(1) Ovim Zakonom uređuje se organizacija upravljanja imovinom Republike Hrvatske kojom upravlja Ministarstvo državne imovine (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) i Centar za restrukturiranje i prodaju (u daljnjem tekstu: Centar).
(2) Ovim Zakonom uređuju se načela upravljanja državnom imovinom, dokumenti upravljanja državnom imovinom, način i uvjeti upravljanja dionicama i poslovnim udjelima koji čine državnu imovinu, način i uvjeti upravljanja nekretninama koje čine državnu imovinu, način i uvjeti upravljanja pokretninama koje čine državnu imovinu, djelokrug i ovlasti Ministarstva u upravljanju državnom imovinom te druga pitanja s tim u vezi.
(3) Ovim se Zakonom uređuje i ustrojstvo i rad Centra, njegov djelokrug i javne ovlasti te druga pitanja s tim u vezi.
Pojmovi
Članak 2.
(1) U smislu ovog Zakona, državna imovina predstavlja sva subjektivna građanska prava Republike Hrvatske koja imaju novčanu vrijednost i kojima upravlja Ministarstvo ili Centar, a osobito ona njezina prava koja se odnose na:
-dionice i udjele u trgovačkim društvima čiji je imatelj Republika Hrvatska, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje te Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka ako ih je stekla u postupku sanacije i privatizacije banaka
-osnivačka prava u pravnim osobama kojima je Republika Hrvatska osnivač
-građevinsko zemljište i građevine te njihove posebne dijelove na kojima je uspostavljeno vlasništvo, kao i drugo zemljište sukladno posebnim propisima
-kampovi, neovisno da li se nalaze u građevinskoj zoni, na poljoprivrednom zemljištu te u šumi ili na šumskom zemljištu
-pokretnine koje su povjerene na upravljanje Ministarstvu ili Centru.
(2) Zemljište koje je aktom nadležnog tijela izdvojeno iz poljoprivrednog zemljišta ili iz šume, šumskog zemljišta ili šumskogospodarske osnove, ne smatra se državnom imovinom u smislu ovog Zaklona, osim ako se ne radi o zemljištu iz članka 30. stavka 3. ovog Zakona.
(3) Sporazumom između Ministarstva i drugih tijela korisnika državnog proračuna Republike Hrvatske može se upravljanje državnom imovinom iz stavka 1. ovog članka prenijeti s tog tijela na Ministarstvo ili s Ministarstva na to tijelo.
(4) Ovaj Zakon ne primjenjuje se na imovinu Republike Hrvatske kojom, prema posebnim propisima, upravljaju druga tijela Republike Hrvatske ili pravne osobe u kojima je ona član ili osnivač.
(5) Državna imovina su osnivačka prava u pravnim osobama kojima je Republike Hrvatska osnivač. Imovina pravnih osoba kojima je osnivač Republika Hrvatska, nije državna imovina u smislu ovog Zakona, kojom upravlja Ministarstvo. Navedenom imovinom upravljaju te pravne osobe.
Članak 3.
(1) Upravljanje državnom imovinom u smislu ovog Zakona podrazumijeva vršenje svih vlasničkih ovlasti i preuzimanje svih vlasničkih obveza za državnu imovinu, sklapanje pravnih poslova građanskog i imovinskog prava čija je posljedica prijenos, otuđenje ili ograničenje prava vlasništva Republike Hrvatske u korist druge pravne ili fizičke osobe na državnoj imovini te poduzimanje svih radnji u vezi s državnom imovinom s pažnjom dobrog gospodara i načelima upravljanja državnom imovinom radi uređenja pravnih odnosa na državnoj imovini.
(2) Raspolaganje državnom imovinom u smislu ovog Zakona podrazumijeva sklapanje pravnih poslova građanskog i imovinskog prava čija je posljedica prijenos, otuđenje ili ograničenje prava vlasništva Republike Hrvatske u korist druge pravne ili fizičke osobe kao što su prodaja, darovanje, osnivanje prava građenja, osnivanje prava služnosti, zakup, najam, razvrgnuće suvlasničkih zajednica, osnivanje prava zaloga na državnoj imovini i drugo te davanje na uporabu državne imovine .
(3) Raspolaganje može biti s naknadom i bez naknade.
(4) Uporaba državne imovine u smislu ovog Zakona podrazumijeva korištenje državne imovine s vršenjem svih vlasničkih ovlasti i preuzimanjem svih vlasničkih obveza za državnu imovinu koja se upotrebljava bez prava raspolaganja državnom imovinom.
Članak 4.
(1) Na stjecanje imovinskih prava Republike Hrvatske te na upravljanje s njima primjenjuju se opći propisi građanskog prava.
(2) Odredbe ovoga Zakona nemaju učinak u odnosu na ovlaštenje Vlade Republike Hrvatske glede donošenja bilo koje posebne odluke koja se odnosi na upravljanje državnom imovinom.
Članak 5.
Ministarstvo upravlja državnom imovinom iz članka 2. ovog Zakona ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno.
Članak 6.
Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva, donosi odluku o pravnim osobama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.
Oslobođenja od plaćanja poreza, komunalne naknade i drugih javnih davanja
Članak 7.
Republika Hrvatska je oslobođena plaćanja poreza na promet nekretnina, poreza na nekretnine, poreza na dobit i drugih poreza, komunalne naknade, komunalnog doprinosa te drugih javnih davanja u odnosu na državnu imovinu
Članak 8.
Vlada Republike Hrvatske može, na prijedlog Ministarstva, donijeti odluku o osnivanju trgovačkog društva ili druge prave osobe radi upravljanja dijelom državne imovine.
II. NAČELA UPRAVLJANJA DRŽAVNOM IMOVINOM
Članak 9.
Državnom imovinom upravlja se učinkovito te sukladno načelima javnosti, ekonomičnosti i zakonitosti.
Načelo javnosti
Članak 10.
Načelo javnosti upravljanja državnom imovinom osigurava se propisivanjem preglednih pravila i kriterija upravljanja državnom imovinom u propisima i drugim aktima koji se donose na temelju ovoga Zakona te njihovom javnom objavom, određivanjem ciljeva upravljanja državnom imovinom u Strategiji upravljanja državnom imovinom i Godišnjem planu upravljanja državnom imovinom, redovitim upoznavanjem javnosti s aktivnostima tijela koja upravljaju državnom imovinom i javnom objavom najvažnijih odluka o upravljanju državnom imovinom.
Načelo ekonomičnosti
Članak 11.
Državnom imovinom upravlja se sukladno načelu ekonomičnosti radi ostvarivanja gospodarskih, infrastrukturnih, socijalnih i drugih javnih ciljeva Republike Hrvatske.
Načelo zakonitosti
Članak 12.
Državnom imovinom upravlja se uz poštivanje svih zakonskih propisa i propisanih procedura.
III. DOKUMENTI UPRAVLJANJA DRŽAVNOM IMOVINOM
Strategija upravljanja državnom imovinom
Članak 13.
(1) Hrvatski sabor donosi Strategiju upravljanja državnom imovinom (u daljnjem tekstu: Strategija) na prijedlog Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 8 godina.
(2) Strategija određuje srednjoročne ciljeve i smjernice upravljanja državnom imovinom uvažavajući gospodarske i razvojne interese Republike Hrvatske.
(3) Nacrt prijedloga Strategije utvrđuje Ministarstvo kao stručni nositelj izrade Strategije u suradnji s drugim ministarstvima i po potrebi s drugim tijelima.
(4) Strategija se objavljuje u „Narodnim novinama“.
Godišnji plan upravljanja državnom imovinom
Članak 14.
(1) Godišnji plan upravljanja državnom imovinom donosi Vlada Republike Hrvatske na temelju Strategije.
(2) Godišnji plan upravljanja državnom imovinom za slijedeću godinu donosi se najkasnije do 31. listopada tekuće godine.
(3) Nacrt prijedloga Godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom utvrđuje Ministarstvo kao stručni nositelj izrade Godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom u suradnji s drugim ministarstvima i po potrebi s drugim tijelima.
(4) Godišnji plan upravljanja državnom imovinom se objavljuje u „Narodnim novinama“.
Izvješće o provedbi Strategije i Godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom
Članak 15.
(1) Najmanje jednom godišnje Vlada Republike Hrvatske podnosi Hrvatskom saboru Izvješće o provedbi Strategije i Godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom.
(2) Vlada Republike Hrvatske podnosi Izvješće iz stavka 1. ovog članka Hrvatskom saboru najkasnije do 30. rujna tekuće godine za prethodnu godinu.
(3) Nacrt prijedloga Izvješće o provedbi Strategije i Godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom utvrđuje Ministarstvo kao stručni nositelj izrade Izvješća u suradnji s drugim ministarstvima i po potrebi s drugim tijelima.
IV. CENTAR ZA RESTRUKTURIRANJE I PRODAJU
Članak 16.
(1) Centar, osnovan Zakonom o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 94/13. i 18/16.) nastavlja s radom sukladno odredbama ovog Zakona.
(2) Centar je pravni sljednik Agencije za upravljanje državnom imovinom osnovane Zakonom o upravljanju državnom imovinom („Narodne novine“, br. 145/10. i 70/12.).
(3) Skraćeni naziv Centra je: CERP.
(4) Sjedište Centra je u Zagrebu.
(5) Centar se upisuje u sudski registar.
(6) Djelatnosti Centra su:
-upravljanje dionicama i udjelima, odnosno osnivačkim pravima, čiji je imatelj ili ovlaštenik Republika Hrvatska, ako se ta imovina odnosi na pravne osobe koje nisu od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku
-upravljanje dionicama i udjelima u trgovačkim društvima čiji su imatelji Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka ako ih je stekla u postupku sanacije i privatizacije banaka te ako upravljanje tom imovinom nije povjereno drugom tijelu posebnim zakonom
-restrukturiranje trgovačkih društva koja nisu utvrđena kao pravne osobe od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku
-stjecanje dionica i udjela
-Centar sudjeluje u postupcima predstečajne nagodbe sukladno odredbama propisa koji uređuje financijsko poslovanje i predstečajne nagodbi, u kojima isti ima pravni položaj zakonskog zastupnika državnog portfelja dionica i poslovnih udjela, neovisno o njegovu položaju vjerovnika
-prijenos dionica i udjela trgovačkih društva ovlaštenicima naknade za imovinu sukladno propisu koji uređuje naknadu za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine
-u ime Republike Hrvatske i drugih imatelja dionica i udjela kojima upravlja, Centar predlaže članove skupština, nadzornih odbora i uprava u trgovačkim društvima čijim dionicama i udjelima upravlja
-druge djelatnosti određene Statutom ili posebnim propisima.
(7) Centar kao javne ovlasti obavlja i sljedeće poslove:
-u upravnom postupku utvrđuje procijenjenu i neprocijenjenu imovinu u postupku pretvorbe i privatizacije društvenih poduzeća
-prenosi dionice bez naknade hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata i članovima obitelji smrtno stradaloga, odnosno zatočenog ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
-obavlja i druge poslove određene drugim zakonom.
Članak 17.
(1) Centar se financira iz vlastitih sredstava te sredstava pribavljenih iz drugih izvora.
(2) Prihodi od prodaje dionica i udjela u vlasništvu Republike Hrvatske, prihodi iz sredstava ostvarenih podjelom dobiti, odnosno ostatka stečajne ili likvidacijske mase društava čijih dionica i udjela je imatelj Republika Hrvatska, a kojima upravlja Centar je prihod državnog proračuna osim ako Vlada Republike Hrvatske ne donese posebnu odluku da ti prihodi pripadaju Centru.
(3) Sredstva iz drugih izvora smatraju se:
-naknade za prodaju dionica i udjela trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske, kojima upravlja Centar
-naknade za prodaju dionica i udjela čiji je imatelj Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, kojima upravlja Centar
-donacije, krediti, sredstva međunarodne pomoći, sredstva iz instrumenata programa i fondova Europske unije i druga sredstvima u skladu sa zakonom.
(4) Odluku o visini naknade od prodaje dionica i udjela iz stavka 3. ovog članka donosi Vlada Republike Hrvatske.
(5) Centar je oslobođen plaćanja poreza na promet nekretnina, poreza na nekretnine, poreza na dobit i drugih poreza, komunalne naknade te drugih javnih davanja u odnosu na imovinu kojom upravlja.
(6) Odluku o rasporedu viška prihoda nad rashodima Centra donosi Upravno vijeće Centra.
(7) Za obveze Centra odgovara Republika Hrvatska.
Članak 18.
Ravnatelj zastupa i predstavlja Centar, rukovodi njegovim radom te je u tu svrhu, sukladno ovome Zakonu i Statutu Centra, ovlašten donositi opće akte, odluke i sklapati pravne poslove, a osobito one koji se odnose na njegovu unutarnju organizaciju i radne odnose.
Članak 19.
(1) Ravnatelja, na prijedlog Upravnog vijeća, imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske.
(2) Za ravnatelja se može imenovati osoba koja je državljanin Republike Hrvatske i koja ima:
-preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, i
-najmanje deset godina radnog iskustva nakon završetka studija u stečenoj stručnoj spremi.
(3) Plaću ravnatelja Centra određuje Upravno vijeće sukladno propisima koji uređuju plaće u javnim službama.
Članak 20.
(1) Upravno vijeće:
-donosi statut Centra sukladno ovome Zakonu i druge akte sukladno Statutu
-određuje poslovnu adresu Centra
-donosi financijski plan Centra
-donosi odluku o višku prihoda nad rashodima
-predlaže dio Godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom kojom upravlja Centar i nadzire njegovu provedbu
-sklapa ugovor o radu s ravnateljem
-donosi odluke o upravljanju imovinom kojom upravlja Centar sukladno odredbama ovog Zakona i Statuta Centra,
-donosi odluke o restrukturiranju i troškovima restrukturiranja trgovačkih društava čijim dionicama i udjelima Centar upravlja
-obavlja nadzor nad poslovanjem Centra
-na prijedlog ravnatelja Centra, u ime Republike Hrvatske i drugih imatelja dionica i udjela kojima upravlja, predlaže članove skupština, nadzornih odbora i uprava u trgovačkim društvima čijim dionicama i udjelima upravlja Centar
-obavlja i druge poslove propisane ovim Zakonom i statutom Centra.
(2) Upravno vijeće Centra ima sedam članova i čine ga:
-ministar nadležan za državnu imovinu, predsjednik Upravnog vijeća
-predstavnik ministarstva nadležnog za financije
-predstavnik ministarstva nadležnog za gospodarstvo
-predstavnik ministarstva nadležnog za turizam
-predstavnik ministarstva nadležnog za more, promet i infrastrukturu
-predstavnik ministarstva nadležnog za poljoprivredu, i
-predstavnik ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša i energetiku.
