviti na zemljištu koje je predmet zakupa, lokalitet zemljišta, podatke o planiranim investicijama, posebnu naznaku kad se radi o ekološkoj proizvodnji, te podatke o površinama koje se nalaze u području obuhvata izgrađenih ili planiranih sustava javnog navodnjavanja.
(7) Gospodarski program se podnosi na obrascu čiji sadržaj pravilnikom propisuje ministar.
Članak 36.
(1) Pravo prvenstva na javnom natječaju za zakup imaju fizičke ili pravne osobe koje su sudjelovale u natječaju sljedećim redoslijedom:
1. dosadašnji posjednik ako je u mirnom posjedu na temelju ugovora koji su istekli a sklopljeni su na temelju ranije provedenog javnog natječaja, na temelju ugovora o prioritetnoj koncesiji i na temelju ugovora o privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države na temelju mirnog posjeda koji ne može biti kraći od pet godina, sukladno zakonu kojim se propisuje raspolaganje poljoprivrednim zemljištem,
2. nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva koji se bavi poljoprivrednom proizvodnjom kao primarnom djelatnošću upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava najmanje 2 godine do objave javnog natječaja
3. fizičke ili pravne osobe koje imaju prebivalište ili sjedište ili proizvodni objekt u funkciji poljoprivredne proizvodnje na području jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba za koju se raspisuje javni natječaj, najmanje dvije godine do objave javnog natječaja
4. sudionici javnog natječaja koji imaju u vlasništvu katastarsku česticu koja graniči s proizvodno-tehnološkom cjelinom koja je predmet javnog natječaja, ili su u posjedu iste temeljem ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države sklopljenog temeljem provedenog javnog natječaja.
5. nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik obrta koji je mlađi od 40 godina, upisan je u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava više od jedne godine do objave javnog natječaja
6.zadruge, obrti i trgovačka društva registrirano za obavljanje poljoprivredne djelatnosti i upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava najmanje dvije godine do objave javnog natječaja
7. ostale fizičke i pravne osobe koje se namjeravaju baviti poljoprivrednom proizvodnjom
(2)Ako je više osoba iz stavka 1. ovoga članka u istom redoslijedu prvenstvenog prava zakupa, prednost se utvrđuje prema sljedećim redoslijedom:
a) pravna ili fizička osoba koja je vlasnik ili posjednik stoke a ne ispunjava uvjete odnosa broja stoke i poljoprivrednih površina od najmanje 2 uvjetna grla po hektaru poljoprivrednih površina
b) obrazovanje iz područje poljoprivrede,a najmanje SSS
c) nositelji obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva koji je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata
d) ekološka ili integrirana proizvodnja
e) dulje vrijeme upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava
(3) Pravo prvenstva na natječaju za zakup za ribnjake imaju fizičke ili pravne osobe koje su sudjelovale u javnom natječaju, sljedećim redoslijedom:
a) dosadašnji posjednik ako je u mirnom posjedu temeljem ugovora sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu,
b)ostale fizičke i pravne osobe koje se bave ribničarstvom najmanje godinu dana.
c) ostale fizičke i pravne osobe koje se namjeravaju baviti ribničarstvom
(4) Fizička ili pravna osoba iz stavka 1. i 3. ovoga članka ima prvenstveno pravo zakupa prema utvrđenom redoslijedu uz uvjet da prihvati najvišu cijenu koju je ponudio bilo koji od ponuđača koji ispunjava natječajne uvjete.
Članak 37.
(1) Početna zakupnina za zakup i zakup za ribnjake utvrđuje se sukladno pravilniku koji donosi ministar.
Članak 38.
(1) Na temelju odluke o izboru najpovoljnije ponude na javnom natječaju za zakup i zakup za ribnjake, općinski načelnik, odnosno gradonačelnik u ime Republike Hrvatske i podnositelj ponude sklapaju ugovor o zakupu i zakupu za ribnjake u pisanom obliku.
(2) Ugovor o zakupu mora biti sklopljen kao ovršna isprava sukladno posebnim propisima kojima se uređuje postupak ovrhe, te ovlasti i način rada javnog bilježništva.
(3)Nacrti ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake moraju se prije potpisivanja dostaviti na prethodno mišljenje županijskom državnom odvjetništvu na čijem području se poljoprivredno zemljište nalazi.
(4)Županijsko državno odvjetništvo dužno je dati svoje mišljenje u roku od 30 dana od zaprimanja nacrta ugovora i potrebne dokumentacije.
(5) Ugovor o zakupu i zakupu za ribnjake koji nije sklopljen u pisanom obliku nema pravni učinak.
(6) Zakupnik mora pristupiti potpisivanju ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake u roku od 30 dana od dana zaprimanja poziva za sklapanje ugovora iz stavka 1. ovoga članka, u protivnom se smatra da je odustao od ponude.
(7) Gospodarski program iz članka 35. stavka 6. ovoga Zakona prilaže se ugovoru o zakupu i čini njegov sastavni dio.
(8) Zakupnik je dužan jedinici lokalne samouprave, odnosno Gradu Zagrebu na čijem se području zemljište nalazi podnositi godišnje izvješće o ispunjavanju ciljeva Gospodarskog programa svake godine do kraja ožujka za prethodnu godinu.
(9) Jedinica lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb može sklopiti aneks ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake sa zakupnikom u slučaju opravdane potrebe za izmjenom Gospodarskog programa uvjetovane podizanjem profitabilnosti u provođenju Gospodarskog programa, uz suglasnost Agencije.
(10) Jedinica lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb je dužna radi upisa i praćenja ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake primjerak ugovora i zapisnika o uvođenju u posjed dostaviti nadležnom područnom uredu za katastar Državne geodetske uprave, odnosno Gradskom uredu za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba, zemljišnoknjižnom odjelu nadležnog suda, županiji, Hrvatskim vodama, ministarstvu nadležnom za vodno gospodarstvo i Agenciji, u roku od 30 dana od dana uvođenja u posjed.
Članak 39.
(1) Na osnovi sklopljenog ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake, zakupnika uvodi u posjed Povjerenstvo, u roku od 30 dana od dana sklapanja ugovora, odnosno po skidanju usjeva dotadašnjeg posjednika.
(2) Povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka čine tri člana pravne, geodetske i agronomske struke, koje imenuje jedinica lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb.
(3) Prava i obveze iz ugovora iz članka 38. stavka 1. ovog Zakona teku od dana uvođenja u posjed.
(4) O uvođenju u posjed sastavlja se zapisnik.
Članak 40.
(1) Zakupnina za zakup i zakup za ribnjake plaćaju se godišnje.
(2) Zakupnina za zakup i zakup za ribnjake za prvu godinu zakupa plaćaju se u roku od 15 dana od dana uvođenja u posjed u visini razmjernoj razdoblju koje je preostalo do isteka godine, a za svaku sljedeću godinu zakupnina plaćaju se do kraja lipnja tekuće godine.
(3) Ako je zakupnik u posjedu poljoprivrednog zemljišta, odnosno ribnjaka iznos zakupnine za zakup i zakup za ribnjake za prvu godinu smanjit će se razmjerno plaćenoj zakupnini.
(4) Na iznose zakupnine koji nisu plaćeni u roku iz stavka 2. ovoga članka plaća se zakonska zatezna kamata.
