JAVNO SAVJETOVANJE O NACRTU PRIJEDLOGA ZAKONA O SUSTAVU DOMOVINSKE SIGURNOSTI
Zagreb, svibnja 2017.
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA
Pri izradi ovoga Zakona polazilo se od promišljanja koja se odnose na recentne pristupe u upravljanju sigurnosnim rizicima od značaja za nacionalnu sigurnost.
Radi se o pristupima koji su primjereni i usklađeni s aktualnim i srednjoročno prosuđivanim značajkama relevantnih prijetnji i ugroza te s njima povezanim sigurnosnim rizicima.
Nacionalna sigurnost Republike Hrvatske prioritetni je nacionalni interes, čije ostvarivanje je nužan preduvjet za ostvarivanje i drugih nacionalnih interesa.
Suvremena društva i države, pa tako i Republika Hrvatska, suočena su sa širokim spektrom prijetnji i ugroza i s njima povezanim sigurnosnim rizicima, kako onih koje su rezultat namjernog, kompromitirajućeg djelovanja čovjeka ili raznovrsnih entiteta kojima upravlja čovjek, tako i onih koji su posljedica prirodnih pojava i procesa, socijalnih pojava i procesa, epidemija zaraznih bolesti te tehničko-tehnoloških incidenata.
Radi se o rizicima koji zahtijevaju sustavan i sveobuhvatan pristup u provedbi aktivnosti i zadaća iz okvira procesa upravljanja sigurnosnim rizicima od značaja za nacionalnu sigurnost. Takav pristup odnosi se na sve razine odlučivanja u društvu i državi.
Upravljanje sigurnošću realizira se na svim razinama društva i države, ali državna razina upravljanja nadležna je i odgovorna za stvaranje zakonskih uvjeta koji će omogućiti sustavan, kontinuiran i sveobuhvatan pristup u tom upravljanju.
Sustavan i sveobuhvatan pristup podrazumijeva da se sva raspoloživa, za sigurnost nadležna tijela, koja su od značaja za nacionalnu sigurnost, na odgovarajući način, stalno ili po potrebi, uključuju u provedbu aktivnosti i zadaća iz okvira procesa upravljanja sigurnosnim rizicima za koje raspolažu potrebnim sposobnostima.
Takav pristup zahtijeva i omogućava međusobno komplementarno i usklađeno djelovanje svih tijela uključenih u proces upravljanja sigurnosnim rizicima, kako bi se otklanjanje ili smanjivanje rizika na prihvatljivu razinu ostvarivalo učinkovito, uz racionalnu uporabu resursa.
Takvo djelovanje velikog broja tijela moguće je ostvariti uspostavom organiziranog i s državne razine upravljanog, usmjeravanog i koordiniranog sustava koji objedinjuje nadležna tijela koja mogu biti uključena u aktivnosti i zadaće iz okvira procesa upravljanja rizicima od značaja za nacionalnu sigurnost.
Često se zanemaruje činjenica, da i druga tijela, na svim razinama društva i države, mogu biti, stalno ili po potrebi, uključena u aktivnosti iz okvira procesa upravljanja sigurnosnim rizicima odnosno da pristup nacionalnoj sigurnosti mora biti inkluzivan i da skrb za nacionalnu sigurnost nije isključivo nadležnost samo tradicionalno poimanih sigurnosnih struktura.
Takva percepcija nacionalne sigurnosti ograničena je na tradicionalno poimanje nacionalne sigurnosti, koje je usmjereno na smanjenje rizika povezanih s ugrozama čiji je nositelj čovjek, ili bilo koji drugi entitet kojim upravlja čovjek, koje se odnose na ugrožavanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i Ustavom definiranog društvenog poretka i temeljnih vrijednosti društva, a ne i na smanjenje rizika od ugroza koje predstavljaju elementarne nepogode, prirodne pojave i procesi, tehničke i tehnološke velike nesreće i katastrofe, epidemije zaraznih bolesti, propuste u djelovanju ljudskog čimbenika i sl.
Nadalje, takva percepcija dovodi do toga, da se stručne strukture sustava nacionalne sigurnosti orijentiraju poglavito na sigurnosnu potporu državnoj i međunarodnoj razini, a zapostavljaju potporu skupnoj/kolektivnoj, korporativnoj i individualnoj razini.
Pri tome u potpori prevladava fragmentirani, individualni pristup pojedinih sustava i tijela, a izostaje njihova nužna suradnja u djelovanju i integracija rezultata njihova rada.
Fragmentirani sustav potpuno je neprimjeren upravljanju u žurnim i kriznim stanjima, osobito kada se uzme u obzir da se suvremene krize, odražavaju na više područja istovremeno, neovisno o tome u kojem području je uzrok krize, a vrijeme krize ne smije biti vrijeme kad se promišlja kako uskladiti postupanja većeg broja sudionika.
U Republici Hrvatskoj postoje tijela koja u skladu sa svojim nadležnostima, već jesu, ili mogu na prikladan način biti uključena u određene aktivnosti i zadaće iz okvira procesa upravljanja rizicima od značaja za nacionalnu sigurnost.
Dinamika promjena sigurnosnog okruženja, postojećih prijetnji, ugroza i rizika, ali i pojava novih oblika i nositelja prijetnji te rizika u odnosu na koje je potreban sustavan i pravovremeno anticipiran razvitak odgovarajućih sposobnosti, nameće i potrebu učinkovitog usmjeravanja i usklađivanja rada cjelokupnog sustava.
Imajući u vidu navedeno, Zakonom o sustavu domovinske sigurnosti potrebno je uspostaviti sustav domovinske sigurnosti, kao okvir za funkcionalno integriranje te usmjeravanje i usklađivanje djelovanja postojećih sustava i tijela za provedbu aktivnosti i zadaća iz okvira procesa upravljanja rizicima od značaja za nacionalnu sigurnost.
Potrebno je ovim Zakonom Vijeće za nacionalnu sigurnost prepoznati kao tijelo koje usmjerava rad sustava domovinske sigurnosti te zadržava funkciju kakvu i do sada ima, a nadležnosti mu se uređuju u skladu s potrebom usmjeravanja rada sustava domovinske sigurnosti.
Donošenjem ovoga Zakona postići će se da sustav domovinske sigurnosti omogući optimalnu integraciju funkcija, aktivnosti i zadaća tijela, koja u skladu sa svojim nadležnostima sudjeluju u aktivnostima i zadaćama procesa upravljanja sigurnosnim rizicima, od istraživanja prijetnji i procjene rizika, do preventivnih mjera sigurnosne zaštite i odgovora u slučaju realizacije štetnog događaja, uključujući i aktivnosti i zadaće procesa upravljanja u kriznim stanjima.
Ovim Zakonom osigurat će se nužne pretpostavke za usmjeravanje i usklađivanje djelovanja tijela sustava domovinske sigurnosti, u svim uvjetima i sa svih aspekata upravljanja sigurnosnim rizicima, uključivo i u kriznim stanjima.
Omogućit će se usklađeno i optimalno usmjeravanje proračunskih sredstava, kako bi se otklonile mogućnosti neracionalnog dupliranja kapaciteta i neracionalnosti u opremanju radi razvoja potrebnih sposobnosti sustava domovinske sigurnosti.
