Članak 1.

U Zakonu o zaštiti prirode (Narodne novine, broj 80/13) članak 2. mijenja se i glasi:

»Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive Europske unije:

– Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.07.1992.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom Vijeća 2013/17/EU od 13. svibnja 2013. o prilagodbi određenih direktiva u području okoliša zbog pristupanja Republike Hrvatske (SL L 158, 10.6.2013.)

– Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenog 2009. o očuvanju divljih ptica (kodificirana verzija) (SL L 20, 26.01.2010.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom Vijeća 2013/17/EU od 13. svibnja 2013. o prilagodbi određenih direktiva u području okoliša zbog pristupanja Republike Hrvatske (SL L 158, 10.6.2013.).«.

Članak 2.

(1) U članku 4. podstavak 1. mijenja se i glasi:

» – očuvati i/ili obnoviti bioraznolikost očuvanjem prirodnih stanišnih tipova, divljih vrsta i njihovih staništa, uključujući i sve vrste ptica koje se prirodno pojavljuju na teritoriju Republike Hrvatske, kao i ptičjih jaja i gnijezda, uspostavom odgovarajućeg sustava zaštite, upravljanja i nadzora«.

Članak 3.

(1) U članku 6. stavku 2. podstavci 2., 3. i 8. mijenjaju se i glase:

» – provedbom mjera zaštite prirode, a osobito mjera koje osiguravaju održavanje ili povrat u povoljno stanje očuvanosti, prirodnih stanišnih tipova i divljih vrsta od interesa za Europsku uniju, osim ptica, i njihovih staništa, koje uzimaju u obzir gospodarske, socijalne i kulturne potrebe te regionalne i lokalne karakteristike«

» – provedbom mjera koje osiguravaju održavanje ili prilagodbu svih vrsta ptica koje se prirodno pojavljuju na teritoriju Republike Hrvatske, kao i njihovih jaja i gnijezda, te staništa na razini koja odgovara posebnim ekološkim, znanstvenim i kulturološkim zahtjevima, istodobno uzimajući u obzir gospodarske i rekreacijske zahtjeve«

» – poticanjem znanstvenog i stručnog rada u području zaštite prirode, uzimajući u obzir prekograničnu suradnju u istraživanju, osobito u svrhu očuvanja obilježja krajobraza iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona i očuvanja područja ekološke mreže iz članka 54. ovoga Zakona, zatim u svrhu očuvanja, upravljanja i održivog korištenja divljih vrsta koje se prirodno pojavljuju na teritoriju Republike Hrvatske, kao i u svrhu provođenja aktivnosti praćenja stanja (monitoringa) iz članka 195. ovoga Zakona«.

Članak 4.

Članak 8. mijenja se i glasi:

»(1) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se prilikom zaštite i spašavanja ljudi, životinja, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša u velikim nesrećama i katastrofama te prilikom otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja, neizbježne i neotklonjive prirodne pojave, u slučajevima žurne i neodgodive provedbe mjera i aktivnosti civilne zaštite i mjera obrane od poplava sukladno posebnim propisima kojima se uređuje sustav civilne zaštite i sustav obrane od poplava.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuje se od dana proglašavanja velike nesreće, odnosno katastrofe te redovne i izvanredne mjere od obrane od poplava, do dana stupanja na snagu odluke o prestanku provođenja mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite ili mjera obrane od poplava u sprječavanju i otklanjanju posljedica velike nesreće, odnosno katastrofe ili izvanredne, neizbježne i neotklonjive prirodne pojave.

(3) Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u daljnjem tekstu: Agencija) dužna je u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu odluke o prestanku provođenja mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite ili mjera obrane od poplava u otklanjanju posljedica velike nesreće, odnosno katastrofe ili izvanredne, neizbježne i neotklonjive prirodne pojave, utvrditi utjecaj provedbe aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka na, ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, rijetke i ugrožene stanišne tipove, strogo zaštićene vrste i njihova staništa, kao i zaštićena područja te o tome izvijestiti Ministarstvo.«.

Članak 5.

U članku 9. stavku 1. iza točke 4. dodaje se točka 4.a koji glasi:

»4.a divlje vrste od interesa za Europsku uniju su one divlje vrste za koje na teritoriju Europske unije vrijedi da su:

– ugrožene, osim onih vrsta kojima je prirodni areal rubni na tom teritoriju i koje nisu ugrožene ili osjetljive u zapadnoj palearktičkoj regiji

– osjetljive, odnosno smatra se vjerojatnim da će u skoroj budućnosti potpasti pod kategoriju ugroženih vrsta, ako uzročni čimbenici nastave djelovati

– rijetke, odnosno s malim populacijama koje trenutačno nisu ugrožene ili osjetljive, ali rizik za to postoji; te vrste žive u ograničenim geografskim područjima ili su u manjem broju raspršene na širem području

– endemske i zahtijevaju posebnu pozornost zbog posebne prirode njihovih staništa i/ili mogućeg utjecaja njihovog iskorištavanja na njihovo stanište i/ili mogućeg utjecaja njihovog iskorištavanja na njihovo stanje očuvanosti

Divlje vrste od interesa za Europsku uniju koje se prirodno pojavljuju na teritoriju Republike Hrvatske navode se u uredbi iz članka 54. stavka 1. i/ili pravilniku iz članka 151. stavka 2. ili odluci iz članka 62. stavka 1. ovoga Zakona«.

Točka 6. mijenja se i glasi:

»6. ekološka mreža Natura 2000 (u daljnjem tekstu: ekološka mreža) je koherentna europska ekološka mreža sastavljena od područja u kojima se nalaze prirodni stanišni tipovi i staništa vrsta od interesa za Europsku uniju, a omogućuje očuvanje ili povrat u povoljno stanje očuvanja određenih prirodnih stanišnih tipova i staništa vrsta u njihovom prirodnom području rasprostranjenosti«.

Točka 15. mijenja se i glasi:

»15. informacijski sustav zaštite prirode je informacijski sustav koji objedinjava stručne i znanstvene podatke o bioraznolikosti, georaznolikosti i zaštiti prirode, a koji vodi Agencija«

Točka 20. mijenja se i glasi:

»20. korištenje genetskog materijala u smislu ovoga Zakona je provođenje istraživanja i razvoja koji se temelje na genetskim i/ili biokemijskim sastavnicama genetskog materijala, uključujući i primjenu biotehnologije, a u svrhu stvaranja novih proizvoda i patenata«.

Iza točke 24. dodaje se točka 24.a i glasi:

»24.a Ministar je čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležan za poslove zaštite prirode«

Točka 28. mijenja se i glasi:

»28. planovi gospodarenja prirodnim dobrima su planovi, programi ili osnove, kao i svaka njihova promjena, koji se donose ne temelju posebnih propisa iz područja šumarstva, vodnog gospodarstva, lovstva i ribarstva, a koji ne podliježu strateškoj procjeni utjecaja na okoliš ili ocjeni o potrebi strateške procjene utjecaja na okoliš sukladno posebnom propisu kojim se uređuje zaštita okoliša«.

Točka 29. mijenja se i glasi:

» 29. plan upravljanja zaštićenim područjem i/ili područjem ekološke mreže je akt planiranja koji utvrđuje stanje zaštićenog područja i/ili područja ekološke mreže te određuje ciljeve upravljanja, načine postizanja ciljeva i pokazatelje provedbe plana«.

Iza točke 30. dodaju se točke 30.a, 30.b i 30.c koje glase:

»30.a područje očuvanja značajno za ptice (POP) je područje značajno za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju i njihovih staništa, kao i područje značajno za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarno područje od međunarodne važnosti

30.b područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS) je područje koje, u biogeografskoj regiji ili regijama kojima pripada:

- znatno doprinosi održavanju ili povratu u povoljno stanje očuvanosti prirodnog stanišnog tipa od interesa za Europsku uniju koji je prirodno rasprostranjen na teritoriju Republike Hrvatske, a navodi se na popisu prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju zastupljenih na teritoriju Republike Hrvatske (referentna lista stanišnih tipova) u Uredbi iz članka 54. stavka 1. ovoga Zakona, ili neke od vrsta navedenih na popisu divljih vrsta (izuzev ptica) od interesa za Europsku uniju koje se redovito pojavljuju na teritoriju Republike Hrvatske (referentna lista divljih vrsta) navedenih u Uredbi iz članka 54. stavka 1. ovoga Zakona

- znatno doprinosi cjelovitosti ekološke mreže

- znatno doprinosi održavanju bioraznolikosti unutar dotične biogeografske regije ili regija

30.c područje ekološke mreže znači zemljopisno određenu površinu čija je granica određena kartografskim prikazom«.

Iza točke 31. dodaje se točka 31.a koja glasi:

»31.a vjerojatno područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (vPOVS) je područje koje ispunjava stručne kriterije i koje Republika Hrvatska predlaže Europskoj komisiji na odobrenje, a koje je značajno za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta, osim ptica, i njihovih staništa te prirodnih stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju«.

Iza točke 32. dodaje se točka 32.a koja glasi:

»32.a posebno područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (PPOVS) je područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS) za koje se primjenjuju mjere očuvanja u svrhu održavanja ili povrata u povoljno stanje očuvanosti prirodnih staništa i/ili populacija vrsta za koje je to područje određeno «.

Iza točke 36. dodaju se točke 36.a i 36.b koje glase:

»36.a prioritetne divlje vrste su one divlje vrste za čije očuvanje je Europska unija posebno odgovorna s obzirom na razmjere njihovog prirodnog areala koji se nalazi na teritoriju Europske unije. Takve vrste su u uredbi iz članka 54. stavka 1. ovoga Zakona označeni znakom „*“

36.b prioritetni prirodni stanišni tipovi su oni prirodni stanišni tipovi kojima na području Europske unije prijeti nestanak i za čije je očuvanje Europska unija posebno odgovorna s obzirom na razmjere njihovog prirodnog areala koji se nalazi na teritoriju Europske unije. Takvi stanišni tipovi su u uredbi iz članka 54. stavka 1. ovoga Zakona označeni znakom „*“«.