Članak 41.
(1) Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države dano u zakup i zakup za ribnjake ne može se dati u podzakup.
(2) Zakupnik ne može prenijeti svoje pravo i obveze iz ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake na drugu osobu.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka pravo i obveze iz ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake mogu se prenijeti na drugu osobu u slijedećim slučajevima:
(a)za slučaj promjene nositelja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva uzrokovanog umirovljenjem, trajnom nesposobnošću za rad ili nemogućnošću obavljanja poljoprivredne djelatnosti, prava i obveze zakupnika koji je nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake na novog nositelja, a u slučaju njegove smrti na nasljednika koji je postao nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, do isteka roka na koji je ugovor sklopljen, uz suglasnost Agencije.
(b) prava i obveze zakupnika koji je nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake na novog nositelja, dosadašnjeg člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, koji je mlađi od 40 godina, do isteka roka na koji je ugovor sklopljen, uz suglasnost Agencije.
(c) prava i obveze zakupnika koji je nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake na novog nositelja koji je njegov srodnik u prvom, odnosno drugom nasljednom redu, a daroprimatelj je svih njegovih gospodarskih objekata i poljoprivrednog zemljišta, do isteka roka na koji je ugovor sklopljen, uz suglasnost Agencije.
(d) prava i obveze zakupnika koji je nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake na pravnu osobu čiji je osnivač zakupnik i na koju je prenesena gospodarska cjelina obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, do isteka roka na koji je taj ugovor sklopljen, uz suglasnost Agencije.
(e) prava i obveze zakupnika koji je nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake na obrt čiji je osnivač zakupnik i na koji je prenesena gospodarska cjelina obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, do isteka roka na koji je taj ugovor sklopljen, uz suglasnost Agencije.
(f) prava i obveze zakupnika koji je obrtnik mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake na obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo čiji je osnivač zakupnik i na koji je prenesena gospodarska cjelina obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, do isteka roka na koji je taj ugovor sklopljen, uz suglasnost Agencije.
(g) prava i obveze zakupnika koji je obrtnik, mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake na njegove nasljednike ili pravne sljednike sukladno posebnom propisu o obrtu i to do isteka roka na koji je taj ugovor sklopljen, uz suglasnost Agencije.
(h )prava i obveze zakupnika koji je obrtnik mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake na pravnu osobu čiji je osnivač zakupnik i na koju je prenesena gospodarska cjelina obrta, do isteka roka na koji je taj ugovor sklopljen, uz suglasnost Agencije.
(i) prava i obveze zakupnika koji je pravna osoba mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake na pravnu osobu čiji je osnivač zakupnik, do isteka roka na koji je ugovor sklopljen, uz suglasnost Agencije.
(j)prava i obveze zakupnika koji je pravna osoba mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake, uz suglasnost Agencije, do isteka roka na koji je ugovor sklopljen, na osobu koja je u stečajnom postupku kupila ili je preustrojem stekla cjelokupnu imovinu zakupnika namijenjenu poljoprivrednoj proizvodnji.
(k) prava i obveze zakupnika koji je pravna osoba mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake, uz suglasnost Agencije, do isteka roka na koji je ugovor sklopljen, na drugu pravnu osobu, pripajanjem, spajanjem ili podjelom razdvajanjem prema Zakonu o trgovačkim društvima.
(l )u slučajevima smrti korisnika ugovori se nastavljaju s njegovim nasljednicima za slučaj prihvaćanja nasljedstva pod uvjetom da se nastave baviti poljoprivrednom proizvodnjom, uz suglasnost Agencije.
(12)Izmjene ugovora iz stavaka 3. ovoga članka provode jedinice lokalne samouprave.
ZAKON
O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
I. OPĆE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuje sljedeće: održavanje i zaštita poljoprivrednog zemljišta, korištenje poljoprivrednog zemljišta, promjena namjene poljoprivrednog zemljišta i naknada, raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: u vlasništvu države), Zemljišni fond, Agencija za poljoprivredno zemljište (u daljnjem tekstu: Agencija) , upravni i inspekcijski nadzor te prekršajne odredbe.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 2.
(1) Poljoprivredno zemljište je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu.
(2) Nositeljima prava vlasništva na zemljištu iz stavka 1. ovoga članka ne mogu biti strane pravne i fizičke osobe, osim ako međunarodnim ugovorom i posebnim propisom nije drugačije određeno.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, strane pravne i fizičke osobe mogu stjecati pravo vlasništva na poljoprivrednom zemljištu iz stavka 1. ovoga članka nasljeđivanjem uz uvjet reciprociteta.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 3.
(1) Poljoprivrednim zemljištem u smislu ovoga Zakona smatraju se poljoprivredne površine: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji.
(2) Pojedino zemljište koje je po načinu uporabe u katastru opisano kao oranica, vrt, livada, pašnjak, voćnjak, maslinik, vinograd, trstik i močvara, a u naravi je zapušteno poljoprivredno zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji uz troškove koji su manji od tržišne vrijednosti ili ukupnog iznosa zakupnine toga zemljišta, a koje je dio šumskogospodarskog područja može se izdvojiti iz šumskogospodarskog područja sukladno posebnom propisu iz upravnog područja šumarstva.
(3) Zahtjev za izdvajanje poljoprivrednog zemljišta iz stavka 2. ovoga članka iz šumskogospodarskog područja nadležnom ministarstvu za poslove šumarstva podnosi jedinica lokalne samouprave.
(4) Pojedino zemljište za koje je kao način uporabe u katastru navedeno oranica, vrt, livada, pašnjak, voćnjak, maslinik, vinograd, trstik i močvara, a u naravi je zapušteno poljoprivredno zemljište koje neće biti privedeno poljoprivrednoj proizvodnji jer su troškovi privođenja poljoprivrednoj namjeni veći od tržišne vrijednosti ili ukupnog iznosa zakupnine toga zemljišta, a sada nije dio šumskogospodarskog područja može se uključiti u šumskogospodarsko područje sukladno posebnom propisu iz upravnog područja šumarstva.
(5) Za zemljište iz stavka 4. ovoga članka koje se uključuje u šumskogospodarsko područje potrebno je pribaviti suglasnost ministarstva nadležnog za poljoprivredu.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
II. ODRŽAVANJE, ZAŠTITA I KORIŠTENJE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 4.
(1) Poljoprivredno zemljište mora se održavati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju.
(2) Pod održavanjem poljoprivrednog zemljišta pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju smatra se sprječavanje njegove zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem, kao i smanjenje njegove plodnosti.
(3)Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su održavati postojeću funkcionalnost podzemne odvodnje na poljoprivrednom zemljištu gdje je ista izgrađena.
(4) Katastarske čestice zemljišta unutar granice građevinskog područja površine veće od 1000 m2 i katastarske čestice zemljišta izvan granice građevinskog područja planirane dokumentima prostornog uređenja za izgradnju koje su u evidencijama Državne geodetske uprave evidentirane kao poljoprivredna zemljište, a koje nisu privedene namjeni, moraju se održavati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju i u tu se svrhu koristiti do izvršnosti akta kojim se odobrava građenje, odnosno primitka potvrde glavnog projekta.
(5) Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su poljoprivredno zemljište obrađivati primjenjujući potrebne agrotehničke mjere ne umanjujući njegovu vrijednost.