Osigurat će se pretpostavke, da se u rad sustava domovinske sigurnosti mogu po potrebi i na prikladan način funkcionalno uključiti svi kapaciteti društva i države, koji raspolažu sposobnostima od značaja za pojedina područja sigurnosti kojih nema u okviru tijela iz sustava domovinske sigurnosti.
III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
IV.TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA O SUSTAVU DOMOVINSKE SIGURNOSTI, S OBRAZLOŽENJEM
ZAKON O SUSTAVU DOMOVINSKE SIGURNOSTI
DIO PRVI TEMELJNE ODREDBE
Predmet Zakona Članak 1.
(1) Ovim Zakonom se radi sustavnog i usklađenog djelovanja u području upravljanja sigurnosnim rizicima od značaja za nacionalnu sigurnost, kao i djelovanja u krizama uspostavlja sustav domovinske sigurnosti.
(2) Ovim Zakonom definira se usklađivanje i koordinacija rada tijela iz sastava sustava domovinske sigurnosti, uključujući i usmjeravanje i usklađivanje razvitka sposobnosti tih tijela potrebnih za provedbu aktivnosti i zadaća iz okvira procesa upravljanja sigurnosnim rizicima i djelovanja u krizama.
(3) Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.
Odnos prema drugim propisima Članak 2.
(1) Ovim Zakonom ne mijenjaju se nadležnosti tijela iz sastava sustava domovinske sigurnosti, propisane zakonima kojima su ta tijela osnovana.
(2) Ovaj Zakon ne utječe na propise koji uređuju nadležnosti tijela iz sastava sustava domovinske sigurnosti kojima su ta tijela osnovana, kao ni na druge propise koji se odnose na nadležnosti tih tijela.
(3) Odredbe ovoga Zakona ne utječu na odredbe posebnih propisa kojima se uređuje rad Vijeća za nacionalnu sigurnost, Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost i drugih tijela sigurnosno – obavještajnog sustava Republike Hrvatske.
Pojmovi Članak 3.
U smislu ovoga Zakona izraz:
(1) „sustav domovinske sigurnosti“ podrazumijeva koordinirano djelovanje, razvitak sposobnosti i potencijala javne sigurnosti, obrane, sigurnosno-obavještajnog sustava, vanjskih poslova i gospodarstva te drugih tijela radi prepoznavanja, procjene i smanjenja sigurnosnih rizika od značaja za nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske
(2) „kriza“ podrazumijeva događaj ili stanje koje ugrožava nacionalnu sigurnost, zdravlje i živote građana, značajno narušava okoliš ili uzrokuje značajnu gospodarsku štetu, a odgovor na takav događaj ili stanje zahtjeva koordiniranu akciju više tijela te usklađenu primjenu mjera iz nadležnosti tih tijela
(3) „rizik“ podrazumijeva mogućnost ili potencijal nastanka negativnih posljedica po nacionalnu sigurnost, a određuje se na temelju procjene vjerojatnosti nastanka štetnog događaja i mogućih štetnih posljedica
(4) „prijetnja“ je događaj, proces ili djelovanje kojim se može ili namjerava ugroziti nacionalnu sigurnost odnosno onemogućiti ili otežati ostvarivanje postavljenih ciljeva.
Cilj Zakona Članak 4.
Cilj ovoga Zakona je:
osigurati racionalnu i učinkovitu, koordiniranu uporabu postojećih resursa radi smanjivanja ili uklanjanja sigurnosnih rizika od značaja za nacionalnu sigurnost
pružati potporu upravljanju u izvanrednim i kriznim stanjima koja ugrožavaju nacionalnu sigurnost, uključujući i krizna stanja upravljana na razini Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i/ili Europske unije
omogućiti sustavan, usklađen razvitak sposobnosti tijela iz sastava sustava domovinske sigurnosti
osigurati izradu strateških dokumenata od značaja za nacionalnu sigurnost, nadzor njihove provedbe te njihovo periodično ili aktualnim uvjetima sigurnosnog okruženja primjereno usklađivanje
osigurati jedinstvenu metodologiju praćenja rizika i prijetnji nacionalnoj sigurnosti te određivanje prioriteta u njihovom tretiranju
osigurati usklađenu provedbu propisa koji određuju mjere i postupke sigurnosne zaštite od značaja za nacionalnu sigurnost, a osobito zaštite kritičnih infrastruktura
omogućiti primjeren doprinos javnog i privatnog sektora te civilnog društva u zaštiti i jačanju nacionalne sigurnosti na svim razinama.
DIO DRUGI SASTAV I ZADAĆE SUSTAVA DOMOVINSKE SIGURNOSTI I UPRAVLJANJE SUSTAVOM DOMOVINSKE SIGURNOSTI
Sastav sustava domovinske sigurnosti Članak 5.
Sustav domovinske sigurnosti čine:
1. središnja tijela državne uprave nadležna za poslove obrane, unutarnje poslove, vanjske poslove, poslove civilne zaštite, financije i pravosuđe, uključujući i tijela iz njihova djelokruga te tijela sigurnosno-obavještajnog sustava Republike Hrvatske
2. središnja tijela državne uprave koja u svojem djelokrugu imaju kritične infrastrukture, uključujući i tijela iz njihova djelokruga koja mogu sudjelovati u aktivnostima procesa upravljanja sigurnosnim rizicima.
Druga tijela sustava domovinske sigurnosti Članak 6.
U okviru sustava domovinske sigurnosti mogu biti angažirane pravne osobe posebno važne za obranu, udruge građana, udruge proizašle iz Domovinskog rata, kao i druge pravne osobe koje zbog svojih općih i posebnih sposobnosti mogu biti potpora sustavu domovinske sigurnosti u provedbi aktivnosti i zadaća od značaja za nacionalnu sigurnost.
Vijeće za nacionalnu sigurnost Članak 7.
(1) Središnje tijelo sustava domovinske sigurnosti je Vijeće za nacionalnu sigurnost.
(2) Vijeće za nacionalnu sigurnost, kao tijelo ustrojeno u skladu s odredbama posebnog zakona, razmatra i procjenjuje sigurnosne prijetnje i rizike, razmatra pitanja iz djelokruga središnjih tijela državne uprave i drugih državnih tijela koja se odnose na nacionalnu sigurnost te donosi smjernice, odluke i zaključke o načinima zaštite i ostvarivanja interesa nacionalne sigurnosti.
Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti Članak 8.
(1) Tijelo za usklađivanje i koordiniranje rada sustava domovinske sigurnosti je Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti.