Iza točke 37. dodaje se točka 37.a koja glasi:

»37.a prirodni stanišni tipovi od interesa za Europsku uniju su oni prirodni stanišni tipovi kojima prijeti nestanak unutar njihovog prirodnog areala ili imaju mali prirodan areal zbog regresije ili im je područje u prirodi ograničeno ili predstavljaju istaknute primjere tipičnih karakteristika jedne ili više od sljedećih biogeografskih regija: alpinske, kontinentalne i mediteranske. Prirodni stanišni tipovi od interesa za Europsku uniju, koji su prirodno rasprostranjeni na teritoriju Republike Hrvatske navode se su pravilniku iz članka 52. stavka 5. ovoga Zakona«.

Iza točke 44. dodaje se nova točka 44.a koja glasi:

»44.a strategija, plan i program, kao i svaka njihova promjena , je dokument koji podliježe pripremi i/ili usvajanju od strane tijela na državnoj, područnoj (regionalnoj) ili lokalnoj razini ili koji je pripremljen za donošenje kroz zakonodavnu proceduru Hrvatskoga sabora ili proceduru Vlade Republike Hrvatske te koji je uređen zakonom ili provedbenim propisom zakona«.

Točka 51. mijenja se i glasi:

»51. zavičajna divlja vrsta je vrsta koja prirodno obitava u određenom ekosustavu nekog područja«.

Članak 6.

Iza članka 9. dodaje se novi članak 9.a koji glasi:

»Članak 9.a

(1) Način rada u Ministarstvu, upravnim tijelima i javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim područjima u vezi s provedbom ovoga Zakona, ministar propisuje naputkom.

(2) Ovlašćuje se ministar da za potrebe utvrđivanja nacrta propisa koji se donose na temelju ovoga Zakona osniva savjetodavna radna tijela (povjerenstva, radne grupe i sl.), imenuje članove i uređuje način rada te određuje naknadu za rad članovima tih tijela .«.

Članak 7.

(1) U članku 11. stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) Svakih pet godina Ministarstvo obavlja analizu ostvarenja ciljeva i provedbe aktivnosti utvrđenih Strategijom, zakonodavnog i institucionalnog okvira, kao i izvora i korištenja financijskih sredstava za zaštitu prirode te po potrebi predlaže donošenje izmjena i/ili dopuna Strategije, odnosno nove Strategije.«.

(2) Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. i glasi:

»(5) O analizi iz stavka 4. ovoga članka informira se javnost objavom na internetskoj stranici Ministarstva. « .

Članak 8.

(1) U članku 12. stavku 2. podstavci 3., 4. i 5. brišu se.

(2) Stavci 3. i 4. mijenjaju se i glase:

»(3) Izvješće o stanju prirode izrađuje Agencija.

(4) Izvješće o stanju prirode donosi Vlada.«.

Članak 9.

Članak 14. mijenja se i glasi.

(1) Agenciju  osniva Vlada uredbom.

(2) Agencija je javna ustanova koja svoju djelatnost obavlja kao javnu službu.

Članak 10.

U cijelom tekstu Zakona o zaštiti prirode riječ: »Zavod« u određenom padežu zamjenjuju se riječju: »Agencija« u odgovarajućem padežu.

Članak 11.

(1) U članku 15. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Djelatnost Agencije obuhvaća osobito:«.

(2) U stavku 1. u podstavcima 2., 7. i 8. brišu se riječi: » ekološki značajnih područja«.

(3) U stavku 1. dodaje se novi podstavak 3. koji glasi:

»- izrada metodologije i način izračuna šteta na staništu prouzročenih nedozvoljenom radnjom.«

(4) Dosadašnji podstavci 3. do 9. postaju podstavci 4. do 10.

(5) Dosadašnji podstavak 10. postaje podstavak 11. te se mijenja i glasi:

»- izradu stručnih podloga za potrebe izrade prostornih planova posebnih obilježja nacionalnih parkova i parkova prirode«.

(6) Dosadašnji podstavci 11. do 22. postaju podstavci 12. do 23.

(7) Dodaju se novi stavci 2. i 3. koji glase:

»(2) Agencija obavlja i poslove prikupljanja i objedinjavanja prikupljenih podataka i informacija o okolišu i prirodi, radi osiguravanja i praćenja provedbe politike zaštite okoliša i održivog razvitka sukladno posebnom propisu kojim se uređuje zaštite okoliša.

(3) Agencija obavlja i druge poslove u skladu s ovim Zakonom, Uredbom o osnivanju Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, Statutom Hrvatske agencije za okoliš i prirodu i posebnim propisima, koji služe za ostvarivanje djelatnosti Agencije utvrđene stavcima 1. i 2. ovoga članka.«.

(8) Dosadašnji stavci 2., 3., 4., 5. i 6. brišu se.

Članak 12.

Članci 16., 17., 18., 20., 21. i 22. brišu se.

Članak 13.

Članak 23. mijenja se i glasi:

»(1) Za zahvate za koje je sukladno posebnim propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja potrebno ishoditi akt za građenje, uvjete zaštite prirode utvrđuje i potvrdu izdaje:

- Ministarstvo za zahvate iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona

- upravno tijelo za zahvate iz članka 29. stavka 2. ovoga Zakona.«.

Članak 14.

U članku 24. u stavku 2. riječi »odnosno dijelove plana, programa ili zahvata« brišu se.

Stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) Ocjena prihvatljivosti ne provodi se za strategiju, plan, program ili zahvat neposredno povezane i nužne za upravljanje područjem ekološke mreže.«.

Stavak 5. briše se.

Članak 15.

Članak 29. mijenja se i glasi:

» (1) Ministarstvo provodi Prethodnu ocjenu i Glavnu ocjenu za zahvate:

– za koje središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu okoliša provodi postupak procjene utjecaja na okoliš ili postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš prema posebnom propisu kojim se uređuje zaštita okoliša

– čiji obuhvat se nalazi na području dvije ili više jedinica područne (regionalne) samouprave i/ili Grada Zagreba.

(2) Upravno tijelo provodi Prethodnu ocjenu i Glavnu ocjenu za zahvate:

– za koje tijelo područne (regionalne) samouprave nadležno za poslove zaštite okoliša provodi postupak procjene utjecaja na okoliš ili postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš prema posebnom propisu kojim se uređuje zaštita okoliša

– koji mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, osim za zahvate iz stavka 1. ovoga članka.«.

Članak 16.

Članak 30. mijenja se i glasi:

» (1) Za zahvat iz članka 27. stavka 2. ovoga Zakona, kao i za zahvat za koji nije obvezna procjena utjecaja na okoliš, odnosno ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš, pravna i fizička osoba koja namjerava provesti zahvat (u daljnjem tekstu: nositelj zahvata) podnosi nadležnom tijelu iz članka 29. ovoga Zakona zahtjev za Prethodnu ocjenu.

(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se u pisanom i digitalnom obliku te osobito sadrži:

1. podatke o nositelju zahvata:

- za pravnu osobu - naziv i adresa sjedišta tvrtke, OIB, ime odgovorne osobe, broj telefona i adresu elektroničke pošte

- za fizičku osobu obrtnika - ime i prezime, OIB, naziv i sjedište obrta, broj telefona i adresu elektroničke pošte

- za fizičku osobu koja se bavi drugom samostalnom djelatnošću - ime i prezime, OIB, adresu na kojoj obavlja djelatnost, broj telefona i adresu elektroničke pošte

- za fizičku osobu - ime i prezime, OIB, adresa stanovanja, broj telefona i adresu elektroničke pošte

2. podatke o zahvatu i lokaciji zahvata:

- naziv jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojoj se nalazi lokacija zahvata, uključujući naziv katastarske općine i broj katastarske čestice

- kartografski prikaz s ucrtanim zahvatom u odgovarajućem mjerilu ili položaj zahvata u prostoru u vektorskom formatu

3. kratki opis zahvata:

- svrha zahvata

- obuhvat zahvata (dimenzije, kapacitet i dr.)

- trajanje zahvata i razdoblje godine u kojem se zahvat planira provesti

- način izvođenja zahvata

- opis eventualnih drugih aktivnosti potrebnih za realizaciju zahvata.

(3) O podnesenom zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka nadležno tijelo iz članka 29. ovoga Zakona zatražit će prethodno mišljenje Agencije o mogućnosti značajnih negativnih utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. Agencija je dužna prethodno mišljenje dostaviti najkasnije u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva nadležnog tijela.

(4) Ako nadležno tijelo isključi mogućnost značajnih negativnih utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, donosi rješenje da je zahvat prihvatljiv za ekološku mrežu.

(5) Ako nadležno tijelo ne može isključiti mogućnost značajnih negativnih utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, donosi rješenje da je za zahvat obvezna provedba Glavne ocjene.

(6) Rješenje iz stavaka 4. i 5. ovoga članka sadrži podatke o zahvatu, podatke o ekološkoj mreži i obrazloženje razloga na temelju kojih je isključena mogućnost značajnih negativnih utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže ili obrazloženje razloga na temelju kojih je utvrđena obveza provedbe Glavne ocjene.

(7) Rješenje iz stavaka 4. i 5. ovoga članka nadležno tijelo dužno je donijeti u roku od 30 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva.

(8) Za zahvate za koje se prema posebnom propisu iz područja zaštite okoliša provodi postupak procjene utjecaja na okoliš, rješenje iz stavka 4. ili 5. ovoga članka prilaže se uz zahtjev za provedbu postupka.

(9) Za zahvat iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona, nadležno tijelo iz članka 29. ovoga Zakona, umjesto rješenja iz stavaka 4. i 5. ovoga članka izdat će mišljenje.

(10) Za zahvat iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona rješenje doneseno u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš sadrži i rezultate Prethodne ocjene sukladno ovom članku, koji su obvezujući.«.

Članak 17.

Članak 31. mijenja se i glasi:

»(1) Za zahvat za koji je obvezna Glavna ocjena, nositelj zahvata podnosi nadležnom tijelu iz članka 29. ovoga Zakona zahtjev za Glavnu ocjenu zahvata.

(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se u pisanom i digitalnom obliku, a sadrži podatke o nositelju zahvata, studiju o ocjeni prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu (u daljnjem tekstu: studija) i rješenje iz članka 30. stavka 5. ovoga Zakona.