(6) Agrotehničke mjere iz stavka 5. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar nadležan za poljoprivredu (u daljnjem tekstu: ministar).
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 5.
(1) Radi omogućavanja proizvodnje zdravstveno ispravne hrane, radi zaštite zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog svijeta, nesmetanog korištenja i zaštite prirode i okoliša provodi se zaštita poljoprivrednog zemljišta od oštećenja.
(2) Oštećenjem poljoprivrednog zemljišta smatra se:
a) degradacija u intenzivnoj proizvodnji (fizikalnih, kemijskih i bioloških značajki),
b) onečišćenje štetnim tvarima i organizmima (teški metali, potencijalno toksični elementi, organske onečišćujuće tvari i patogeni organizmi),
c) premještanje (erozija vodom i vjetrom, odnošenje plodinama, posudište, prekrivanje smećem ili drugim tlom),
d) prenamjena (izgradnja urbanih područja, industrijskih, energetskih objekata, prometnica, hidroakumulacija te eksploatacija kamena, šljunka i drugih građevinskih materijala).
(3) Onečišćenjem poljoprivrednog zemljišta smatra se i vegetacijsko-gospodarski otpad poljoprivrednog podrijetla ako je ostavljen na poljoprivrednoj površini dulje od jedne godine te ako je na zemljište odbačen otpad kao i gospodarenje otpadom na tom zemljištu na način protivan propisima koji uređuju gospodarenje otpadom.
(4) Ministar pravilnikom propisuje koje se tvari smatraju štetnim te najviše dopuštene količine štetnih tvari u poljoprivrednom zemljištu.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 6.
(1) Radi zaštite poljoprivrednog zemljišta od oštećenja provodi se:
a) utvrđivanje stanja oštećenja poljoprivrednog zemljišta,
b) trajno praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta – monitoring - kojim se trajno prati stanje svih promjena u poljoprivrednom zemljištu (fizikalnih, kemijskih i bioloških).
(2) Poslove iz stavka 1. ovoga članka obavlja Agencija.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 7.
(1) Fizičke ili pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava dužne su pratiti stanje poljoprivrednog zemljišta upisanog u ARKOD kroz ispitivanje plodnosti tla, te voditi evidencije o primjeni gnojiva ( mineralnih i organskih ), poboljšivača tla i pesticida.
(2) Praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta iz stavka 1. ovoga članka obavlja Agencija na temelju analize tla koja se provodi na zahtjev korisnika, periodično najmanje svake četvrte godine, a za korisnike koji su upisani u upisnik proizvođača integrirane i ekološke proizvodnje po zahtjevima takve proizvodnje.
(3) Fizičke ili pravne osobe dužne su pratiti stanje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koje koriste na temelju ugovora o zakupu, zakupu zajedničkog pašnjaka i zakupu za ribnjake, dugogodišnjeg zakupa i koncesije.
(4) Praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta iz stavka 3. ovoga članka obavlja Agencija na temelju analize tla po službenoj dužnosti, tijekom prve godine nakon uvođenja u posjed i zadnje godine prije isteka ugovora iz stavka 3. ovoga članka te periodično najmanje svake četvrte godine, a za korisnike koji su upisani u upisnik proizvođača integrirane proizvodnje po zahtjevima takve proizvodnje.
(5) Troškove analize tla snosi korisnik zemljišta.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 8.
(1) Analize tla u smislu praćenja stanja iz članka 7. ovoga Zakona mogu obavljati laboratoriji koje rješenjem ovlasti ministarstvo nadležno za poljoprivredu (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) na prijedlog Povjerenstva koje imenuje ministar .
(2) Rezultate analiza iz stavka 1. ovoga članka za poljoprivredno zemljište iz članka 7. stavka 3. ovoga Zakona ovlašteni laboratoriji moraju dostavljati Agenciji i na propisan način unositi u jedinstvenu bazu podataka.
(3) Metodologiju za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta ( monitoring i ispitivanja plodnosti tla) , postupak i način ovlašćivanja te uvjete koje moraju ispunjavati laboratoriji, kao i obveze laboratorija iz stavka 1. ovoga članka , te način provedbe kontrole pravilnikom propisuje ministar.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 9.
(1) Fizičke ili pravne osobe koje oštete poljoprivredno zemljište tako da je poljoprivredna proizvodnja na tom zemljištu umanjena dužne su sanirati nastalu štetu, osim oštećenja poljoprivrednog zemljišta zbog promjene namjene za koju se plaća naknada.
(2) Saniranje nastale štete naredit će rješenjem poljoprivredna inspekcija.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 10.
(1) Općinsko, odnosno gradsko vijeće, a za Grad Zagreb Gradska skupština za svoje područje propisuje potrebne agrotehničke mjere u slučajevima u kojima bi propuštanje tih mjera nanijelo štetu, onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju, sukladno pravilniku iz članka 4. stavka 5. ovoga Zakona.
(2) Jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb podnose Ministarstvu i Agenciji godišnje izvješće o primjeni propisanih mjera iz stavka 1. ovoga članka do 31. ožujka svake tekuće godine za prethodnu godinu.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 11.
(1) Agrotehničkim mjerama u svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta od erozije vodom i vjetrom, razumijeva se zabrana skidanja humusnog, odnosno oraničnog sloja površine poljoprivrednog zemljišta.
(2) Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su održavati dugogodišnje nasade i višegodišnje kulture podignute radi zaštite od erozije na tom zemljištu.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 12.
(1) Općinsko, odnosno gradsko vijeće, a za Grad Zagreb Gradska skupština propisuje mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina, a osobito: održavanje živica i međa, održavanje poljskih putova, uređivanje i održavanje kanala oborinske odvodnje, sprječavanje zasjenjivanja susjednih čestica te sadnju i održavanje vjetrobranskih pojasa.
(2) Jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb podnose Ministarstvu i Agenciji godišnje izvješće o primjeni propisanih mjera iz stavka 1. ovoga članka do 31. ožujka svake tekuće godine za prethodnu godinu.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 13.
Agencija može otkupiti privatno poljoprivredno zemljište koje se nalazi unutar proizvodno tehnološke cjeline ili graniči sa poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države po tržišnoj cijeni koju utvrđuje nadležna porezna uprava.
Poljoprivredno zemljište iz stavka 1. ovog članka može se otkupiti na prijedlog vlasnika ili na prijedlog Agencije.
Agencija u slučaju iz stavka 1 ovog članka donosi odluku o kupnji poljoprivrednog zemljišta, te sklapa ugovor o prodaji predmetnog poljoprivrednog zemljišta s vlasnikom ili zakonskim zastupnikom.
Kupljeno poljoprivredno zemljište iz stavka 1. ovoga članka vlasništvo je Republike Hrvatske i njime raspolaže jedinica lokalne samouprave na čijem se području zemljište nalazi.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 14.
(1)Poljoprivredno zemljište u privatnom vlasništvu koje je neobrađeno, zapušteno, obraslo višegodišnjim raslinjem ili napušteno, a vlasnici su nedostupni ili nepoznatog boravišta, Agencija može se dati u zakup fizičkoj ili pravnoj osobi na rok do pet godine, uz  ržišnu naknadu zakupnine koju utvrđuje nadležna porezna uprava.