(2) Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti iz stavka 1. ovoga članka:
1. koordinira provedbu smjernica i zaključaka Vijeća za nacionalnu sigurnost u okviru svoje nadležnosti iz sustava domovinske sigurnosti u području upravljanja sigurnosnim rizicima te prevencije i upravljanja krizama
2. uz prethodnu suglasnost Vijeća za nacionalnu sigurnost, pokreće i koordinira izradu Strategije nacionalne sigurnosti ili ažuriranje Strategije nacionalne sigurnosti, u skladu s promjenama sigurnosnog okruženja te predlaže Vladi Republike Hrvatske nositelja izrade i usmjerava njegov rad
3. razmatra izvješća o stanju rizika i prijetnji koja izrađuju nadležna državna tijela
4. razmatra provedbu strateških i planskih dokumenata koji imaju utjecaj na sustav domovinske sigurnosti te daje preporuke državnim tijelima po pitanjima razvoja sposobnosti i djelovanja
5. razmatra prijedloge provedbenih dokumenata u definiranju, procjeni i tretiranju rizika
6. daje mišljenje o planovima razvitka sposobnosti odgovora na krize
7.predlaže i sudjeluje u provedbi vježbi odgovora na krize
8. daje preporuke mjera potrebnih za usklađivanje nacionalnih procedura i propisa s procedurama odgovora na krize Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije
9. na godišnjoj razini ili češće, prema potrebi, predlaže Vijeću za nacionalnu sigurnost raspravu o sigurnosnim prijetnjama i procjeni nacionalnih sigurnosnih rizika te predlaže potrebne mjere
10. predlaže sudjelovanje tijela iz članka 6. ovoga Zakona u aktivnostima i zadaćama procesa upravljanja sigurnosnim rizicima.
Način odgovora na krize Članak 9.
U slučaju narastajuće krize ili iznenadne krize Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti predlaže Vladi Republike Hrvatske proglašenje krize, način odgovora na krizu te ovisno o vrsti krize formiranje stožera za upravljanje krizom i formiranje kriznih stožera u državnim tijelima koja su uključena u potporu upravljanju krizom.
Angažiranje Oružanih snaga Republike Hrvatske Članak 10.
U slučaju potrebe angažiranja Oružanih snaga Republike Hrvatske u odgovoru na krize u skladu s odredbama ovoga Zakona, odluka se donosi na način propisan Zakonom o obrani.
Sastav Koordinaciju za sustav domovinske sigurnosti Članak 11.
(1) Koordinaciju za sustav domovinske sigurnosti čine: potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, kao predsjednik Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti; savjetnik Predsjednika Republike Hrvatske zadužen za nacionalnu sigurnost; čelnici središnjih tijela državne uprave nadležni za unutarnje poslove, obranu, vanjske poslove, hrvatske branitelje, financije, pravosuđe; načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske; glavni ravnatelj policije; ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje; predstojnik Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost; ravnatelj Sigurnosno-obavještajne agencije, ravnatelj Vojne sigurnosno-obavještajne agencije, ravnatelj Zavoda za sigurnost informacijskih sustava i ravnatelj Operativno-tehničkog centra za nadzor telekomunikacija.
(2) U sastav Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti mogu, po potrebi, biti uključeni i čelnici središnjih tijela državne uprave iz članka 5. podstavka 2. ovoga Zakona.
Sjednice Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti Članak 12.
(1) Sjednice Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti saziva i pitanja o kojima će se raspravljati i odlučivati utvrđuje predsjednik Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti.
(2) Sjednicom Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti predsjeda predsjednik Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti, a u slučaju njegove odsutnosti osoba koju on ovlasti.
(3) Pitanja o kojima će se raspravljati na sjednici Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti mogu predložiti i članovi Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti.
(4) Na sjednici Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti po potrebi i pozivu predsjednika Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti mogu sudjelovati i predstavnici drugih tijela nadležnih za područja o kojima se raspravlja.
Rad Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti Članak 13.
(1) Za potrebe provedbe pojedinih odluka Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti, Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti može organizirati stalne ili privremene radne skupine.
(2) Sjednice Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti održavaju se jedanput na mjesec, a po potrebi i češće.
(3) Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti o zaključcima sa sjednice Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti izvješćuje Predsjednika Republike Hrvatske, predsjednika Vlade Republike Hrvatske i predsjednika Hrvatskoga sabora, a jedanput godišnje dostavlja im izvješće o radu.
(4) Organizacijska i administrativna pitanja funkcioniranja Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti uređuju se Poslovnikom o radu Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti.
Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost Članak 14.
(1) Uz zadaće definirane posebnim zakonom, Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost pruža i administrativnu potporu radu Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti.
(2) U vezi s potporom iz stavka 1. ovoga članka, Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost pribavlja potrebne podatke od tijela nadležnih za pojedina područja od interesa za rad Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti.
Članak 15.
Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost u suradnji sa središnjim tijelima državne uprave izrađuje procjene stanja sigurnosti i pruža stručnu potporu pri izradi strateških dokumenata iz područja nacionalne sigurnosti i sustava domovinske sigurnosti te o aktivnostima u tom području izvješćuje Vijeće za nacionalnu sigurnost u skladu s odredbama posebnoga zakona i ovoga Zakona i Koordinaciju za sustav domovinske sigurnosti.
Članak 16.
Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost sudjeluje u izradi općih ili posebnih analiza i prosudbi stanja rizika i prijetnji, uključivo pri procjeni prijetnji nacionalnoj sigurnosti i određivanju prioriteta u tom području te u okviru toga ostvaruje suradnju s nadležnim tijelima koja mogu dati potreban doprinos.
DIO TREĆI FINANCIRANJE
Članak 17.
(1) Sredstva za provedbu ovoga Zakona osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske.
(2) U slučajevima kriza Vlada Republike Hrvatske je ovlaštena izvršiti potrebnu preraspodjelu financijskih sredstava u državnom proračunu Republike Hrvatske.
DIO ČETVRTI PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Plan standardnih operativni postupaka Članak 18.
Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijet će dinamički plan izrade standardnih operativnih postupaka i planova koji se odnose na upravljanje registriranim sigurnosnim rizicima od značaja za nacionalnu sigurnost i na upravljanje krizom.
Poslovnik o radu Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti Članak 19.
Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijet će Poslovnik o radu Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti.
Stupanje na snagu Članak 20.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1. Ovim Zakonom se formalno uspostavlja sustav domovinske sigurnosti u koji se uključuju postojeća tijela koja stalno ili povremeno obavljaju zadaće iz okvira procesa upravljanja sigurnosnim rizicima od značaja za nacionalnu sigurnost, uključujući i djelovanje u krizama. Uspostava sustava koji će omogućiti s najviše razine usklađivanu i koordiniranu uporabu i djelovanje tih tijela, u skladu s njihovim sposobnostima od značaja za nacionalnu sigurnost, osigurat će optimalno i učinkovito korištenje raspoloživih resursa te razvitak sposobnosti primjeren potrebama provedbe aktivnosti i zadaća iz okvira procesa upravljanja sigurnosnim rizicima i djelovanja u krizama.
Uz članak 2. Ovim člankom se kao sastavnice sustava domovinske sigurnosti definiraju državna i druga tijela, čije su nadležnosti i zadaće, uključujući i nadležnosti upravljanja definirane zakonima, kako onima kojima su ta tijela utemeljena tako i drugim zakonima i podzakonskim propisima koji pobliže reguliraju njihov djelokrug i nadležnosti upravljanja. Intencija ovoga Zakona je da se ne mijenjaju nadležnosti tijela koja su sastavni dio sustava domovinske sigurnosti, tako da ovaj Zakon ne utječe na zakone i druge propise koji određuju njihov djelokrug i nadležnosti, a ne utječe ni na postojeće nadležnosti upravljanja tim tijelima. To podrazumijeva, da se usklađivanje i koordinacija rada svakog od tijela iz sustava domovinske sigurnosti, ostvaruje posredstvom tijela koje ima definiranu nadležnost upravljanja tim tijelom.
Uz članak 3. Ovim člankom se definira sustav domovinske sigurnosti, kao sustav koji omogućava usklađeno i koordinirano djelovanje svih sastavnica, čije djelovanje je od značaja za nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske. Sustav domovinske sigurnosti ukazuje na potrebu i namjeru, da u ostvarivanje ciljeva nacionalne sigurnosti, definiranih Strategijom nacionalne sigurnosti, budu uključeni svi subjekti društva i države, koji raspolažu potrebnim sposobnostima i koji imaju pravo i obvezu dati svoj doprinos jačanju nacionalne sigurnosti. Definira se i značenje pojmova kriza, rizik i prijetnja, kako ih treba razumjeti u smislu ovoga Zakona.
Uz članak 4. Ovim člankom određeni su ciljevi koji se žele ostvariti uspostavom sustava domovinske sigurnosti i njihova operacionalizacija trajna je zadaća Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti.
Uz članak 5. Ovim člankom određuju se središnja tijela državne uprave koja su sastavni dio sustava domovinske sigurnosti. Kao sastavni dio sustava domovinske sigurnosti podrazumijevaju se i tijela iz stručne nadležnosti tih središnjih tijela. Kao sastavni dio sustava domovinske sigurnosti definirana su središnja tijela državne uprave koja u svojoj nadležnosti imaju kritične infrastrukture. Stavak 2. odnosi se i na tijela iz stručne nadležnosti središnjih tijela državne uprave, kao što su agencije, zavodi, instituti, centri, službe i slično, koja zbog svojih specifičnih sposobnosti mogu biti od značaja za nacionalnu sigurnost i za rad sustava domovinske sigurnosti.
Uz članak 6. Ovim člankom određuje se da u okviru sustava domovinske sigurnosti mogu po potrebi, biti angažirane pravne osobe posebno važne za obranu, udruge građana, udruge proizašle iz Domovinskog rata, kao i druge pravne osobe, koje zbog svojih specifičnih sposobnosti mogu dati doprinos u izvršavanju zadaća od značaja za nacionalnu sigurnost, ili biti potpora sustavu domovinske sigurnosti u provedbi aktivnosti i zadaća od značaja za nacionalnu sigurnost.
Uz članak 7. Ovim se člankom definira Vijeće za nacionalnu sigurnost kao središnje tijelo sustava domovinske sigurnosti, čije su nadležnosti u odnosu na sigurnosno – obavještajni sustav definirane Zakonom o sigurnosno – obavještajnom sustavu Republike Hrvatske, a na adekvatan način primjenjuju se i u odnosu na sustav domovinske sigurnosti.
Uz članak 8. Ovim člankom definiraju se nadležnosti Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti. Svoje zaključke i odluke po pitanju rada, djelovanja i razvitka sposobnosti tijela iz sastava sustava domovinske sigurnosti, a u vezi s ostvarivanjem ciljeva iz ovoga Zakona, Koordinacija ostvaruje posredstvom nadležnog središnjeg tijela državne uprave odnosno Vlade Republike Hrvatske i Vijeća za nacionalnu sigurnost.
Uz članak 9. Ovim člankom propisuje se da u slučaju narastajuće krize ili iznenadne krize Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti predlaže Vladi Republike Hrvatske proglašenje krize, način odgovora na krizu te ovisno o vrsti krize predlaže formiranje stožera za upravljanje krizom i formiranje kriznih stožera u državnim tijelima koja su uključena u potporu upravljanju krizom.
Uz članak 10. Ovim člankom propisuje se da u slučaju potrebe angažiranja Oružanih snaga Republike Hrvatske u odgovoru na krizu odluka o njihovom angažiranju mora se donijeti u skladu s odredbama Zakona o obrani.
Uz članak 11. Ovim člankom određuje se sastav Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti. Stavkom 2. ovoga članka omogućava se, u slučaju potrebe, proširivanje sastava Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti.
Uz članak 12. Ovim člankom uređuju se pitanja koja omogućavaju sazivanje i održavanje sjednica Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti.
Uz članak 13. Ovim se člankom propisuje mogućnost da Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti formira radne skupine koje će, ako je to potrebno, pripremiti potrebne podloge za operacionalizaciju odluka Koordinacije koje su u funkciji ostvarivanja ciljeva iz ovoga Zakona. Sjednice Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti održavaju se jedanput na mjesec, a po potrebi i češće. Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti o zaključcima sa sjednice Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti izvješćuje Predsjednika Republike Hrvatske, predsjednika Vlade Republike Hrvatske i predsjednika Hrvatskoga sabora, a jedanput godišnje dostavlja im izvješće o radu. Organizacijska i administrativna pitanja funkcioniranja Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti uređuju se Poslovnikom o radu Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti.
Uz članak 14. Ovim člankom se određuje, da Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost, uz nadležnosti i zadaće definirane Zakonom o sigurnosno – obavještajnom sustavu Republike Hrvatske, pruža i administrativnu potporu radu Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti. U vezi s tom zadaćom regulirano je, da Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost pribavlja potrebne podatke od tijela iz sastava sustava domovinske sigurnosti nadležnih za pojedina područja od interesa za rad Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti.
Uz članak 15. Ovim člankom definira se da Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost u suradnji sa središnjim tijelima državne uprave izrađuje procjene stanja sigurnosti i pruža stručnu potporu pri izradi strateških dokumenata iz područja nacionalne sigurnosti i sustava domovinske sigurnosti te o aktivnostima u tom području izvješćuje Vijeće za nacionalnu sigurnost u skladu s odredbama Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske i ovoga Zakona i Koordinaciju za sustav domovinske sigurnosti.
Uz članak 16. Ovim člankom definira se da je Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost sudjeluje u izradi općih ili posebnih analiza i prosudbi stanja rizika i prijetnji, uključivo pri procjeni prijetnji nacionalnoj sigurnosti i određivanju prioriteta u tom području te u okviru toga ostvaruje suradnju s nadležnim tijelima koja mogu dati potreban doprinos.
Uz članak 17. Ovim se člankom propisuje, da se sredstva za provedbu ovoga Zakona osiguravaju u državnom proračunu Republike Hrvatske. U slučajevima kriza Vlada Republike Hrvatske je ovlaštena izvršiti potrebnu preraspodjelu financijskih sredstava u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Uz članak 18. Ovim se člankom određuje da će Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti dinamički plan izrade standardnih operativnih postupaka i planova koji se odnose na upravljanje registriranim sigurnosnim rizicima od značaja za nacionalnu sigurnost i na upravljanje krizom.
Uz članak 19. Ovim se člankom određuje da će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona Koordinacija za sustav domovinske sigurnost donijeti Poslovnik o radu Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti.