(3) Na podatke o nositelju zahvata iz stavka 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 30. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona.

(4) Studija iz stavka 2. ovoga članka osobito sadrži:

1. uvodni dio:

- podatke o osobi ovlaštenoj za izradu studije (u daljnjem tekstu: ovlaštenik) s preslikom suglasnosti za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša koji se odnose na upravno područje zaštite prirode koju je ovlaštenik stekao pod uvjetima propisanim posebnim propisom iz područja zaštite okoliša

- popis izrađivača studije

- popis vanjskih stručnjaka ukoliko ovlaštenik za pojedine vrste poslova nema zaposlenika stručnjaka potrebne struke, s dokazom stručnosti vanjskih stručnjaka (reference znanstvenih i/ili stručnih radova i publikacija)

2. podatke o zahvatu i mogućem djelovanju zahvata:

- opis zahvata

- lokaciju zahvata: naziv jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, uključujući naziv katastarske općine i broj katastarske čestice

- obuhvat zahvata (dimenzije, kapacitet i dr.)

- trajanje zahvata i razdoblje godine u kojem se zahvat planira provesti

- način izvođenja zahvata

- opis mogućeg djelovanja zahvata

- utvrđivanje područja mogućeg djelovanja zahvata

- utvrđivanje područja ekološke mreže na koja bi zahvat mogao imati utjecaj

3. podatke o područjima ekološke mreže i njihovim ciljnim stanišnim tipovima i ciljnim vrstama:

- podaci o područjima ekološke mreže na koje bi zahvat mogao imati utjecaj

- utvrđivanje ciljnih stanišnih tipova i vrsta na koje bi zahvat mogao imati utjecaj na području ekološke mreže

- način prikupljanja podataka o ciljnim vrstama i staništima na koje zahvat može imati utjecaj (provedena terenska istraživanja, korišteni stručni i/ili znanstveni modeli, ocjene i dr.)

4. ocjenu utjecaja

5. kumulativne i prekogranične utjecaje

6. mjere ublažavanja negativnih utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže te program praćenja i izvješćivanja o stanju ciljeva očuvanja i cjelovitosti

7. zaključke:

– konačna ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, uz primjenu predloženih mjera ublažavanja i programa praćenja i izvješćivanja iz točke 5. ovoga članka.

8. izvore podataka

9. ostale podatke i informacije.

(5) Na studiju iz stavka 2. ovoga članka nadležno tijelo iz članka 29. ovoga Zakona zatražit će prethodno mišljenje Agencije o mogućnosti značajnih negativnih utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. Agencija je dužna prethodno mišljenje dostaviti najkasnije u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva nadležnog tijela.

(6) Kada nadležno tijelo, po primitku mišljenja Agencije iz stavka 5. ovoga članka, ocijeni da studiju iz stavka 2. ovoga članka treba dopuniti podacima i/ili informacijama koji u bitnom utječu na cjelovitost studije i/ili da dopunu studije objektivno nije moguće provesti u roku od 30 dana, a bez tih podataka odnosno informacija se ne može udovoljiti zahtjevu, zahtjev nositelja zahvata odbit će kao neutemeljen.

(7) O zahtjevu nositelja zahvata za Glavnu ocjenu nadležno tijelo informirat će javnost objavom informacije na internetskim stranicama nadležnog tijela nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze sukladno odredbama ovoga Zakona te će provesti javnu raspravu sukladno članku 38.a ovoga Zakona .«.

Članak 18.

Članak 32. mijenja se i glasi:

»(1) Studiju iz članka 31. stavaka 2. i dokumentaciju za utvrđivanje prevladavajućeg javnog interesa i odobravanja zahvata uz kompenzacijske uvjete (u daljnjem tekstu: dokumentacija) iz članka 34. stavka 2. ovoga Zakona izrađuje ovlaštenik.

(2) Troškove izrade studije i dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka, snosi nositelj zahvata.

(3) Ovlaštenik je dužan izraditi studiju i dokumentaciju iz stavka 1. ovoga članka na temelju podataka koji odražavaju sadašnje stanje područja utjecaja zahvata.

(4) Ovlaštenik je odgovoran za istinitost, točnost i stručnu utemeljenost studije i dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka.«.

Članak 19.

Članak 34. mijenja se i glasi:

»(1) Nositelj zahvata za koji je doneseno rješenje o odbijanju zahvata, može Ministarstvu u roku od šest mjeseci od dana dostave rješenja podnijeti zahtjev za utvrđivanje prevladavajućeg javnog interesa i odobrenje zahvata uz kompenzacijske uvjete.

(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka obvezno sadrži podatke o nositelju zahvata i dokumentaciju.

(3) Na podatke o nositelju zahvata iz stavka 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 30. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona.

(4) Dokumentacija iz stavka 2. ovoga članka obvezno sadrži:

- opis utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže za koje nije moguće utvrditi mjere ublažavanja

- analizu sagledanih drugih pogodnih mogućnosti kojima je moguće ostvariti svrhu zahvata

- razloge kojima se opravdava postojanje prevladavajućeg javnog interesa

- prijedlog kompenzacijskih uvjeta

- procjenu rokova izvršenja kompenzacijskih uvjeta

- procjenu stupnja provedenosti kompenzacijskih uvjeta nakon kojeg se može započeti s izvođenjem radova te

- prijedlog programa praćenja i izvješćivanja o izvršavanju kompenzacijskih uvjeta.

(5) Ministarstvo će zahtjev za utvrđivanje prevladavajućeg javnog interesa i odobrenje zahvata uz kompenzacijske uvjete koji nije podnesen u roku iz stavka 1. ovoga članka rješenjem odbaciti .«.

Članak 20.

Članak 35. mijenja se i glasi:

»(1) O podnesenom zahtjevu iz članka 34. ovoga Zakona, Ministarstvo će zatražiti mišljenje Agencije i informirati javnost objavom informacije na internetskim stranicama Ministarstva.

(2) Agencija je dužna mišljenje iz stavka 1. ovoga članka dostaviti najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva Ministarstva.

(3) Ako Ministarstvo utvrdi, uzimajući u obzir mišljenje iz stavka 1. ovoga članka, da predloženi kompenzacijski uvjeti nisu zadovoljavajući i da iste nije moguće provesti, rješenjem će odbiti zahtjev iz članka 34. ovoga Zakona.

(4) Kada Ministarstvo utvrdi, uzimajući u obzir mišljenje iz stavka 1. ovoga članka, da su predloženi kompenzacijski uvjeti zadovoljavajući i da je iste moguće provesti, o podnesenom zahtjevu iz članka 34. ovoga Zakona provest će javnu raspravu sukladno članku 38.a ovoga Zakona .«.

Članak 21.

U članku 36. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Kompenzacijskim uvjetima osigurava se opća povezanost (koherentnost) ekološke mreže, među ostalim, na sljedeći način:

– obnovom staništa i/ili uspostavom povoljnijih ekoloških uvjeta u postojećem području ekološke mreže

– obnovom ili uspostavom staništa ili uspostavom povoljnijih ekoloških uvjeta na novom ili povećanom području ekološke mreže koje će se uključiti u ekološku mrežu

– uključivanjem novog područja ili proširivanjem postojećeg područja ekološke mreže, koje ima obilježja kao oštećeno ili uništeno područje ekološke mreže, u kombinaciji s ostalim mjerama kojima se nadoknađuje nastali gubitak.«.

Članak 22.

U članku 37. stavci 1. i 3. mijenjaju se i glase:

»(1) Ako Ministarstvo utvrdi da su, uzimajući u obzir mišljenje iz članka 35. stavka 1. ovoga Zakona, predloženi kompenzacijski uvjeti zadovoljavajući i da je iste moguće provesti te da nema drugih pogodnih mogućnosti kojima je moguće ostvariti svrhu zahvata, dostavlja zahtjev iz članka 34. ovoga Zakona, mišljenje iz članka 35. ovoga Zakona i prijedlog odluke o utvrđivanju prevladavajućeg javnog interesa za provedbu zahvata Vladi u roku od 30 dana od dana zatvaranja javne rasprave iz članka 35. stavka 4. ovoga Zakona, odnosno ishođenja mišljenja Europske komisije iz stavka 4. ovoga članka.

(3) Ako se na području ekološke mreže nalazi prioritetni prirodni stanišni tip i/ili divlja vrsta, prevladavajući javni interes može se odnositi samo na zaštitu zdravlja ljudi, sigurnost ljudi i imovine ili na uspostavljanje bitno povoljnijih uvjeta od primarne važnosti za okoliš.«.

Članak 23.

Iza članka 38. dodaje se članak 38.a koji glasi:

»Članak 38.a

(1) U postupku Glavne ocjene zahvata i postupku utvrđivanja prevladavajućeg javnog interesa i odobrenja zahvata uz kompenzacijske uvjete provodi se javna rasprava koja uključuje javni uvid u trajanju od 30 dana i javno izlaganje.

(2) Kada nadležno tijelo iz članka 29. ovoga Zakona utvrdi da zahtjev nositelja zahvata u svezi s predmetom javne rasprave sadrži sve podatke i dokaze sukladno ovom Zakonu, donosi odluku o javnoj raspravi u svezi predmeta javne rasprave.

(3) Kada je za provođenje postupka nadležno tijelo Ministarstvo, javna rasprava u svezi predmeta javne rasprave objavljuje se na internetskoj stranici Ministarstva i u dnevnom tisku.

(4) Kada je za provođenje postupka nadležno tijelo iz članka 29. stavka 2. ovoga Zakona, javna rasprava u svezi predmeta javne rasprave objavljuje se na internetskim stranicama nadležnog tijela i u dnevnom, područnom ili lokalnom tisku.

(5) Objava javne rasprave iz stavaka 2. i 3. ovoga članka sadrži naznaku predmeta javne rasprave, mjesto, datum početka i trajanje javnog uvida, mjesto i datum javnog izlaganja te rok u kojem se nadležnom tijelu dostavljaju pisana mišljenja, prijedlozi i primjedbe u svezi predmeta javne rasprave, a objavljuje se najmanje 8 dana prije početka javne rasprave.