(3) Predstavnici ministarstva iz stavka 2. ovog članka moraju biti u rangu državnog dužnosnika. Imenovanog predstavnika može u slučaju spriječenosti mijenjati drugi državni dužnosnik iz resornog ministarstva.
(4) Odluku o imenovanju i razrješenju članova Upravnog vijeća donosi Vlada Republike Hrvatske.
(5) Upravno vijeće donosi Poslovnik o svome radu kojim se uređuje način sazivanja sjednica Upravnog vijeća, održavanje sjednica Upravnog vijeća i način glasanja članova Upravnog vijeća.
Članak 21.
(1) Na pravni status radnika Centra primjenjuju se opći propisi o radu.
(2) Na plaće radnika Centra primjenjuju se propisi koji uređuju plaće u javnim službama.
Članak 22.
(1) Prije raspolaganja s imovinom Centra, državnom imovinom kojom raspolaže Centar kao i drugom imovinom kojom raspolaže Centar, Centar je dužan utvrditi procijenjenu vrijednosti navedene imovine.
(2) Procjenu tržišne vrijednosti imovine iz stavka 1. ovog članka kojom se namjerava raspolagati obavlja osoba koja je za to ovlaštena posebnim propisima i odlukom ravnatelja Centra, odnosno Upravnog vijeća Centra
(3) Procijenjena vrijednost imovine iz stavka 1. ovog članka je početna vrijednost prilikom prvog raspolaganja navedenom imovinom.
(4) Odluku o raspolaganju imovinom iz stavka 1. ovog članka, čija je procijenjena vrijednost niža ili jednaka novčanom iznosu od 1.000.000,00 kuna donosi ravnatelj Centra.
(5) U svim drugim slučajevima, odluku iz prethodnog stavka donosi Upravno vijeće Centra.
V. UPRAVLJANJE DIONICAMA I UDJELIMA PRAVNIH OSOBA
OD POSEBNOG INTERESA ZA REPUBLIKU HRVATSKU
Donošenje odluka upravljanju dionicama i udjelima pravnih osoba
od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku
Članak 23.
(1) Prije raspolaganja državnom imovinom u obliku dionica i udjela, izvršit će se procjena njihove tržišne vrijednosti neovisno o načinu i namjeri raspolaganja, osim ako se državna imovina u obliku dionica i udjela daje na uporabu.
(2) Procjenu tržišne vrijednosti državne imovine iz stavka 1. ovog članka s kojom se namjerava raspolagati obavlja osoba koja je za to ovlaštena posebnim propisima i odlukom ministra državne imovine.
(3) Procijenjena vrijednost imovine iz stavka 1. ovog članka je početna vrijednost prilikom prvog raspolaganja navedenom imovinom.
(4) Odluku o raspolaganju s dionicama i udjelima pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku čija je procijenjena vrijednost niža ili jednaka novčanom iznosu od 7.500.000,00 kuna donosi ministar državne imovine.
(5) U svim drugim slučajevima, odluku iz prethodnog stavka donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva.
(6) Odluku o davanju na uporabu dionica i udjela pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku uvijek donosi ministar državne imovine.
Članak 24.
(1) Ako se postupak prodaje ili drugog raspolaganja državnom imovinom u obliku dionica i udjela ponavlja jer u prvom postupku prodaje nije pristigla niti jedna valjana ponuda, početna cijena ili naknada može se sniziti u odnosu na istu iz prvog postupka prodaje do maksimalno 30% od procijenjene tržišne vrijednosti iz članka 22. stavak 3. i članka 23. stavka 3. ovog Zakona.
(2) Ako se postupak prodaje ili drugog raspolaganja državnom imovinom u obliku dionica i udjela ponavlja drugi put jer u prvom i u drugom postupku prodaje nije pristigla niti jedna valjana ponuda, početna cijena ili naknada može se sniziti u odnosu na istu iz drugog postupka prodaje do maksimalno 50% od procijenjene tržišne vrijednosti iz članka 22. stavak 3. i članka 23. stavka 3. ovog Zakona.
(3) Ako se postupak prodaje ili drugog raspolaganja državnom imovinom u obliku dionica i udjela i nakon njegova drugog ponavljanja dovrši bez uspjeha, navedenom državom imovinom neće se raspolagati prije ponovne procjene njezine tržišne vrijednosti koju ne može obaviti osoba koja ju već procjenjivala.
(4) Odluku o postotku sniženja početne cijene ili naknade u ponovljenim postupcima prodaje donosi ono tijelo koje je donijelo odluku o prvom postupku prodaje ili drugog raspolaganja.
Izbor predstavnika Republike Hrvatske u tijelima pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku
Članak 25.
(1) Odluku o predstavniku Republike Hrvatske u skupštini pravne osobe od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva uz suglasnost ministarstva u čijoj nadležnosti su djelatnosti kojima se pretežito bavi pravna osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.
(2) Odluku o prijedlogu kandidata za člana nadzornog odbora pravne osobe od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva uz suglasnost ministarstva u čijoj nadležnosti su djelatnosti kojima se pretežito bavi pravna osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.
(3) Odluku o prijedlogu kandidata za predsjednika uprave i člana uprave pravne osobe posebnog interesa za Republiku Hrvatsku donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva uz suglasnost ministarstva u čijoj nadležnosti su djelatnosti kojima se pretežito bavi pravna osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.
(4) Kandidati za predsjednika uprave ili člana uprave pravne osobe od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku biraju se javnim natječajem.
(5) Vlada Republike Hrvatske donijet¸će uredbu o uvjetima za članove nadzornih odbora i uprava pravnih osobe od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i načinu njihovih izbora.
VI. NAČINI RASPOLAGANJA DIONICAMA I UDJELIMA
Načini prodaje dionica
Članak 26.
(1) Prodaja dionica može se provesti na sljedeće načine:
–javnom ponudom
–javnim nadmetanjem
–javnim prikupljanjem ponuda
–ponudom dionica na uređenom tržištu kapitala
–prihvatom ponude u postupku preuzimanja dioničkih društava
–istiskivanjem manjinskih dioničara
–prijenosom dionica u postupku povlačenja dionica s uvrštenja na uređenom tržištu kapitala
–neposrednom prodajom.
(2) Javna ponuda dionica provodi se kao javni poziv na kupnju, upućen neodređenom krugu osoba, prema unaprijed objavljenim uvjetima, u skladu s odredbama zakona koji uređuju tržište kapitala, a koje se odnose na ponudu vrijednosnih papira javnosti.
(3) Javno nadmetanje provodi se kao javni poziv upućen neodređenom krugu osoba koji će putem usmene javne dražbe ostvariti interes za kupnju ponuđenih dionica.
(4) Javno prikupljanje ponuda provodi se kao javni poziv upućen neodređenom krugu osoba za dostavu pisanih ponuda za kupnju dionica.
(5) Na uređenom tržištu kapitala dionice trgovačkih društava mogu se prodavati na slijedeće načine:
-putem trgovina unutar knjige ponuda, u modalitetu redovite trgovine i/ili u modalitetu dražbe,
-putem trgovine izvan knjige ponuda, kroz blok/transakcije ili putem javne dražbe
(6) Na uređenom tržištu kapitala dionice trgovačkih društava izlažu se putem naloga preko ovlaštenog investicijskog društva, odnosno organizacijom javne dražbe od strane Zagrebačke burze u slučaju prodaje izvan knjige ponuda putem javne dražbe.
(7) Centar će putem javnog natječaja izabrati ovlašteno investicijsko društvo. Ovlašteno investicijsko društvo dužno je nakon realizacije prodaje dionica na uređenom tržištu kapitala do kraja trgovinskog dana dostaviti Centru izvješće o prodaji.
(8) Ovlašteno investicijsko društvo prodaje dionice na uređenom tržištu kapitala sukladno uvjetima i nalozima Centra.
(9) Prihvat ponude u postupku preuzimanja dioničkih društava koristi se kao način prodaje dionica u slučajevima predviđenima propisom koji određuje preuzimanje dioničkih društava.
(10) Prijenos dionica manjinskih dioničara koristi se u slučajevima predviđenim propisom koji uređuje trgovačka društva.
(11) Prijenos dionica u postupku povlačenja dionica s uvrštenja na uređenom tržištu kapitala vrši se sukladno odredbama propisa koji uređuje tržište kapitala.
(11) Sukladno članku 21. odnosno članku 22. ovog Zakona, ministar državne imovine, Vlada Republike Hrvatske ili nadležno tijelo Centra može donijeti odluku o sudjelovanju u dokapitalizaciji trgovačkog društva na temelju objavljenog javnog poziva za dokapitalizaciju.
(12) Neposredna prodaja može se provesti kada na dva uzastopna postupka prodaje javnim nadmetanjem ili javnim prikupljanjem ponuda ili ponudom dionica na uređenom tržištu kapitala nije zaprimljena niti jedna valjana ponuda. U ovom slučaju početna cijena će se utvrditi sukladno članku 23. ovoga Zakona.
Načini prodaje udjela
Članak 27.
(1) Prodaja udjela može se provesti na sljedeće načine:
–javnim nadmetanjem
–javnim prikupljanjem ponuda
–izravnom ponudom za kupnju članovima društva u slučaju postojanja prava prvokupa
–neposrednom prodajom.
(2) Javno nadmetanje provodi se kao javni poziv upućen neodređenom ili određenom krugu osoba koji će putem usmene javne dražbe ostvariti interes za kupnju ponuđenih udjela.
(3) Javno prikupljanje ponuda provodi se kao javni poziv upućen neodređenom ili određenom krugu osoba za dostavu pisanih ponuda za kupnju udjela.
(4) Sukladno članku 21. odnosno članku 22. ovog Zakona, ministar državne imovine, Vlada Republike Hrvatske ili nadležno tijelo Centra može donijeti odluku o sudjelovanju u dokapitalizaciji trgovačkog društva na temelju objavljenog javnog poziva za dokapitalizaciju.
(5) Neposredna prodaja može se provesti kada na dva uzastopna postupka prodaje javnim nadmetanjem ili javnim prikupljanjem ponuda nije zaprimljena niti jedna valjana ponuda. U ovom slučaju početna cijena će se utvrditi sukladno članku 23. ovoga Zakona.
(6) Izravna ponuda za kupnju poslovnih udjela društva s ograničenom odgovornošću provest će se samo ukoliko je aktom o osnivanju društva ugovoreno pravo prvokupa. Izravna ponuda podnosi se ostalim članovima društva sukladno odredbama akta o osnivanju društva.
(7) U slučaju da ostali članovi društva ne prihvate ponudu za kupnju ponuđenih poslovnih udjela u postupku prodaje prvokupom sukladno stavku 6. ovog članka, provest će se prodaja poslovnih udjela na drugačiji način propisan ovim Zakonom.
Stjecanje dionica i udjela i druga raspolaganja dionicama i udjelima
Članak 28.
(1) Republika Hrvatska može stjecati dionice i udjele sukladno pozitivnim propisima Republike Hrvatske.
(2) Odluku o stjecanju dionica i udjela donosi ministar državne imovine, Vlada Republike Hrvatske ili nadležno tijelo Centra, primjenjujući na odgovarajući način odredbe članka 22. odnosno članka 23. ovog Zakona,
(3) Odluku o drugim raspolaganjima dionicama i udjelima poput zalaganja dionica i udjela, fiducijarnog prijenosa vlasništva dionica i udjela, darovanja dionica i udjela, zamjena dionica i udjela i sličnih pravnih radnji radi drugih stvarnopravnih i statusnopravnih raspolaganja dionicama i udjelima, sukladno članku 22. odnosno članku 23. ovog Zakona, donosi ministar državne imovine, Vlada Republike Hrvatske ili nadležno tijelo Centra.
Uredba o načinima raspolaganja dionicama i udjelima
Članak 29.
Postupke koji prethode sklapanju pravnih poslova raspolaganja dionicama i udjelima čiji je imatelj Republika Hrvatska uređuje Vlada Republike Hrvatske uredbom.
VII. UPRAVLJANJE NEKRETNINAMA
Članak 30.
(1) Ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno, Ministarstvo upravlja državnom imovinom u obliku nekretnina u skladu sa Strategijom i Godišnjim planom upravljanja državnom imovinom.
(2) Ministarstvo može upravljati nekretninama i povodom prijedloga zainteresirane osobe.
(3) Ministarstvo u skladu s odredbama ovog Zakona upravlja i drugim nekretninama čije je upravljanje posebnim zakonom povjereno nekom drugom tijelu ukoliko se na tim nekretninama dokumentom prostornog uređenja planira u izdvojenom građevinskom području i/ili izvan granica građevinskog područja izgradnja golf igrališta, kampa i drugih objekata za pružanje turističkih usluga, usluga sporta i rekreacije ili drugih sličnih objekata komercijalne naravi.
Donošenje odluka o upravljanju nekretninama
Članak 31.
(1) Prije raspolaganja državnom imovinom u obliku nekretnina, izvršit će se procjena njihove tržišne vrijednosti kao i procjenu drugih naknada za naplatne pravne poslove neovisno o načinu i namjeri raspolaganja, osim ako se državna imovina u obliku nekretnina daje na uporabu.
(2) Procjenu tržišne vrijednosti državne imovine iz stavka 1. ovog članka s kojom se namjerava raspolagati obavlja osoba koja je za to ovlaštena posebnim propisima i odlukom ministra državne imovine.
(3) Početni iznos kupoprodajne cijene ili naknada prilikom prvog raspolaganja nekretninama ne može biti manja od iznosa procijenjenog iz stavka 1. ovog članka.
(4) Odluku raspolaganju s nekretninama čija je procijenjena vrijednost niža ili jednaka novčanom iznosu od 7.500.000,00 kuna donosi ministar državne imovine.
(5) U ostalim slučajevima odluku iz prethodnog stavka donosi Vlada Republike Hrvatske.
(6) Iznimno od prethodnih stavaka, ministar državne imovine uvijek donosi odluku o nekorištenju prava prvokupa neovisno o iznosu za koji se nekretnina prodaje kao i sve odluke o davanju nekretnina na uporabu.
Članak 32.
(1) Ako se postupak prodaje ili drugog raspolaganja državnom imovinom u obliku nekretnina ponavlja jer u prvom postupku prodaje nije pristigla niti jedna valjana ponuda, početna cijena ili naknada može se sniziti u odnosu na istu iz prvog postupka prodaje do maksimalno 30% od procijenjene tržišne vrijednosti iz članka 31. stavka 3. ovog Zakona.