(2)Podaci o poljoprivrednom zemljištu iz stavka 1. ovoga članka objavljuju se na oglasnoj ploči i web stanici jedinice lokalne samouprave na čijem se području zemljište nalazi.
(3)Evidenciju poljoprivrednog zemljišta iz stavka 1. ovoga članka vodi Agencija na temelju podataka koje jednom godišnje dostavljaju jedinice lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb za svoje područje.
(4)Zahtjev za zakup poljoprivrednog zemljišta iz stavka 1. ovoga članka Agenciji može podnijeti fizička ili pravna osoba zainteresirana za obradu i korištenje tog zemljišta.
(5)Agencija u slučaju iz stavka 1. ovog članka donosi Odluku o davanju u zakup privatnog poljoprivrednog zemljišta.
(6)Na temelju Odluke iz stavka 5. ovoga članka ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta sklapa ravnatelj Agencije i podnositelj zahtjeva.
(7)Ukoliko je više fizičkih ili pravnih osoba zainteresirano za isto zemljište odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 31., 32., 33., 34., 35. i 36. ovog Zakona
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 15.
(1)Sredstva ostvarena od zakupa poljoprivrednog zemljišta u privatnom vlasništvu na temelju članka 14. ovoga Zakona, pripadaju vlasniku zemljišta.
(2)Ako je vlasnik zemljišta nedostupan ili nepoznatog boravišta sredstva iz stavka 1. ovoga članka uplaćuju se u korist vlasnika na poseban račun Agencije.
(3)Sredstva iz stavka 1. i 2. ovoga članka umanjuju se za troškove krčenja i privođenja namjeni poljoprivrednog zemljišta, troškove u svezi provedbe postupka davanja u zakup i troškova održavanje računa.
(4)Vlasnik zemljišta iz stavka 2 ovoga članka može u svakom trenutku zatražiti isplatu uplaćenih sredstava na ime zakupnine.
Ukoliko vlasnik zemljišta ne zatraži isplatu uplaćenih sredstava na ime zakupnine sa posebnog računa Agencije u roku od 5 godina izdvojena sredstva raspoređuju se sukladno članku 50. stavka 1. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 16.
(1) Neizgrađeno građevinsko zemljište u vlasništvu države koje je po uporabnom svojstvu poljoprivredno zemljište daje se u zakup fizičkoj ili pravnoj osobi za poljoprivredne namjene.
(2) Zemljište iz stavka 1. ovoga članka ne može se koristiti za:
a) podizanje trajnih nasada,
b) za izgradnju objekata u svrhu poljoprivredne proizvodnje.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 17.
(1) Zemljište iz članka 16. ovoga Zakona jedinica lokalne samouprave na čijem se području zemljište nalazi daje u zakup uz suglasnost ministarstva nadležnog za upravljanje državnom imovinom, putem javnog natječaja na rok od 10 godina, s ugovornom klauzulom o raskidu ugovora nakon završetka vegetativne sezone, odnosno nakon dobivanja akta kojim se odobrava građenje, potvrde glavnog projekta ili rješenja o izvedenom stanju, do privođenja toga zemljišta namjeni utvrđenoj prostornim planom, odnosno do pravomoćnosti rješenja o povratu sukladno posebnom propisu.
(2) Ministarstvo nadležno za upravljanje državnom imovinom dužno je izdati suglasnost iz stavka 1. ovoga članka u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva jedinice lokalne samouprave, u protivnom smatra se da je suglasnost dana.
(3) Na davanje u zakup zemljišta iz članka 16. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju odredbe članaka od 31., 32.,33.,34.,35. i 36. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
III. PROMJENA NAMJENE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA I NAKNADA
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 18.
(1) Promjena namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe provodi se u skladu s dokumentima prostornog uređenja i drugim propisima.
(2) Ministarstvo daje mišljenje o prijedlogu Strategije prostornog uređenja države i Programa prostornog uređenja države.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 19.
(1) Prije donošenja Državnog plana prostornog razvoja , prostornog plana županije, odnosno Grada Zagreba, prostornih planova područja posebnih obilježja, nositelj izrade dužan je pribaviti zahtjeve i mišljenje Ministarstva, a suglasnost Ministarstva na nacrt konačnog prijedloga prostornog plana velikoga grada, grada, odnosno općine.
(2) Ako Ministarstvo u roku od 40 dana od dana zaprimanja nacrta konačnog prijedloga prostornog plana velikoga grada, grada, odnosno općine ne da suglasnost, smatra se da je suglasno s nacrtom toga prijedloga.
(3) Ministarstvo je dužno u postupku davanja mišljenja i suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka zatražiti prethodno mišljenje Agencije.
(4)Agencija je dužna prethodno mišljenje iz stavka 3. ovoga članka dostaviti u roku od 15 dana od dana zaprimanja potpune dokumentacije.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 20.
(1) Stručne poslove u svezi s prikupljanjem potrebne dokumentacije za izradu zahtjeva i davanje mišljenja te suglasnosti u postupku izrade prostornih planova obavlja ured državne uprave u županiji, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poljoprivredu.
(2) Ministarstvo utvrđuje posebne uvjete u postupku izdavanja lokacijske dozvole i rješenja o uvjetima građenja za zahvate u prostoru izvan građevinskog područja sukladno posebnim propisima o prostornom uređenju i gradnji, u roku od 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 21.
(1) Ministarstvo izdaje potvrde o usklađenosti glavnog projekta s posebnim uvjetima, prije pokretanja postupka za izdavanje građevinske dozvole ili tijekom tog postupka.
(2) U postupku izdavanja uporabne dozvole u slučaju kad se radi o građevini za koju su utvrđeni posebni uvjeti i potvrda o usklađenosti glavnog projekta s posebnim uvjetima, sudjeluje predstavnik Ministarstva.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 22.
(1) Osobito vrijedno obradivo (P1) poljoprivredno zemljište u smislu ovoga Zakona su najkvalitetnije površine poljoprivrednog zemljišta predviđene za poljoprivrednu proizvodnju koje oblikom, položajem i veličinom omogućavaju najučinkovitiju primjenu poljoprivredne tehnologije.
(2) Vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište u smislu ovoga Zakona su površine poljoprivrednog zemljišta primjerene za poljoprivrednu proizvodnju po svojim prirodnim svojstvima, obliku, položaju i veličini.
(3) Osobito vrijedno obradivo (P1) i vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište ne može se koristiti u nepoljoprivredne svrhe osim:
a) kad nema niže vrijednoga poljoprivrednog zemljišta u neposrednoj blizini,
b) kada je utvrđen interes Republike Hrvatske za izgradnju objekata koji se prema posebnim propisima grade izvan građevinskog područja,
c) pri gradnji gospodarskih građevina namijenjenih isključivo za poljoprivrednu djelatnost i preradu poljoprivrednih proizvoda,
d) za korištenje građevina koje su ozakonjene temeljem posebnog zakona.
(4) Agencija utvrđuje koje se poljoprivredno zemljište smatra osobito vrijedno obradivo (P1) i vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište, samo u postupku izrade prostornih planova ukoliko ima bitnih promjena u odnosu na postojeće stanje, odnosno pokazatelje na jednom širem području.
(5) Ministar propisuje pravilnikom mjerila za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivoga (P2) poljoprivrednog zemljišta.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 23.