(6) Javnu raspravu uključujući javni uvid i javno izlaganje koordinira i provodi nadležno tijelo.

(7) Kada je za koordinaciju i provođenje javne rasprave uključujući javni uvid i javno izlaganje nadležno tijelo Ministarstvo, ono može sukladno načelu ekonomičnosti postupka pojedine radnje vezane uz javnu raspravu uključujući i objavu, javni uvid i javno izlaganje te izvješćivanje s javne rasprave, povjeriti nadležnom tijelu iz članka 29. stavka 2. ovoga Zakona.

(8) U slučaju kada nadležno tijelo iz članka 29. stavka 2. ovoga Zakona preuzme koordinaciju i provođenje javne rasprave na način objave se primjenjuju odredbe stavka 4. ovoga članka.

(9) Za vrijeme javnog uvida organizira se javno izlaganje.

(10) U javnom izlaganju obvezno se osigurava nazočnost i sudjelovanje predstavnika nositelja zahvata i ovlaštenika koji je izradio studiju ili dokumentaciju.

(11) O provedenoj javnoj raspravi nadležno tijelo priprema izvješće. Kada se javna rasprava provodi u skladu sa stavkom 7. ovoga članka i izvješće priprema nadležno tijelo iz članka 29. stavka 2. ovoga Zakona, nakon izrade dostavlja ga bez odgode sa svom popratnom dokumentacijom Ministarstvu.«.

Članak 24.

Članak 43. mijenja se i glasi:

»(1) Rješenje iz članka 30. stavka 4. ovoga Zakona za zahvate u prostoru prestaje važiti ako se u roku od četiri godine od dana izvršnosti rješenja ne podnese zahtjev za izdavanje akta kojim se odobrava gradnja sukladno posebnim propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja ili drugog akta sukladno ovome Zakonu, odnosno posebnom propisu ili ne pristupi provedbi zahvata.

(2) Rješenje iz članka 33. stavka 2. i članka 38. stavka 2. ovoga Zakona za zahvate u prostoru prestaje važiti ako se u roku od dvije godine od dana izvršnosti rješenja ne podnese zahtjev za izdavanje akta kojim se odobrava gradnja sukladno posebnim propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja ili drugog akta sukladno ovome Zakonu, odnosno posebnom propisu ili ne pristupi provedbi zahvata.

(3) Rok važenja rješenja iz članka 33. stavka 2. i članka 38. stavka 2. ovoga Zakona može se, na zahtjev nositelja zahvata, jednom produžiti na još dvije godine uz uvjet da se nisu promijenili uvjeti utvrđeni u skladu s ovim Zakonom ili drugi uvjeti u skladu s kojima je izdano to rješenje.

(4) O zahtjevu za produženje roka važenja rješenja iz stavka 3. ovoga članka nadležno tijelo odlučuje rješenjem.

(5) Odredbe ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju na mišljenje iz članka 40. ovoga Zakona. «.

Članak 25.

Iza članka 43. dodaje se članak 43.a koji glasi:

»Članak 43.a

Mjere ublažavanja i program praćenja i izvješćivanja utvrđeni rješenjem iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona ili kompenzacijski uvjeti i program praćenja i izvješćivanja utvrđeni rješenjem iz članka 38. stavka 2. ovoga Zakona obvezni su sadržaj akta kojim se odobrava gradnja sukladno posebnim propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja. «.

Članak 26.

Članak 45. mijenja se i glasi:

»(1) Ocjena prihvatljivosti strategija, planova i programa se provodi tijekom izrade nacrta prijedloga strategije, plana i programa prije utvrđivanja konačnog prijedloga i upućivanja u postupak donošenja.

(2) Ocjena prihvatljivosti za planove gospodarenja prirodnim dobrima se provodi nakon utvrđivanja konačnog prijedloga nacrta plana, programa ili osnove.«.

Članak 27.

Članak 46. mijenja se i gasi:

»(1) Ministarstvo provodi Prethodnu ocjenu i Glavnu ocjenu za:

- strategije, planove i programe koji se donose na državnoj i područnoj (regionalnoj) razini, a za koje je posebnim propisom kojim se uređuje zaštita okoliša određena obveza strateške procjene ili ocjene o potrebi strateške procjene

- za planove gospodarenja prirodnim dobrima.

(2) Upravno tijelo provodi Prethodnu ocjenu i Glavnu ocjenu za strategije, planove i programe koji se donose na lokalnoj razini, a za koje je posebnim propisom kojim se uređuje zaštita okoliša određena obveza strateške procjene ili ocjene o potrebi strateške procjene.«.

Članak 28.

Članak 47. briše se.

Članak 29.

Članak 48. mijenja se i glasi:

» (1) Nositelj izrade strategije, plana i programa iz članka 26. stavka 2. ovoga Zakona, kao i plana gospodarenja prirodnim dobrima iz članka 9. stavka 1. točke 28. ovoga Zakona, podnosi nadležnom tijelu iz članka 46. ovoga Zakona zahtjev za Prethodnu ocjenu.

(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka za strategije, planove ili programe podnosi se u pisanom i digitalnom obliku te osobito sadrži:

1. podatke o nositelju izrade

2. podatke o strategiji, planu ili programu:

– naziv strategije, plana ili programa

– razloge donošenja

– ciljeve i programska polazišta

– obuhvat strategije, plana ili programa

– zahvate i aktivnosti koji se strategijom, planom ili programom planiraju

- kartografski prikaz u odgovarajućem mjerilu ili položaj u prostoru u vektorskom formatu u odnosu na područja ekološke mreže

3. nacrt strategije, plana ili programa ukoliko je izrađen do trenutka podnošenja zahtjeva

4. mišljenje nadležnog tijela prema posebnom propisu iz područja zaštite okoliša o obvezi provedbe strateške procjene ili ocjene o potrebi strateške procjene.

(3) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka za planove gospodarenja prirodnim dobrima podnosi se u pisanom i digitalnom obliku te osobito sadrži:

- konačni nacrt plana gospodarenja prirodnim dobrima s poglavljem analiza mogućih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže

- kartografski prikaz u odgovarajućem mjerilu ili položaj u prostoru u vektorskom formatu u odnosu na područja ekološke mreže

- kartografski prikaz u odgovarajućem mjerilu ili položaj u prostoru u vektorskom formatu u odnosu na zaštićena područja.

(4) O podnesenom zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka nadležno tijelo iz članka 46. ovoga Zakona zatražit će mišljenje Agencije o mogućnosti značajnih negativnih utjecaja strategije, plana, programa ili plana gospodarenja prirodnim dobrima na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. Agencija je dužna mišljenje dostaviti najkasnije u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva nadležnog tijela.

(5) Ukoliko se radi o strategiji, planu, programu ili plana gospodarenja prirodnim dobrima u čijem se obuhvatu nalaze zaštićena područja, strogo zaštićene divlje vrste i/ili ugroženi i rijetki stanišni tipovi za koje nisu izdvojena područja ekološke mreže, mišljenje Agencije iz stavka 4. ovoga članka sadrži i prijedlog uvjeta zaštite prirode.

(6) Ako nadležno tijelo isključi mogućnost značajnih negativnih utjecaja strategije, plana, programa ili plana gospodarenja prirodnim dobrima na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, donosi rješenje da je strategija, plan, program ili plana gospodarenja prirodnim dobrima prihvatljiv za ekološku mrežu.

(7) Ako nadležno tijelo ne može isključiti mogućnost značajnih negativnih utjecaja strategije, plana, programa ili plana gospodarenja prirodnim dobrima na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, donosi rješenje da je obvezna provedba Glavne ocjene.

(8) Rješenje iz stavka 6. i 7. ovoga članka sadrži podatke o strategiji, planu, programu ili planu gospodarenja prirodnim dobrima, podatke o ekološkoj mreži, obrazloženje razloga na temelju kojih je isključena mogućnost značajnih negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže ili obrazloženje razloga na temelju kojih je utvrđena obveza provedbe Glavne ocjene.

(9) Rješenje iz stavka 6. i 7. ovoga članka sadrži i uvjete zaštite prirode ukoliko se radi o strategiji, planu, programu ili planu gospodarenja prirodnim dobrima u čijem obuhvatu se nalaze zaštićena područja, strogo zaštićene divlje vrste i/ili ugroženi i rijetki stanišni tipovi za koje nisu izdvojena područja ekološke mreže.

(10) Rješenje iz stavka 6. i 7. ovoga članka nadležno tijelo dužno je donijeti u roku od 30 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva.

(11) Za strategije, planove i programe iz članka 26. stavka 1. ovoga Zakona, nadležno tijelo iz članka 46. ovoga Zakona, umjesto rješenja iz stavka 6. i 7. ovoga članka izdat će mišljenje.

(12) Za strategije, planove i programe iz članka 26. stavka 1. ovoga Zakona akt donesen u postupku ocjene o potrebi strateške procjene utjecaja na okoliš sadrži i rezultate Prethodne ocjene sukladno ovom članku, koji su obvezujući.«.

Članak 30.

Članak 49. mijenja se i glasi:

»(1) Nositelj izrade strategije, plana, programa ili plana gospodarenja prirodnim dobrima za koji je obvezna Glavna ocjena, podnosi nadležnom tijelu iz članka 46. ovoga Zakona zahtjev za Glavnu ocjenu.

(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se u pisanom i digitalnom obliku, a sadrži podatke o nositelju izrade, studiju o ocjeni prihvatljivosti strategije, plana, programa ili plana gospodarenja prirodnim dobrima za ekološku mrežu i rješenje iz članka 48. stavka 7. ovoga Zakona.

(3) Studija iz stavka 2. ovoga članka osobito sadrži:

1. uvodni dio:

- podatke o osobi ovlaštenoj za izradu studije s preslikom suglasnosti za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša koji se odnose na upravno područje zaštite prirode koju je ovlaštenik stekao pod uvjetima propisanim posebnim propisom iz područja zaštite okoliša

- popis izrađivača studije prihvatljivosti

- popis vanjskih stručnjaka ukoliko ovlaštenik za pojedine vrste poslova nema zaposlenika stručnjaka potrebne struke, s dokazom stručnosti vanjskih stručnjaka (reference znanstvenih i/ili stručnih radova i publikacija)

2. podatke o strategiji, planu, programu ili planu gospodarenja prirodnim dobrima :

– naziv strategije, plana, programa ili plana gospodarenja prirodnim dobrima

– razloge donošenja

– ciljeve i programska polazišta

– obuhvat strategije, plana, programa ili plana gospodarenja prirodnim dobrima

– zahvate i aktivnosti koji se planiraju strategijom, planom, programom ili planom gospodarenja prirodnim dobrima

3. podatke o područjima ekološke mreže i njihovim ciljnim stanišnim tipovima i ciljnim vrstama:

- podaci o područjima ekološke mreže na koje bi strategija, plan, program ili plan gospodarenja prirodnim dobrima mogao imati utjecaj

- kartografski prikaz područja ekološke mreže u odgovarajućem mjerilu sukladno mjerilu kartografskog prikaza strategije, plana, programa ili plana gospodarenja prirodnim dobrima s ucrtanim položajem zahvata koji se planiraju strategijom, planom, programom ili planom gospodarenja prirodnim dobrima u vektorskom formatu

4. ocjenu utjecaja strategije, plana, programa ili plana gospodarenja prirodnim dobrima na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže

5. kumulativne i prekogranične utjecaje strategije, plana, programa ili plana gospodarenja prirodnim dobrima

6. prijedlog mjera ublažavanja negativnih utjecaja strategije, plana, programa ili plana gospodarenja prirodnim dobrima na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže

7. zaključke:

– konačna ocjena prihvatljivosti strategije, plana, programa ili plana gospodarenja prirodnim dobrima za ekološku mrežu, uz primjenu predloženih mjera ublažavanja iz točke 6. ovoga članka

8. izvore podataka

9. ostale podatke i informacije.

(4) Na studiju iz stavka 2. ovoga članka nadležno tijelo iz članka 46. ovoga Zakona zatražit će mišljenje Agencije o mogućnosti značajnih negativnih utjecaja strategije, plana, programa ili plana gospodarenja prirodnim dobrima na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. Agencija je dužna mišljenje dostaviti najkasnije u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva nadležnog tijela .

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka za planove gospodarenja prirodnim dobrima Agencija je dužna mišljenje dostaviti najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva nadležnog tijela. «.

Članak 31.

Članak 50. mijenja se i glasi:

» (1) Ako nadležno tijelo iz članka 46. ovoga Zakona utvrdi, da strategija, plan, program ili plana gospodarenja prirodnim dobrima nema značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, donosi rješenje o prihvatljivosti strategije, plana, programa ili plana gospodarenja prirodnim dobrima za ekološku mrežu.

(2) Ako nadležno tijelo iz članka 46. ovoga Zakona utvrdi, da strategija, plan, program ili plana gospodarenja prirodnim dobrima ima ili se ne može isključiti značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, unatoč mjerama ublažavanja, rješenjem odbija zahtjev iz članka 49. ovoga Zakona.

(3) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka sadrži podatke o strategiji, planu, programu ili planu gospodarenja prirodnim dobrima, podatke o ekološkoj mreži, mjere ublažavanja negativnih utjecaja strategije, plana, programa ili plana gospodarenja prirodnim dobrima na ciljeve i program praćenja ekološke mreže.

(4) Za strategije, planove i programe iz članka 26. stavka 3. ovoga Zakona, Glavnu ocjenu provodi nadležno tijelo iz članka 46. ovoga Zakona u okviru postupka strateške procjene utjecaja na okoliš davanjem obvezujućeg mišljenja. «.

Članak 32.

Članak 51. mijenja se i glasi:

» (1) Za strategije, planove i programe iz članka 26. stavaka 1. i 3. ovoga Zakona informiranje i sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti osigurava se kroz postupak strateške procjene ili ocjene o potrebi strateške procjene u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje zaštita okoliša.

(2) Za planove gospodarenja prirodnim dobrima iz članka 46. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona informiranje i sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti osigurava se tijekom postupka njihova donošenja u skladu s posebnim propisima.

(3) Nadležno tijelo objavljuje rješenje iz članka 48. stavka 6. i 7. te članka 50. stavka 1. i 2. ovoga Zakona na internetskoj stranici.«.

Članak 33.

(1) U članku 52. u stavku 5. riječi »prioritetne stanišne tipove od interesa za Europsku uniju« zamjenjuju se riječima »prioritetne prirodne stanišne tipove«.

Članak 34.

Članak 53. briše se.

Članak 35.

Članak 54. mijenja se i glasi:

»(1) Ekološku mrežu čine područja očuvanja značajna za ptice (POP), područja očuvanja značajna za vrste i staništa (POVS) te potencijalna područja očuvanja značajna za vrste i staništa (vPOVS), a proglašava je Vlada uredbom.

(2) Uredbom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se popis vrsta i stanišnih tipova čije očuvanje zahtijeva određivanje područja ekološke mreže (referentna lista vrsta i staništa), uključujući i prioritetne divlje vrste te prioritetne prirodne stanišne tipove, stručni kriteriji za određivanje vPOVS područja i POP područja, kriteriji prema kojima Europska komisija vrši procjenu vPOVS područja u smislu značaja za Uniju , način identifikacije te popis vPOVS područja, POVS područja i POP područja s pripadajućim ciljnim vrstama, odnosno stanišnim tipovima tih područja, način prikaza granica i kartografski prikaz vPOVS područja, POVS područja i POP područja, te način zonacije svih navedenih područja u odnosu na rasprostranjenost ciljnih vrsta i stanišnih tipova.

(3) vPOVS područja podliježu odobrenju od strane Europske komisije, o čemu Europska komisija donosi zaključke.

(4) vPOVS područja postaju POVS područja danom objave u Službenom listu Europske unije.

(5) PPOVS područja sastavni su dio ekološke mreže i na njih se odnose odredbe iz stavka 9. ovoga članka koje se odnose i na POVS područja.

(6) Ekološka mreža može se dopuniti i/ili izmijeniti temeljem:

– zaključaka Europske komisije iz stavka 3. ovoga članka

– rezultata predsudskog postupka Europske komisije

– presude Europskog suda

– pravomoćnog rješenja iz članka 38. stavka 2. ovoga Zakona

– rezultata praćenja stanja (monitoringa) iz članka 195. ovoga Zakona.

(7) Ministarstvo na svojim internetskim stranicama objavljuje informaciju o područjima kojima je potrebno dopuniti i/ili izmijeniti ekološku mrežu sukladno stavku 6. ovoga članka.

(8) Informaciju iz stavka 7. ovoga članaka u slučaju dopuna i/ili izmjena dopuna ekološke mreže temeljem rezultata praćenja stanja (monitoringa) Ministarstvo utvrđuje temeljem stručne podloge koju izrađuje Agencija.

(9) Odredbe članka 24., članka 43. i članka 55. stavka 2. ovoga Zakona primjenjuju se na područja kojima je potrebno dopuniti ekološku mrežu sukladno stavku 6. ovoga članka, od datuma objave informacije iz stavka 7. ovoga članka, te na vPOVS područja od trenutka prvog navođenja ovoga područja na popisu uredbe iz stavka 1. ovoga članka.

(10) Odredbe članka 24., članka 34., članka 43. i članka 55. stavka 2. ovoga Zakona primjenjuju se na POVS područja od dana njihove objave u Službenom listu Europske unije te na POP područja od trenutka prvog navođenja ovoga područja na popisu uredbe iz stavka 1. ovoga članka.«.

Članak 36.

Članak 55. mijenja se i glasi:

»(1) Očuvanje područja ekološke mreže osigurava se provođenjem postupka Ocjene prihvatljivosti te provođenjem mjera očuvanja koje se ugrađuju u planove upravljanja za pojedina područja ekološke mreže ili kroz planove upravljanja koji su sastavni dio planova ili programa, te odgovarajućim zakonskim, administrativnim ili ugovornim mjerama koje odgovaraju ekološkim zahtjevima prirodnih stanišnih tipova i vrstama koji su prisutni na tim područjima.

(2) Očuvanje područja ekološke mreže provodi se u svrhu izbjegavanja pogoršanja stanja prirodnih staništa i staništa vrsta, kao i uznemiravanja vrsta za koje su ta područja određena, u mjeri u kojoj bi takvo uznemiravanje moglo utjecati na ciljeve njihova očuvanja .

(3) Ciljeve očuvanja i osnovne mjere za očuvanje ciljnih vrsta ptica u području ekološke mreže i način provedbe mjera očuvanja, uz prethodno mišljenje središnjih tijela državne uprave nadležnih za poslove poljoprivrede, šumarstva, lovstva i ribarstva, propisuje ministar pravilnikom.

(4) Ciljeve očuvanja i osnovne mjere za očuvanje ciljnih vrsta, izuzev ptica, te stanišnih tipova u području ekološke mreže i način provedbe mjera očuvanja, uz prethodno mišljenje središnjih tijela državne uprave nadležnih za poslove poljoprivrede, šumarstva, lovstva i ribarstva, propisuje ministar pravilnikom.

(5) Nije dopušteno uvođenje genetski modificiranih organizama u prirodu u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže sukladno odredbama posebnog propisa kojima se uređuje uvođenje genetski modificiranih organizama.

(6) Za područja koja uredbom iz članka 54. stavka 1. ovog Zakona nisu utvrđena kao POP područja, a ispunjavaju kriterije za njihovo proglašenje, ministar može naredbom, u svrhu sprječavanja onečišćenja ili pogoršanja stanja staništa ptica u tim područjima, kao i uznemiravanja samih ptica, propisati hitne mjere zaštite i očuvanja, uključujući i zabranu provedbe svih aktivnosti koje dovode do onečišćenja ili pogoršanja stanja staništa ptica.«

Članak 37.

Članak 56. mijenja se i glasi:

»(1) Plan upravljanja ekološkom mrežom donosi se za razdoblje od deset godina, uz mogućnost izmjene i/ili dopune nakon pet godina.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, planovi upravljanja ekološkom mrežom koji obuhvaćaju šume i šumsko zemljište, mogu se izmijeniti i/ili dopuniti i prije isteka roka iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Planom upravljanja ekološkom mrežom može biti obuhvaćeno više područja ekološke mreže.

(4) Plan upravljanja ekološkom mrežom obavezno sadrži:

- analizu stanja ciljanih vrsta i stanišnih tipova područja ekološke mreže

- ciljeve upravljanja i očuvanja ciljnih vrsta i stanišnih tipova

- načine postizanja ciljeva

- dodatne mjere očuvanja specifične za pojedino područje ekološke mreže

- pokazatelje provedbe plana.

(5) Plan upravljanja iz članka 56.b stavak 1. ovoga Zakona u čijem se obuhvatu nalaze zaštićena područja, stroge zaštićene divlje vrste i/ili ugroženi i rijetki stanišni tipovi za koje nisu izdvojena područja ekološke mreže sadrži i uvjete zaštite prirode koje izdaje Ministarstvo.«.

Članka 38.

Iza članka 56. dodaju se novi članci 56.a i 56.b koji glase:

»Članak 56.a

(1) Plan upravljanja ekološkom mrežom donose javne ustanove nadležne za upravljanje zaštićenim područjima i ekološkom mrežom sukladno nadležnostima koje utvrđuje Vlada uredbom.

(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka plan upravljanja morskim područjima ekološke mreže koja se dijelom ili u cijelosti nalaze izvan teritorijalnog mora Republike Hrvatske, a unutar granica mora pod nacionalnom jurisdikcijom donosi Ministarstvo.

(3) Javne ustanove iz stavka 1. ovoga članka donose plan upravljanja ekološkom mrežom na način propisan odredbama članaka 134. ovoga Zakona. Ako je područje ekološke mreže u nadležnosti više javnih ustanova, upravna vijeća nadležnih javnih ustanova donose cjeloviti plan upravljanja područjem ekološke mreže, ali svaka javna ustanova provodi plan u okviru svoje mjesne nadležnosti.

Članak 56.b

(1) Za dijelove ekološke mreže koji obuhvaćaju šume i šumsko zemljište, plan upravljanja ekološkom mrežom odobrava središnje tijelo državne uprave nadležno za šumarstvo.

(2) Plan upravljanja ekološkom mrežom iz stavka 1. ovoga članka donosi se na način kako je to utvrđeno posebnim propisom iz područja šumarstva.

(3) Nacrt Plana upravljanja ekološkom mrežom iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se na suglasnost Ministarstvu.

(4) O dostavljenom nacrtu plana upravljanja iz stavka 3. ovoga članka Ministarstvo će zatražiti mišljenje Agencije.

(5) Ako je nacrt plana upravljanja izrađen u skladu s odredbama članka 56. stavka 3. i 4. ovoga Zakona, Ministarstvo izdaje suglasnost.

(6) Ako nacrt plana upravljanja nije izrađen u skladu s odredbama članka 56. stavka 3. i 4. ovoga Zakona, Ministarstvo izdaje mišljenje o obvezi dorade nacrta plana upravljanja. «.

Članak 39.

Članak 57. briše se.

Članak 40.

(1) U članku 58. stavku 2. podstavku 2. brišu se riječi: »i prirodni areal«.

(2) Dodaje se podstavak 3. koji glasi:

– »prirodno područje rasprostranjenosti vrste se ne smanjuje, niti je vjerojatno da će se smanjiti u predvidivoj budućnosti.«.

(3) Stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Očuvanje zavičajnih divljih vrsta osigurava se uspostavom ili održavanjem njihovog povoljnog stanja u prirodi, vodeći računa o održavanju i obnovi dovoljne raznolikosti i prostranosti njihovih staništa, a osobito uzimajući u obzir:

– uspostavu zaštićenih područja

– održavanje i upravljanje staništima divljih vrsta izvan zaštićenih područja u skladu s njihovim ekološkim potrebama

– obnovu uništenih staništa

– stvaranje novih staništa.«.

Članak 41.

U članku 60. stavak 5. briše se.

Članak 42.

Članak 62. mijenja se i glasi:

»(1) Popis zavičajnih divljih vrsta čije se sakupljanje, odnosno uzimanje iz prirode provodi uz primjenu mjera upravljanja i zaštite u svrhu njihovog održivog korištenja, sukladno propisima Europske unije ili međunarodnim ugovorima kojih je Republika Hrvatska stranka kojima se uređuje očuvanje divljih vrsta, tijela odgovorna za primjenu mjera, praćenje i izvješćivanje, sadržaj programa praćenja stanja očuvanosti te sadržaj izvješća određuje Vlada odlukom.

(2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama«.

(3) Održivo korištenje zavičajnih divljih vrsta iz stavka 1. ovoga članka osigurava se temeljem posebnih propisa iz područja lovstva te slatkovodnog i morskog ribarstva kao i planova gospodarenja donesenih na temelju posebnih propisa iz navedenih upravnih područja ili provedbenih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

(4) Popis zavičajnih divljih vrsta čije se sakupljanje, odnosno uzimanje iz prirode u svrhu prerade i/ili daljnje prodaje provodi sukladno odredbama ovog Zakona, a koje nisu predmet posebnih propisa iz područja lovstva te slatkovodnog i morskog ribarstva kao i planova gospodarenja donesenih na temelju posebnih propisa iz navedenih upravnih područja, uvjete za ishođenje dopuštenja za njihovo uzimanja iz prirode, mjere upravljanja i zaštite, kao i detaljni sadržaj zahtjeva za njihovo uzimanje iz prirode propisuje ministar pravilnikom.

(5) Mjere upravljanja i zaštite zavičajnih divljih vrsta među ostalim obuhvaćaju:

– kontinuirano praćenje stanja očuvanosti

– privremenu ili lokalnu zabranu uzimanja primjeraka iz prirode i korištenja određenih populacija

– reguliranje razdoblja i/ili metoda uzimanja primjeraka iz prirode

– primjenu lovnih i ribolovnih pravila koja vode računa o očuvanju populacija vrsta prilikom uzimanja pojedinih primjeraka iz prirode

– uspostavu sustava dopuštenja za uzimanje iz prirode ili određivanje kvota

– reguliranje kupnje, prodaje, nuđenja na prodaju, držanja u svrhu prodaje ili prijevoza u svrhu prodaje

– uzgajanje u zatočeništvu životinjskih vrsta, kao i umjetno razmnožavanje biljnih vrsta, pod strogo kontroliranim uvjetima, kako bi se smanjilo uzimanje primjeraka iz prirode

– procjenu učinka donesenih mjera.

(6) Središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove lovstva te slatkovodnog i morskog ribarstva osigurava praćenje stanja očuvanosti zavičajne divlje vrste od interesa za Europsku uniju iz stavka 1. ovoga članka koja je predmet posebnih propisa iz područja lovstva, slatkovodnog i morskog ribarstva, te vodi evidenciju o načinu i količini njezinog korištenja i o tome podnosi izvješće Ministarstvu svakih šest godina u svrhu izvještavanja Europske komisije, najkasnije do 31. svibnja tekuće godine u kojoj se izvješće dostavlja Europskoj komisiji.«.

Članak 43.

U članku 63. stavku 1. iza riječi: »članka 62. stavka 1.« dodaju se riječi: »i 4.«, a riječ »može« zamjenjuje se riječju »će«.

Članak 44.

Članak 64. mijenja se i glasi:

»(1) Za sakupljanje, odnosno uzimanje iz prirode u svrhu prerade i/ili prodaje zavičajnih divljih vrsta za koje je to propisano pravilnikom iz članka 62. stavka 4. ovoga Zakona, pravna i fizička osoba dužna je ishoditi dopuštenje Ministarstva.

(2) Dopuštenje iz stavka 1. ovoga članka nije dužna imati samo fizička osoba koja obavlja djelatnost sakupljanja zavičajne divlje vrste u komercijalne svrhe za nositelja dopuštenja, a vezana je ugovornim odnosom s nositeljem dopuštenja sukladno posebnim propisima o radu ili obveznim odnosima.

(3) Ne smatraju se zakonito stečenim zavičajne divlje vrste koje su otkupljenje od fizičkih ili pravnih osoba koje nisu nositelji dopuštenja.

(4) Zahtjev za izdavanje dopuštenja iz stavka 1. ovoga članka osobito sadrži:

- podatke o podnositelju zahtjeva

- opis planirane aktivnosti

- znanstvene i hrvatske nazive vrsta koje se planiraju koristiti, količine, područje i razdoblje obavljanja aktivnosti.

(5) Zahtjevu se prilaže preslika osobne iskaznice.

(6) Obrazac zahtjeva objavljuje se na internetskoj stranici Ministarstva.

(7) Ministarstvo izdaje dopuštenje na osnovi stručne podloge Agencije, a za vrste za koje ne postoji stručna podloga Ministarstvo dostavlja zahtjev iz stavka 4. ovoga članka Agenciji na stručno mišljenje.

(8) Stručna podloga i stručno mišljenje iz stavka 7. ovoga članka obavezno sadrže mjere zaštite vrsta ili skupine vrsta koje se uzimaju iz prirode te mjere zaštite njihovih staništa.

(9) Agencija je dužna dostaviti stručno mišljenje iz stavka 7. ovoga članka u roku od 30 dana od primitka zahtjeva iz stavka 4. ovoga članka.

(10) Stručna podloga iz stavka 7. ovoga članka Agencija donosi na rok od tri godine, a po potrebi se može revidirati i prije isteka tog roka.

(11) Stručnu podlogu iz stavka 7. ovoga članka Agencija objavljuje na svojim internetskim stranicama.

(12) Nositelj dopuštenja za sakupljanje, odnosno uzimanje iz prirode zavičajnih divljih vrsta na zemljištu u privatnom vlasništvu dužan je prije početka sakupljanja, odnosno uzimanja iz prirode, pribaviti suglasnost vlasnika ili nositelja prava na prirodnim dobrima, odnosno ishoditi povlasticu sukladno posebnom propisu iz područja morskog ribarstva.«.

Članak 45.