(2) Ako se postupak prodaje ili drugog raspolaganja državnom imovinom u obliku nekretnina ponavlja drugi put jer u prvom i u drugom postupku prodaje nije pristigla niti jedna valjana ponuda, početna cijena ili naknada može se sniziti u odnosu na istu iz drugog postupka prodaje do maksimalno 50% od procijenjene tržišne vrijednosti iz članka 31. stavka 3. ovog Zakona.
(3) Ako se postupak prodaje ili drugog raspolaganja državnom imovinom u obliku nekretnina i nakon njegova drugog ponavljanja dovrši bez uspjeha, navedenom državom imovinom neće se raspolagati prije ponovne procjene njezine tržišne vrijednosti koju ne može obaviti osoba koja ju već procjenjivala.
(4) Odluku o postotku sniženja početne cijene ili naknade u ponovljenim postupcima prodaje donosi ono tijelo koje je donijelo odluku o prvom postupku prodaje ili drugog raspolaganja.
Načini raspolaganja nekretninama
Članak 33.
Nekretninama se može raspolagati javnim natječajem ili neposrednom pogodbom.
Raspolaganje nekretninama putem javnog natječaja
Članak 34.
Raspolaganje nekretninama putem javnog natječaja može biti:
-javno nadmetanje koje se provodi kao javni poziv upućen neodređenom krugu osoba koji će putem usmene javne dražbe ili putem elektroničke dražbe ostvariti interes za raspolaganje ponuđenim nekretninama
-javno prikupljanje ponuda koje se provodi kao javni poziv upućen neodređenom krugu osoba za dostavu pisanih ponuda ili za dostavu ponuda putem elektroničkih sredstava komunikacije za raspolaganje ponuđenim nekretninama.
Raspolaganje nekretninama bez provođenja postupka javnog natječaja
Članak 35.
(1) Razvrgnuće suvlasničke zajednice provodi se na prijedlog jednog od suvlasnika bez provođenja javnog natječaja.
(2) Osnivanje prava služnosti u skladu s prostornim planom provodi se izravnim pregovorima povodom prijedloga zainteresirane osobe.
Raspolaganje nekretninama neposrednom pogodbom
Članak 36.
Nekretninama se može raspolagati bez javnog natječaja neposrednom pogodbom za naknadu utvrđenu sukladno članku 31. ovog Zakona:
–ako je riječ o nekretnini na kojoj se realizira strateški investicijski projekt, sukladno odredbama propisa koji uređuju strateške investicijske projekte Republike Hrvatske o raspolaganju takvim nekretninama
–osobi kojoj je dio tog zemljišta potreban za formiranje građevne čestice utvrđene aktom ili dokumentom prostornog uređenja, ako taj dio ne prelazi 20% površine utvrđene građevne čestice
-u slučaju usklađenja zemljišnoknjižnog s katastarskim stanjem temeljem geodetskih elaborata izrađenim u skladu s posebnim Zakonom i u slučaju otvaranja pojedinačnog zemljišno knjižnog ispravnog postupka
-osobi koja je u postupku ozakonjenja nezakonito izgrađenog objekta od nadležnog tijela ishodila rješenje o izvedenom stanju, a objekt je izgradila na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske te je na predmetnoj nekretnini utvrđen obuhvat građevinske čestice. Navedenoj osobi može se prodati se zemljište koje je utvrđeno kao obuhvat građevinske čestice.
-osobi koja se nalazi u neprekinutom mirnom posjedu zemljišta duže od 10 godina temeljem ugovora s jedinicom lokalne i područne (regionalne) samouprave, drugog državnog tijela ili pravne osobe s javnim ovlastima, važećim u trenutku stjecanja te nekretnine u vlasništvo Republike Hrvatske uz uvjet da redovito podmiruje dospjele zakupnine i da se protiv te osobe ne vodi postupak radi predaje u posjed tog zemljišta, osim u slučaju da se radi o zemljištu koje je temeljem posebnog propisa isključena iz prometa
-jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnoj osobi čiji je vlasnik ili osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnoj osobi čiji je vlasnik ili osnivač Republika Hrvatska za provedbu komercijalnih projekata ili za provedbu projekata koji nisu od općeg interesa
-ministarstvo će osnovati pravo građenja bez provođenja javnog natječaja, uz naknadu određenu sukladno članku 31 ovog Zakona, u svrhu izgradnje objekata za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije ukoliko se navedeni objekti grade na državnoj imovni iz članka 2. ovog Zakona u korist investitora koji je kao najpovoljniji ponuditelj izabran u postupku javnog natječaja za proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora energije provedenog od strane drugog nadležnog tijela.
-kada postoji opasnost od propasti, oštećenja ili znatnog umanjenja vrijednosti nekretnine
-u korist parlamentarnih političkih stranaka.
Raspolaganje nekretninama u korist jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave bez naknade
Članak 37.
(1) Kada je to opravdano i obrazloženo razlozima poticanja gospodarskog napretka, socijalnog blagostanja građana i ujednačavanja gospodarskog i demografskog razvitka svih krajeva Republike Hrvatske, državnom imovinom u obliku nekretnina može se raspolagati u korist jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i bez naknade.
(2) Raspolaganje iz stavka 1. ovog članka provodi se na zahtjev jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na koju se prenosi ono pravo s kojim se postiže ista svrha, a koje je najpovoljnije za Republiku Hrvatsku.
(3) Raspolaganje iz stavka 1. i 2. ovog članka provodi se osobito u svrhu:
– ostvarenje projekata izgradnje poduzetničke infrastrukture, odnosno poduzetničkih zona i poduzetničkih potpornih institucija u skladu s posebnim zakonom
- ostvarenje projekata ulaganja u skladu s posebnim zakonom u onim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su razvrstane prema indeksu razvijenosti u I. skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno u I. i II. skupinu jedinica lokalne samouprave sukladno Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti
- ostvarenje projekata koji su od općeg javnog, socijalnog ili kulturnog interesa, poput izgradnje škola, dječjih vrtića, bolnica, domova zdravlja, ustanova socijalne skrbi, groblja, za izgradnju sportskih objekata, muzeja, memorijalnih centara i drugih sličnih projekata kojima se povećava kvaliteta života građana na području jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
- provođenje programa integracije osoba s invaliditetom u društvo
- provođenje programa demografske obnove
- radi zaštite okoliša
- izvršenja obveza Republike Hrvatske.
Dodjela nekretnina na uporabu tijelima državne uprave
i drugim korisnicima državnog proračuna
Članak 38.
(1) Ministarstvo daje nekretnine na uporabu tijelima državne uprave bez naknade za smještaj njihovih djelatnika sukladno maksimalnim kriterijima za površinu prostora po zaposleniku.
(2) Ministarstvo daje nekretnine na uporabu drugim korisnicima državnog proračuna bez naknade za smještaj njihovih djelatnika sukladno maksimalnim kriterijima za površinu prostora po zaposleniku ako navedena tijela ne ostvaruju značajnije vlastite prihode.
(3) Tijela državne uprave i drugi korisnici državnog proračuna iz stavka 1. i 2. ovog članka plaćat će naknadu za dio prostora koji površinom prelazi maksimalne kriterije za veličinu prostora po zaposleniku.
(4) Drugim korisnicima državnog proračuna koji imaju značajnije vlastite prihode, pravnim osobama s javnim ovlastima i trgovačkim društvima u isključivom vlasništvu Republike Hrvatske za potrebe obavljanja poslova iz njihovog djelokruga Ministarstvo daje nekretnine na uporabu bez natječaja uz naknadu.
(5) Tijela koja su dobila nekretnine na uporabu preuzimaju sve vlasničke ovlasti i sve vlasničke obveze za navedene nekretnine i obveznici su investicijskog i redovnog održavanja navedenih nekretnina te su dužna plaćati sve druge troškove vezane za navedene nekretnine.
(6) Ako Ministarstvo nema na upravljanju nekretnine za ostvarivanje potreba tijela iz stavka 1., 2. i 4. ovoga članka, navedena tijela će u suradnji s Ministarstvom tražiti nekretnine na tržištu za zakup.
(7) Državna tijela koja koriste prostore u zakupu od trećih osoba, dužna su se obratiti Ministarstvu najkasnije 6 mjeseci prije isteka ugovora o zakupu.
(8) Navedena tijela ne mogu sklopiti ugovor o zakupu nekretnina bez suglasnosti Ministarstva.
(9) Ministarstvo upravlja i nekretninama koje tijela državne uprave koriste povremeno (objekti posebne namjene – rezidencijalni objekti).
Stanovi za službene potrebe
Članak 39.
(1) Ministarstvo daje na uporabu stanove u vlasništvu Republike Hrvatske državnim dužnosnicima za potrebe njihovog smještaja za vrijeme trajanja dužnosti.
(2) Vlada Republike Hrvatske donijet će uredbu kojom će propisati kojim državnim dužnosnicima se daju na uporabu stanovi i način na koji se stanovi daju na uporabu.
Suglasnost za prijavu projekata na natječaje koji se financiraju putem Fondova Europske unije
Članak 40.
(1) Ministarstvo daje prethodnu suglasnost trećim osobama javnog prava prilikom prijave projekata na natječaje koji se financiraju iz fondova Europske unije, a koji projekti se planiraju na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, osim u slučaju ako je davanje suglasnosti temeljem posebnog propisa u djelokrugu drugog tijela ili pravne osobe s javnim ovlastima.
(2) Nositelji projekata iz stavka 1. ovog članka, uz zahtjev za izdavanje suglasnosti obvezni su dostaviti obrazloženje i sažetak projekta.
(3) O izdanim suglasnostima iz stavka 1. ovog članka Ministarstvo vodi posebnu evidenciju, a u obliku zabilježbe na nekretnini izdana suglasnost upisuje se u interni registar nekretnina Ministarstva.
Stjecanje nekretnina
Članak 41.
(1) Republika Hrvatska može stjecati nekretnine sukladno općim propisima.
(2) Prije stjecanja nekretnine izvršit će se procjena njezine vrijednosti.
(3) Odluku o stjecanju nekretnine donosi tijelo iz članka 31. ovog Zakona ovisno o iznosu procjene vrijednosti nekretnine koja se stječe.
Uredba o načinima raspolaganja nekretninama
Članak 42.
Postupke koji prethode sklapanju pravnih poslova raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske uređuje Vlada Republike Hrvatske uredbom.
VII. UPRAVLJANJE POKRETNINAMA
Donošenje odluka o upravljanju pokretninama
Članak 43.
(1) Prije raspolaganja državnom imovinom u obliku pokretnina iz članka 2. stavka 1. ovog Zakona, izvršit će se procjena njihove tržišne vrijednosti kao i procjena drugih naknada za naplatne pravne poslove neovisno o načinu i namjeri raspolaganja, osim ako se državna imovina u obliku pokretnina daje na uporabu.
(2) Procjenu tržišne vrijednosti državne imovine iz stavka 1. ovog članka s kojom se namjerava raspolagati obavlja osoba koja je za to ovlaštena posebnim propisima i odlukom ministra državne imovine.
(3) Početni iznos kupoprodajne cijene ili naknada prilikom raspolaganja pokretninama ne može biti manja od iznosa procijenjenog iz stavka 1. ovog članka.
(4) Odluku o raspolaganju s pokretninama čija je procijenjena vrijednost niža ili jednaka novčanom iznosu od 7.500.000,00 kuna donosi ministar državne imovine.
(5) U ostalim slučajevima odluku iz prethodnog stavka donosi Vlada Republike Hrvatske.
(6) Odluku o davanju pokretnina na uporabu uvijek donosi ministar državne imovine.
Članak 44.
(1) Ako se postupak prodaje ili drugog raspolaganja državnom imovinom u obliku pokretnina ponavlja jer u prvom postupku prodaje nije pristigla niti jedna valjana ponuda , početna cijena ili naknada može se sniziti u odnosu na istu iz prvog postupka prodaje do maksimalno 30% od procijenjene tržišne vrijednosti iz članka 44. stavka 3. ovog Zakona.
(2) Ako se postupak prodaje ili drugog raspolaganja državnom imovinom u obliku pokretnina ponavlja drugi put jer u prvom i u drugom postupku prodaje nije pristigla niti jedna valjana ponuda, početna cijena ili naknada može se sniziti u odnosu na istu iz drugog postupka prodaje do maksimalno 50% od procijenjene tržišne vrijednosti iz članka 44. stavka 3. ovog Zakona.
(3) Ako se postupak prodaje ili drugog raspolaganja državnom imovinom u obliku pokretnina i nakon njegova drugog ponavljanja dovrši bez uspjeha, navedenom državom imovinom neće se raspolagati prije ponovne procjene njezine tržišne vrijednosti koju ne može obaviti osoba koja ju već procjenjivala.
(4) Odluku o postotku sniženja početne cijene ili naknade u ponovljenim postupcima prodaje donosi ono tijelo koje je donijelo odluku o prvom postupku prodaje ili drugog raspolaganja.
Članak 45.
Državnom imovinom u obliku pokretnina Ministarstvo upravlja na bilo koji način i po pravilima predviđenima ovim Zakonom za upravljanje nekretninama, dionicama i udjelima kao i na drugi svrsishodni način vodeći se načelom javnosti, ekonomičnosti i zakonitosti.
VIII. EVIDENCIJA DRŽAVNE IMOVINE
Članak 46.
(1) Ministarstvo vodi evidenciju državne imovine kojom upravlja.
(2) Evidencija iz stavka 1. ovog članka nije javni registar.
(3) Ministar će donijeti odluku o načinu vođenja i podacima koji se vode u evidenciji iz stavka 1. ovog članka.
(4) Dio podataka iz evidencije iz stavka 1. ovog članka, dostavljat će se u Središnji registar državne imovine.
IX. NEPROCIJENJENA IMOVINA U POSTUPKU PRETVORBE I PRIVATIZACIJE
Članak 47.
(1) Neprocijenjena imovina, u smislu ovoga Zakona, je ona imovina koja nije procijenjena u vrijednosti društvenoga kapitala društvenog poduzeća u postupku pretvorbe na temelju Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća („Narodne novine“, 19/1919., 83/1992., 94/1993., 2/1994., 9/1995. i 118/1999.), odnosno koja nije unesena u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije na temelju Zakona o privatizaciji („Narodne novine“, 21/1996., 71/1997., 16/1998. i 73/2000.), a na kojoj su pravo korištenja, upravljanja ili raspolaganja imala društvena poduzeća.