(1) Jednokratna naknada za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta zbog umanjenja vrijednosti i površine poljoprivrednog zemljišta kao dobra od interesa za Republiku Hrvatsku (u daljnjem tekstu: naknada) plaća se prema površini građevinske čestice utvrđene na temelju izvršnog akta kojim se odobrava građenje, odnosno po primitku potvrde glavnog projekta, odnosno prema površini zemljišta ispod zgrade ozakonjene rješenjem o izvedenom stanju.
( 2) Promjenom namjene poljoprivrednog zemljišta smatra se i eksploatacija mineralnih sirovina, površinski kopovi te stvaranje odlagališta krutog i tekućeg otpada i drugih mineralnih sirovina, izgradnja sportskih terena, golf terena, kampova i objekata u smislu posebnog zakona.
(3)Evidenciju o promjeni namjene poljoprivrednog zemljišta obvezno je voditi nadležni ured državne uprave u županiji ili upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poljoprivredu .
(4) Način vođenja evidencije o promjeni namjene poljoprivrednog zemljišta propisuje ministar pravilnikom.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 24.
(1) Za poljoprivredno zemljište koje se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona nalazi izvan granica građevinskog područja, a nakon izmjene prostornog plana je obuhvaćeno granicama građevinskog područja visina naknade određuje se u iznosu od 25% od tržišne vrijednosti tog zemljišta unutar granica građevinskog područja.
(2) Za osobito vrijedno obradivo (P1) ili vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište koje se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona nalazi izvan granica građevinskog područja, a nakon izmjene prostornog plana je obuhvaćeno granicama građevinskog područja visina naknade određuje se u iznosu od 50% od tržišne vrijednosti toga zemljišta unutar granica građevinskog područja.
(3) Za poljoprivredno zemljište koje se nalazi unutar granica građevinskog područja i na kojem je dopuštena gradnja visina naknade određuje se u iznosu od 2,5% tržišne vrijednosti tog zemljišta unutar granica građevinskog područja.
(4) Za osobito vrijedno obradivo (P1) ili vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište koje se nalazi unutar granica građevinskog područja i na kojem je dopuštena gradnja visina naknade određuje se u iznosu od 5% tržišne vrijednosti tog zemljišta unutar granica građevinskog područja.
(5) Za poljoprivredno zemljište koje se nalazi izvan granica građevinskog područja, a prostornim planom promijenjena mu je namjena i ostaje izvan granice građevinskog područja visina naknade određuje se u iznosu od 50% od tržišne vrijednosti toga zemljišta unutar granica građevinskog područja za osobito vrijedno obradivo P1 ili vrijedno obradivo P2 poljoprivredno zemljište, a za ostala poljoprivredna zemljišta 25% od tržišne vrijednosti toga zemljišta unutar granica građevinskog područja.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 25.
(1) Rješenje o naknadi donosi nadležni ured državne uprave u županiji ili upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poljoprivredu na temelju podataka nadležne porezne uprave o tržišnoj vrijednosti zemljišta unutar građevinskog područja.
(2) Nadležno tijelo koje je donijelo akt iz članka 23. stavka 1. ovoga Zakona dužno je najkasnije u roku od osam dana od dana izvršnosti tog akta ili izdavanja, taj akt dostaviti nadležnom tijelu radi donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi se najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka izvršnog akta na temelju kojeg se može graditi građevina, odnosno od dana primitka potvrde glavnog projekta.
(4) Primjerak rješenja o visini naknade dostavlja se Ministarstvu, Agenciji i jedinici lokalne samouprave, odnosno Gradu Zagrebu, na čijem se području zemljište nalazi.
(5) Sredstva ostvarena od naknade za promjenu namjene prihod su državnog proračuna 30% i 70 % jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno Grada Zagreba, na čijem se području poljoprivredno zemljište nalazi.
(6) Sredstva iz stavka 5. ovoga članka namijenjena su isključivo za okrupnjavanje, navodnjavanje, privođenje funkciji i povećanje vrijednosti poljoprivrednog zemljišta.
(7) Jedinice područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb dužne su donijeti program korištenja sredstava iz stavka 6. ovoga članka.
(8) Jedinice područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb dužne su Ministarstvu podnositi godišnje izvješće o ostvarivanju programa korištenja sredstava iz stavka 7. ovoga članka svake godine do 31. ožujka za prethodnu godinu.
(9) Naknada po rješenju plaća se u roku od 30 dana od dana dostave rješenja stranki.
(10) Na iznos naknade koji nije plaćen u roku plaća se zakonska zatezna kamata.
(11) Naknada se plaća i za objekte koji su nezakonito izgrađeni nakon 1. siječnja 1985.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 26.
(1) Investitor se oslobađa plaćanja naknade iz članka 23. ovoga Zakona u sljedećim slučajevima:
a) pri gradnji građevina koje služe za obranu od poplava, vodnih građevina odnosno sustava za melioracijsku odvodnju, vodnih građevina za zaštitu i korištenje voda, pri uređenju bujica, vodnih građevina odnosno sustava za navodnjavanje i drugih vodnih građevina prema posebnom propisu,
b) pri gradnji gospodarskih građevina namijenjenih isključivo za poljoprivrednu djelatnost, preradu poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga na vlastitom poljoprivrednom gospodarstvu,
c) pri gradnji prometne infrastrukture,
d) pri gradnji objekata i uređaja komunalne infrastrukture,
e) pri gradnji građevina za javne namjene u mjestima u kojima su te građevine uništene u oružanoj agresiji te stanova i kuća za stradalnike Domovinskog rata,
f) pri gradnji građevina za znanstveno-nastavne djelatnosti, zdravstvo i ustanove socijalne skrbi, čiji je osnivač Republika Hrvatska i županija,
g) pri gradnji stambene građevine razvijene građevinske (bruto) površine do 400 m2 ako se gradi unutar građevinskog područja,
h) pri gradnji objekata u poslovnoj zoni, kada je jedinica lokalne samouprave investitor gradnje,
i) pri gradnji stambenih objekata poticane stanogradnje.
(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka primjenjuju se i kod ozakonjenja nezakonito izgrađenih zgrada sukladno posebnom propisu.
(3) Investitor se oslobađa plaćanja naknade k ada je utvrđen interes Republike Hrvatske za izgradnju objekata koji se prema posebnim propisima grade.
(4) Rješenje o oslobađanju od plaćanja naknade donosi ured državne uprave u županiji, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poljoprivredu.
(5) Primjerak rješenja iz stavka 4. ovoga članka dostavlja se Ministarstvu i jedinici lokalne samouprave, odnosno Gradu Zagrebu, na čijem se području zemljište nalazi.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
IV. RASPOLAGANJE POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM U VLASNIŠTVU DRŽAVE
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 27.
(1) Poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države raspolaže se prema odredbama ovoga Zakona, a prema općim propisima o raspolaganju nekretninama, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.
( 2) Raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države u smislu ovoga Zakona predstavlja: zakup i zakup za ribnjake, zakup zajedničkih pašnjaka, privremeno korištenje, zamjena, prodaja , davanje na korištenje izravnom pogodbom, razvrgnuće suvlasničke zajednice, osnivanje prava građenja, osnivanje prava služnosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 28.
(1) Odlukom kojom se odlučuje o vlasničkim i drugim stvarnim pravima na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države obvezno se osigurava zaštita i unaprjeđenje gospodarskih, ekoloških i drugih interesa Republike Hrvatske i njezinih građana.