U članku 65. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Dopuštenje iz članka 64. ovoga Zakona se izdaje na rok do tri godine, a rok mora biti usklađen s rokom važenja stručne podloge iz članka 64. stavka 5. ovoga Zakona.«.

Stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) Pravna i fizička osoba kojoj je izdano dopuštenje iz članka 64. ovoga Zakona dužna je podnijeti Ministarstvu izvješće o korištenju koje osobito sadrži: popis sakupljenih vrsta, podatke o sakupljenim količinama po svakoj vrsti za koju je izdano dopuštenje te podatke o mjestu sakupljanja i vremenu sakupljanja.«.

Članak 46.

U članku 66. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) U odnosu na hvatanje ili ubijanje zavičajnih životinjskih vrsta navedenih u Odluci iz članka 62. stavka 1. ovoga Zakona, Pravilniku iz članka 62. stavka 4. ovoga Zakona, Pravilniku iz članka 151. stavka 2. ovoga Zakona, te hvatanje i ubijanje svih vrsta ptica koje se prirodno pojavljuju na teritoriju Republike Hrvatske, a nisu navedene u Odluci, pravilnicima iz članka 62. stavka 4. te članka 151. stavka 2. ovoga Zakona, zabranjena je uporaba sredstava za hvatanje i/ili ubijanje koja mogu prouzročiti njihovo lokalno nestajanje ili značajan poremećaj njihovih populacija, kao što su:

– za sisavce i ptice:

1. žive, oslijepljene ili osakaćene životinje koje se koriste kao mamci

2. odašiljači zvuka

3. električne i elektroničke ubojite ili omamljujuće naprave

4. umjetne svjetleće naprave

5. zrcala i druge zasljepljujuće naprave

6. naprave za osvjetljavanje cilja

7. optički nišani za noćni lov s mogućnošću elektroničkog povećavanja ili pretvaranja slike

8. eksplozivi

9. mreže koje su načelno ili prema uvjetima uporabe neselektivne

10. zamke koje su načelno ili prema uvjetima uporabe neselektivne

11. samostrijel

12. otrovi i otrovni ili omamljujući mamci

13. istjerivanje životinja iz skloništa plinom ili dimom

14. poluautomatsko ili automatsko oružje sa spremnikom koji može sadržavati više od dva naboja

15. za ptice dodatno i stupice, mreže, zamke, kuke i lijepak

– za ribe:

1. otrovi

2. eksplozivi.«.

Članak 47.

Članak 67. mijenja se i glasi:

»(1) Jedinke kralješnjaka iz prirode, osim riba, koje pripadaju nekoj strogo zaštićenoj vrsti, a koje su pronađene iscrpljene, bolesne, ozlijeđene, ranjene ili otrovane zbrinjavaju se u oporavilištima za divlje životinje, u svrhu oporavka i povratka u prirodu.

(2) Iznimno, odredbe stavka 1. ovoga članka ne odnose se na strogo zaštićene vrste kojima se gospodari prema posebnim propisima iz područja lovstva.

(3) U oporavilištu iz stavka 1. ovoga članka zbrinjavaju se i jedinke divljih životinja zaplijenjene ili oduzete na temelju odredbi ovoga Zakona ili posebnog propisa kojim se uređuje prekogranični promet i trgovina divljim vrstama.

(4) Poslove oporavilišta može obavljati pravna osoba koja ishodi ovlaštenje Ministarstva.

(5) O izdanim ovlaštenjima iz stavka 4. ovoga članka Ministarstvo vodi evidenciju te redovito ažurira i na svojim internetskim stranicama objavljuje popis izdanih ovlaštenja.

(6) Pravne osobe iz stavka 4. ovoga članka financiraju se iz sredstava državnog proračuna temeljem cjenika zbrinjavanja životinja koji se utvrđuje pravilnikom iz stavka 8. ovoga članka.

(7) Odluku o konačnom postupanju sa životinjama iz stavaka 1. i 3. ovoga članka koje nije moguće vratiti u prirodu donosi Ministarstvo sukladno posebnom propisu kojim se uređuje prekogranični promet i trgovina divljim vrstama.

(8) Uvjete koje mora ispunjavati pravna osoba za obavljanje poslova oporavilišta, detaljni sadržaj zahtjeva za izdavanjem ovlaštenja, način podnošenja zahtjeva za ovlaštenjem, poslove koje obavlja oporavilište, popis ugroženih i rijetkih vrsta životinja koje su prioritetne za zbrinjavanje, razinu skrbi o životinjama ovisno o stupnju ugroženosti, tijek postupanja sa životinjama te uvjete oporavka i skrbi, način financiranja oporavka i skrbi o životinjama i cjenik provođenja osnovne skrbi, način vođenja evidencije i sadržaj evidencije o životinjama zbrinutim u oporavilištu, sadržaj obrasca o predaji životinje u oporavilište, postupanje sa životinjama nesposobnim za povratak u prirodu, postupanje s oporavljenim životinjama spremnim za puštanje u prirodu i nadzor rada oporavilišta propisuje ministar pravilnikom, uz prethodno mišljenje središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove veterinarstva i dobrobiti životinja.«.

Članak 48.

Iza članka 67. dodaju se novi članci 67.a i 67.b koji glase:

»Članak 67.a

(1) Zahtjev za ovlaštenje iz članka 67. stavka 4. ovoga Zakona pravna osoba podnosi na način određen pravilnikom iz članka 67. stavka 8. ovoga Zakona.

(2) Zahtjev za ovlaštenje, u bitnome, sadrži:

- podatke o podnositelju zahtjeva pravnoj osobi i odgovornoj osobi u pravnoj osobi

- znanstvene nazive životinjskih vrsta ili skupina koje oporavilište namjerava zbrinjavati

- podatke o osobama odgovornim za skrb o životinjama

- opis prostora za smještaj životinja i uvjeta za provođenje skrbi i oporavka

- podatak o osiguranoj veterinarskoj skrbi

- podatak o načinu zbrinjavanja lešina životinja i nusproizvoda životinjskog podrijetla

- ostale podatke i dokumentaciju propisanu pravilnikom iz članka 67. stavka 8. ovoga Zakona.

Članak 67.b

(1) Ministarstvo izdaje ovlaštenje iz članka 67. stavka 4. ovoga Zakona ako utvrdi da podnositelj zahtjeva udovoljava uvjetima za obavljanje poslova oporavilišta, provođenje oporavka i skrbi o životinjama te vođenje evidencije, propisanim pravilnikom iz članka 67. stavka 8. ovoga Zakona.

(2) Ovlaštenje iz članka 67. stavka 4. ovoga Zakona izdaje se na rok od pet godina.

(3) Važenje ovlaštenja može se na zahtjev pravne osobe produžiti novim ovlaštenjem na još pet godina, uz uvjet da pravna osoba dokaže da se nisu promijenili uvjeti na temelju kojih je prvobitno ovlaštenje izdano te da su ispunjeni svi uvjeti u skladu s ovim Zakonom i pravilnikom iz članka 67. stavka 8. ovoga Zakona.

(4) Postupak produženja ovlaštenja iz stavka 3. ovoga članka pokreće se na zahtjev ovlaštenika 90 dana prije dana isteka ovlaštenja.

(5) Pravna osoba kojoj je izdano ovlaštenje iz članka 67. stavka 4. ovoga Zakona za sve vrijeme važenja ovlaštenja mora ispunjavati sve uvjete slijedom kojih joj je ovlaštenje izdano.

(6) Ako ovlaštenik ne ispunjava uvjete na temelju kojih je ovlaštenje izdano te uvjete propisane ovim Zakonom i Pravilnikom iz članka 67. stavka 8. ovoga Zakona ili prestaje s djelatnostima za koje je ovlašten, Ministarstvo će rješenjem ukinuti izdano ovlaštenje, a po njegovoj pravomoćnosti brisati pravnu osobu s popisa izdanih ovlaštenja.«.

Članak 49.

U članku 68. stavku 3. brišu se riječi: »i studije o procjeni utjecaja ponovnog uvođenja nestale zavičajne divlje vrste ili njezine repopulacije na prirodu, način praćenja divlje vrste nakon ponovnog uvođenja ili njezine repopulacije«.

Članak 50.

(1) U članku 75. stavku 3. i članku 76. stavku 4. brišu se riječi: »na način propisan uredbom iz članka 68. stavka 3. ovoga Zakona.«.

(2) U članku 75. iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi:

»(5) Način pribavljanja mišljenja javnosti, način izrade i sadržaj studije o procjeni utjecaja ponovnog uvođenja nestale zavičajne divlje vrste ili njezine repopulacije na prirodu te način praćenja zavičajne divlje vrste nakon ponovnog uvođenja ili njezine repopulacije propisuje ministar pravilnikom.«.

Članak 51.

(1) U članku 86. stavku 2. briše se riječ: »uzgojene«.

(2) U stavku 3. iza riječi »Bijeg ili širenje« briše se riječ: »uzgojene«.

Članak 52.

Članak 95. mijenja se i glasi:

»(1) Pravna osoba može obavljati poslove genske banke ako ishodi ovlaštenje Ministarstva.

(2) Uvjete za rad genskih banaka u kojima se čuva biološki materijal zavičajnih divljih vrsta zaštićenih na temelju ovoga Zakona, način izdavanja ovlaštenja, detaljni sadržaj zahtjeva za izdavanjem ovlaštenja te sadržaj i način vođenja evidencije o izdanim ovlaštenjima ministar propisuje pravilnikom.

(3) Odredbe ovoga članka ne odnose se na obavljanje poslova genskih i sjemenskih banaka vrsta šumskog drveća koji je uređen posebnim propisom.

(4) O izdanim ovlaštenjima iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo vodi evidenciju te redovito ažurira i na svojim internetskim stranicama objavljuje popis izdanih ovlaštenja.«.

Članak 53.

Iza članka 95. dodaju se članci 95.a i 95.b koji glase:

»Članak 95.a

(1) Zahtjev za ovlaštenje iz članka 95. stavka 1. ovoga Zakona pravna osoba podnosi na način određen pravilnikom iz članka 95. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Zahtjev za ovlaštenje, osobito sadrži:

- podatke o podnositelju zahtjeva pravnoj osobi i odgovornoj osobi u pravnoj osobi

- podatke o genskoj banci, odgovornoj osobi za gensku banku i osobama koje će neposredno obavljati poslove genske banke

- podatke o predmetu obavljanja poslova genske banke

- podatke o čuvanom materijalu

- opis metodologije pohrane i čuvanja (skladištenja) biološkog i/ili genetskog materijala

- petogodišnji plan rada za obavljanje poslova genske banke

- ostale podatke i dokumentaciju propisanu pravilnikom iz članka 95. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 95.b

(1) Ministarstvo izdaje ovlaštenje iz članka 95. stavka 1. ovoga Zakona ako utvrdi da podnositelj zahtjeva udovoljava uvjetima za obavljanje poslova genske banke propisanim pravilnikom iz članka 95. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Ovlaštenje iz članka 95. stavka 1. ovoga Zakona izdaje se na rok od pet godina.

(3) Važenje ovlaštenja može se na zahtjev pravne osobe produžiti novim ovlaštenjem na još pet godina, uz uvjet da pravna osoba dokaže da se nisu promijenili uvjeti na temelju kojih je prvobitno ovlaštenje izdano te da su ispunjeni svi uvjeti u skladu s ovim Zakonom i pravilnikom iz članka 95. stavka 2. ovoga Zakona.

(4) Postupak produženja ovlaštenja iz stavka 3. ovoga članka pokreće se na zahtjev ovlaštenika 90 dana prije dana isteka ovlaštenja.

(5) Pravna osoba kojoj je izdano ovlaštenje iz članka 95. stavka 1. ovoga Zakona za sve vrijeme važenja ovlaštenja mora ispunjavati sve uvjete slijedom kojih joj je ovlaštenje izdano.

(6) Ako ovlaštenik ne ispunjava uvjete na temelju kojih je ovlaštenje izdano te uvjete propisane ovim Zakonom i pravilnikom iz članka 95. stavka 2. ovoga Zakona ili prestaje s djelatnostima za koje je ovlašten, Ministarstvo će rješenjem ukinuti izdano ovlaštenje, a po njegovoj pravomoćnosti brisati pravnu osobu s popisa izdanih ovlaštenja.«.

Članak 54.

Članak 105. mijenja se i glasi:

» (1) Pravna i fizička osoba koja namjerava provoditi istraživanja ili obavljati radnje u speleološkom objektu ili njegovu nadzemlju, kao i provoditi zahvate za koje nije potrebno ishoditi akt kojim se odobrava građenje prema posebnom propisu kojim se uređuje gradnja, dužna je ishoditi dopuštenje nadležnog tijela.

(2) Zahtjev za izdavanje dopuštenja iz stavka 1. ovoga članka osobito sadrži podatke o:

– izvoditelju zahvata, radnji ili istraživanja

- opis zahvata, radnji ili istraživanja

- svrha zahvata, radnji ili istraživanja

– lokaciji zahvata, radnji ili istraživanja

– načinu izvođenja zahvata, radnji ili istraživanja

– vremenu u kojem će se izvoditi zahvat, radnja ili istraživanje

– korištenoj opremi, alatima, strojevima i dr. «.

Članak 55.

Članak 106. mijenja se i glasi:

»( 1) Ministarstvo izdaje dopuštenje iz članka 105. ovog Zakona za:

- speleološke objekte koji se nalaze na području strogog rezervata, nacionalnog parka, posebnog rezervata i parka prirode

- speleološke objekte koji nisu posebno zaštićeni i/ili se nalaze izvan zaštićenog područja.

(2) Upravno tijelo izdaje dopuštenje iz članka 105. ovog Zakona za speleološke objekte koji se nalaze na području spomenika prirode, regionalnog parka, značajnog krajobraza, park-šume i spomenika parkovne arhitekture.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka za obavljanje znanstvenih i/ili stručnih istraživanja u speleološkim objektima na području dvije ili više jedinica područne (regionalne) samouprave i/ili Grada Zagreba, godišnje dopuštenje izdaje Ministarstvo.

(4) Dopuštenje iz članka 105. ovoga Zakona izdaje se na rok do pet godina.

(5) Nadležno tijelo izdaje dopuštenje iz članka 105. ovoga Zakona ako utvrdi da zahvat, radnja ili istraživanje neće nepovoljno utjecati na temeljna obilježja i vrijednosti speleološkog objekta, stanišne uvjete i živi svijet u speleološkom objektu.

(6) Vlasnik ili nositelj prava na zemljištu na kojemu se nalazi speleološki objekt dužan je omogućiti pristup tom objektu i provođenje zahvata, obavljanje radnje i/ili istraživanja za koje je ishođeno dopuštenje iz članka 105. ovoga Zakona.

(7) Nadležno tijelo može dopuštenjem iz stavka 5. ovoga članka odrediti obvezu dostave izvješća ili rezultata istraživanja ako ocijeni da je to od interesa za zaštitu prirode. «.

Članak 56.

Članak 107. mijenja se i glasi:

» (1) Speleološkim objektima, na način propisan ovim Zakonom, upravljaju javne ustanove iz članka 130. ovoga Zakona.

(2) Javna ustanova koja upravlja nacionalnim parkom ili parkom prirode upravlja speleološkim objektima koji se nalaze na području nacionalnog parka i parka prirode, a može upravljati i drugim speleološkim objektima koji se nalaze na području ekološke mreže temeljem nadležnosti dane odredbom članka 56.a ovoga Zakona.

(3) Javna ustanova za upravljanje ostalim zaštićenim područjima i/ili drugim zaštićenim dijelovima prirode upravlja speleološkim objektima koji se nalaze na zaštićenim područjima kojima upravljaju i drugim speleološkim objektima koji se nalaze na području jedinice lokalne, područne (regionalne) samouprave sukladno mjesnoj nadležnosti te drugim speleološkim objektima koji se nalaze na području ekološke mreže temeljem nadležnosti dane odredbom članka 56.a ovoga Zakona.

(4) Upravljanje speleološkim objektom radi posjećivanja ili obavljanja druge djelatnosti u speleološkom objektu, u kojem je to dopušteno sukladno ovom Zakonu, može se povjeriti pravnim ili fizičkim osobama koje su registrirane za obavljanje navedenih djelatnosti na temelju koncesije Ministarstva ili koncesijskog odobrenja nadležne javne ustanove.

(5) Na pitanja vezana uz koncesije i koncesijska odobrenja za speleološke objekte koja nisu uređena ovim člankom primjenjuju se odredbe članaka od 178. do 193. ovoga Zakona. «.

Članak 57.

Članak 108. briše se

Članak 58.

(1) U članku 123. dodaje se novi stavak 5. koji glasi:

»(5) Ako se područje koje se predlaže zaštititi nalazi na području dvije ili više jedinica područne (regionalne) samouprave akt o proglašenju, na temelju zajedničkog prijedloga jedinica područne (regionalne) samouprave na čijem se teritoriju proteže područje koje se želi zaštiti, donosi Vlada uredbom.«.

(2) Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 6.

Članak 59.

U članku 124. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Prijedlog akta o proglašenju zaštićenog područja temelji se na:

- izjavi tijela koje donosi akt o proglašenju o osiguranim sredstvima za provođenje postupka proglašenja i upravljanje zaštićenim područjem

- stručnoj podlozi kojom se utvrđuju vrijednosti i obilježja područja koje se predlaže zaštititi i način upravljanja tim područjem

- geodetskoj podlozi za zaštićena područja kojom se prostorno određuje područje koje se predlaže zaštititi i upis posebnog pravnog režima - zaštićeno područje u katastar i zemljišnu knjigu.«.

(2) Iza stavka 2. dodaju se novi stavci 3., 4. i 5. koji glase:

»(3) Stručnu podlogu izrađuje Agencija na zahtjev Ministarstva.

(4) Geodetska podloga iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka sadrži grafički i numerički prikaz prostiranja područja koje se zaštićuje, granice tog područja i popise katastarskih čestica koje su obuhvaćene tim područjem.

(5) Geodetska podloga iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka izrađuje se na zahtjev predlagatelja akta o zaštiti.«.

Članak 60.

U članku 126. stavku 1. podstavku 5. riječ »posebna« briše se.

Članak 61.

Iza članka 127. dodaje se novi članak 127.a koji glasi:

»Članak 127.a

Nadležno tijelo iz članka 123. ovoga Zakona može na zahtjev Ministarstva donijeti odluku o ispravku akta o proglašavanju zaštićenog područja radi otklanjanja pogrešnih navoda kojima se ne utječe na naknadnu promjenu pitanja materijalnopravne naravi.«.

Članak 62.

(1) U članku 130. stavak 10. mijenja se i glasi:

»(10) Zaštićenim područjima na prostoru nacionalnog parka ili parka prirode koja proglašava Vlada ili predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave, upravlja nadležna javna ustanova za upravljanje nacionalnim parkom ili parkom prirode.«.

(2) Iza stavka 11. dodaju se novi stavci 12., 13. i 14. koji glase:

»(12) Zaštićenim područjima koja graniče ili se nalaze neposredno uz granicu nacionalnog parka ili parka prirode može upravljati javna ustanova za upravljanje nacionalnim parkom ili parkom prirode.

(13) Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima upravljaju speleološkim objektima sukladno članku 107. ovoga Zakona.

(14) Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima, upravljaju područjem ekološke mreže temeljem mjesne nadležnosti utvrđene uredbom Vlade donijete temeljem odredbe članka 56.a ovoga Zakona.«.

Članak 63.

(1) U članku 132. stavku 1. podstavak 4. mijenja se i glasi:

»- donacija pravnih i fizičkih osoba«,

(2) Dosadašnji podstavak 4. postaje podstavak 5.

Članak 64.

(1) U članku 138. stavci 3. i 4. mijenjaju se i glase:

»(3) Plan upravljanja određuje:

- ciljeve upravljanja

- načine postizanja ciljeva

- pokazatelje provedbe plana.

(4) Planovi upravljanja iz stavka 1. ovoga članka koji su ujedno i planovi upravljanja ekološkom mrežom, sadrže i odredbe iz članka 56. stavka 4. ovoga Zakona.