Uz članak 20. Ovim se člankom određuje stupanje na snagu ovoga Zakona u roku od osam dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
JAVNO SAVJETOVANJE O NACRTU PRIJEDLOGA ZAKONA O SUSTAVU DOMOVINSKE SIGURNOSTI
Zagreb, svibnja 2017.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA
Pri izradi ovoga Zakona polazilo se od promišljanja koja se odnose na recentne pristupe u upravljanju sigurnosnim rizicima od značaja za nacionalnu sigurnost.
Radi se o pristupima koji su primjereni i usklađeni s aktualnim i srednjoročno prosuđivanim značajkama relevantnih prijetnji i ugroza te s njima povezanim sigurnosnim rizicima.
Nacionalna sigurnost Republike Hrvatske prioritetni je nacionalni interes, čije ostvarivanje je nužan preduvjet za ostvarivanje i drugih nacionalnih interesa.
Suvremena društva i države, pa tako i Republika Hrvatska, suočena su sa širokim spektrom prijetnji i ugroza i s njima povezanim sigurnosnim rizicima, kako onih koje su rezultat namjernog, kompromitirajućeg djelovanja čovjeka ili raznovrsnih entiteta kojima upravlja čovjek, tako i onih koji su posljedica prirodnih pojava i procesa, socijalnih pojava i procesa, epidemija zaraznih bolesti te tehničko-tehnoloških incidenata.
Radi se o rizicima koji zahtijevaju sustavan i sveobuhvatan pristup u provedbi aktivnosti i zadaća iz okvira procesa upravljanja sigurnosnim rizicima od značaja za nacionalnu sigurnost. Takav pristup odnosi se na sve razine odlučivanja u društvu i državi.
Upravljanje sigurnošću realizira se na svim razinama društva i države, ali državna razina upravljanja nadležna je i odgovorna za stvaranje zakonskih uvjeta koji će omogućiti sustavan, kontinuiran i sveobuhvatan pristup u tom upravljanju.
Sustavan i sveobuhvatan pristup podrazumijeva da se sva raspoloživa, za sigurnost nadležna tijela, koja su od značaja za nacionalnu sigurnost, na odgovarajući način, stalno ili po potrebi, uključuju u provedbu aktivnosti i zadaća iz okvira procesa upravljanja sigurnosnim rizicima za koje raspolažu potrebnim sposobnostima.
Takav pristup zahtijeva i omogućava međusobno komplementarno i usklađeno djelovanje svih tijela uključenih u proces upravljanja sigurnosnim rizicima, kako bi se otklanjanje ili smanjivanje rizika na prihvatljivu razinu ostvarivalo učinkovito, uz racionalnu uporabu resursa.
Takvo djelovanje velikog broja tijela moguće je ostvariti uspostavom organiziranog i s državne razine upravljanog, usmjeravanog i koordiniranog sustava koji objedinjuje nadležna tijela koja mogu biti uključena u aktivnosti i zadaće iz okvira procesa upravljanja rizicima od značaja za nacionalnu sigurnost.
Često se zanemaruje činjenica, da i druga tijela, na svim razinama društva i države, mogu biti, stalno ili po potrebi, uključena u aktivnosti iz okvira procesa upravljanja sigurnosnim rizicima odnosno da pristup nacionalnoj sigurnosti mora biti inkluzivan i da skrb za nacionalnu sigurnost nije isključivo nadležnost samo tradicionalno poimanih sigurnosnih struktura.
Takva percepcija nacionalne sigurnosti ograničena je na tradicionalno poimanje nacionalne sigurnosti, koje je usmjereno na smanjenje rizika povezanih s ugrozama čiji je nositelj čovjek, ili bilo koji drugi entitet kojim upravlja čovjek, koje se odnose na ugrožavanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i Ustavom definiranog društvenog poretka i temeljnih vrijednosti društva, a ne i na smanjenje rizika od ugroza koje predstavljaju elementarne nepogode, prirodne pojave i procesi, tehničke i tehnološke velike nesreće i katastrofe, epidemije zaraznih bolesti, propuste u djelovanju ljudskog čimbenika i sl.
Nadalje, takva percepcija dovodi do toga, da se stručne strukture sustava nacionalne sigurnosti orijentiraju poglavito na sigurnosnu potporu državnoj i međunarodnoj razini, a zapostavljaju potporu skupnoj/kolektivnoj, korporativnoj i individualnoj razini.
Pri tome u potpori prevladava fragmentirani, individualni pristup pojedinih sustava i tijela, a izostaje njihova nužna suradnja u djelovanju i integracija rezultata njihova rada.
Fragmentirani sustav potpuno je neprimjeren upravljanju u žurnim i kriznim stanjima, osobito kada se uzme u obzir da se suvremene krize, odražavaju na više područja istovremeno, neovisno o tome u kojem području je uzrok krize, a vrijeme krize ne smije biti vrijeme kad se promišlja kako uskladiti postupanja većeg broja sudionika.
U Republici Hrvatskoj postoje tijela koja u skladu sa svojim nadležnostima, već jesu, ili mogu na prikladan način biti uključena u određene aktivnosti i zadaće iz okvira procesa upravljanja rizicima od značaja za nacionalnu sigurnost.
Dinamika promjena sigurnosnog okruženja, postojećih prijetnji, ugroza i rizika, ali i pojava novih oblika i nositelja prijetnji te rizika u odnosu na koje je potreban sustavan i pravovremeno anticipiran razvitak odgovarajućih sposobnosti, nameće i potrebu učinkovitog usmjeravanja i usklađivanja rada cjelokupnog sustava.
Imajući u vidu navedeno, Zakonom o sustavu domovinske sigurnosti potrebno je uspostaviti sustav domovinske sigurnosti, kao okvir za funkcionalno integriranje te usmjeravanje i usklađivanje djelovanja postojećih sustava i tijela za provedbu aktivnosti i zadaća iz okvira procesa upravljanja rizicima od značaja za nacionalnu sigurnost.
Potrebno je ovim Zakonom Vijeće za nacionalnu sigurnost prepoznati kao tijelo koje usmjerava rad sustava domovinske sigurnosti te zadržava funkciju kakvu i do sada ima, a nadležnosti mu se uređuju u skladu s potrebom usmjeravanja rada sustava domovinske sigurnosti.
Donošenjem ovoga Zakona postići će se da sustav domovinske sigurnosti omogući optimalnu integraciju funkcija, aktivnosti i zadaća tijela, koja u skladu sa svojim nadležnostima sudjeluju u aktivnostima i zadaćama procesa upravljanja sigurnosnim rizicima, od istraživanja prijetnji i procjene rizika, do preventivnih mjera sigurnosne zaštite i odgovora u slučaju realizacije štetnog događaja, uključujući i aktivnosti i zadaće procesa upravljanja u kriznim stanjima.
Ovim Zakonom osigurat će se nužne pretpostavke za usmjeravanje i usklađivanje djelovanja tijela sustava domovinske sigurnosti, u svim uvjetima i sa svih aspekata upravljanja sigurnosnim rizicima, uključivo i u kriznim stanjima.
Omogućit će se usklađeno i optimalno usmjeravanje proračunskih sredstava, kako bi se otklonile mogućnosti neracionalnog dupliranja kapaciteta i neracionalnosti u opremanju radi razvoja potrebnih sposobnosti sustava domovinske sigurnosti.
Osigurat će se pretpostavke, da se u rad sustava domovinske sigurnosti mogu po potrebi i na prikladan način funkcionalno uključiti svi kapaciteti društva i države, koji raspolažu sposobnostima od značaja za pojedina područja sigurnosti kojih nema u okviru tijela iz sustava domovinske sigurnosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA O SUSTAVU DOMOVINSKE SIGURNOSTI, S OBRAZLOŽENJEM
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
ZAKON O SUSTAVU DOMOVINSKE SIGURNOSTI
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
DIO PRVI
TEMELJNE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Predmet Zakona
Članak 1.
(1) Ovim Zakonom se radi sustavnog i usklađenog djelovanja u području upravljanja sigurnosnim rizicima od značaja za nacionalnu sigurnost, kao i djelovanja u krizama uspostavlja sustav domovinske sigurnosti.
(2) Ovim Zakonom definira se usklađivanje i koordinacija rada tijela iz sastava sustava domovinske sigurnosti, uključujući i usmjeravanje i usklađivanje razvitka sposobnosti tih tijela potrebnih za provedbu aktivnosti i zadaća iz okvira procesa upravljanja sigurnosnim rizicima i djelovanja u krizama.
(3) Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Odnos prema drugim propisima
Članak 2.
(1) Ovim Zakonom ne mijenjaju se nadležnosti tijela iz sastava sustava domovinske sigurnosti, propisane zakonima kojima su ta tijela osnovana.
(2) Ovaj Zakon ne utječe na propise koji uređuju nadležnosti tijela iz sastava sustava domovinske sigurnosti kojima su ta tijela osnovana, kao ni na druge propise koji se odnose na nadležnosti tih tijela.
(3) Odredbe ovoga Zakona ne utječu na odredbe posebnih propisa kojima se uređuje rad Vijeća za nacionalnu sigurnost, Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost i drugih tijela sigurnosno – obavještajnog sustava Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Pojmovi
Članak 3.
U smislu ovoga Zakona izraz:
(1) „sustav domovinske sigurnosti“ podrazumijeva koordinirano djelovanje, razvitak sposobnosti i potencijala javne sigurnosti, obrane, sigurnosno-obavještajnog sustava, vanjskih poslova i gospodarstva te drugih tijela radi prepoznavanja, procjene i smanjenja sigurnosnih rizika od značaja za nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske
(2) „kriza“ podrazumijeva događaj ili stanje koje ugrožava nacionalnu sigurnost, zdravlje i živote građana, značajno narušava okoliš ili uzrokuje značajnu gospodarsku štetu, a odgovor na takav događaj ili stanje zahtjeva koordiniranu akciju više tijela te usklađenu primjenu mjera iz nadležnosti tih tijela
(3) „rizik“ podrazumijeva mogućnost ili potencijal nastanka negativnih posljedica po nacionalnu sigurnost, a određuje se na temelju procjene vjerojatnosti nastanka štetnog događaja i mogućih štetnih posljedica
(4) „prijetnja“ je događaj, proces ili djelovanje kojim se može ili namjerava ugroziti nacionalnu sigurnost odnosno onemogućiti ili otežati ostvarivanje postavljenih ciljeva.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Cilj Zakona
Članak 4.
Cilj ovoga Zakona je:
osigurati racionalnu i učinkovitu, koordiniranu uporabu postojećih resursa radi smanjivanja ili uklanjanja sigurnosnih rizika od značaja za nacionalnu sigurnost
pružati potporu upravljanju u izvanrednim i kriznim stanjima koja ugrožavaju nacionalnu sigurnost, uključujući i krizna stanja upravljana na razini Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i/ili Europske unije
omogućiti sustavan, usklađen razvitak sposobnosti tijela iz sastava sustava domovinske sigurnosti
osigurati izradu strateških dokumenata od značaja za nacionalnu sigurnost, nadzor njihove provedbe te njihovo periodično ili aktualnim uvjetima sigurnosnog okruženja primjereno usklađivanje
osigurati jedinstvenu metodologiju praćenja rizika i prijetnji nacionalnoj sigurnosti te određivanje prioriteta u njihovom tretiranju
osigurati usklađenu provedbu propisa koji određuju mjere i postupke sigurnosne zaštite od značaja za nacionalnu sigurnost, a osobito zaštite kritičnih infrastruktura
omogućiti primjeren doprinos javnog i privatnog sektora te civilnog društva u zaštiti i jačanju nacionalne sigurnosti na svim razinama.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
DIO DRUGI
SASTAV I ZADAĆE SUSTAVA DOMOVINSKE SIGURNOSTI I UPRAVLJANJE SUSTAVOM DOMOVINSKE SIGURNOSTI
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Sastav sustava domovinske sigurnosti
Članak 5.
Sustav domovinske sigurnosti čine:
1. središnja tijela državne uprave nadležna za poslove obrane, unutarnje poslove, vanjske poslove, poslove civilne zaštite, financije i pravosuđe, uključujući i tijela iz njihova djelokruga te tijela sigurnosno-obavještajnog sustava Republike Hrvatske
2. središnja tijela državne uprave koja u svojem djelokrugu imaju kritične infrastrukture, uključujući i tijela iz njihova djelokruga koja mogu sudjelovati u aktivnostima procesa upravljanja sigurnosnim rizicima.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Druga tijela sustava domovinske sigurnosti
Članak 6.
U okviru sustava domovinske sigurnosti mogu biti angažirane pravne osobe posebno važne za obranu, udruge građana, udruge proizašle iz Domovinskog rata, kao i druge pravne osobe koje zbog svojih općih i posebnih sposobnosti mogu biti potpora sustavu domovinske sigurnosti u provedbi aktivnosti i zadaća od značaja za nacionalnu sigurnost.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Vijeće za nacionalnu sigurnost
Članak 7.
(1) Središnje tijelo sustava domovinske sigurnosti je Vijeće za nacionalnu sigurnost.
(2) Vijeće za nacionalnu sigurnost, kao tijelo ustrojeno u skladu s odredbama posebnog zakona, razmatra i procjenjuje sigurnosne prijetnje i rizike, razmatra pitanja iz djelokruga središnjih tijela državne uprave i drugih državnih tijela koja se odnose na nacionalnu sigurnost te donosi smjernice, odluke i zaključke o načinima zaštite i ostvarivanja interesa nacionalne sigurnosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti
Članak 8.
(1) Tijelo za usklađivanje i koordiniranje rada sustava domovinske sigurnosti je Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti.
(2) Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti iz stavka 1. ovoga članka:
1. koordinira provedbu smjernica i zaključaka Vijeća za nacionalnu sigurnost u okviru svoje nadležnosti iz sustava domovinske sigurnosti u području upravljanja sigurnosnim rizicima te prevencije i upravljanja krizama
2. uz prethodnu suglasnost Vijeća za nacionalnu sigurnost, pokreće i koordinira izradu Strategije nacionalne sigurnosti ili ažuriranje Strategije nacionalne sigurnosti, u skladu s promjenama sigurnosnog okruženja te predlaže Vladi Republike Hrvatske nositelja izrade i usmjerava njegov rad
3. razmatra izvješća o stanju rizika i prijetnji koja izrađuju nadležna državna tijela
4. razmatra provedbu strateških i planskih dokumenata koji imaju utjecaj na sustav domovinske sigurnosti te daje preporuke državnim tijelima po pitanjima razvoja sposobnosti i djelovanja
5. razmatra prijedloge provedbenih dokumenata u definiranju, procjeni i tretiranju rizika
6. daje mišljenje o planovima razvitka sposobnosti odgovora na krize
7. predlaže i sudjeluje u provedbi vježbi odgovora na krize
8. daje preporuke mjera potrebnih za usklađivanje nacionalnih procedura i propisa s procedurama odgovora na krize Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije
9. na godišnjoj razini ili češće, prema potrebi, predlaže Vijeću za nacionalnu sigurnost raspravu o sigurnosnim prijetnjama i procjeni nacionalnih sigurnosnih rizika te predlaže potrebne mjere
10. predlaže sudjelovanje tijela iz članka 6. ovoga Zakona u aktivnostima i zadaćama procesa upravljanja sigurnosnim rizicima.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Način odgovora na krize
Članak 9.
U slučaju narastajuće krize ili iznenadne krize Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti predlaže Vladi Republike Hrvatske proglašenje krize, način odgovora na krizu te ovisno o vrsti krize formiranje stožera za upravljanje krizom i formiranje kriznih stožera u državnim tijelima koja su uključena u potporu upravljanju krizom.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Angažiranje Oružanih snaga Republike Hrvatske
Članak 10.
U slučaju potrebe angažiranja Oružanih snaga Republike Hrvatske u odgovoru na krize u skladu s odredbama ovoga Zakona, odluka se donosi na način propisan Zakonom o obrani.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Sastav Koordinaciju za sustav domovinske sigurnosti
Članak 11.
(1) Koordinaciju za sustav domovinske sigurnosti čine: potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, kao predsjednik Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti; savjetnik Predsjednika Republike Hrvatske zadužen za nacionalnu sigurnost; čelnici središnjih tijela državne uprave nadležni za unutarnje poslove, obranu, vanjske poslove, hrvatske branitelje, financije, pravosuđe; načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske; glavni ravnatelj policije; ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje; predstojnik Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost; ravnatelj Sigurnosno-obavještajne agencije, ravnatelj Vojne sigurnosno-obavještajne agencije, ravnatelj Zavoda za sigurnost informacijskih sustava i ravnatelj Operativno-tehničkog centra za nadzor telekomunikacija.
(2) U sastav Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti mogu, po potrebi, biti uključeni i čelnici središnjih tijela državne uprave iz članka 5. podstavka 2. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Sjednice Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti
Članak 12.
(1) Sjednice Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti saziva i pitanja o kojima će se raspravljati i odlučivati utvrđuje predsjednik Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti.
(2) Sjednicom Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti predsjeda predsjednik Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti, a u slučaju njegove odsutnosti osoba koju on ovlasti.
(3) Pitanja o kojima će se raspravljati na sjednici Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti mogu predložiti i članovi Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti.
(4) Na sjednici Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti po potrebi i pozivu predsjednika Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti mogu sudjelovati i predstavnici drugih tijela nadležnih za područja o kojima se raspravlja.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Rad Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti
Članak 13.
(1) Za potrebe provedbe pojedinih odluka Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti, Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti može organizirati stalne ili privremene radne skupine.
(2) Sjednice Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti održavaju se jedanput na mjesec, a po potrebi i češće.
(3) Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti o zaključcima sa sjednice Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti izvješćuje Predsjednika Republike Hrvatske, predsjednika Vlade Republike Hrvatske i predsjednika Hrvatskoga sabora, a jedanput godišnje dostavlja im izvješće o radu.
(4) Organizacijska i administrativna pitanja funkcioniranja Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti uređuju se Poslovnikom o radu Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost
Članak 14.
(1) Uz zadaće definirane posebnim zakonom, Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost pruža i administrativnu potporu radu Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti.
(2) U vezi s potporom iz stavka 1. ovoga članka, Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost pribavlja potrebne podatke od tijela nadležnih za pojedina područja od interesa za rad Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 15.
Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost u suradnji sa središnjim tijelima državne uprave izrađuje procjene stanja sigurnosti i pruža stručnu potporu pri izradi strateških dokumenata iz područja nacionalne sigurnosti i sustava domovinske sigurnosti te o aktivnostima u tom području izvješćuje Vijeće za nacionalnu sigurnost u skladu s odredbama posebnoga zakona i ovoga Zakona i Koordinaciju za sustav domovinske sigurnosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 16.
Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost sudjeluje u izradi općih ili posebnih analiza i prosudbi stanja rizika i prijetnji, uključivo pri procjeni prijetnji nacionalnoj sigurnosti i određivanju prioriteta u tom području te u okviru toga ostvaruje suradnju s nadležnim tijelima koja mogu dati potreban doprinos.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
DIO TREĆI
FINANCIRANJE
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Članak 17.
(1) Sredstva za provedbu ovoga Zakona osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske.
(2) U slučajevima kriza Vlada Republike Hrvatske je ovlaštena izvršiti potrebnu preraspodjelu financijskih sredstava u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
DIO ČETVRTI
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Plan standardnih operativni postupaka
Članak 18.
Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijet će dinamički plan izrade standardnih operativnih postupaka i planova koji se odnose na upravljanje registriranim sigurnosnim rizicima od značaja za nacionalnu sigurnost i na upravljanje krizom.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Poslovnik o radu Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti
Članak 19.
Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijet će Poslovnik o radu Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
Stupanje na snagu
Članak 20.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1. Ovim Zakonom se formalno uspostavlja sustav domovinske sigurnosti u koji se uključuju postojeća tijela koja stalno ili povremeno obavljaju zadaće iz okvira procesa upravljanja sigurnosnim rizicima od značaja za nacionalnu sigurnost, uključujući i djelovanje u krizama. Uspostava sustava koji će omogućiti s najviše razine usklađivanu i koordiniranu uporabu i djelovanje tih tijela, u skladu s njihovim sposobnostima od značaja za nacionalnu sigurnost, osigurat će optimalno i učinkovito korištenje raspoloživih resursa te razvitak sposobnosti primjeren potrebama provedbe aktivnosti i zadaća iz okvira procesa upravljanja sigurnosnim rizicima i djelovanja u krizama.
Uz članak 2. Ovim člankom se kao sastavnice sustava domovinske sigurnosti definiraju državna i druga tijela, čije su nadležnosti i zadaće, uključujući i nadležnosti upravljanja definirane zakonima, kako onima kojima su ta tijela utemeljena tako i drugim zakonima i podzakonskim propisima koji pobliže reguliraju njihov djelokrug i nadležnosti upravljanja. Intencija ovoga Zakona je da se ne mijenjaju nadležnosti tijela koja su sastavni dio sustava domovinske sigurnosti, tako da ovaj Zakon ne utječe na zakone i druge propise koji određuju njihov djelokrug i nadležnosti, a ne utječe ni na postojeće nadležnosti upravljanja tim tijelima. To podrazumijeva, da se usklađivanje i koordinacija rada svakog od tijela iz sustava domovinske sigurnosti, ostvaruje posredstvom tijela koje ima definiranu nadležnost upravljanja tim tijelom.
Uz članak 3. Ovim člankom se definira sustav domovinske sigurnosti, kao sustav koji omogućava usklađeno i koordinirano djelovanje svih sastavnica, čije djelovanje je od značaja za nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske. Sustav domovinske sigurnosti ukazuje na potrebu i namjeru, da u ostvarivanje ciljeva nacionalne sigurnosti, definiranih Strategijom nacionalne sigurnosti, budu uključeni svi subjekti društva i države, koji raspolažu potrebnim sposobnostima i koji imaju pravo i obvezu dati svoj doprinos jačanju nacionalne sigurnosti. Definira se i značenje pojmova kriza, rizik i prijetnja, kako ih treba razumjeti u smislu ovoga Zakona.
Uz članak 4. Ovim člankom određeni su ciljevi koji se žele ostvariti uspostavom sustava domovinske sigurnosti i njihova operacionalizacija trajna je zadaća Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti.
Uz članak 5. Ovim člankom određuju se središnja tijela državne uprave koja su sastavni dio sustava domovinske sigurnosti. Kao sastavni dio sustava domovinske sigurnosti podrazumijevaju se i tijela iz stručne nadležnosti tih središnjih tijela. Kao sastavni dio sustava domovinske sigurnosti definirana su središnja tijela državne uprave koja u svojoj nadležnosti imaju kritične infrastrukture. Stavak 2. odnosi se i na tijela iz stručne nadležnosti središnjih tijela državne uprave, kao što su agencije, zavodi, instituti, centri, službe i slično, koja zbog svojih specifičnih sposobnosti mogu biti od značaja za nacionalnu sigurnost i za rad sustava domovinske sigurnosti.
Uz članak 6. Ovim člankom određuje se da u okviru sustava domovinske sigurnosti mogu po potrebi, biti angažirane pravne osobe posebno važne za obranu, udruge građana, udruge proizašle iz Domovinskog rata, kao i druge pravne osobe, koje zbog svojih specifičnih sposobnosti mogu dati doprinos u izvršavanju zadaća od značaja za nacionalnu sigurnost, ili biti potpora sustavu domovinske sigurnosti u provedbi aktivnosti i zadaća od značaja za nacionalnu sigurnost.
Uz članak 7. Ovim se člankom definira Vijeće za nacionalnu sigurnost kao središnje tijelo sustava domovinske sigurnosti, čije su nadležnosti u odnosu na sigurnosno – obavještajni sustav definirane Zakonom o sigurnosno – obavještajnom sustavu Republike Hrvatske, a na adekvatan način primjenjuju se i u odnosu na sustav domovinske sigurnosti.
Uz članak 8. Ovim člankom definiraju se nadležnosti Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti. Svoje zaključke i odluke po pitanju rada, djelovanja i razvitka sposobnosti tijela iz sastava sustava domovinske sigurnosti, a u vezi s ostvarivanjem ciljeva iz ovoga Zakona, Koordinacija ostvaruje posredstvom nadležnog središnjeg tijela državne uprave odnosno Vlade Republike Hrvatske i Vijeća za nacionalnu sigurnost.
Uz članak 9. Ovim člankom propisuje se da u slučaju narastajuće krize ili iznenadne krize Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti predlaže Vladi Republike Hrvatske proglašenje krize, način odgovora na krizu te ovisno o vrsti krize predlaže formiranje stožera za upravljanje krizom i formiranje kriznih stožera u državnim tijelima koja su uključena u potporu upravljanju krizom.
Uz članak 10. Ovim člankom propisuje se da u slučaju potrebe angažiranja Oružanih snaga Republike Hrvatske u odgovoru na krizu odluka o njihovom angažiranju mora se donijeti u skladu s odredbama Zakona o obrani.
Uz članak 11. Ovim člankom određuje se sastav Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti. Stavkom 2. ovoga članka omogućava se, u slučaju potrebe, proširivanje sastava Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti.
Uz članak 12. Ovim člankom uređuju se pitanja koja omogućavaju sazivanje i održavanje sjednica Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti.
Uz članak 13. Ovim se člankom propisuje mogućnost da Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti formira radne skupine koje će, ako je to potrebno, pripremiti potrebne podloge za operacionalizaciju odluka Koordinacije koje su u funkciji ostvarivanja ciljeva iz ovoga Zakona. Sjednice Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti održavaju se jedanput na mjesec, a po potrebi i češće. Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti o zaključcima sa sjednice Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti izvješćuje Predsjednika Republike Hrvatske, predsjednika Vlade Republike Hrvatske i predsjednika Hrvatskoga sabora, a jedanput godišnje dostavlja im izvješće o radu. Organizacijska i administrativna pitanja funkcioniranja Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti uređuju se Poslovnikom o radu Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti.
Uz članak 14. Ovim člankom se određuje, da Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost, uz nadležnosti i zadaće definirane Zakonom o sigurnosno – obavještajnom sustavu Republike Hrvatske, pruža i administrativnu potporu radu Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti. U vezi s tom zadaćom regulirano je, da Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost pribavlja potrebne podatke od tijela iz sastava sustava domovinske sigurnosti nadležnih za pojedina područja od interesa za rad Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti.
Uz članak 15. Ovim člankom definira se da Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost u suradnji sa središnjim tijelima državne uprave izrađuje procjene stanja sigurnosti i pruža stručnu potporu pri izradi strateških dokumenata iz područja nacionalne sigurnosti i sustava domovinske sigurnosti te o aktivnostima u tom području izvješćuje Vijeće za nacionalnu sigurnost u skladu s odredbama Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske i ovoga Zakona i Koordinaciju za sustav domovinske sigurnosti.
Uz članak 16. Ovim člankom definira se da je Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost sudjeluje u izradi općih ili posebnih analiza i prosudbi stanja rizika i prijetnji, uključivo pri procjeni prijetnji nacionalnoj sigurnosti i određivanju prioriteta u tom području te u okviru toga ostvaruje suradnju s nadležnim tijelima koja mogu dati potreban doprinos.
Uz članak 17. Ovim se člankom propisuje, da se sredstva za provedbu ovoga Zakona osiguravaju u državnom proračunu Republike Hrvatske. U slučajevima kriza Vlada Republike Hrvatske je ovlaštena izvršiti potrebnu preraspodjelu financijskih sredstava u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Uz članak 18. Ovim se člankom određuje da će Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti dinamički plan izrade standardnih operativnih postupaka i planova koji se odnose na upravljanje registriranim sigurnosnim rizicima od značaja za nacionalnu sigurnost i na upravljanje krizom.
Uz članak 19. Ovim se člankom određuje da će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona Koordinacija za sustav domovinske sigurnost donijeti Poslovnik o radu Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti.
Uz članak 20. Ovim se člankom određuje stupanje na snagu ovoga Zakona u roku od osam dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
Komentirate u ime: Ministarstvo obrane