(2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka nije upravni akt.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 29.
(1)Poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države raspolaže se na temelju Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države (u daljnjem tekstu: Program).
(2)Programe donosi predstavničko tijelo jedinica lokalne samouprave i Grad Zagreb za svoje područje uz suglasnost Agencije.
(3)Ukoliko jedinica lokalne samouprave ne donese Program iz stavka 1. ovoga članka, Program donosi predstavničko tijelo županije na čijem se području jedinica lokalne samouprave nalazi uz suglasnost Agencije na trošak sredstva proračuna jedinice lokalne samouprave.
(4)Programima se ne mogu umanjivati proizvodno – tehnološke cjeline koje su u funkciji proizvodnje. U smislu ovoga Zakona proizvodno – tehnološke cjeline označava jednu katastarsku česticu ili skup katastarskih čestica neposredno povezanih u jednu cjelinu radi racionalnije proizvodnje.
(5)Prijedlog Programa s popratnom dokumentacijom izlaže se na javni uvid u trajanju od 15 dana u sjedištu općine ili grada, odnosno Grada Zagreba koji donosi Program.
(6)Obavijest o početku javnog uvida u prijedlog Programa iz stavka 1. ovoga članka objavit će se u javnom glasilu i na oglasnoj ploči općine i grada, odnosno Grada Zagreba.
(7)Zainteresirane osobe mogu dati prigovore na prijedlog Programa najkasnije do isteka roka iz stavka 5. ovoga članka, o kojima odlučuje općinsko ili gradsko vijeće, odnosno gradska skupština Grada Zagreba.
(8)O prigovorima iz stavka 7. ovoga članka općinsko ili gradsko vijeće odnosno Grad Zagreb dužno je odlučiti u roku od 30 dana.
(9)Nakon odlučivanja o prigovorima, Program s popratnom dokumentacijom dostavlja se na suglasnost Agenciji.
(10)Agencija daje suglasnost na Program iz stavka 9. ovoga članka u roku od 30 dana od dana primitka potpune dokumentacije, odnosno u isto roku daje obrazloženje odbijanja davanja suglasnosti.
(11)Jedinice lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb, ne mogu raspolagati poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države prije donošenja Programa.
(12)Dokumentaciju potrebnu za donošenje Programa propisat će ministar pravilnikom.
(13)Programi se mogu mijenjati i nadopunjavati na način koji je propisan za donošenje Programa.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 30.
(1)Program iz članka 29. ovoga Zakona treba sadržavati:
– ukupnu površinu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države na području jedinice lokalne samouprave,
– podatke o dosadašnjem raspolaganju poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države na području jedinice lokalne samouprave i vrstu proizvodnje na istom,
– površine određene za zamjenu u slučaju kada nije moguć povrat imovine oduzete za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine,
– površine određene za prodaju, jednokratno, maksimalno do 25% ukupne površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države,
– površine određene za zakup,
– površine određene za zakup za ribnjake,
– površine određene za zakup zajedničkih pašnjaka,
– površine određene za ostale namjene, odnosno površine koje se mogu privesti nekoj drugoj nepoljoprivrednoj namjeni, jednokratno, maksimalno do 5% ukupne površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države.
(2)Minirane površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države moraju biti posebno označene i mogu se predvidjeti za zakup.
(3)Površine na kojem je izgrađen sustav podzemne odvodnje i ono na kojem se planira izgraditi ili je već izgrađen sustav javnog navodnjavanja moraju biti posebno označene.
(4) Ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države utvrđuje se prema službenim podacima katastra, zemljišne knjige i druge dokumentacije.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Zakup i zakup za ribnjake
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 31.
(1 ) Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države daje se u zakup i zakup za ribnjake putem javnog natječaja na rok do 20 godina s mogućnošću produljenja.
(2) Iznimno poljoprivredno zemljište u vlasništvu države koje je u Programu predviđeno za povrat i ostale namjene daje se u zakup putem javnog natječaja na rok do 5 godina, s mogućnošću produljenja, odnosno do povrata ovlaštenicima prava na naknadu za oduzetu imovinu ili do privođenja namjeni.
(3) Zemljište iz stavka 2. ovoga članka ne može se koristiti za:
a) podizanje trajnih nasada,
b) za izgradnju objekata u svrhu poljoprivredne proizvodnje.
(4) Zahtjev za produljenje zakupa iz stavka 1. i 2. ovoga članka može podnijeti dosadašnji zakupnik u zadnjoj godini zakupa pod uvjetom da je izvršavao sve obveze iz ugovora o zakupu.
(5 ) Odluku o raspisivanju javnog natječaja za zakup i zakup za ribnjake donosi općinsko ili gradsko vijeće, odnosno skupština Grada Zagreba, na čijem se području zemljište nalazi, uz prethodno mišljenje županijskog ureda nadležnog za poljoprivredu i suglasnost Agencije .
(6) Natječaj za zakup raspisuje se za katastarske čestice koje čine proizvodno-tehnološke cjeline, površine najviše do 100 hektara.
(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, natječaj za zakup može se raspisati za proizvodno-tehnološku cjelinu površine veće od 100 hektara ako tu proizvodno-tehnološku cjelinu čini jedna katastarska čestica.
(8 ) U javnom natječaju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka određuje se vrsta poljoprivredne proizvodnje za koju se poljoprivredno zemljište u vlasništvu države daje u zakup s obzirom na specifične agroklimatske potencijale koje ima pojedina regija, postojeće ili buduće sustave navodnjavanja, višegodišnje nasade na tome području, odnosno na poljoprivrednu proizvodnju tradicionalnu na pojedinom području.
(9) Ako se poljoprivredno zemljište nalazi unutar područja ekološke mreže, natječaj za zakup i zakup za ribnjake mora sadržavati i posebne uvjete zaštite prirode koje na zahtjev jedinica lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba , utvrđuje središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove zaštite prirode.
(10) Iznimno, natječaj za zakup može se raspisati za katastarsku česticu na kojoj je izgrađena poljoprivredna građevina u vlasništvu države, odnosno za tu česticu i susjedne katastarske čestice koje s njom čine proizvodno-tehnološku cjelinu.
(11) Odluku o izboru najpovoljnije ponude za zakup donosi općinsko ili gradsko vijeće, odnosno skupština Grada Zagreba, na čijem se području zemljište nalazi na prijedlog Povjerenstava za zakup na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo za zakup) uz prethodno mišljenje županije i suglasnost Agencije .
(12) Odluku o izboru najpovoljnije ponude za zakup za ribnjake donosi općinsko ili gradsko vijeće, odnosno skupština Grada Zagreba, na čijem se području zemljište nalazi na prijedlog Povjerenstava za zakup na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske za ribnjake (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo za zakup za ribnjake) uz prethodno mišljenje županije i suglasnost Agencije .
(13) Povjerenstva iz stavaka 11. i 12. ovoga članka čine pet članova: po jedan predstavnik pravne, geodetske i agronomske struke, te dva predstavnika jedinice lokalne samouprave koje imenuje općinsko ili gradsko vijeće, odnosno skupština Grada Zagreba, na čijem se području zemljište nalazi.