(2) Neprocijenjenom imovinom, u smislu ovoga Zakona, smatraju se i prava na stanovima u zgradama koja su društvena poduzeća u postupku pretvorbe prenijela fondovima u stambenom i komunalnom gospodarstvu, a koji nisu prodani nositeljima stanarskog prava na temelju Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo („Narodne novine“, 43/1992., 69/1992., 25/1993., 48/1993., 2/1994., 4/1994., 44/1994., 47/1994., 58/1995., 11/1996., 11/1997., 68/1998., 96/1999., 120/2000. i 78/2002.).
(3) Neprocijenjena imovina je imovina Republike Hrvatske.
(4) Ako je trgovačko društvo koje je pravni sljednik društvenog poduzeća raspolagalo neprocijenjenom imovinom u korist trećih savjesnih osoba, smatra se da su te treće osobe imovinu stekle od Republike Hrvatske.
(5) Ministarstvo državne imovine na prijedlog treće osobe, trgovačkog društva ili po službenoj dužnosti, nakon što utvrdi da su ispunjene pretpostavke iz stavka 4. ovog članka, donijet će rješenje kojim će utvrditi da je treća osoba stekla pravo vlasništva na nekretnini ili drugoj imovini te da je trgovačko društvo dužno platiti Republici Hrvatskoj tržišnu cijenu te nekretnine odnosno druge imovine koja je bila u vrijeme donošenja rješenja u roku od 15 dana po primitku rješenja.
(6) Rješenje iz prethodnog stavka je ovršno.
(7) Protiv rješenja iz stavka 5. ovog članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(8) Obveza iz stavka 5. ovoga članka ne zastarijeva.
(9) Centar će u upravnom postupku ukinuti rezervaciju dionica i poslovnih udjela, određenu zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa na procijenjenim nekretninama i rezervaciju dionica i poslovnih udjela izdanih u protuvrijednosti imovine uključene u vrijednosti društvenoga kapitala po knjigovodstvenoj vrijednosti, dok će rezervaciju određenu radi osiguranja naknade prijašnjim vlasnicima procijenjenih nekretnina ukinuti pod uvjetom da u odnosu na te nekretnine nije podnesen zahtjev sukladno Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine („Narodne novine“, br. 92/1996, 39/1999, 42/1999., 92/1999., 43/2000., 131/2000., 27/2001., 34/2001., 65/2001., 118/2001., 80/2002. i 81/2002.) ili je taj zahtjev pravomoćno odbijen.
Članak 48.
(1) Postupke radi utvrđivanja procijenjene ili neprocijenjene imovine Centar pokreće po službenoj dužnosti ili na prijedlog zainteresirane osobe.
(2) U postupcima iz stavka 1. ovog članka državno odvjetništvo ima status stranke.
(3) Protiv rješenja Centra donesenog u postupcima iz stavka 1. nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
X. USTUPANJE DIONICA HRVATSKIM RATNIM VOJNIM INVALIDIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA OBITELJI SMRTNO STRADALOGA, ODNOSNO ZATOČENOG ILI NESTALOG HRVATSKOG BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA
Članak 49.
(1) Centar je dužan dionice čiji je imatelj Republika Hrvatska ustupiti hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata (u daljnjem tekstu: HRVI iz Domovinskog rata) te članovima obitelji smrtno stradaloga, odnosno zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji pravo na dionice bez naplate nisu ostvarili na temelju Zakona o privatizaciji, i to:
-HRVI iz Domovinskog rata s 20% oštećenja organizma dionice u nominalnoj vrijednosti od 18.400,00 kuna,
-HRVI iz Domovinskog rata s 30% oštećenja organizma dionice u nominalnoj vrijednosti od 25.400,00 kuna,
-HRVI iz Domovinskog rata s 40% oštećenja organizma dionice u nominalnoj vrijednosti od 32.400,00 kuna,
-HRVI iz Domovinskog rata s 50% oštećenja organizma dionice u nominalnoj vrijednosti od 39.400,00 kuna,
-HRVI iz Domovinskog rata sa 60% oštećenja organizma dionice u nominalnoj vrijednosti od 46.400,00 kuna,
-HRVI iz Domovinskog rata sa 70% oštećenja organizma dionice u nominalnoj vrijednosti od 53.400,00 kuna,
-HRVI iz Domovinskog rata s 80% oštećenja organizma dionice u nominalnoj vrijednosti od 60.400,00 kuna,
-HRVI iz Domovinskog rata s 90% oštećenja organizma dionice u nominalnoj vrijednosti od 67.400,00 kuna,
-HRVI iz Domovinskog rata sa 100% oštećenja organizma dionice u nominalnoj vrijednosti od 74.000,00 kuna,
-obitelji smrtno stradaloga, odnosno zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata u nominalnoj vrijednosti od 74.000,00 kuna.
(2) Dionice koje sukladno stavku 1. ovoga članka pripadaju obitelji smrtno stradaloga, odnosno zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ustupaju se njegovim nasljednicima sukladno pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju.
(3) HRVI iz Domovinskog rata pravo na dionice ostvaruju u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona te na temelju pravomoćnog rješenja kojim je postotak oštećenja organizma trajno utvrđen.
(4) Pravo na dionice iz stavaka 1. i 2. ovoga članka utvrđuje se rješenjem koje na zahtjev stranke donosi Centar, protiv kojeg nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(5) Dionice koje je prema stavku 1. ovoga članka trebalo darovati HRVI iz Domovinskog rata koji su umrli nakon podnošenja zahtjeva za darovanje, daruju se njihovim nasljednicima sukladno rješenju o nasljeđivanju.
UPRAVNI I INSPEKCIJSKI NADZOR
Članak 50.
Upravni i inspekcijski nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega te zakonitost rada i postupanja tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba koje imaju javne ovlasti nad upravljanjem državnom imovinom obavlja Ministarstvo.
UPRAVLJANJE PRIVREMENO ODUZETOM IMOVINOM
Članak 51.
(1) Ministarstvo upravlja imovinom koja je u kaznenom postupku pravomoćnom sudskom odlukom privremeno oduzeta od okrivljenika ili s njim povezanih osoba kao imovinska korist ostvarena kaznenim djelom te koja je navedenom odlukom predana Ministarstvu na upravljanje.
(2) Kada imovina iz stavka 1. ovog članka pravomoćnom sudskom presudom u kaznenom postupku bude trajno oduzeta kao imovinska korist ostvarena kaznenim djelom, ista postaje imovina u vlasništvu Republike Hrvatske i njome upravlja Ministarstvo.
(3) Imovina iz stavka 1. i 2. ovog članka predaje se na upravljanje Ministarstvu nakon provedbe postupka oduzimanja od strane nadležnog tijela o čemu se sastavlja zapisnik.
Članak 52.
(1) O privremeno oduzetoj imovini iz članka 57. ovog Zakona ministarstvo vodi evidenciju.
(2) Ministar državne imovine donosi pravilnik o vođenju evidencije iz stavka 1. ovog članka.
Članak 53.
(1) Ministarstvo može, bez prethodne objave javnog natječaja, donijeti odluku o prodaji privremeno oduzetih stvari:
-ako je njihovo čuvanje opasno
-ako je trošak njihovog čuvanja nerazmjeran u odnosu na njihovu vrijednost ili
-ako predstoji neposredna opasnost od njihova propadanja ili znatnog gubitka vrijednosti.
(2) Ministarstvo može donijeti odluku da privremeno oduzete stvari da na uporabu, iznajmi ili preda u zakup u skladu s njihovom namjenom.
(3) Za štetu na stvarima iz stavka 2. ovog članka uzrokovanu uporabom, najmom ili zakupom odgovara Republika Hrvatska prema općim pravilima o odgovornosti za štetu.
(4) Ministarstvo je dužno predati protivniku osiguranja sredstva od prodaje, najma ili zakupa iz stavka 1. i 2. ovog članka, u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude kojom je sud odbio prijedlog za oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom.
(5) Protiv odluke Ministarstva iz stavka 1. i 2. ovog članka, protustranka može izjaviti prigovor u roku od 48 sati od njezinoga dostavljanja. O prigovoru odlučuje mjesno nadležan sud koji vodi kazneni postupak. Protiv odluke suda nije dopuštena žalba.
Članak 54.
Pobliže uvjete za upravljanje privremeno oduzetom imovinom propisuje pravilnikom ministar državne imovine.
XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 55.
Postupci započeti po odredbama Zakona o upravljanju državnom imovinom („Narodne novine“, br. 94/13., 130/14. – Rješenje USRH i 18/16.) dovršit će se po odredbama ovog Zakona i podzakonskim aktima donesenim na temelju ovog Zakona.
Članak 56.
(1) Neotplaćene dionice kupljene na obročnu otplatu na temelju članka 5. stavka 1. točke 1., 2. i 2.a, članka 19., članka 21.a i 21.b Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća („Narodne novine“, br. 19/91., 83/92., 94/93., 2/94., 9/95. i 118/99.), te članka 5. Zakona o privatizaciji („Narodne novine“, br. 21/96., 71/97., 16/98. i 73/00.) mogu se prenijeti na drugu osobu, ako se ta osoba obveže preostali dug platiti jednokratno u roku od šest mjeseci od dana sklapanja ugovora kojim se one prenose.
(2) Obveza jednokratne otplate duga u roku od šest mjeseci iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na zakonskog nasljednika.
Članak 57.
Obvezu naknade osobama koje su ovlaštenici prava na naknadu za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine u dionicama ili poslovnim udjelima Centar može ispuniti isključivo prijenosom dionica ili poslovnih udjela čiji je imatelj Republika Hrvatska kojima upravlja Centar.
Članak 58
(1) Ako su treće osobe, temeljem pravnog posla od jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave putem javnog natječaja, stekle zemljišnoknjižno pravo na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, smatra se da su to pravo stekle izravno od Republike Hrvatske.
(2) Ukoliko su treće osobe, Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave pokrenule sudski ili upravni postupak vezan za nekretninu iz stavka 1. ovog članka, treće osobe su ovlaštene do 30. lipnja 2018. godine stvarno i mjesno nadležnom državnom odvjetništvu dostaviti zahtjev za sklapanje nagodbe temeljem koje će u zemljišnim knjigama izvršiti upis prava vlasništva za svoju korist.
(3) Stvarno i mjesno nadležna državna odvjetništva su na temelju pravovremeno podnesenih zahtjeva iz stavka 2. ovog članka ovlaštena sklopiti nagodbe pod uvjetom da se svaka stranka obveže snositi svoje troškove u pokrenutim sudskim ili upravnim postupcima.
(4) Ako za nekretnine iz stavka 1. ovog članka nisu pokrenuti sudski ili upravni postupci, Ministarstvo će trećim osobama iz stavka 1. ovog članka izdati ispravu podobnu za upis prava vlasništva na toj nekretnini.
(5) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koja je raspolagala s nekretninom iz prethodnog stavka dužna je Republici Hrvatskoj predati sve koristi koje je stekla na temelju pravnog posla koji predstavlja to raspolaganje.
(6) Obvezu iz prethodnog stavka jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je ispuniti sukladno posebnom ugovoru kojega u ime i za račun Republike Hrvatske sklapa Ministarstvo, a ukoliko se navedena obveza ispunjava u obrocima, rok za ispunjenje obveze ne može biti dulji od dvadeset godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(7) Ako ugovor iz prethodnog stavka ne bude sklopljen u roku od godinu dana od dana postavljanja zahtjeva Republike Hrvatske, postupit će sukladno propisima koji uređuju mirenje. Odluku će donijeti nadležni sud.
(8) Iznimno od odredbe prethodnog stavka, u opravdanim slučajevima, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može se osloboditi obveze iz stavka 5. ovoga članka.
(9) Odluku o oslobođenju obveze sukladno odredbi prethodnog stavka donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva.
(10) Odredbe ovoga članka primjenjuju se na sva raspolaganja nakon 1. siječnja 1997. godine.
Članak 59.
(1) Nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske koje su na dan 1. siječnja 2017. godine bile u naravi škole, domovi zdravlja, bolnice i druge ustanove kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i koje se koriste u obrazovne i zdravstvene svrhe, groblja, mrtvačnice, spomenici, parkovi, dječja igrališta, sportsko rekreacioni objekti, sportska igrališta, društveni domovi, vatrogasni domovi, spomen domovi i tržnice temeljem ovog Zakona upisat će se u vlasništvo jedinca lokalne ili područne (regionalne) samouprave ovisno u čijoj je nadležnosti osnivanje pojedinih ustanova.
(2) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su do 30. lipnja 2018. godine dostaviti Ministarstvu zahtjev za izdavanje isprave podobne za upis prava vlasništva na nekretninama iz stavka 1. ovog članka. Ministarstvo će izdati ispravu podobnu za upis prava vlasništva na navedenim nekretninama jedinci lokalne i područne (regionalne) samouprave sukladno pravovremeno podnesenim zahtjevima.
(3) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave provest će sve potrebne postupke uključujući i formiranje građevinskih čestica kao zemljišta nužnog za uporabu objekata radi upisa vlasništva iz stavka 1. i 2. ovog članka u zemljišne knjige.
Članak 60.
(1) Do sklapanja odgovarajućeg međunarodnog ugovora, Ministarstvo je ovlašteno dati u višegodišnji zakup nekretnine u zemljišnoknjižnom vlasništvu Republike Hrvatske na koje se primjenjuje zabrana iz članka 1. Uredbe o zabrani raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske („Narodne novine“, 36/91.). Predmetni ugovor će se upisati u teretni list Zabilježba u zemljišnim knjigama.
(2) Do konačnog uređenja vlasničkih odnosa, sindikati koji su posjednici nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske ovlašteni su te nekretnine koristiti bez naknade za svoje potrebe ne prelazeći površinu korištenja navedenih nekretnina sukladno maksimalnim kriterijima za površinu prostora po zaposleniku.
Članak 61.
Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva, donosi odluku o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi s nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske.
Članak 62.
(1) Stupanjem na snagu ovog Zakona prestaje važiti Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 94/13., 130/14. – Rješenje USRH i 18/16.).
(2) Do stupanja na snagu podzakonskih akata na temelju ovog Zakona, ostaju na snazi podzakonksi akti doneseni na temelju Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 94/13., 130/14. – Rješenje USRH i 18/16.), u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.
Članak 63.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
Zakon o upravljanju državnom imovinom
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
I. OPĆE ODREDBE
Predmet Zakona
Članak 1.
(1) Ovim Zakonom uređuje se organizacija upravljanja imovinom Republike Hrvatske kojom upravlja Ministarstvo državne imovine (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) i Centar za restrukturiranje i prodaju (u daljnjem tekstu: Centar).
(2) Ovim Zakonom uređuju se načela upravljanja državnom imovinom, dokumenti upravljanja državnom imovinom, način i uvjeti upravljanja dionicama i poslovnim udjelima koji čine državnu imovinu, način i uvjeti upravljanja nekretninama koje čine državnu imovinu, način i uvjeti upravljanja pokretninama koje čine državnu imovinu, djelokrug i ovlasti Ministarstva u upravljanju državnom imovinom te druga pitanja s tim u vezi.
(3) Ovim se Zakonom uređuje i ustrojstvo i rad Centra, njegov djelokrug i javne ovlasti te druga pitanja s tim u vezi.
Pojmovi
Članak 2.
(1) U smislu ovog Zakona, državna imovina predstavlja sva subjektivna građanska prava Republike Hrvatske koja imaju novčanu vrijednost i kojima upravlja Ministarstvo ili Centar, a osobito ona njezina prava koja se odnose na:
- dionice i udjele u trgovačkim društvima čiji je imatelj Republika Hrvatska, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje te Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka ako ih je stekla u postupku sanacije i privatizacije banaka
- osnivačka prava u pravnim osobama kojima je Republika Hrvatska osnivač
- građevinsko zemljište i građevine te njihove posebne dijelove na kojima je uspostavljeno vlasništvo, kao i drugo zemljište sukladno posebnim propisima
- kampovi, neovisno da li se nalaze u građevinskoj zoni, na poljoprivrednom zemljištu te u šumi ili na šumskom zemljištu
- pokretnine koje su povjerene na upravljanje Ministarstvu ili Centru.
(2) Zemljište koje je aktom nadležnog tijela izdvojeno iz poljoprivrednog zemljišta ili iz šume, šumskog zemljišta ili šumskogospodarske osnove, ne smatra se državnom imovinom u smislu ovog Zaklona, osim ako se ne radi o zemljištu iz članka 30. stavka 3. ovog Zakona.
(3) Sporazumom između Ministarstva i drugih tijela korisnika državnog proračuna Republike Hrvatske može se upravljanje državnom imovinom iz stavka 1. ovog članka prenijeti s tog tijela na Ministarstvo ili s Ministarstva na to tijelo.
(4) Ovaj Zakon ne primjenjuje se na imovinu Republike Hrvatske kojom, prema posebnim propisima, upravljaju druga tijela Republike Hrvatske ili pravne osobe u kojima je ona član ili osnivač.
(5) Državna imovina su osnivačka prava u pravnim osobama kojima je Republike Hrvatska osnivač. Imovina pravnih osoba kojima je osnivač Republika Hrvatska, nije državna imovina u smislu ovog Zakona, kojom upravlja Ministarstvo. Navedenom imovinom upravljaju te pravne osobe.
Članak 3.
(1) Upravljanje državnom imovinom u smislu ovog Zakona podrazumijeva vršenje svih vlasničkih ovlasti i preuzimanje svih vlasničkih obveza za državnu imovinu, sklapanje pravnih poslova građanskog i imovinskog prava čija je posljedica prijenos, otuđenje ili ograničenje prava vlasništva Republike Hrvatske u korist druge pravne ili fizičke osobe na državnoj imovini te poduzimanje svih radnji u vezi s državnom imovinom s pažnjom dobrog gospodara i načelima upravljanja državnom imovinom radi uređenja pravnih odnosa na državnoj imovini.
(2) Raspolaganje državnom imovinom u smislu ovog Zakona podrazumijeva sklapanje pravnih poslova građanskog i imovinskog prava čija je posljedica prijenos, otuđenje ili ograničenje prava vlasništva Republike Hrvatske u korist druge pravne ili fizičke osobe kao što su prodaja, darovanje, osnivanje prava građenja, osnivanje prava služnosti, zakup, najam, razvrgnuće suvlasničkih zajednica, osnivanje prava zaloga na državnoj imovini i drugo te davanje na uporabu državne imovine .
(3) Raspolaganje može biti s naknadom i bez naknade.
(4) Uporaba državne imovine u smislu ovog Zakona podrazumijeva korištenje državne imovine s vršenjem svih vlasničkih ovlasti i preuzimanjem svih vlasničkih obveza za državnu imovinu koja se upotrebljava bez prava raspolaganja državnom imovinom.
Članak 4.
(1) Na stjecanje imovinskih prava Republike Hrvatske te na upravljanje s njima primjenjuju se opći propisi građanskog prava.
(2) Odredbe ovoga Zakona nemaju učinak u odnosu na ovlaštenje Vlade Republike Hrvatske glede donošenja bilo koje posebne odluke koja se odnosi na upravljanje državnom imovinom.
Članak 5.
Ministarstvo upravlja državnom imovinom iz članka 2. ovog Zakona ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno.
Članak 6.
Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva, donosi odluku o pravnim osobama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.
Oslobođenja od plaćanja poreza, komunalne naknade i drugih javnih davanja
Članak 7.
Republika Hrvatska je oslobođena plaćanja poreza na promet nekretnina, poreza na nekretnine, poreza na dobit i drugih poreza, komunalne naknade, komunalnog doprinosa te drugih javnih davanja u odnosu na državnu imovinu
Članak 8.
Vlada Republike Hrvatske može, na prijedlog Ministarstva, donijeti odluku o osnivanju trgovačkog društva ili druge prave osobe radi upravljanja dijelom državne imovine.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
II. NAČELA UPRAVLJANJA DRŽAVNOM IMOVINOM
Članak 9.
Državnom imovinom upravlja se učinkovito te sukladno načelima javnosti, ekonomičnosti i zakonitosti.
Načelo javnosti
Članak 10.
Načelo javnosti upravljanja državnom imovinom osigurava se propisivanjem preglednih pravila i kriterija upravljanja državnom imovinom u propisima i drugim aktima koji se donose na temelju ovoga Zakona te njihovom javnom objavom, određivanjem ciljeva upravljanja državnom imovinom u Strategiji upravljanja državnom imovinom i Godišnjem planu upravljanja državnom imovinom, redovitim upoznavanjem javnosti s aktivnostima tijela koja upravljaju državnom imovinom i javnom objavom najvažnijih odluka o upravljanju državnom imovinom.
Načelo ekonomičnosti
Članak 11.
Državnom imovinom upravlja se sukladno načelu ekonomičnosti radi ostvarivanja gospodarskih, infrastrukturnih, socijalnih i drugih javnih ciljeva Republike Hrvatske.
Načelo zakonitosti
Članak 12.
Državnom imovinom upravlja se uz poštivanje svih zakonskih propisa i propisanih procedura.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
III. DOKUMENTI UPRAVLJANJA DRŽAVNOM IMOVINOM
Strategija upravljanja državnom imovinom
Članak 13.
(1) Hrvatski sabor donosi Strategiju upravljanja državnom imovinom (u daljnjem tekstu: Strategija) na prijedlog Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 8 godina.
(2) Strategija određuje srednjoročne ciljeve i smjernice upravljanja državnom imovinom uvažavajući gospodarske i razvojne interese Republike Hrvatske.
(3) Nacrt prijedloga Strategije utvrđuje Ministarstvo kao stručni nositelj izrade Strategije u suradnji s drugim ministarstvima i po potrebi s drugim tijelima.
(4) Strategija se objavljuje u „Narodnim novinama“.
Godišnji plan upravljanja državnom imovinom
Članak 14.
(1) Godišnji plan upravljanja državnom imovinom donosi Vlada Republike Hrvatske na temelju Strategije.
(2) Godišnji plan upravljanja državnom imovinom za slijedeću godinu donosi se najkasnije do 31. listopada tekuće godine.
(3) Nacrt prijedloga Godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom utvrđuje Ministarstvo kao stručni nositelj izrade Godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom u suradnji s drugim ministarstvima i po potrebi s drugim tijelima.
(4) Godišnji plan upravljanja državnom imovinom se objavljuje u „Narodnim novinama“.
Izvješće o provedbi Strategije i Godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom
Članak 15.
(1) Najmanje jednom godišnje Vlada Republike Hrvatske podnosi Hrvatskom saboru Izvješće o provedbi Strategije i Godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom.
(2) Vlada Republike Hrvatske podnosi Izvješće iz stavka 1. ovog članka Hrvatskom saboru najkasnije do 30. rujna tekuće godine za prethodnu godinu.
(3) Nacrt prijedloga Izvješće o provedbi Strategije i Godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom utvrđuje Ministarstvo kao stručni nositelj izrade Izvješća u suradnji s drugim ministarstvima i po potrebi s drugim tijelima.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
IV. CENTAR ZA RESTRUKTURIRANJE I PRODAJU
Članak 16.
(1) Centar, osnovan Zakonom o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 94/13. i 18/16.) nastavlja s radom sukladno odredbama ovog Zakona.
(2) Centar je pravni sljednik Agencije za upravljanje državnom imovinom osnovane Zakonom o upravljanju državnom imovinom („Narodne novine“, br. 145/10. i 70/12.).
(3) Skraćeni naziv Centra je: CERP.
(4) Sjedište Centra je u Zagrebu.
(5) Centar se upisuje u sudski registar.
(6) Djelatnosti Centra su:
- upravljanje dionicama i udjelima, odnosno osnivačkim pravima, čiji je imatelj ili ovlaštenik Republika Hrvatska, ako se ta imovina odnosi na pravne osobe koje nisu od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku
- upravljanje dionicama i udjelima u trgovačkim društvima čiji su imatelji Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka ako ih je stekla u postupku sanacije i privatizacije banaka te ako upravljanje tom imovinom nije povjereno drugom tijelu posebnim zakonom
- restrukturiranje trgovačkih društva koja nisu utvrđena kao pravne osobe od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku
- stjecanje dionica i udjela
- Centar sudjeluje u postupcima predstečajne nagodbe sukladno odredbama propisa koji uređuje financijsko poslovanje i predstečajne nagodbi, u kojima isti ima pravni položaj zakonskog zastupnika državnog portfelja dionica i poslovnih udjela, neovisno o njegovu položaju vjerovnika
- prijenos dionica i udjela trgovačkih društva ovlaštenicima naknade za imovinu sukladno propisu koji uređuje naknadu za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine
- u ime Republike Hrvatske i drugih imatelja dionica i udjela kojima upravlja, Centar predlaže članove skupština, nadzornih odbora i uprava u trgovačkim društvima čijim dionicama i udjelima upravlja
- druge djelatnosti određene Statutom ili posebnim propisima.
(7) Centar kao javne ovlasti obavlja i sljedeće poslove:
- u upravnom postupku utvrđuje procijenjenu i neprocijenjenu imovinu u postupku pretvorbe i privatizacije društvenih poduzeća
- prenosi dionice bez naknade hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata i članovima obitelji smrtno stradaloga, odnosno zatočenog ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
- obavlja i druge poslove određene drugim zakonom.
Članak 17.
(1) Centar se financira iz vlastitih sredstava te sredstava pribavljenih iz drugih izvora.
(2) Prihodi od prodaje dionica i udjela u vlasništvu Republike Hrvatske, prihodi iz sredstava ostvarenih podjelom dobiti, odnosno ostatka stečajne ili likvidacijske mase društava čijih dionica i udjela je imatelj Republika Hrvatska, a kojima upravlja Centar je prihod državnog proračuna osim ako Vlada Republike Hrvatske ne donese posebnu odluku da ti prihodi pripadaju Centru.
(3) Sredstva iz drugih izvora smatraju se:
- naknade za prodaju dionica i udjela trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske, kojima upravlja Centar
- naknade za prodaju dionica i udjela čiji je imatelj Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, kojima upravlja Centar
- donacije, krediti, sredstva međunarodne pomoći, sredstva iz instrumenata programa i fondova Europske unije i druga sredstvima u skladu sa zakonom.
(4) Odluku o visini naknade od prodaje dionica i udjela iz stavka 3. ovog članka donosi Vlada Republike Hrvatske.
(5) Centar je oslobođen plaćanja poreza na promet nekretnina, poreza na nekretnine, poreza na dobit i drugih poreza, komunalne naknade te drugih javnih davanja u odnosu na imovinu kojom upravlja.
(6) Odluku o rasporedu viška prihoda nad rashodima Centra donosi Upravno vijeće Centra.
(7) Za obveze Centra odgovara Republika Hrvatska.
Članak 18.
Ravnatelj zastupa i predstavlja Centar, rukovodi njegovim radom te je u tu svrhu, sukladno ovome Zakonu i Statutu Centra, ovlašten donositi opće akte, odluke i sklapati pravne poslove, a osobito one koji se odnose na njegovu unutarnju organizaciju i radne odnose.
Članak 19.
(1) Ravnatelja, na prijedlog Upravnog vijeća, imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske.
(2) Za ravnatelja se može imenovati osoba koja je državljanin Republike Hrvatske i koja ima:
- preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, i
- najmanje deset godina radnog iskustva nakon završetka studija u stečenoj stručnoj spremi.
(3) Plaću ravnatelja Centra određuje Upravno vijeće sukladno propisima koji uređuju plaće u javnim službama.
Članak 20.
(1) Upravno vijeće:
- donosi statut Centra sukladno ovome Zakonu i druge akte sukladno Statutu
- određuje poslovnu adresu Centra
- donosi financijski plan Centra
- donosi odluku o višku prihoda nad rashodima
- predlaže dio Godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom kojom upravlja Centar i nadzire njegovu provedbu
- sklapa ugovor o radu s ravnateljem
- donosi odluke o upravljanju imovinom kojom upravlja Centar sukladno odredbama ovog Zakona i Statuta Centra,
- donosi odluke o restrukturiranju i troškovima restrukturiranja trgovačkih društava čijim dionicama i udjelima Centar upravlja
- obavlja nadzor nad poslovanjem Centra
- na prijedlog ravnatelja Centra, u ime Republike Hrvatske i drugih imatelja dionica i udjela kojima upravlja, predlaže članove skupština, nadzornih odbora i uprava u trgovačkim društvima čijim dionicama i udjelima upravlja Centar
- obavlja i druge poslove propisane ovim Zakonom i statutom Centra.
(2) Upravno vijeće Centra ima sedam članova i čine ga:
- ministar nadležan za državnu imovinu, predsjednik Upravnog vijeća
- predstavnik ministarstva nadležnog za financije
- predstavnik ministarstva nadležnog za gospodarstvo
- predstavnik ministarstva nadležnog za turizam
- predstavnik ministarstva nadležnog za more, promet i infrastrukturu
- predstavnik ministarstva nadležnog za poljoprivredu, i
- predstavnik ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša i energetiku.
(3) Predstavnici ministarstva iz stavka 2. ovog članka moraju biti u rangu državnog dužnosnika. Imenovanog predstavnika može u slučaju spriječenosti mijenjati drugi državni dužnosnik iz resornog ministarstva.
(4) Odluku o imenovanju i razrješenju članova Upravnog vijeća donosi Vlada Republike Hrvatske.
(5) Upravno vijeće donosi Poslovnik o svome radu kojim se uređuje način sazivanja sjednica Upravnog vijeća, održavanje sjednica Upravnog vijeća i način glasanja članova Upravnog vijeća.
Članak 21.
(1) Na pravni status radnika Centra primjenjuju se opći propisi o radu.
(2) Na plaće radnika Centra primjenjuju se propisi koji uređuju plaće u javnim službama.
Članak 22.
(1) Prije raspolaganja s imovinom Centra, državnom imovinom kojom raspolaže Centar kao i drugom imovinom kojom raspolaže Centar, Centar je dužan utvrditi procijenjenu vrijednosti navedene imovine.
(2) Procjenu tržišne vrijednosti imovine iz stavka 1. ovog članka kojom se namjerava raspolagati obavlja osoba koja je za to ovlaštena posebnim propisima i odlukom ravnatelja Centra, odnosno Upravnog vijeća Centra
(3) Procijenjena vrijednost imovine iz stavka 1. ovog članka je početna vrijednost prilikom prvog raspolaganja navedenom imovinom.
(4) Odluku o raspolaganju imovinom iz stavka 1. ovog članka, čija je procijenjena vrijednost niža ili jednaka novčanom iznosu od 1.000.000,00 kuna donosi ravnatelj Centra.
(5) U svim drugim slučajevima, odluku iz prethodnog stavka donosi Upravno vijeće Centra.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
V. UPRAVLJANJE DIONICAMA I UDJELIMA PRAVNIH OSOBA
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
OD POSEBNOG INTERESA ZA REPUBLIKU HRVATSKU
Donošenje odluka upravljanju dionicama i udjelima pravnih osoba
od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku
Članak 23.
(1) Prije raspolaganja državnom imovinom u obliku dionica i udjela, izvršit će se procjena njihove tržišne vrijednosti neovisno o načinu i namjeri raspolaganja, osim ako se državna imovina u obliku dionica i udjela daje na uporabu.
(2) Procjenu tržišne vrijednosti državne imovine iz stavka 1. ovog članka s kojom se namjerava raspolagati obavlja osoba koja je za to ovlaštena posebnim propisima i odlukom ministra državne imovine.
(3) Procijenjena vrijednost imovine iz stavka 1. ovog članka je početna vrijednost prilikom prvog raspolaganja navedenom imovinom.
(4) Odluku o raspolaganju s dionicama i udjelima pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku čija je procijenjena vrijednost niža ili jednaka novčanom iznosu od 7.500.000,00 kuna donosi ministar državne imovine.
(5) U svim drugim slučajevima, odluku iz prethodnog stavka donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva.
(6) Odluku o davanju na uporabu dionica i udjela pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku uvijek donosi ministar državne imovine.
Članak 24.
(1) Ako se postupak prodaje ili drugog raspolaganja državnom imovinom u obliku dionica i udjela ponavlja jer u prvom postupku prodaje nije pristigla niti jedna valjana ponuda, početna cijena ili naknada može se sniziti u odnosu na istu iz prvog postupka prodaje do maksimalno 30% od procijenjene tržišne vrijednosti iz članka 22. stavak 3. i članka 23. stavka 3. ovog Zakona.
(2) Ako se postupak prodaje ili drugog raspolaganja državnom imovinom u obliku dionica i udjela ponavlja drugi put jer u prvom i u drugom postupku prodaje nije pristigla niti jedna valjana ponuda, početna cijena ili naknada može se sniziti u odnosu na istu iz drugog postupka prodaje do maksimalno 50% od procijenjene tržišne vrijednosti iz članka 22. stavak 3. i članka 23. stavka 3. ovog Zakona.
(3) Ako se postupak prodaje ili drugog raspolaganja državnom imovinom u obliku dionica i udjela i nakon njegova drugog ponavljanja dovrši bez uspjeha, navedenom državom imovinom neće se raspolagati prije ponovne procjene njezine tržišne vrijednosti koju ne može obaviti osoba koja ju već procjenjivala.
(4) Odluku o postotku sniženja početne cijene ili naknade u ponovljenim postupcima prodaje donosi ono tijelo koje je donijelo odluku o prvom postupku prodaje ili drugog raspolaganja.
Izbor predstavnika Republike Hrvatske u tijelima pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku
Članak 25.
(1) Odluku o predstavniku Republike Hrvatske u skupštini pravne osobe od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva uz suglasnost ministarstva u čijoj nadležnosti su djelatnosti kojima se pretežito bavi pravna osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.
(2) Odluku o prijedlogu kandidata za člana nadzornog odbora pravne osobe od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva uz suglasnost ministarstva u čijoj nadležnosti su djelatnosti kojima se pretežito bavi pravna osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.
(3) Odluku o prijedlogu kandidata za predsjednika uprave i člana uprave pravne osobe posebnog interesa za Republiku Hrvatsku donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva uz suglasnost ministarstva u čijoj nadležnosti su djelatnosti kojima se pretežito bavi pravna osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.
(4) Kandidati za predsjednika uprave ili člana uprave pravne osobe od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku biraju se javnim natječajem.
(5) Vlada Republike Hrvatske donijet¸će uredbu o uvjetima za članove nadzornih odbora i uprava pravnih osobe od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i načinu njihovih izbora.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
VI. NAČINI RASPOLAGANJA DIONICAMA I UDJELIMA
Načini prodaje dionica
Članak 26.
(1) Prodaja dionica može se provesti na sljedeće načine:
– javnom ponudom
– javnim nadmetanjem
– javnim prikupljanjem ponuda
– ponudom dionica na uređenom tržištu kapitala
– prihvatom ponude u postupku preuzimanja dioničkih društava
– istiskivanjem manjinskih dioničara
– prijenosom dionica u postupku povlačenja dionica s uvrštenja na uređenom tržištu kapitala
– neposrednom prodajom.
(2) Javna ponuda dionica provodi se kao javni poziv na kupnju, upućen neodređenom krugu osoba, prema unaprijed objavljenim uvjetima, u skladu s odredbama zakona koji uređuju tržište kapitala, a koje se odnose na ponudu vrijednosnih papira javnosti.
(3) Javno nadmetanje provodi se kao javni poziv upućen neodređenom krugu osoba koji će putem usmene javne dražbe ostvariti interes za kupnju ponuđenih dionica.
(4) Javno prikupljanje ponuda provodi se kao javni poziv upućen neodređenom krugu osoba za dostavu pisanih ponuda za kupnju dionica.
(5) Na uređenom tržištu kapitala dionice trgovačkih društava mogu se prodavati na slijedeće načine:
- putem trgovina unutar knjige ponuda, u modalitetu redovite trgovine i/ili u modalitetu dražbe,
- putem trgovine izvan knjige ponuda, kroz blok/transakcije ili putem javne dražbe
(6) Na uređenom tržištu kapitala dionice trgovačkih društava izlažu se putem naloga preko ovlaštenog investicijskog društva, odnosno organizacijom javne dražbe od strane Zagrebačke burze u slučaju prodaje izvan knjige ponuda putem javne dražbe.
(7) Centar će putem javnog natječaja izabrati ovlašteno investicijsko društvo. Ovlašteno investicijsko društvo dužno je nakon realizacije prodaje dionica na uređenom tržištu kapitala do kraja trgovinskog dana dostaviti Centru izvješće o prodaji.
(8) Ovlašteno investicijsko društvo prodaje dionice na uređenom tržištu kapitala sukladno uvjetima i nalozima Centra.
(9) Prihvat ponude u postupku preuzimanja dioničkih društava koristi se kao način prodaje dionica u slučajevima predviđenima propisom koji određuje preuzimanje dioničkih društava.
(10) Prijenos dionica manjinskih dioničara koristi se u slučajevima predviđenim propisom koji uređuje trgovačka društva.
(11) Prijenos dionica u postupku povlačenja dionica s uvrštenja na uređenom tržištu kapitala vrši se sukladno odredbama propisa koji uređuje tržište kapitala.
(11) Sukladno članku 21. odnosno članku 22. ovog Zakona, ministar državne imovine, Vlada Republike Hrvatske ili nadležno tijelo Centra može donijeti odluku o sudjelovanju u dokapitalizaciji trgovačkog društva na temelju objavljenog javnog poziva za dokapitalizaciju.
(12) Neposredna prodaja može se provesti kada na dva uzastopna postupka prodaje javnim nadmetanjem ili javnim prikupljanjem ponuda ili ponudom dionica na uređenom tržištu kapitala nije zaprimljena niti jedna valjana ponuda. U ovom slučaju početna cijena će se utvrditi sukladno članku 23. ovoga Zakona.
Načini prodaje udjela
Članak 27.
(1) Prodaja udjela može se provesti na sljedeće načine:
– javnim nadmetanjem
– javnim prikupljanjem ponuda
– izravnom ponudom za kupnju članovima društva u slučaju postojanja prava prvokupa
– neposrednom prodajom.
(2) Javno nadmetanje provodi se kao javni poziv upućen neodređenom ili određenom krugu osoba koji će putem usmene javne dražbe ostvariti interes za kupnju ponuđenih udjela.
(3) Javno prikupljanje ponuda provodi se kao javni poziv upućen neodređenom ili određenom krugu osoba za dostavu pisanih ponuda za kupnju udjela.
(4) Sukladno članku 21. odnosno članku 22. ovog Zakona, ministar državne imovine, Vlada Republike Hrvatske ili nadležno tijelo Centra može donijeti odluku o sudjelovanju u dokapitalizaciji trgovačkog društva na temelju objavljenog javnog poziva za dokapitalizaciju.
(5) Neposredna prodaja može se provesti kada na dva uzastopna postupka prodaje javnim nadmetanjem ili javnim prikupljanjem ponuda nije zaprimljena niti jedna valjana ponuda. U ovom slučaju početna cijena će se utvrditi sukladno članku 23. ovoga Zakona.
(6) Izravna ponuda za kupnju poslovnih udjela društva s ograničenom odgovornošću provest će se samo ukoliko je aktom o osnivanju društva ugovoreno pravo prvokupa. Izravna ponuda podnosi se ostalim članovima društva sukladno odredbama akta o osnivanju društva.
(7) U slučaju da ostali članovi društva ne prihvate ponudu za kupnju ponuđenih poslovnih udjela u postupku prodaje prvokupom sukladno stavku 6. ovog članka, provest će se prodaja poslovnih udjela na drugačiji način propisan ovim Zakonom.
Stjecanje dionica i udjela i druga raspolaganja dionicama i udjelima
Članak 28.
(1) Republika Hrvatska može stjecati dionice i udjele sukladno pozitivnim propisima Republike Hrvatske.
(2) Odluku o stjecanju dionica i udjela donosi ministar državne imovine, Vlada Republike Hrvatske ili nadležno tijelo Centra, primjenjujući na odgovarajući način odredbe članka 22. odnosno članka 23. ovog Zakona,
(3) Odluku o drugim raspolaganjima dionicama i udjelima poput zalaganja dionica i udjela, fiducijarnog prijenosa vlasništva dionica i udjela, darovanja dionica i udjela, zamjena dionica i udjela i sličnih pravnih radnji radi drugih stvarnopravnih i statusnopravnih raspolaganja dionicama i udjelima, sukladno članku 22. odnosno članku 23. ovog Zakona, donosi ministar državne imovine, Vlada Republike Hrvatske ili nadležno tijelo Centra.
Uredba o načinima raspolaganja dionicama i udjelima
Članak 29.
Postupke koji prethode sklapanju pravnih poslova raspolaganja dionicama i udjelima čiji je imatelj Republika Hrvatska uređuje Vlada Republike Hrvatske uredbom.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
VII. UPRAVLJANJE NEKRETNINAMA
Članak 30.
(1) Ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno, Ministarstvo upravlja državnom imovinom u obliku nekretnina u skladu sa Strategijom i Godišnjim planom upravljanja državnom imovinom.
(2) Ministarstvo može upravljati nekretninama i povodom prijedloga zainteresirane osobe.
(3) Ministarstvo u skladu s odredbama ovog Zakona upravlja i drugim nekretninama čije je upravljanje posebnim zakonom povjereno nekom drugom tijelu ukoliko se na tim nekretninama dokumentom prostornog uređenja planira u izdvojenom građevinskom području i/ili izvan granica građevinskog područja izgradnja golf igrališta, kampa i drugih objekata za pružanje turističkih usluga, usluga sporta i rekreacije ili drugih sličnih objekata komercijalne naravi.
Donošenje odluka o upravljanju nekretninama
Članak 31.
(1) Prije raspolaganja državnom imovinom u obliku nekretnina, izvršit će se procjena njihove tržišne vrijednosti kao i procjenu drugih naknada za naplatne pravne poslove neovisno o načinu i namjeri raspolaganja, osim ako se državna imovina u obliku nekretnina daje na uporabu.
(2) Procjenu tržišne vrijednosti državne imovine iz stavka 1. ovog članka s kojom se namjerava raspolagati obavlja osoba koja je za to ovlaštena posebnim propisima i odlukom ministra državne imovine.
(3) Početni iznos kupoprodajne cijene ili naknada prilikom prvog raspolaganja nekretninama ne može biti manja od iznosa procijenjenog iz stavka 1. ovog članka.
(4) Odluku raspolaganju s nekretninama čija je procijenjena vrijednost niža ili jednaka novčanom iznosu od 7.500.000,00 kuna donosi ministar državne imovine.
(5) U ostalim slučajevima odluku iz prethodnog stavka donosi Vlada Republike Hrvatske.
(6) Iznimno od prethodnih stavaka, ministar državne imovine uvijek donosi odluku o nekorištenju prava prvokupa neovisno o iznosu za koji se nekretnina prodaje kao i sve odluke o davanju nekretnina na uporabu.
Članak 32.
(1) Ako se postupak prodaje ili drugog raspolaganja državnom imovinom u obliku nekretnina ponavlja jer u prvom postupku prodaje nije pristigla niti jedna valjana ponuda, početna cijena ili naknada može se sniziti u odnosu na istu iz prvog postupka prodaje do maksimalno 30% od procijenjene tržišne vrijednosti iz članka 31. stavka 3. ovog Zakona.
(2) Ako se postupak prodaje ili drugog raspolaganja državnom imovinom u obliku nekretnina ponavlja drugi put jer u prvom i u drugom postupku prodaje nije pristigla niti jedna valjana ponuda, početna cijena ili naknada može se sniziti u odnosu na istu iz drugog postupka prodaje do maksimalno 50% od procijenjene tržišne vrijednosti iz članka 31. stavka 3. ovog Zakona.
(3) Ako se postupak prodaje ili drugog raspolaganja državnom imovinom u obliku nekretnina i nakon njegova drugog ponavljanja dovrši bez uspjeha, navedenom državom imovinom neće se raspolagati prije ponovne procjene njezine tržišne vrijednosti koju ne može obaviti osoba koja ju već procjenjivala.
(4) Odluku o postotku sniženja početne cijene ili naknade u ponovljenim postupcima prodaje donosi ono tijelo koje je donijelo odluku o prvom postupku prodaje ili drugog raspolaganja.
Načini raspolaganja nekretninama
Članak 33.
Nekretninama se može raspolagati javnim natječajem ili neposrednom pogodbom.
Raspolaganje nekretninama putem javnog natječaja
Članak 34.
Raspolaganje nekretninama putem javnog natječaja može biti:
- javno nadmetanje koje se provodi kao javni poziv upućen neodređenom krugu osoba koji će putem usmene javne dražbe ili putem elektroničke dražbe ostvariti interes za raspolaganje ponuđenim nekretninama
- javno prikupljanje ponuda koje se provodi kao javni poziv upućen neodređenom krugu osoba za dostavu pisanih ponuda ili za dostavu ponuda putem elektroničkih sredstava komunikacije za raspolaganje ponuđenim nekretninama.
Raspolaganje nekretninama bez provođenja postupka javnog natječaja
Članak 35.
(1) Razvrgnuće suvlasničke zajednice provodi se na prijedlog jednog od suvlasnika bez provođenja javnog natječaja.
(2) Osnivanje prava služnosti u skladu s prostornim planom provodi se izravnim pregovorima povodom prijedloga zainteresirane osobe.
Raspolaganje nekretninama neposrednom pogodbom
Članak 36.
Nekretninama se može raspolagati bez javnog natječaja neposrednom pogodbom za naknadu utvrđenu sukladno članku 31. ovog Zakona:
– ako je riječ o nekretnini na kojoj se realizira strateški investicijski projekt, sukladno odredbama propisa koji uređuju strateške investicijske projekte Republike Hrvatske o raspolaganju takvim nekretninama
– osobi kojoj je dio tog zemljišta potreban za formiranje građevne čestice utvrđene aktom ili dokumentom prostornog uređenja, ako taj dio ne prelazi 20% površine utvrđene građevne čestice
- u slučaju usklađenja zemljišnoknjižnog s katastarskim stanjem temeljem geodetskih elaborata izrađenim u skladu s posebnim Zakonom i u slučaju otvaranja pojedinačnog zemljišno knjižnog ispravnog postupka
- osobi koja je u postupku ozakonjenja nezakonito izgrađenog objekta od nadležnog tijela ishodila rješenje o izvedenom stanju, a objekt je izgradila na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske te je na predmetnoj nekretnini utvrđen obuhvat građevinske čestice. Navedenoj osobi može se prodati se zemljište koje je utvrđeno kao obuhvat građevinske čestice.
- osobi koja se nalazi u neprekinutom mirnom posjedu zemljišta duže od 10 godina temeljem ugovora s jedinicom lokalne i područne (regionalne) samouprave, drugog državnog tijela ili pravne osobe s javnim ovlastima, važećim u trenutku stjecanja te nekretnine u vlasništvo Republike Hrvatske uz uvjet da redovito podmiruje dospjele zakupnine i da se protiv te osobe ne vodi postupak radi predaje u posjed tog zemljišta, osim u slučaju da se radi o zemljištu koje je temeljem posebnog propisa isključena iz prometa
- jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnoj osobi čiji je vlasnik ili osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnoj osobi čiji je vlasnik ili osnivač Republika Hrvatska za provedbu komercijalnih projekata ili za provedbu projekata koji nisu od općeg interesa
- ministarstvo će osnovati pravo građenja bez provođenja javnog natječaja, uz naknadu određenu sukladno članku 31 ovog Zakona, u svrhu izgradnje objekata za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije ukoliko se navedeni objekti grade na državnoj imovni iz članka 2. ovog Zakona u korist investitora koji je kao najpovoljniji ponuditelj izabran u postupku javnog natječaja za proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora energije provedenog od strane drugog nadležnog tijela.
- kada postoji opasnost od propasti, oštećenja ili znatnog umanjenja vrijednosti nekretnine
- u korist parlamentarnih političkih stranaka.
Raspolaganje nekretninama u korist jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave bez naknade
Članak 37.
(1) Kada je to opravdano i obrazloženo razlozima poticanja gospodarskog napretka, socijalnog blagostanja građana i ujednačavanja gospodarskog i demografskog razvitka svih krajeva Republike Hrvatske, državnom imovinom u obliku nekretnina može se raspolagati u korist jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i bez naknade.
(2) Raspolaganje iz stavka 1. ovog članka provodi se na zahtjev jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na koju se prenosi ono pravo s kojim se postiže ista svrha, a koje je najpovoljnije za Republiku Hrvatsku.
(3) Raspolaganje iz stavka 1. i 2. ovog članka provodi se osobito u svrhu:
– ostvarenje projekata izgradnje poduzetničke infrastrukture, odnosno poduzetničkih zona i poduzetničkih potpornih institucija u skladu s posebnim zakonom
- ostvarenje projekata ulaganja u skladu s posebnim zakonom u onim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su razvrstane prema indeksu razvijenosti u I. skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno u I. i II. skupinu jedinica lokalne samouprave sukladno Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti
- ostvarenje projekata koji su od općeg javnog, socijalnog ili kulturnog interesa, poput izgradnje škola, dječjih vrtića, bolnica, domova zdravlja, ustanova socijalne skrbi, groblja, za izgradnju sportskih objekata, muzeja, memorijalnih centara i drugih sličnih projekata kojima se povećava kvaliteta života građana na području jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
- provođenje programa integracije osoba s invaliditetom u društvo
- provođenje programa demografske obnove
- radi zaštite okoliša
- izvršenja obveza Republike Hrvatske.
Dodjela nekretnina na uporabu tijelima državne uprave
i drugim korisnicima državnog proračuna
Članak 38.
(1) Ministarstvo daje nekretnine na uporabu tijelima državne uprave bez naknade za smještaj njihovih djelatnika sukladno maksimalnim kriterijima za površinu prostora po zaposleniku.
(2) Ministarstvo daje nekretnine na uporabu drugim korisnicima državnog proračuna bez naknade za smještaj njihovih djelatnika sukladno maksimalnim kriterijima za površinu prostora po zaposleniku ako navedena tijela ne ostvaruju značajnije vlastite prihode.
(3) Tijela državne uprave i drugi korisnici državnog proračuna iz stavka 1. i 2. ovog članka plaćat će naknadu za dio prostora koji površinom prelazi maksimalne kriterije za veličinu prostora po zaposleniku.
(4) Drugim korisnicima državnog proračuna koji imaju značajnije vlastite prihode, pravnim osobama s javnim ovlastima i trgovačkim društvima u isključivom vlasništvu Republike Hrvatske za potrebe obavljanja poslova iz njihovog djelokruga Ministarstvo daje nekretnine na uporabu bez natječaja uz naknadu.
(5) Tijela koja su dobila nekretnine na uporabu preuzimaju sve vlasničke ovlasti i sve vlasničke obveze za navedene nekretnine i obveznici su investicijskog i redovnog održavanja navedenih nekretnina te su dužna plaćati sve druge troškove vezane za navedene nekretnine.
(6) Ako Ministarstvo nema na upravljanju nekretnine za ostvarivanje potreba tijela iz stavka 1., 2. i 4. ovoga članka, navedena tijela će u suradnji s Ministarstvom tražiti nekretnine na tržištu za zakup.
(7) Državna tijela koja koriste prostore u zakupu od trećih osoba, dužna su se obratiti Ministarstvu najkasnije 6 mjeseci prije isteka ugovora o zakupu.
(8) Navedena tijela ne mogu sklopiti ugovor o zakupu nekretnina bez suglasnosti Ministarstva.
(9) Ministarstvo upravlja i nekretninama koje tijela državne uprave koriste povremeno (objekti posebne namjene – rezidencijalni objekti).
Stanovi za službene potrebe
Članak 39.
(1) Ministarstvo daje na uporabu stanove u vlasništvu Republike Hrvatske državnim dužnosnicima za potrebe njihovog smještaja za vrijeme trajanja dužnosti.
(2) Vlada Republike Hrvatske donijet će uredbu kojom će propisati kojim državnim dužnosnicima se daju na uporabu stanovi i način na koji se stanovi daju na uporabu.
Suglasnost za prijavu projekata na natječaje koji se financiraju putem Fondova Europske unije
Članak 40.
(1) Ministarstvo daje prethodnu suglasnost trećim osobama javnog prava prilikom prijave projekata na natječaje koji se financiraju iz fondova Europske unije, a koji projekti se planiraju na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, osim u slučaju ako je davanje suglasnosti temeljem posebnog propisa u djelokrugu drugog tijela ili pravne osobe s javnim ovlastima.
(2) Nositelji projekata iz stavka 1. ovog članka, uz zahtjev za izdavanje suglasnosti obvezni su dostaviti obrazloženje i sažetak projekta.
(3) O izdanim suglasnostima iz stavka 1. ovog članka Ministarstvo vodi posebnu evidenciju, a u obliku zabilježbe na nekretnini izdana suglasnost upisuje se u interni registar nekretnina Ministarstva.
Stjecanje nekretnina
Članak 41.
(1) Republika Hrvatska može stjecati nekretnine sukladno općim propisima.
(2) Prije stjecanja nekretnine izvršit će se procjena njezine vrijednosti.
(3) Odluku o stjecanju nekretnine donosi tijelo iz članka 31. ovog Zakona ovisno o iznosu procjene vrijednosti nekretnine koja se stječe.
Uredba o načinima raspolaganja nekretninama
Članak 42.
Postupke koji prethode sklapanju pravnih poslova raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske uređuje Vlada Republike Hrvatske uredbom.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
VII. UPRAVLJANJE POKRETNINAMA
Donošenje odluka o upravljanju pokretninama
Članak 43.
(1) Prije raspolaganja državnom imovinom u obliku pokretnina iz članka 2. stavka 1. ovog Zakona, izvršit će se procjena njihove tržišne vrijednosti kao i procjena drugih naknada za naplatne pravne poslove neovisno o načinu i namjeri raspolaganja, osim ako se državna imovina u obliku pokretnina daje na uporabu.
(2) Procjenu tržišne vrijednosti državne imovine iz stavka 1. ovog članka s kojom se namjerava raspolagati obavlja osoba koja je za to ovlaštena posebnim propisima i odlukom ministra državne imovine.
(3) Početni iznos kupoprodajne cijene ili naknada prilikom raspolaganja pokretninama ne može biti manja od iznosa procijenjenog iz stavka 1. ovog članka.
(4) Odluku o raspolaganju s pokretninama čija je procijenjena vrijednost niža ili jednaka novčanom iznosu od 7.500.000,00 kuna donosi ministar državne imovine.
(5) U ostalim slučajevima odluku iz prethodnog stavka donosi Vlada Republike Hrvatske.
(6) Odluku o davanju pokretnina na uporabu uvijek donosi ministar državne imovine.
Članak 44.
(1) Ako se postupak prodaje ili drugog raspolaganja državnom imovinom u obliku pokretnina ponavlja jer u prvom postupku prodaje nije pristigla niti jedna valjana ponuda , početna cijena ili naknada može se sniziti u odnosu na istu iz prvog postupka prodaje do maksimalno 30% od procijenjene tržišne vrijednosti iz članka 44. stavka 3. ovog Zakona.
(2) Ako se postupak prodaje ili drugog raspolaganja državnom imovinom u obliku pokretnina ponavlja drugi put jer u prvom i u drugom postupku prodaje nije pristigla niti jedna valjana ponuda, početna cijena ili naknada može se sniziti u odnosu na istu iz drugog postupka prodaje do maksimalno 50% od procijenjene tržišne vrijednosti iz članka 44. stavka 3. ovog Zakona.
(3) Ako se postupak prodaje ili drugog raspolaganja državnom imovinom u obliku pokretnina i nakon njegova drugog ponavljanja dovrši bez uspjeha, navedenom državom imovinom neće se raspolagati prije ponovne procjene njezine tržišne vrijednosti koju ne može obaviti osoba koja ju već procjenjivala.
(4) Odluku o postotku sniženja početne cijene ili naknade u ponovljenim postupcima prodaje donosi ono tijelo koje je donijelo odluku o prvom postupku prodaje ili drugog raspolaganja.
Članak 45.
Državnom imovinom u obliku pokretnina Ministarstvo upravlja na bilo koji način i po pravilima predviđenima ovim Zakonom za upravljanje nekretninama, dionicama i udjelima kao i na drugi svrsishodni način vodeći se načelom javnosti, ekonomičnosti i zakonitosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
VIII. EVIDENCIJA DRŽAVNE IMOVINE
Članak 46.
(1) Ministarstvo vodi evidenciju državne imovine kojom upravlja.
(2) Evidencija iz stavka 1. ovog članka nije javni registar.
(3) Ministar će donijeti odluku o načinu vođenja i podacima koji se vode u evidenciji iz stavka 1. ovog članka.
(4) Dio podataka iz evidencije iz stavka 1. ovog članka, dostavljat će se u Središnji registar državne imovine.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
IX. NEPROCIJENJENA IMOVINA U POSTUPKU PRETVORBE I PRIVATIZACIJE
Članak 47.
(1) Neprocijenjena imovina, u smislu ovoga Zakona, je ona imovina koja nije procijenjena u vrijednosti društvenoga kapitala društvenog poduzeća u postupku pretvorbe na temelju Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća („Narodne novine“, 19/1919., 83/1992., 94/1993., 2/1994., 9/1995. i 118/1999.), odnosno koja nije unesena u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije na temelju Zakona o privatizaciji („Narodne novine“, 21/1996., 71/1997., 16/1998. i 73/2000.), a na kojoj su pravo korištenja, upravljanja ili raspolaganja imala društvena poduzeća.
(2) Neprocijenjenom imovinom, u smislu ovoga Zakona, smatraju se i prava na stanovima u zgradama koja su društvena poduzeća u postupku pretvorbe prenijela fondovima u stambenom i komunalnom gospodarstvu, a koji nisu prodani nositeljima stanarskog prava na temelju Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo („Narodne novine“, 43/1992., 69/1992., 25/1993., 48/1993., 2/1994., 4/1994., 44/1994., 47/1994., 58/1995., 11/1996., 11/1997., 68/1998., 96/1999., 120/2000. i 78/2002.).
(3) Neprocijenjena imovina je imovina Republike Hrvatske.
(4) Ako je trgovačko društvo koje je pravni sljednik društvenog poduzeća raspolagalo neprocijenjenom imovinom u korist trećih savjesnih osoba, smatra se da su te treće osobe imovinu stekle od Republike Hrvatske.
(5) Ministarstvo državne imovine na prijedlog treće osobe, trgovačkog društva ili po službenoj dužnosti, nakon što utvrdi da su ispunjene pretpostavke iz stavka 4. ovog članka, donijet će rješenje kojim će utvrditi da je treća osoba stekla pravo vlasništva na nekretnini ili drugoj imovini te da je trgovačko društvo dužno platiti Republici Hrvatskoj tržišnu cijenu te nekretnine odnosno druge imovine koja je bila u vrijeme donošenja rješenja u roku od 15 dana po primitku rješenja.
(6) Rješenje iz prethodnog stavka je ovršno.
(7) Protiv rješenja iz stavka 5. ovog članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(8) Obveza iz stavka 5. ovoga članka ne zastarijeva.
(9) Centar će u upravnom postupku ukinuti rezervaciju dionica i poslovnih udjela, određenu zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa na procijenjenim nekretninama i rezervaciju dionica i poslovnih udjela izdanih u protuvrijednosti imovine uključene u vrijednosti društvenoga kapitala po knjigovodstvenoj vrijednosti, dok će rezervaciju određenu radi osiguranja naknade prijašnjim vlasnicima procijenjenih nekretnina ukinuti pod uvjetom da u odnosu na te nekretnine nije podnesen zahtjev sukladno Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine („Narodne novine“ , br. 92/ 19 96, 39/ 19 99, 42/ 19 99., 92/ 19 99., 43/2000., 131/2000., 27/2001., 34/2001., 65/2001., 118/2001., 80/2002. i 81/2002.) ili je taj zahtjev pravomoćno odbijen.
Članak 48.
(1) Postupke radi utvrđivanja procijenjene ili neprocijenjene imovine Centar pokreće po službenoj dužnosti ili na prijedlog zainteresirane osobe.
(2) U postupcima iz stavka 1. ovog članka državno odvjetništvo ima status stranke.
(3) Protiv rješenja Centra donesenog u postupcima iz stavka 1. nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
X. USTUPANJE DIONICA HRVATSKIM RATNIM VOJNIM INVALIDIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA OBITELJI SMRTNO STRADALOGA, ODNOSNO ZATOČENOG ILI NESTALOG HRVATSKOG BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA
Članak 49.
(1) Centar je dužan dionice čiji je imatelj Republika Hrvatska ustupiti hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata (u daljnjem tekstu: HRVI iz Domovinskog rata) te članovima obitelji smrtno stradaloga, odnosno zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji pravo na dionice bez naplate nisu ostvarili na temelju Zakona o privatizaciji, i to:
- HRVI iz Domovinskog rata s 20% oštećenja organizma dionice u nominalnoj vrijednosti od 18.400,00 kuna,
- HRVI iz Domovinskog rata s 30% oštećenja organizma dionice u nominalnoj vrijednosti od 25.400,00 kuna,
- HRVI iz Domovinskog rata s 40% oštećenja organizma dionice u nominalnoj vrijednosti od 32.400,00 kuna,
- HRVI iz Domovinskog rata s 50% oštećenja organizma dionice u nominalnoj vrijednosti od 39.400,00 kuna,
- HRVI iz Domovinskog rata sa 60% oštećenja organizma dionice u nominalnoj vrijednosti od 46.400,00 kuna,
- HRVI iz Domovinskog rata sa 70% oštećenja organizma dionice u nominalnoj vrijednosti od 53.400,00 kuna,
- HRVI iz Domovinskog rata s 80% oštećenja organizma dionice u nominalnoj vrijednosti od 60.400,00 kuna,
- HRVI iz Domovinskog rata s 90% oštećenja organizma dionice u nominalnoj vrijednosti od 67.400,00 kuna,
- HRVI iz Domovinskog rata sa 100% oštećenja organizma dionice u nominalnoj vrijednosti od 74.000,00 kuna,
- obitelji smrtno stradaloga, odnosno zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata u nominalnoj vrijednosti od 74.000,00 kuna.
(2) Dionice koje sukladno stavku 1. ovoga članka pripadaju obitelji smrtno stradaloga, odnosno zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ustupaju se njegovim nasljednicima sukladno pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju.
(3) HRVI iz Domovinskog rata pravo na dionice ostvaruju u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona te na temelju pravomoćnog rješenja kojim je postotak oštećenja organizma trajno utvrđen.
(4) Pravo na dionice iz stavaka 1. i 2. ovoga članka utvrđuje se rješenjem koje na zahtjev stranke donosi Centar, protiv kojeg nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(5) Dionice koje je prema stavku 1. ovoga članka trebalo darovati HRVI iz Domovinskog rata koji su umrli nakon podnošenja zahtjeva za darovanje, daruju se njihovim nasljednicima sukladno rješenju o nasljeđivanju.
UPRAVNI I INSPEKCIJSKI NADZOR
Članak 50.
Upravni i inspekcijski nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega te zakonitost rada i postupanja tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba koje imaju javne ovlasti nad upravljanjem državnom imovinom obavlja Ministarstvo.
UPRAVLJANJE PRIVREMENO ODUZETOM IMOVINOM
Članak 51.
(1) Ministarstvo upravlja imovinom koja je u kaznenom postupku pravomoćnom sudskom odlukom privremeno oduzeta od okrivljenika ili s njim povezanih osoba kao imovinska korist ostvarena kaznenim djelom te koja je navedenom odlukom predana Ministarstvu na upravljanje.
(2) Kada imovina iz stavka 1. ovog članka pravomoćnom sudskom presudom u kaznenom postupku bude trajno oduzeta kao imovinska korist ostvarena kaznenim djelom, ista postaje imovina u vlasništvu Republike Hrvatske i njome upravlja Ministarstvo.
(3) Imovina iz stavka 1. i 2. ovog članka predaje se na upravljanje Ministarstvu nakon provedbe postupka oduzimanja od strane nadležnog tijela o čemu se sastavlja zapisnik.
Članak 52.
(1) O privremeno oduzetoj imovini iz članka 57. ovog Zakona ministarstvo vodi evidenciju.
(2) Ministar državne imovine donosi pravilnik o vođenju evidencije iz stavka 1. ovog članka.
Članak 53.
(1) Ministarstvo može, bez prethodne objave javnog natječaja, donijeti odluku o prodaji privremeno oduzetih stvari:
- ako je njihovo čuvanje opasno
- ako je trošak njihovog čuvanja nerazmjeran u odnosu na njihovu vrijednost ili
- ako predstoji neposredna opasnost od njihova propadanja ili znatnog gubitka vrijednosti.
(2) Ministarstvo može donijeti odluku da privremeno oduzete stvari da na uporabu, iznajmi ili preda u zakup u skladu s njihovom namjenom.
(3) Za štetu na stvarima iz stavka 2. ovog članka uzrokovanu uporabom, najmom ili zakupom odgovara Republika Hrvatska prema općim pravilima o odgovornosti za štetu.
(4) Ministarstvo je dužno predati protivniku osiguranja sredstva od prodaje, najma ili zakupa iz stavka 1. i 2. ovog članka, u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude kojom je sud odbio prijedlog za oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom.
(5) Protiv odluke Ministarstva iz stavka 1. i 2. ovog članka, protustranka može izjaviti prigovor u roku od 48 sati od njezinoga dostavljanja. O prigovoru odlučuje mjesno nadležan sud koji vodi kazneni postupak. Protiv odluke suda nije dopuštena žalba.
Članak 54.
Pobliže uvjete za upravljanje privremeno oduzetom imovinom propisuje pravilnikom ministar državne imovine.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine
XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 55.
Postupci započeti po odredbama Zakona o upravljanju državnom imovinom („Narodne novine“, br. 94/13., 130/14. – Rješenje USRH i 18/16.) dovršit će se po odredbama ovog Zakona i podzakonskim aktima donesenim na temelju ovog Zakona.
Članak 56.
(1) Neotplaćene dionice kupljene na obročnu otplatu na temelju članka 5. stavka 1. točke 1., 2. i 2.a, članka 19., članka 21.a i 21.b Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća („Narodne novine“, br. 19/91., 83/92., 94/93., 2/94., 9/95. i 118/99.), te članka 5. Zakona o privatizaciji („Narodne novine“, br. 21/96., 71/97., 16/98. i 73/00.) mogu se prenijeti na drugu osobu, ako se ta osoba obveže preostali dug platiti jednokratno u roku od šest mjeseci od dana sklapanja ugovora kojim se one prenose.
(2) Obveza jednokratne otplate duga u roku od šest mjeseci iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na zakonskog nasljednika.
Članak 57.
Obvezu naknade osobama koje su ovlaštenici prava na naknadu za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine u dionicama ili poslovnim udjelima Centar može ispuniti isključivo prijenosom dionica ili poslovnih udjela čiji je imatelj Republika Hrvatska kojima upravlja Centar.
Članak 58
(1) Ako su treće osobe, temeljem pravnog posla od jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave putem javnog natječaja, stekle zemljišnoknjižno pravo na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, smatra se da su to pravo stekle izravno od Republike Hrvatske.
(2) Ukoliko su treće osobe, Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave pokrenule sudski ili upravni postupak vezan za nekretninu iz stavka 1. ovog članka, treće osobe su ovlaštene do 30. lipnja 2018. godine stvarno i mjesno nadležnom državnom odvjetništvu dostaviti zahtjev za sklapanje nagodbe temeljem koje će u zemljišnim knjigama izvršiti upis prava vlasništva za svoju korist.
(3) Stvarno i mjesno nadležna državna odvjetništva su na temelju pravovremeno podnesenih zahtjeva iz stavka 2. ovog članka ovlaštena sklopiti nagodbe pod uvjetom da se svaka stranka obveže snositi svoje troškove u pokrenutim sudskim ili upravnim postupcima.
(4) Ako za nekretnine iz stavka 1. ovog članka nisu pokrenuti sudski ili upravni postupci, Ministarstvo će trećim osobama iz stavka 1. ovog članka izdati ispravu podobnu za upis prava vlasništva na toj nekretnini.
(5) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koja je raspolagala s nekretninom iz prethodnog stavka dužna je Republici Hrvatskoj predati sve koristi koje je stekla na temelju pravnog posla koji predstavlja to raspolaganje.
(6) Obvezu iz prethodnog stavka jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je ispuniti sukladno posebnom ugovoru kojega u ime i za račun Republike Hrvatske sklapa Ministarstvo, a ukoliko se navedena obveza ispunjava u obrocima, rok za ispunjenje obveze ne može biti dulji od dvadeset godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(7) Ako ugovor iz prethodnog stavka ne bude sklopljen u roku od godinu dana od dana postavljanja zahtjeva Republike Hrvatske, postupit će sukladno propisima koji uređuju mirenje. Odluku će donijeti nadležni sud.
(8) Iznimno od odredbe prethodnog stavka, u opravdanim slučajevima, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može se osloboditi obveze iz stavka 5. ovoga članka.
(9) Odluku o oslobođenju obveze sukladno odredbi prethodnog stavka donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva.
(10) Odredbe ovoga članka primjenjuju se na sva raspolaganja nakon 1. siječnja 1997. godine.
Članak 59.
(1) Nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske koje su na dan 1. siječnja 2017. godine bile u naravi škole, domovi zdravlja, bolnice i druge ustanove kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i koje se koriste u obrazovne i zdravstvene svrhe, groblja, mrtvačnice, spomenici, parkovi, dječja igrališta, sportsko rekreacioni objekti, sportska igrališta, društveni domovi, vatrogasni domovi, spomen domovi i tržnice temeljem ovog Zakona upisat će se u vlasništvo jedinca lokalne ili područne (regionalne) samouprave ovisno u čijoj je nadležnosti osnivanje pojedinih ustanova.
(2) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su do 30. lipnja 2018. godine dostaviti Ministarstvu zahtjev za izdavanje isprave podobne za upis prava vlasništva na nekretninama iz stavka 1. ovog članka. Ministarstvo će izdati ispravu podobnu za upis prava vlasništva na navedenim nekretninama jedinci lokalne i područne (regionalne) samouprave sukladno pravovremeno podnesenim zahtjevima.
(3) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave provest će sve potrebne postupke uključujući i formiranje građevinskih čestica kao zemljišta nužnog za uporabu objekata radi upisa vlasništva iz stavka 1. i 2. ovog članka u zemljišne knjige.
Članak 60.
(1) Do sklapanja odgovarajućeg međunarodnog ugovora, Ministarstvo je ovlašteno dati u višegodišnji zakup nekretnine u zemljišnoknjižnom vlasništvu Republike Hrvatske na koje se primjenjuje zabrana iz članka 1. Uredbe o zabrani raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske („Narodne novine“, 36/91.). Predmetni ugovor će se upisati u teretni list Zabilježba u zemljišnim knjigama.
(2) Do konačnog uređenja vlasničkih odnosa, sindikati koji su posjednici nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske ovlašteni su te nekretnine koristiti bez naknade za svoje potrebe ne prelazeći površinu korištenja navedenih nekretnina sukladno maksimalnim kriterijima za površinu prostora po zaposleniku.
Članak 61.
Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva, donosi odluku o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi s nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske.
Članak 62.
(1) Stupanjem na snagu ovog Zakona prestaje važiti Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 94/13., 130/14. – Rješenje USRH i 18/16.).
(2) Do stupanja na snagu podzakonskih akata na temelju ovog Zakona, ostaju na snazi podzakonksi akti doneseni na temelju Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 94/13., 130/14. – Rješenje USRH i 18/16.) , u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.
Članak 63.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
Komentirate u ime: Ministarstvo državne imovine