(14) Županijski ured nadležan za poljoprivredu dužan je dati mišljenje iz stavka 5., 11. i 12. ovoga članka u roku od 30 dana od dana primitka potpune dokumentacije. Ako županijski ured nadležan za poljoprivredu ne izda mišljenje u roku 30 dana smatra se da nema primjedbi.
(15) Agencija je dužna dati suglasnost iz stavka 5., 11. i 12. ovoga članka u roku od 30 dana od dana primitka potpune dokumentacije, odnosno u isto roku dati obrazloženje odbijanja davanja suglasnosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 32.
Ako se poljoprivredno zemljište u vlasništvu države nalazi na području više jedinica lokalne samouprave, odluku o raspisivanju javnog natječaja za zakup i zakup za ribnjake donosi općinsko, odnosno gradsko vijeće, odnosno skupština Grada Zagreba, na čijem je području pretežni dio površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države.
Odluku o izboru najpovoljnije ponude na temelju javnog natječaja iz stavka 1. ovoga članka donosi općinsko ili gradsko vijeće, odnosno skupština Grada Zagreba, na čijem je području pretežni dio površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države na prijedlog Povjerenstava za zakupa , uz prethodno mišljenje županije i suglasnost Agencije.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 33.
Stručne poslove u svezi s postupkom provedbe javnog natječaja za zakup i zakup za ribnjake obavlja upravno tijelo općine ili grada, odnosno Grada Zagreba nadležno za poljoprivredu.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 34.
(1)Dokumentaciju potrebnu za raspisivanje javnog natječaja za zakup i zakup za ribnjake propisuje ministar pravilnikom.
( 2) Predmet zakupa može biti i poljoprivredno zemljište u izvanknjižnom vlasništvu države.
(3) Za zakup poljoprivrednog zemljišta iz stavka 2. ovoga članka jedinica lokalne samouprave je dužna najkasnije u roku od 30 dana od dobivanja suglasnosti na Odluku o raspisivanju javnog natječaja dostaviti dokumentaciju nadležnom općinskom državnom odvjetništvu radi pokretanja postupaka za utvrđivanje i uknjižbu prava vlasništva države.
(4) Sve troškove postupaka iz stavka 3. ovoga članka snose jedinice lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 35.
(1) Sudionik natječaja za zakup i zakup za ribnjake mogu biti fizičke ili pravne osobe koje su do isteka roka za podnošenje ponuda platile sve obveze s osnova korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, odnosno sve obveze s osnove naknade za gospodarsko korištenje voda, ili su sklopile nagodbu o obročnom plaćanju duga sa nadležnim općinskim državnim odvjetništvom, te protiv kojih se ne vodi postupak radi predaje u posjed poljoprivrednog zemljišta, o čemu dostavljaju izjavu uz ponudu na natječaj i potvrdu nadležnog državnog odvjetništva.
(2) Sudionik natječaja za zakup i zakup za ribnjake ne može biti fizička ili pravna osoba koja je poljoprivredno zemljište u vlasništvu države dodijeljeno u zakup dala u podzakup ili je njime na drugi način neovlašteno raspolagala.
(3) Zajednička ponuda ponuditelja na natječaju za zakup i zakup za ribnjake smatra se nevažećom.
(4) Ako ponuđena zakupnina na natječaju za zakup i za zakup za ribnjake od strane ponuditelja koji ispunjava natječajne uvjete prelazi dvostruki iznos početne zakupnine, takva ponuda se smatra nevažećom.
(5) Sastavni dio ponude za zakup poljoprivrednog zemljišta je obrazac Gospodarskog programa korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države (u daljnjem tekstu: Gospodarski program).
(6) Gospodarski program sadrži: podatke o podnositelju ponude, opis gospodarstva, vrsta poljoprivredne proizvodnje kojom se namjerava baviti na zemljištu koje je predmet zakupa, lokalitet zemljišta, podatke o planiranim investicijama, posebnu naznaku kad se radi o ekološkoj proizvodnji, te podatke o površinama koje se nalaze u području obuhvata izgrađenih ili planiranih sustava javnog navodnjavanja.
(7) Gospodarski program se podnosi na obrascu čiji sadržaj pravilnikom propisuje ministar.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 36.
(1) Pravo prvenstva na javnom natječaju za zakup imaju fizičke ili pravne osobe koje su sudjelovale u natječaju sljedećim redoslijedom:
1. dosadašnji posjednik ako je u mirnom posjedu na temelju ugovora koji su istekli a sklopljeni su na temelju ranije provedenog javnog natječaja, na temelju ugovora o prioritetnoj koncesiji i na temelju ugovora o privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države na temelju mirnog posjeda koji ne može biti kraći od pet godina, sukladno zakonu kojim se propisuje raspolaganje poljoprivrednim zemljištem ,
2. nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva koji se bavi poljoprivrednom proizvodnjom kao primarnom djelatnošću upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava najmanje 2 godine do objave javnog natječaja
3. fizičke ili pravne osobe koje imaju prebivalište ili sjedište ili proizvodni objekt u funkciji poljoprivredne proizvodnje na području jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba za koju se raspisuje javni natječaj, najmanje dvije godine do objave javnog natječaja
4. sudionici javnog natječaja koji imaju u vlasništvu katastarsku česticu koja graniči s proizvodno-tehnološkom cjelinom koja je predmet javnog natječaja, ili su u posjedu iste temeljem ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države sklopljenog temeljem provedenog javnog natječaja.
5. nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik obrta koji je mlađi od 40 godina, upisan je u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava više od jedne godine do objave javnog natječaja
6. zadruge, obrti i trgovačka društva registrirano za obavljanje poljoprivredne djelatnosti i upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava najmanje dvije godine do objave javnog natječaja
7. ostale fizičke i pravne osobe koje se namjeravaju baviti poljoprivrednom proizvodnjom
(2)Ako je više osoba iz stavka 1. ovoga članka u istom redoslijedu prvenstvenog prava zakupa, prednost se utvrđuje prema sljedećim redoslijedom:
a) pravna ili fizička osoba koja je vlasnik ili posjednik stoke a ne ispunjava uvjete odnosa broja stoke i poljoprivrednih površina od najmanje 2 uvjetna grla po hektaru poljoprivrednih površina
b) obrazovanje iz područje poljoprivrede, a najmanje SSS
c) nositelji obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva koji je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata
d) ekološka ili integrirana proizvodnja
e) dulje vrijeme upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava
(3) Pravo prvenstva na natječaju za zakup za ribnjake imaju fizičke ili pravne osobe koje su sudjelovale u javnom natječaju, sljedećim redoslijedom:
a) dosadašnji posjednik ako je u mirnom posjedu temeljem ugovora sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu,
b ) ostale fizičke i pravne osobe koje se bave ribničarstvom najmanje godinu dana .
c) ostale fizičke i pravne osobe koje se namjeravaju baviti ribničarstvom
(4) Fizička ili pravna osoba iz stavka 1. i 3. ovoga članka ima prvenstveno pravo zakupa prema utvrđenom redoslijedu uz uvjet da prihvati najvišu cijenu koju je ponudio bilo koji od ponuđača koji ispunjava natječajne uvjete.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 37.
(1) Početna zakupnina za zakup i zakup za ribnjake utvrđuje se sukladno pravilniku koji donosi ministar.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 38.
(1) Na temelju odluke o izboru najpovoljnije ponude na javnom natječaju za zakup i zakup za ribnjake, općinski načelnik, odnosno gradonačelnik u ime Republike Hrvatske i podnositelj ponude sklapaju ugovor o zakupu i zakupu za ribnjake u pisanom obliku.
(2) Ugovor o zakupu mora biti sklopljen kao ovršna isprava sukladno posebnim propisima kojima se uređuje postupak ovrhe, te ovlasti i način rada javnog bilježništva.
(3)Nacrti ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake moraju se prije potpisivanja dostaviti na prethodno mišljenje županijskom državnom odvjetništvu na čijem području se poljoprivredno zemljište nalazi.
(4)Županijsko državno odvjetništvo dužno je dati svoje mišljenje u roku od 30 dana od zaprimanja nacrta ugovora i potrebne dokumentacije.
(5) Ugovor o zakupu i zakupu za ribnjake koji nije sklopljen u pisanom obliku nema pravni učinak.
(6) Zakupnik mora pristupiti potpisivanju ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake u roku od 30 dana od dana zaprimanja poziva za sklapanje ugovora iz stavka 1. ovoga članka, u protivnom se smatra da je odustao od ponude.
(7) Gospodarski program iz članka 35. stavka 6. ovoga Zakona prilaže se ugovoru o zakupu i čini njegov sastavni dio.
(8) Zakupnik je dužan jedinici lokalne samouprave, odnosno Gradu Zagrebu na čijem se području zemljište nalazi podnositi godišnje izvješće o ispunjavanju ciljeva Gospodarskog programa svake godine do kraja ožujka za prethodnu godinu.
(9) Jedinica lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb može sklopiti aneks ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake sa zakupnikom u slučaju opravdane potrebe za izmjenom Gospodarskog programa uvjetovane podizanjem profitabilnosti u provođenju Gospodarskog programa, uz suglasnost Agencije.
(10) Jedinica lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb je dužna radi upisa i praćenja ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake primjerak ugovora i zapisnika o uvođenju u posjed dostaviti nadležnom područnom uredu za katastar Državne geodetske uprave, odnosno Gradskom uredu za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba, zemljišnoknjižnom odjelu nadležnog suda, županiji, Hrvatskim vodama, ministarstvu nadležnom za vodno gospodarstvo i Agenciji, u roku od 30 dana od dana uvođenja u posjed.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 39.
(1) Na osnovi sklopljenog ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake, zakupnika uvodi u posjed Povjerenstvo, u roku od 30 dana od dana sklapanja ugovora, odnosno po skidanju usjeva dotadašnjeg posjednika.
(2) Povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka čine tri člana pravne, geodetske i agronomske struke, koje imenuje jedinica lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb.
(3) Prava i obveze iz ugovora iz članka 38. stavka 1. ovog Zakona teku od dana uvođenja u posjed.
(4) O uvođenju u posjed sastavlja se zapisnik.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 40.
(1) Zakupnina za zakup i zakup za ribnjake plaćaju se godišnje.
(2) Zakupnina za zakup i zakup za ribnjake za prvu godinu zakupa plaćaju se u roku od 15 dana od dana uvođenja u posjed u visini razmjernoj razdoblju koje je preostalo do isteka godine, a za svaku sljedeću godinu zakupnina plaćaju se do kraja lipnja tekuće godine.
(3) Ako je zakupnik u posjedu poljoprivrednog zemljišta, odnosno ribnjaka iznos zakupnine za zakup i zakup za ribnjake za prvu godinu smanjit će se razmjerno plaćenoj zakupnini.
(4) Na iznose zakupnine koji nisu plaćeni u roku iz stavka 2. ovoga članka plaća se zakonska zatezna kamata.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 41.
(1) Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države dano u zakup i zakup za ribnjake ne može se dati u podzakup.
(2) Zakupnik ne može prenijeti svoje pravo i obveze iz ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake na drugu osobu.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka pravo i obveze iz ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake mogu se prenijeti na drugu osobu u slijedećim slučajevima:
(a)za slučaj promjene nositelja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva uzrokovanog umirovljenjem, trajnom nesposobnošću za rad ili nemogućnošću obavljanja poljoprivredne djelatnosti, prava i obveze zakupnika koji je nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake na novog nositelja, a u slučaju njegove smrti na nasljednika koji je postao nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, do isteka roka na koji je ugovor sklopljen, uz suglasnost Agencije.
(b) prava i obveze zakupnika koji je nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake na novog nositelja, dosadašnjeg člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, koji je mlađi od 40 godina, do isteka roka na koji je ugovor sklopljen, uz suglasnost Agencije .
(c) prava i obveze zakupnika koji je nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake na novog nositelja koji je njegov srodnik u prvom, odnosno drugom nasljednom redu, a daroprimatelj je svih njegovih gospodarskih objekata i poljoprivrednog zemljišta, do isteka roka na koji je ugovor sklopljen, uz suglasnost Agencije .
(d) prava i obveze zakupnika koji je nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake na pravnu osobu čiji je osnivač zakupnik i na koju je prenesena gospodarska cjelina obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, do isteka roka na koji je taj ugovor sklopljen, uz suglasnost Agencije .
(e) prava i obveze zakupnika koji je nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake na obrt čiji je osnivač zakupnik i na koji je prenesena gospodarska cjelina obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, do isteka roka na koji je taj ugovor sklopljen, uz suglasnost Agencije .
(f) prava i obveze zakupnika koji je obrtnik mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake na obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo čiji je osnivač zakupnik i na koji je prenesena gospodarska cjelina obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, do isteka roka na koji je taj ugovor sklopljen, uz suglasnost Agencije .
(g) prava i obveze zakupnika koji je obrtnik, mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake na njegove nasljednike ili pravne sljednike sukladno posebnom propisu o obrtu i to do isteka roka na koji je taj ugovor sklopljen, uz suglasnost Agencije.
(h )prava i obveze zakupnika koji je obrtnik mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake na pravnu osobu čiji je osnivač zakupnik i na koju je prenesena gospodarska cjelina obrta, do isteka roka na koji je taj ugovor sklopljen, uz suglasnost Agencije .
(i) prava i obveze zakupnika koji je pravna osoba mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake na pravnu osobu čiji je osnivač zakupnik, do isteka roka na koji je ugovor sklopljen, uz suglasnost Agencije.
(j)prava i obveze zakupnika koji je pravna osoba mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake, uz suglasnost Agencije , do isteka roka na koji je ugovor sklopljen, na osobu koja je u stečajnom postupku kupila ili je preustrojem stekla cjelokupnu imovinu zakupnika namijenjenu poljoprivrednoj proizvodnji.
(k) prava i obveze zakupnika koji je pravna osoba mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake, uz suglasnost Agencije , do isteka roka na koji je ugovor sklopljen, na drugu pravnu osobu, pripajanjem, spajanjem ili podjelom razdvajanjem prema Zakonu o trgovačkim društvima.
(l )u slučajevima smrti korisnika ugovori se nastavljaju s njegovim nasljednicima za slučaj prihvaćanja nasljedstva pod uvjetom da se nastave baviti poljoprivrednom proizvodnjom, uz suglasnost Agencije .
(12)Izmjene ugovora iz stavaka 3. ovoga članka provode jedinice lokalne samouprave.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede