I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o reviziji (u daljnjem tekstu: Zakon) sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1., a u vezi s člankom 49. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA

a) Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom

Zakon o reviziji (Narodne novine, br. 146/05, 139/08 i 144/12) donesen je 2005. godine, a stupio je na snagu 1. siječnja 2006. godine. Predmetnim Zakonom uređeno je obavljanje revizije financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja obveznika revizije, određene su osobe koje su ovlaštene za pružanje usluga revizije, propisani su uvjeti za obavljanje usluga revizije, određena su trgovačka društva koja imaju obvezu osnovati revizorski odbor, uređeni su nadzor i provjera kvalitete rada revizorskih društava, samostalnih revizora i ovlaštenih revizora, izdavanje i oduzimanje dozvole za obavljanje usluga revizije, javne ovlasti Hrvatske revizorske komore te druga pitanja u vezi s revizijom.

Novelom Zakona o reviziji iz 2008. godine provedeno je usklađivanje s Direktivom 2006/43/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja na način da je osnovan Odbor za javni nadzor revizije čija zadaća je provedba javnog nadzora revizorskih društava, samostalnih revizora i ovlaštenih revizora putem Hrvatske revizorske komore, ovlaštenih vještaka ili nadležnih državnih tijela. Provođenje provjere kvalitete rada ovlaštenih revizora, revizorskih društava i samostalnih revizora povjereno je Hrvatskoj revizorskoj komori čiji zadatak je provjeravati, neovisno i objektivno, obavljaju li se revizije u skladu sa Zakonom o reviziji (Narodne novine, br. 146/05, 139/08 i 144/12), Međunarodnim revizijskim standardima i drugim pravilima revizorske struke.

Posljednje izmjene i dopune Zakona o reviziji provedene su Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji koji je donesen sredinom prosinca 2012. godine i to prvenstveno radi usklađivanja sa Zakonom o općem upravnom postupku (Narodne novine, br. 47/09), kojom prilikom je ujedno proširen krug obveznika revizije.

Tablica 1. Revizijsko tržište u 2017. godini

Izvor: Hrvatska revizorska komora

U Republici Hrvatskoj nema registriranih samostalnih revizora i zajedničkih revizorskih ureda.

Prema podacima Hrvatske revizorske komore iz strukture revizorskih društava prema broju ugovorenih revizija vidljivo je sljedeće: u 2015. godini 28% društava imalo je ugovorenih 0-5 revizija financijskih izvještaja za 2014. godinu, 19% društava imalo je ugovoreno 6-10 revizija, 24% društava imalo je ugovoreno 11-20 revizija, 29% društava imalo je ugovoreno 21 i više revizija.

Ukupni prihodi 235 revizorskih društava u 2014. godini iznosili su 538.247.389,00 kuna (2013. 545.282.015,00 kuna), od čega su poslovni prihodi iznosili 528.642.285,00 kuna (2013. 536.621.942,00 kuna).

Sukladno Zakonu o reviziji (Narodne novine, br. 146/05, 139/08 i 144/12) nadzor i provjeru kvalitete rada ovlaštenih revizora, samostalnih revizora i revizorskih društava provodi Hrvatska revizorska komora odnosno ustrojena stručna služba nadzora koja trenutno zapošljava 5 nadzornika. Dakle, provođenje provjere kvalitete rada ovlaštenih revizora i revizorskih društava u nadležnosti je Hrvatske revizorske komore. Važno je napomenuti kako je Hrvatska revizorska komora stručna organizacija revizorskih društava, samostalnih revizora i ovlaštenih revizora koji posluju na teritoriju Republike Hrvatske te ima svojstvo pravne osobe s javnim ovlastima utvrđenim Zakonom o reviziji (Narodne novine, br. 146/05, 139/08 i 144/12) statutom i drugim aktima. Tijela Hrvatske revizorske komore su: Skupština, Upravno vijeće (ukupno sedam članova, od kojih je jedan član predsjednik Hrvatske revizorske komore i jednog člana imenuje Ministarstvo financija), predsjednik i druga tijela Hrvatske revizorske komore. Pri odlučivanju na Skupštini Hrvatske revizorske komore ovlašteni revizori imaju po jedan glas.

Javni nadzor revizije povjeren je Odboru za javni nadzor revizije, tijelu koje ima 7 članova koje imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra financija. Odbor za javni nadzor revizije djeluje od 2009. godine kao neovisno i samostalno tijelo javnog nadzora nad Hrvatskom revizorskom komorom, revizorskim društvima, samostalnim revizorima i ovlaštenim revizorima.

S obzirom da je na razini Europske unije usvojena Direktiva 2014/56/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Direktive 2006/43/EZ o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja (u daljnjem tekstu: Direktiva 2014/56/EU) i Uredba (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekta od javnog interesa i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2005/909/EZ (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 537/2014) s ciljem uspostave novog pravnog okvira za zakonsku reviziju godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja, potrebno je Direktivu 2014/56/EU prenijeti u nacionalno zakonodavstvo, odnosno omogućiti provedbu Uredbe (EU) br. 537/2014.

Ključne odrednice Direktive 2014/56/EU podrazumijevaju daljnje usklađenje na razini Europske unije u pogledu utvrđivanja uvjeta za izdavanje odobrenja i registraciju osoba koje obavljaju zakonske revizije, pravila o neovisnosti, objektivnosti i profesionalnoj etici koja se odnose na te osobe, usklađenosti primjene međunarodnih revizijskih standarda te jačanja javnog nadzora ovlaštenih revizora i revizorskih društava jačanjem neovisnosti javnih nadzornih tijela država članica dodjelom odgovarajućih ovlasti za provođenje istraga i određivanje sankcija s ciljem otkrivanja i odvraćanja od kršenja pravila ovlaštenih revizora i revizorskih društava u kontekstu pružanja revizorskih usluga. Isto tako, zbog velike važnosti subjekata od javnog interesa za javnost koja proizlazi iz opsega i složenosti njihova poslovanja ili prirode njihove djelatnosti, a sa svrhom jačanja vjerodostojnost njihovih financijskih izvještaja, posebne odredbe o zakonskim revizijama subjekata od javnog interesa koje su određene u Direktivi 2006/43/EZ, dodatno su razrađene Uredbom (EU) br. 537/2014 koja se primjenjuje na ovlaštene revizore i revizorska društva samo u mjeri u kojoj oni obavljaju zakonske revizije subjekata od javnog interesa.

Novi institucionalni okvir javnog nadzora ovlaštenih revizora i revizorskih društava koji je predviđen Direktivom 2014/56/EU i Uredbom (EU) br. 537/2014, prvenstveno se sastoji u tome da se unutar svake države članice imenuje jedinstveno tijelo koje će imati krajnju odgovornost za zadaće propisane navedenim propisima, s tim da pojedine zadaće, prema točno definiranim uvjetima, mogu izvršavati i druga tijela ili organi imenovani ili na drugi način ovlašteni zakonom za obavljanje takvih zadaća, pri čemu krajnju odgovornost za izvršenje tih zadaća i u tim slučajevima uvijek ima imenovano jedno nadležno tijelo. Pri tome je od ključne važnosti neovisnost takvih javnih nadzornih tijela o revizijskoj struci kao temeljni uvjet integriteta, učinkovitosti i urednog funkcioniranja javnog nadzora nad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima. U skladu s tim, javnim nadzornim tijelima trebale bi upravljati osobe koje ne obavljaju revizorsku djelatnost, a javna nadzorna tijela trebala bi imati na raspolaganju dovoljno ljudskih i financijskih resursa za obavljanje svojih zadaća.

Imenovano nadležno tijelo treba biti odgovorno za sve aspekte revizijske profesije: odobrenja, obrazovanje, standarde, osiguranje kvalitete, nadzor, istražne radnje te mjere i sankcije.

Glavni ciljevi Direktive 2014/56/EU su:

◊ veća transparentnost i predvidljivost zahtjeva koji se primjenjuju na osobe koje obavljaju zakonske revizije te kako bi se osnažila njihova neovisnost i objektivnost pri izvršavanju zadaća

◊ povećanje minimalne razine konvergencije u vezi s revizijskim standardima na temelju kojih se zakonske revizije provode ( usvajanje Međunarodnih revizijskih standarda na europskoj razini)

◊ jačanje javnog nadzora ovlaštenih revizora i revizorskih društava jačanjem neovisnosti javnih nadzornih tijela Europske unije i dodjeljujući im odgovarajuće ovlasti, uključujući ovlast za provođenje istraga i ovlast za određivanje sankcija s ciljem otkrivanja, odvraćanja i sprečavanja kršenja primjenjivih pravila u kontekstu pružanja usluga revizije

◊ poboljšanje neovisnosti u odnosu na revidirani subjekt kao ključnog elementa pri obavljanju zakonskih revizija. Kako bi održali tu neovisnost, također je važno vođenje evidencija o svim prijetnjama svojoj neovisnosti i o zaštitnim mehanizmima koji se koriste za ublažavanje tih prijetnji. Nadalje, ako su prijetnje njihovoj neovisnosti pretjerano značajne, čak i nakon primjene zaštitnih mehanizama s ciljem ublažavanja tih prijetnji, oni bi trebali odustati ili se suzdržati od revizijskog angažmana. Kako bi se utvrdila neovisnost ovlaštenih revizora i revizorskih društava, trebalo bi uzeti u obzir koncept mreže u kojoj ovlašteni revizori i revizorska društva djeluju. Zahtjev u pogledu neovisnosti trebalo bi poštovati barem tijekom razdoblja koje obuhvaća revizorsko izvješće, uključujući razdoblje koje obuhvaćaju financijski izvještaji koji su predmet revizije te razdoblje tijekom kojeg se revizija provodi.

◊ poboljšanje internih/unutarnjih organizacijskih pravila

◊ detaljnije revizorsko izvješće

◊ jačanje uloge revizijskih odbora

◊ učinkovitiji sustav sankcioniranja

◊ mjere koje bi pomogle prekograničnoj mobilnosti

◊ pojačane ovlasti nadležnih tijela koja trebaju biti transparentna u pogledu sankcija i mjera koje primjenjuju – objava sankcija

◊ novčane kazne bi morale imati odvraćajući učinak

◊ uspostavljanje mehanizama za zaštitu zviždača

◊ imenovanje jedinstvenog tijela nadležno za javni nadzor revizije s naglaskom na neovisnost takvih tijela od revizijske struke uz mogućnost delegiranja određenih zadaća. Tijelo mora imati na raspolaganju dovoljne ljudske i financijske resurse za obavljanje svojih zadaća.

Zbog velike važnosti subjekata od javnog interesa za javnost koja proizlazi iz opsega i složenosti njihova poslovanja ili prirode njihove djelatnosti, potrebno je učvrstiti vjerodostojnost financijskih izvještaja subjekata od javnog interesa koji su predmet revizije. Slijedom navedenoga, posebne odredbe o zakonskim revizijama subjekata od javnog interesa, određene u Direktivi 2006/43/EZ i Direktivi 2014/56/EU, dodatno su razrađene u Uredbi (EU) br. 537/2014. Odredbe o zakonskoj reviziji subjekata od javnog interesa utvrđene u Direktivi 2014/56/EU trebale bi se primjenjivati na ovlaštene revizore i revizorska društva u mjeri u kojoj oni provode zakonsku reviziju takvih subjekata.

Glavni ciljevi Uredbe (EU) br. 537/2014 su sljedeći:

◊ obvezna rotacija ovlaštenog revizora ili revizorskog društva svakih 10 godina (s mogućnošću produljena na 10 godina)

◊ prijelazno razdoblje za rotaciju

◊ propisana je lista zabranjenih nerevizorskih usluga uz mogućnost da država članica uspostavi i stroža pravila

◊ ako se tijekom razdoblja od tri ili više uzastopnih financijskih godina, pružaju nerevizorske usluge koje su različite od usluga iz članka 5. stavka 1. Uredbe (EU) br. 537/2014 ukupni iznos naknada za takve usluge ne smije prelaziti 70% prosječnog iznosa naknada plaćenih u posljednje tri uzastopne financijske godine za usluge zakonske revizije subjekta koji je predmet revizije i, ako je to primjenjivo, njegova matičnog društva, društava pod njegovom kontrolom te konsolidiranih financijskih izvještaja te grupe poduzetnika

◊ jačanje uloge revizijskog odbora pri odabiru novog ovlaštenog revizora ili revizorskog društva kako bi glavna skupština dioničara ili članova revidiranog subjekta bila bolje informirana pri donošenju odluka. Preporuka revizijskog odbora trebala bi sadržavati barem dva moguća kandidata za revizijski angažman, kao i opravdano opredjeljenje za jednog od njih.

◊ jačanje nadležnih tijela koja su neovisna od revizorske struke i koja raspolažu odgovarajućim kapacitetima, stručnim znanjem i resursima, poboljšanje kvalitete nadzora i jačanje transparentnosti aktivnosti nadležnih tijela koja bi trebala pomoći povećanju povjerenja ulagača i ulagača na unutarnjem tržištu  

◊ osnivanje Odbora europskih tijela za nadzor revizije (eng. Committee of European Auditing Oversight Bodies - CEAOB ) radi suradnje između nadležnih tijela, s ciljem olakšavanja razmjene podataka, stručnog znanja i najbolje prakse, doprinosa tehničkom ispitivanju Međunarodnih revizijskih standarda i dr. Odbor europskih tijela za nadzor revizije zamjenjuje Europsku grupu tijela za javni nadzor revizije (eng. European Group of Auditors Oversight Bodies – EGAOB ).

Slijedom svega navedenog kao i činjenice da postojeći sustav nužno zahtijeva poboljšanja, ovim Zakonom predlaže se reforma u smislu reorganizacije postojećeg sustava javnog nadzora revizije.

b) Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona

Ovim Zakonom predviđeno je da će nadležno tijelo za nadzor revizorskih društava i ovlaštenih revizora postati Ministarstvo financija, Odbor za javni nadzor revizije prestat će s radom, dok Hrvatska revizorska komora više neće imati nadzornu ulogu.

Ministarstvo financija kao tijelo nadležno za nadzor za reguliranje i/ili nadzor ovlaštenih revizora, samostalnih revizora i revizorskih društava ovlašteno je:

◊ provoditi nadzor i druge postupke nad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima, te ostalim subjektima nadzora utvrđenim ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 537/2014 te izricati nadzorne mjere i poduzimati druge radnje usmjerene za uklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti

◊ izdavati, poništavati i ukidati odobrenja za rad ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima te druga odobrenja, suglasnosti i registracije za koje je ovlaštena na temelju ovoga Zakona i, ako je to primjenjivo, Uredbe (EU) br. 537/2014, kao i drugih propisa

◊ voditi registre i druge evidencije u skladu s odredbama ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 537/2014 i izdavati potvrde

◊ odrediti program ispita osposobljenosti

◊ organizirati i provoditi ispit osposobljenosti

◊ sudjelovati u postupcima Europske komisije u vezi s usvajanjem Međunarodnih revizijskih standarda

◊ donositi provedbene propise potrebne radi provedbe i/ili usklađenja s mišljenjima Odbora europskih tijela za nadzor revizije, kada je to potrebno radi provedbe ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 537/2014

◊ obavljati i druge poslove u skladu s odredbama ovoga Zakona, Uredbom (EU) br. 537/2014 i drugim propisima.

Uređen je postupak nadzora (neposredni i posredni nadzor) i nadzorne mjere (vrste nadzornih mjera, djelotvorna primjena mjera, objava odluka i mjera, prijavljivanje povreda propisa, razmjena informacija o nadzornim mjerama).

Temeljem ovoga Zakona Hrvatskoj revizorskoj komori povjerene su sljedeće javne ovlasti:

1. prijevod na hrvatski jezik Međunarodnih revizijskih standarda, osim ako je te standarde usvojila Europska komisija

2. izrada nacionalnih revizijskih standarda za obavljanje drugih revizorskih usluga koje nisu obuhvaćeni Međunarodnim revizijskim standardima i ostalim standardima koje izdaje Međunarodni odbor za računovodstvo (IFAC) i davanje njihova tumačenja,

3. prijevod etičkih standarda računovodstvene struke koje izdaje Međunarodni odbor za računovodstvo (IFAC),

4. određivanje programa revizorskog ispita, uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija

5. organiziranje i provođenje revizorskog ispita

6. određivanje programa stručnog osposobljavanja za polaganje revizorskog ispita, uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija

7. organiziranje i provođenje stručnog osposobljavanje za polaganje revizorskog ispita

8. odredivanje programa stalnog stručnog usavršavanja, uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija

9. organiziranje i provođenje stalnog stručnog usavršavanja

10. određivanje programa posebnog ispita iz članka 14. ovoga Zakona

11. organiziranje i provođenje posebnog ispita.

Hrvatska revizorska komora obvezna je podnijeti Vladi Republike Hrvatske jednom godišnje izvještaj o radu, uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva financija.

Nadalje, ovim Zakonom uređeno je polaganje revizorskog ispita. Pravo na polaganje revizorskog ispita ima kandidat koji je završio najmanje preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij, čijim završetkom je stekla najmanje 300 ECTS bodova, ili sveučilišni studij čijim je završetkom stekla visoku stručnu spremu te ima najmanje pet godina radnog iskustva od čega minimalno tri godine u obavljanju zakonske revizije pod nadzorom ovlaštenog revizora u zadnjih osam godina prije polaganja revizorskog ispita. Nakon polaganja revizorskog ispita koji će organizirati i provoditi Hrvatska revizorska komora prema pravilniku koji propisuje ministar financija, osoba koja je položila ispit može zatražiti odobrenje za rad od Ministarstva financija, uz ispunjenje drugih uvjeta propisanih zakonom. U odnosu na dosadašnji sustav, povećan je broj godina radnog iskustva (s tri na pet godina) koje je potrebno ostvariti prije ispunjavanja uvjeta za izlazak na revizorski ispit.

Ovlašteni revizor ima obvezu se stalno stručno usavršavati u području obavljanja revizorskih usluga u trajanju od najmanje 120 sati unutar neprekinutog razdoblja od tri godine prema programu koji određuje Ministarstvo financija. Ako ovlašteni revizor ne ispuni predmetnu obvezu ukinut će mu se odobrenje za rad.

Tablica 2. Pregled stjecanja stručnih znanja i polaganja ispita

Izvor: Prijedlog zakona o reviziji

Ministarstvo financija izdat će odobrenje za rad pravnoj osobi koja ispunjava sljedeće uvjete: tri četvrtine glasačkih prava imaju revizorska društva, odnosno ovlašteni revizori, ili revizorska društva, odnosno ovlašteni revizori iz druge države članice, većina, a najviše do tri četvrtine članova uprave, odnosno upravnog odbora su ovlašteni revizori ili ovlašteni revizori iz druge države članice, ima dobar ugled. Najmanje jedan član uprave revizorskog društva mora se aktivno služiti hrvatskim jezikom.

Ovim Zakonom detaljnije je uređeno odobrenje i registracija ovlaštenog revizora i revizorskog društva iz druge države članice te revizora u trećoj zemlji i subjekata za obavljanje revizije u trećim zemljama. U pogledu smanjivanja troškova propisano je da se putem Jedinstvene kontaktne točke za usluge, mogu pribaviti svi potrebni obrasci i sve potrebne radnje u svrhu ishođenja odobrenja za rad elektroničkim putem.  

Ovim Zakonom propisani su razlozi za poništenje i ukidanje odobrenja za rad ovlaštenom revizoru, revizorskom društvu iz Republike Hrvatske, druge države članice i treće zemlje.

Nadalje, uvodi se odobrenje za obavljanje revizorskih usluga za ovlaštene revizore. Naime, do sada je ovlašteni revizor nakon položenog ispita mogao steći certifikat, a Zakonom o reviziji (Narodne novine, br. 146/05, 139/08 i 144/12) nije bilo propisano oduzimanje dozvole za rad ovlaštenom revizoru već isključivo samostalnom revizoru ili revizorskom društvu. Temeljem ovoga Zakona Ministarstvo financija izdavat će odobrenje za rad fizičkoj osobi koja je položila revizorski ispit te ima dobar ugled kako je detaljno propisano ovim Zakonom.

Registre umjesto Hrvatske revizorske komore, nastavlja voditi Financijska agencija u ime Ministarstva financija.

Kao i do sada međusobna prava i obveze revizorskog društva i revidiranog subjekta uređivat će se ugovorom o reviziji koji se sklapa u pisanom obliku. Ugovor o reviziji sklapa se u pisanom obliku nakon imenovanja revizorskog društva. Novost je da je propisana zabrana ugovaranja odredbi kojima se ograničava izbor revidiranog subjekta na način da se obavljanje zakonske revizije mora ugovoriti s određenim revizorskim društvom određene kategorije ili s popisa revizorskih društava. Sve takve odredbe smatrat će se ništetnima na osnovi zakona (ex lege) što znači da neće proizvoditi pravne učinke.

Revizorsko društvo i revidirani subjekt dužni su obavijestiti Ministarstvo financija o raskidu ugovora o reviziji, u roku od osam dana od datuma raskida, uz detaljno obrazloženje razloga koji su doveli do raskida ugovora.

Obveznici zakonske revizije imenuju revizorsko društvo za zakonsku reviziju najkasnije tri mjeseca prije završetka izvještajnog razdoblja na koje se zakonska revizija odnosi u skladu sa zakonom kojim se uređuju trgovačka društva. Iskorištena je opcija iz Uredbe (EU) br. 537/2014, te u slučaju zakonske revizije subjekata od javnog interesa, razrješenje revizorskog društva mogu zatražiti: dioničari ili članovi koji predstavljaju 5% ili više glasačkih prava, dionica ili udjela u kapitalu revidiranog subjekta, nadzorni odbor ili neizvršni članovi upravnog odbora subjekta od javnog interesa i Ministarstvo financija.

Ovim Zakonom propisane su nerevizorske usluge, odnosno koje usluge revizorsko društvo može, a koje ne smije obavljati. Revizorsko društvo koje obavlja usluge iz područja financija i računovodstva, poreznog i ostaloga poslovnog savjetovanja, procjenjivanja vrijednosti društva, imovine i obveza, sudskog vještačenja i usluga iz područja odgovornosti poslovodstva isključuje mogućnost obavljanja usluga revizije u istoj pravnoj osobi za istu poslovnu godinu. Zabrana obavljanja usluga revizije odnosi se na sva povezana društva revidiranog subjekta kao i revizorskog društva.

Revizorska društva koja obavljaju zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa i svi članovi mreže kojoj revizorsko društvo pripada, ne smiju pružati izravno ili neizravno revidiranom subjektu, njegovom matičnom društvu ili društvima pod njegovom kontrolom u državi članici nerevizorske usluge u skladu s člankom 5. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 537/2014. Revizorsko društvo može obavljati određene nerevizorske usluge revidiranom subjektu od javnog interesa propisane Uredbom (EU) br. 537/2014, primjerice porezne usluge povezane s pripremom poreznih obrazaca, pronalaženjem javnih subvencija i poreznih olakšica osim ako je u pogledu takvih usluga zakonom propisana pomoć ovlaštenog revizora ili revizorskog društva, pomoći u vezi s poreznim inspekcijama poreznih tijela osim ako je u pogledu takvih inspekcija zakonom propisana pomoć ovlaštenog revizora ili revizorskog društva, izračunom izravnog i neizravnog poreza te odgođenog poreza i poreznim savjetovanjem. Ovime je iskorištena opcija iz Uredbe (EU) br. 537/2014, a sukladno Uredbi takve usluge ne smiju imati izravan ili imaju beznačajan utjecaj, odvojeno ili u ukupnom iznosu, na financijske izvještaje koji su predmet revizije, procjena utjecaja na financijske izvještaje koji su predmet revizije je sveobuhvatno dokumentirana i objašnjena u dodatnom izvješću revizorskom odboru i ovlašteni revizor ili revizorsko društvo poštuju načela neovisnosti.

Kako bi se poboljšala kvaliteta revizije, važno je ojačati profesionalnu skeptičnost ovlaštenih revizora i revizorskih društava prema revidiranim subjektima. Revizorsko društvo i ovlašteni revizor dužni su tijekom obavljanja revizorskih usluga zadržati profesionalnu skeptičnost te moraju biti svjesni mogućnosti postojanja značajno pogrešnog prikazivanja zbog činjenica ili ponašanja koja ukazuju na nepravilnosti, uključujući prijevaru ili pogreške, neovisno o proteklom iskustvu revizorskog društva i ovlaštenog revizora o iskrenosti i integritetu članova uprave ili upravnog odbora revidiranog subjekta.

Jačanje neovisnosti jedan je od glavnih ciljeva Direktive 2014/56/EU. Revizorsko društvo, ovlašteni revizor i svaka osoba koja je u mogućnosti izravnog ili neizravnog utjecaja na rezultat revizorskih usluga moraju tijekom razdoblja koje obuhvaćaju financijski izvještaji koji su predmet revizije i za vrijeme obavljanja revizorskih usluga biti neovisni o revidiranom subjektu te im nije dopušteno sudjelovati u donošenju odluka revidiranog subjekta. Također, važno je istaknuti da su ovlašteni revizor i revizorsko društvo dužni u revizorskim radnim materijalima dokumentirati sve značajne prijetnje neovisnosti ovlaštenog revizora ili revizorskog društva kao i zaštitne mehanizme koji su korišteni za ublažavanje tih prijetnji.

U svezi rotacije važno je istaknuti da je Zakon o reviziji (Narodne novine, br. 146/05, 139/08 i 144/12) do sada popisivao samo da su revizorsko društvo i samostalni revizor dužni najkasnije svake sedme godine od početka obavljanja revizije financijskih izvještaja subjekata od javnog interesa provesti zamjenu ovlaštenog revizora, potpisnika revizorskog izvješća. S obzirom na izravnu primjenu Uredbe (EU) br. 537/2014 i dalje će ostati interna rotacija sedam godina, tj. Uredbom (EU) br. 537/2014 propisano je da glavni partneri za reviziju nadležni za obavljanje zakonske revizije prekidaju svoje sudjelovanje u zakonskoj reviziji subjekta koji je predmet revizije najkasnije sedam godina od dana svog imenovanja. Novost iz Uredbe (EU) br. 537/2014  je da se uvodi i rotacija revizorskih društava, na način da se početni angažman od godine dana revizorskog društva koje obavlja reviziju subjekata od javnog interesa, može produljiti na najdulje razdoblje od deset godina. S obzirom da Uredba (EU) br. 537/2014 dopušta mogućnost određivanja i kraćeg razdoblja za rotaciju, ovim Zakonom iskorištena je opcija i propisano je da sveukupno trajanje angažmana revizorskog društva u subjektu od javnog interesa ne smije trajati duže od sedam godina.

Revizijski odbori ili organi koji obavljaju istovjetnu dužnost u subjektu od javnog interesa koji je revidirani subjekt, imaju odlučnu ulogu u doprinosu visokoj kvaliteti zakonske revizije. Stoga je obveza da subjekti od javnog interesa imaju revizijski odbor bila propisana već i  Zakonom o reviziji (Narodne novine, br. 146/05, 139/08 i 144/12). Ovim Zakonom provodi se daljnje usklađenje nacionalnog zakonodavstva u pogledu revizijskog odbora sa zahtjevima iz Direktive 2014/56/EU i Uredbe (EU) br. 537/2014 na način da se zahtijevaju veća prava i obveze za revizijski odbor, kao što je primjerice propisivanje odgovornosti revizijskog odbora za izbor revizorskog društva. Ujedno je iskorištena i mogućnost korištenja iznimke predviđene Direktivom 2014/56/EU u skladu s kojom revizijski odbor ne moraju imati društva za upravljanje UCITS fondovima čije poslovanje je propisano zakonom koji uređuje otvorene investicijske fondove s javnom ponudom, niti UAIF-ovi ili zatvoreni AIF-ovi čije poslovanje je propisano zakonom koji uređuje alternativne investicijske fondove.

S obzirom na reorganizaciju postojećeg sustava prijelaznim i završnim odredbama ovoga Zakona propisano je da dozvole za obavljanje revizije koje su izdane revizorskim društvima ili samostalnim revizorima na temelju Zakon o reviziji (Narodne novine, br. 146/05, 139/08 i 144/12) smatraju se odobrenjem izdanim u skladu s ovim Zakonom. Hrvatska revizorska komora dužna je završiti stegovne postupke pokrenute na osnovi Zakon o reviziji (Narodne novine, br. 146/05, 139/08 i 144/12) u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Ovim Zakonom propisano je kako su Odbor za javni nadzor revizije i Hrvatska revizorska komora dužni Ministarstvu financija omogućiti pristup i dostaviti sve podatke, primjerice podatke iz registra kako bi Ministarstvo financija kao novo nadležno tijelo moglo nastaviti zadaće propisane ovim Zakonom.    

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU PREDLOŽENOG ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona sredstva su osigurana u državnom proračunu Republike Hrvatske unutar financijskog plana Ministarstva financija. Za 2018. godinu sredstva su osigurana u iznosu od 2.550.000,00 kuna, a za 2019. godinu  u iznosu od 2.365.000,00 kuna.

Odbor za javni nadzor revizije koji je do sada bio zadužen za javni nadzor revizije, a za koji su u državnom proračunu osigurana sredstva u iznosu od 400.000,00 kuna godišnje, stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje s radom. Sukladno ovom Zakonu aktivnosti nadzora i ostalih zadaća financirat će se iz sredstava državnog proračuna, ali je potrebno napomenuti kako će se za druge zadaće, primjerice u pogledu izdavanja odobrenja za rad plaćati naknada, te će navedene naknade biti namjenski prihod državnog proračuna i koristit će se za razvoj revizijske djelatnosti i nadzora sukladno ovom Zakonu i Uredbi (EU) br. 537/2014. Visinu navedenih prihoda u ovom trenutku nije moguće procijeniti.  

PRIJEDLOG ZAKONA O REVIZIJI

POGLAVLJE I.

TEMELJNE ODREDBE

Sadržaj i područje primjene Zakona

Članak 1.

Ovim Zakonom uređuje se obavljanje revizorskih usluga, osobe ovlaštene za obavljanje revizorskih usluga, uvjeti za obavljanje revizorskih usluga, izdavanje i oduzimanje odobrenja za rad osobama ovlaštenim za obavljanje revizorskih usluga, registri, revizijski odbor, nadzor nad osobama ovlaštenim za obavljanje revizorskih usluga i drugim subjektima nadzora, te se utvrđuje nadležno tijelo i njegove ovlasti.

Prijenos propisa Europske unije

Članak 2.

(1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja, kojom se mijenjaju direktive Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ i stavlja izvan snage Direktiva Vijeća 84/253/EEZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 157, 9. lipnja 2006.) kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2014/56/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Direktive 2006/43/EZ o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja (Tekst značajan za EGP) (SL L 158, 27. svibnja 2014.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2006/43/EZ).

(2) Ovim se Zakonom detaljnije uređuje provođenje Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2005/909/EEZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 158, 27. svibnja 2014) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 537/2014).

Korištenje pojmova s rodnim značenjem

Članak 3.

Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

Pojmovi

Članak 4.

Pojmovi u ovome Zakonu imaju sljedeće značenje:

1. „ revizorske usluge“ su zakonska revizija, druge revizije financijskih izvještaja, revizijski uvid u financijske izvještaje, ostali revizijski angažmani s izražavanjem uvjerenja te usluge povezane s revizijom financijskih izvještaja. Revizorske usluge obuhvaćaju i druge poslove čije je obavljanje posebnim propisom povjereno revizorskim društvima

2. „revizija financijskih izvještaja“ je provjera i ocjenjivanje godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja i drugih financijskih izvještaja te podataka i metoda korištenih prilikom njihovog sastavljanja i na temelju toga, davanje neovisnog stručnog mišljenja o tome prikazuju li financijski izvještaji u svim značajnim odrednicama istinit i fer prikaz financijskog položaja i uspješnosti poslovanja u skladu s primjenjivim okvirom financijskog izvještavanja. Revizija financijskih izvještaja obuhvaća zakonsku reviziju i druge revizije financijskih izvještaja

3. „revizijski uvid u financijske izvještaje“ je angažman u okviru kojeg ovlašteni revizor i revizorsko društvo navodi je li na temelju postupaka koji ne pružaju sve dokaze koji su potrebni u slučaju obavljanja revizije financijskih izvještaja uočio nešto zbog čega smatra da financijski izvještaji nisu pripremljeni u svim značajnijim odrednicama u skladu s primjenjivim okvirom financijskog izvještavanja

4 . „zakonska revizija“ je revizija godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja koja se:

a) zahtijeva na temelju prava Europske unije

b) zahtijeva na temelju propisa Republike Hrvatske ili

c) dobrovoljno obavlja na zahtjev malih poduzetnika ako je po opsegu i sadržaju jednakovrijedna s revizijom koja se provodi u skladu s podtočkom b) ove točke

5. „nadležno tijelo“ je tijelo koje je nacionalnim propisom imenovano kao odgovorno za uređenje i/ili nadzor ovlaštenih revizora, samostalnih revizora i revizorskih društava. U Republici Hrvatskoj nadležno tijelo je Ministarstvo financija  

6 . „revizorsko društvo“ je pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj osnovana kao trgovačko društvo u jednom od pravnih oblika u skladu sa zakonom kojim se uređuju trgovačka društva i koje ima odobrenje za rad koje je izdalo Ministarstvo financija u skladu s odredbama ovoga Zakona

7. „samostalni revizor“ je ovlašteni revizor koji ima odobrenje za rad u obliku samostalne djelatnosti koje je izdalo Ministarstvo financija u skladu s odredbama ovoga Zakona

8. „r evizorsko društvo iz druge države članice“ je pravna osoba i/ili neki drugi subjekt bez obzira na njegov pravni oblik iz druge države članice koja ima odobrenje za rad nadležnog tijela te druge države članice i koju je registriralo Ministarstvo financija u skladu s odredbama ovoga Zakona

9. „ ovlašteni revizor“ je fizička osoba koja ima odobrenje za rad koje je izdalo Ministarstvo financija u skladu s odredbama ovoga Zakona

10. „ ovlašteni revizor iz druge države članice“ je fizička osoba koja ima odobrenje za rad nadležnog tijela te druge države članice i koja ima odobrenje za rad za obavljanje zakonske revizije koje je izdalo Ministarstvo financija u skladu s odredbama ovoga Zakona

11. „registracija“ je postupak potvrđivanja revizorskog društva iz druge države članice, subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji i revizora u trećoj zemlji koji provodi Ministarstvo financija u skladu s odredbama ovoga Zakona

12. „subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji“ je subjekt, bez obzira na njegov pravni oblik, koji na temelju ovlaštenja izdanog u trećoj zemlji obavlja reviziju godišnjih financijskih izvještaja ili godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja društva sa sjedištem u trećoj zemlji, osim subjekta koji je registriran na osnovi odobrenja za rad kao revizorsko društvo u nekoj državi članici u skladu s propisima te države članice

13 . „revizor u trećoj zemlji“ je fizička osoba koja na temelju ovlaštenja izdanog u trećoj zemlji obavlja reviziju godišnjih financijskih izvještaja ili godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja društva sa sjedištem u trećoj zemlji, osim osobe koja je registrirana na osnovi odobrenja za rad kao ovlašteni revizor u nekoj državi članici u skladu s propisima te države članice

14 . „ revizor grupe“ je revizorsko društvo koje obavlja zakonsku reviziju godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja

15. „ mreža“ je šira struktura:

a) koja je usmjerena na suradnju i kojoj pripada revizorsko društvo i

b) koja je jasno usmjerena na podjelu dobiti i troškova, ili čiji su članovi povezani vlasnički, ili su pod zajedničkom kontrolom ili upravom ili koja ima zajedničke politike i postupke za kontrolu kvalitete ili zajedničku poslovnu strategiju ili koristi zajedničko zaštićeno ime ili značajan dio stručnih resursa

16 . „povezano društvo revizorskog društva“ je svaki subjekt koji je, neovisno o pravnom obliku, povezan s revizorskim društvom članski, zajedničkom kontrolom ili upravom

17. „revizorsko izvješće“ je izvješće neovisnog revizora koje izdaje revizorsko društvo u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima i odredbama ovoga Zakona

18 . „Međunarodni standardi financijskog izvještavanja“ su Međunarodni računovodstveni standardi, Međunarodni standardi financijskog izvještavanja i pripadajuća tumačenja, naknadne promjene tih standarda i tumačenja koje je usvojio Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (IASB) i koje je usvojio i objavio Europski parlament i Vijeće Europske unije

19. „ Međunarodni revizijski standardi“ su Međunarodni revizijski standardi, Međunarodne smjernice revizijske prakse, Međunarodni standardi za angažmane uvida, drugi angažmani s izražavanjem uvjerenja, odnosno za povezane usluge i Međunarodni standardi kontrole kvalitete ako su navedeni standardi i smjernice usvojeni od strane Odbora za Međunarodne standarde revidiranja i izražavanja uvjerenja (IAASB) te prevedeni i objavljeni u Narodnim Novinama ili ako su propisani pravom Europske unije. U smislu ovoga Zakona Međunarodnim revizijskim standardima smatraju se i odredbe kodeksa etike za profesionalne računovođe koje donosi Međunarodni odbor za etičke standarde računovodstvene struke (IESBA) koji su prevedeni i objavljeni u Narodnim novinama ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona

20. „subjekt od javnog interesa“ je subjekt koji je kao takav određen zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika

21 . „glavni revizijski partner“ je:

a) ovlašteni revizor kojeg revizorsko društvo odredi za sudjelovanje u obavljanju određene zakonske revizije ili drugih revizorskih usluga kao glavnu odgovornu osobu za obavljanje zakonske revizije ili drugih revizorskih usluga u ime revizorskog društva

b) u slučaju revizije grupe, najmanje onaj ovlašteni revizor kojeg revizorsko društvo odredi kao glavnu odgovornu osobu za obavljanje zakonske revizije ili drugih revizorskih usluga, ako je to primjenjivo na razini grupe, te ovlašteni revizor koji je određen kao glavna odgovorna osoba na razini značajnih ovisnih društava ili

c) ovlašteni revizor koji potpisuje revizorsko izvješće

22. „partner“ je ovlašteni revizor koji u skladu s unutarnjom organizacijom revizorskog društva ima određena ovlaštenja i odgovornosti u organizaciji, upravljanju i nadzoru nad obavljanjem revizorskih usluga

23. „profesionalna skeptičnost“ je pristup koji podrazumijeva pronicljivost, spremnost na prepoznavanje stanja koje može ukazivati na moguće pogrešno prikazivanje zbog pogreške ili prijevare te pažljivu procjenu dokaza prikupljenih tijekom revizije

24. „srednji poduzetnik“ je poduzetnik koji je kao takav određen zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika

25. „mali poduzetnik“ je poduzetnik koji je kao takav određen zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika

26. „država članica“ je država članica Europske unije ili država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru

27. „treća zemlja“ je država koja nije država članica

28 . „matična država članica“ je država članica u kojoj je ovlaštenom revizoru ili revizorskom društvu izdano odobrenje za rad u skladu s propisima te države članice

29. „država članica domaćin“ je država članica u kojoj je ovlašteni revizor koji ima odobrenje za rad u matičnoj državi članici dobio odobrenje za rad, odnosno u kojoj je revizorsko društvo koje ima odobrenje za rad u matičnoj državi članici registrirano u skladu s propisima te države članice domaćina

30. „osoba koja ne obavlja revizijsku djelatnost“ je fizička osoba koja tijekom donošenja odluka u okviru javnih ovlasti Ministarstva financija te tijekom razdoblja od tri godine neposredno prije tog razdoblja nije provodila zakonske revizije, nije imala glasačka prava u revizorskom društvu, nije bila član upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela revizorskog društva te nije bila zaposlena ili na neki drugi način povezana s revizorskim društvom

31. „ EBA“ je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, osnovano Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), izmjeni Odluke broj 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/78/EZ

32. „ EIOPA“ je Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje, osnovano Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ

33 . „ESMA“ je Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala, osnovano Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), i izmjeni Odluke broj 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ

34. „ CEAOB“ je Odbor europskih tijela za nadzor revizije osnovan Uredbom (EU) br. 537/2014.

Osobe ovlaštene za obavljanje revizorskih usluga

Članak 5.

(1) Revizorske usluge u Republici Hrvatskoj obavlja revizorsko društvo koje ima odobrenje za rad koje je izdalo Ministarstvo financija .

(2) Zakonsku reviziju u Republici Hrvatskoj osim revizorskog društva iz stavka 1. ovoga članka obavlja i revizorsko društvo iz druge države članice koje je registriralo Ministarstvo financija .

(3) Revizorske usluge u revizorskom društvu obavljaju ovlašteni revizori koji moraju biti zaposleni u revizorskom društvu.

(4) Ovlašteni revizor iz druge države članice može obavljati zakonsku reviziju u Republici Hrvatskoj ako ima odobrenje za rad koje je izdalo Ministarstvo financija .

(5) U obavljanju pojedinih revizorskih usluga u revizorskom društvu mogu sudjelovati i osobe koje nisu ovlašteni revizori ako njihov rad planira i nadzire glavni revizijski partner.

(6) Revizorske usluge obavljaju se neovisno, samostalno i objektivno u skladu s ovim Zakonom, Međunarodnim revizijskim standardima, drugim propisima i pravilima.

Primjena odredbi na samostalnog revizora, neprofitne organizacije i druge institucije

Članak 6.

(1) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na revizorsko društvo na odgovarajući način se primjenjuju i na samostalnog revizora, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.

(2) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na organe upravljanja u trgovačkim društvima na odgovarajući način se primjenjuju i na organe upravljanja u neprofitnim organizacijama i drugim institucijama koje su obveznici zakonske revizije.

POGLAVLJE II.

ODOBRENJE ZA RAD OVLAŠTENOM REVIZORU I REVIZORSKOM DRUŠTVU

Odobrenje za rad ovlaštenom revizoru

Članak 7.

(1) Ministarstvo financija će izdati odobrenje za rad za obavljanje revizorskih usluga fizičkoj osobi koja ispunjava sljedeće uvjete:

1. ima položen revizorski ispit i

2. ima dobar ugled.

(2) Odobrenje za rad je javna isprava.

(3) O zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad Ministarstvo financija će odlučiti u roku od dva mjeseca od dana zaprimanja urednog zahtjeva.

(4) Ako podnositelj zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad u roku koji odredi Ministarstvo financija ne ukloni nedostatke zahtjeva u skladu sa zaključkom, smatrat će se da je odustao od zahtjeva.

(5) Nakon izdavanja odobrenja za rad fizička osoba stječe naziv ovlaštenog revizora.

(6) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom sadržaj za izdavanje odobrenja za rad ovlaštenom revizoru i iznos naknade za izdavanje odobrenja za rad.

Podnošenje zahtjeva

Članak 8.

Ministarstvo financija je dužno osigurati da podnositelj zahtjeva iz članaka 22., 25., 27. i 29. ovoga Zakona može putem jedinstvene kontaktne točke za usluge, uspostavljene u skladu sa zakonom kojim se uređuju usluge, pribaviti sve potrebne obrasce i obaviti sve potrebne radnje u svrhu ishođenja odobrenja za rad, što uključuje predaju zahtjeva elektroničkim putem, odnosno upisa u registar i ishođenja odobrenja za rad elektroničkim putem, u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Revizorski vježbenik

Članak 9.

(1) Revizorski vježbenik je fizička osoba koja ispunjava uvjet iz članka 11. stavka 6. točke 1. ovoga Zakona i koja je upisana u registar revizorskih vježbenika.

(2) Revizorski vježbenik sudjeluje u obavljanju revizorskih usluga pod nadzorom ovlaštenog revizora uz uvjet da je u radnom odnosu ili na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa u revizorskom društvu, a radi u punom radnom vremenu.

(3) Revizorski vježbenik obavlja praktičan rad pod vodstvom mentora ovlaštenog revizora.

(4) Fizička osoba iz stavka 1. ovoga članka može u svojstvu revizorskog vježbenika biti upisana u registar revizorskih vježbenika najduže pet godina.

Dobar ugled

Članak 10.

(1) Dobar ugled u smislu ovoga Zakona ima fizička osoba:

1. koja nije pravomoćno osuđena za kaznena djela:

a) protiv imovine (osim za kazneno djelo neovlaštene uporabe tuđe pokretne stvari i kazneno djelo oštećenja tuđe stvari) kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti (glava XXIII.), protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (glava IX.), protiv života i tijela (glava X.), protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja (glava XII.), protiv spolnih sloboda (glava XVI.), protiv gospodarstva (glava XXIV.), protiv računalnih sustava, programa i podataka (glava XXV.), kaznena djela krivotvorenja (glava XXVI.), protiv službene dužnosti (glava XXVIII.), protiv pravosuđa (glava XXIX.), iz Kaznenog zakona (Narodne novine, br. 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15)

b) protiv života i tijela (glava X.), protiv imovine (osim za kazneno djelo oduzimanja tuđe pokretne stvari i kazneno djelo uništenja i oštećenja tuđe stvari) kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti (glava XVII.), protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (glava XIII.), protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja (glava XXI.), protiv vjerodostojnosti isprava (glava XXIII.), protiv službene dužnosti (glava XXV.), protiv pravosuđa (glava XXII.), kaznena djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina, i to kazneno djelo povrede prava na rad i drugih prava iz rada i kazneno djelo povrede prava na zdravstvenu i invalidsku zaštitu (glava XI.), iz Kaznenog zakona (Narodne novine, br. 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03 – odluka Ustavnog suda, 105/04, 84/05, 71/06., 110/07, 152/08 i 57/11), a koja su u pravnom kontinuitetu s kaznenim djelima iz Kaznenog zakona (Narodne novine br. 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15)

c) iz Zakona o tržištu vrijednosnih papira (Narodne novine, br. 84/02 i 138/06)

d) iz Zakona o kaznenim djelima protiv tržišta kapitala (Narodne novine, broj 152/08)

e) propisana zakonom kojim se uređuju trgovačka društva

f) propisana zakonom kojim se uređuju investicijski fondovi

2. koja nije pravomoćno osuđena za prekršaj ili kazneno djelo koji predstavlja grubo i trajno kršenje propisa iz nadležnosti Ministarstva financija, Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga i Hrvatske narodne banke ili srodnih nadzornih tijela iz država članica i trećih zemalja

3. koja nije pravomoćno kažnjavana za više od tri prekršaja iz područja obavljanja revizorskih usluga u zadnjih pet godina

4. kojoj nije zbog nepoštivanja odgovarajućih propisa oduzeta odgovarajuća suglasnost ili odobrenje za obavljanje određenih poslova prema zakonima koji su u nadležnosti Ministarstva financija, Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga i Hrvatske narodne banke

5. koja nije kao član uprave ili upravnog odbora teže ili sustavno kršila odredbe ovoga Zakona, propise donesene na temelju ovoga Zakona ili ostale propise kojima se uređuje revizija.

(2) Dobar ugled u smislu ovoga Zakona ima pravna osoba koja:

1. ispunjava uvjete iz stavka 1. točaka 1. do 4. ovoga članka, ako je primjenjivo

2. nema dospjeli porezni dug, dug za zdravstveno i mirovinsko osiguranje te dug za druge obvezne doprinose

3. nad čijom imovinom nije otvoren ili proveden stečajni postupak.

(3) Na dobar ugled fizičke ili pravne osobe mogu utjecati sljedeće okolnosti:

1. pravomoćno je osuđena ili se protiv osobe vodi kazneni postupak za bilo koje od kaznenih djela koja nisu navedena u stavku 1. ovoga članka, a koja bi mogla utjecati na dobar ugled osobe

2. nije se dokazala svojim dosadašnjim profesionalnim radom i osobnim integritetom

3. poslovni rezultati ugrožavaju ugled osobe

4. financijska stabilnost ugrožava ugled osobe

5. pravomoćno je osuđena, protiv osobe je izrečena mjera ili protiv nje nadležni sudovi ili tijela vode postupke zbog nepravilnosti ili nepridržavanja bilo kojih propisa kojima se uređuje revizorska, bankovna, financijska djelatnost, djelatnost osiguranja i reosiguranja, tržište kapitala, financijski instrumenti ili instrumenti platnog prometa, pružanje financijskih usluga ili bilo kojih drugih propisa relevantnih za obavljanje revizorskih usluga, a što može dovesti u sumnju dobar ugled kandidata

6. postoji neki drugi razlog za sumnju da osoba nema dobar ugled.

(4) Pri procjenjivanju okolnosti iz stavka 3. ovoga članka Ministarstvo financija će uzeti u obzir sve dostupne informacije vezane uz vrstu presude, stupanj u kojem se postupak nalazi i izjavljene pravne lijekove, izrečenu sankciju, učinke rehabilitacijskih mjera, postojeće otežavajuće i olakotne okolnosti slučaja, značaj prijestupa ili prekršaja, razdoblje koje je proteklo od vremena počinjenja djela i ponašanje osobe u tom vremenu, sve dostupne informacije o postupcima, nadzornim mjerama i prijavama nadležnim tijelima koje su provele ili provode Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga ili Hrvatska narodna banka ili srodna nadzorna tijela iz država članica i trećih zemalja. Ministarstvo financija će voditi računa i o postojanju većeg broja lakših djela iz stavka 3. ovoga članka koja pojedinačno ne narušavaju, ali zajedno mogu narušiti dobar ugled osobe.

(5) Smatra se da osobe iz stavaka 1. do 3. ovoga članka imaju dobar ugled nakon što prestanu pravne posljedice presuda za kaznena djela i prekršaje iz stavaka 1. do 3. ovoga članka.

(6) Odredbe stavaka 1. do 5. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i na državljane druge države članice ili treće zemlje te pravne osobe sa sjedištem u drugoj državi članici ili trećoj zemlji.

(7) Ovlašteni revizor i revizorsko društvo dužni su bez odgode obavijestiti Ministarstvo financija o nastupanju okolnosti iz stavaka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka.

(8) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom uvjete koje uzima u obzir pri procjeni dobrog ugleda iz stavka 3. ovoga članka te dokumentaciju koja se prilaže za potrebe utvrđivanja i procjene dobrog ugleda.

Revizorski ispit

Članak 11.

(1) Revizorskim ispitom dokazuje se sposobnost obavljanja revizorskih usluga, potrebna razina teoretskog znanja kandidata te mogućnost primjene tog znanja u praksi.

(2) Revizorskim ispitom obuhvaćena su najmanje sljedeća područja:

1. opća računovodstvena teorija i načela

2. propisi i standardi vezani uz pripremu godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja

3. Međunarodni standardi financijskog izvještavanja

4. financijska analiza

5. računovodstvo troškova i upravljačko računovodstvo

6. upravljanje rizicima i unutarnja kontrola

7. revizija i stručne vještine

8. propisi i profesionalni standardi u vezi s obavljanjem revizorskih usluga te ovlaštenim revizorima i revizorskim društvima

9. Međunarodni revizijski standardi i

10. profesionalna etika i neovisnost.

(3) Osim područja iz stavka 2. ovoga članka revizorski ispit obuhvaća i sljedeća područja u mjeri u kojoj su relevantna za reviziju:

1. pravo društava i korporativno upravljanje

2. stečajni i slični pravni postupci

3. porezno pravo

4. građansko i trgovačko pravo

5. socijalno pravo i radno pravo

6. informacijska tehnologija i računalni sustavi

7. ekonomija i poslovna ekonomija

8. matematika i statistika i

9. osnovna načela financijskog upravljanja trgovačkim društvima.

(4) Revizorski ispit organizira i provodi Hrvatska revizorska komora. Revizorski ispit se polaže prema programu u skladu s pravilnikom iz stavka 15. ovoga članka.

(5) Revizorski ispit provodi se najmanje jednom godišnje. Revizorski ispit polaže se na hrvatskom jeziku, latiničnom pismu i u pisanom obliku.

(6) Pravo na polaganje revizorskog ispita ima kandidat koji ispunjava sljedeće uvjete:

1. završio je najmanje preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij, čijim završetkom je stekao najmanje 300 ECTS bodova, ili sveučilišni studij čijim je završetkom stekao visoku stručnu spremu i

2. pet godina radnog iskustva od čega minimalno tri godine u obavljanju zakonske revizije pod nadzorom ovlaštenog revizora u zadnjih osam godina prije polaganja revizorskog ispita.

(7) Prijava za polaganje revizorskog ispita podnosi se Hrvatskoj revizorskoj komori.

(8) Hrvatska revizorska komora provjerava ispunjava li kandidat uvjete iz stavka 6. ovoga članka te na osnovi toga sastavlja i na svojoj internetskoj stranici objavljuje ispitnu listu kandidata koji imaju pravo polagati revizorski ispit.

(9) Revizorski ispit provodi ispitno povjerenstvo koje Hrvatska revizorska komora imenuje za svaki revizorski ispit u skladu s pravilnikom iz stavka 15. ovoga članka.

(10) Ispitno povjerenstvo je sastavljeno od predstavnika Ministarstva financija, članova akademske zajednice koji su birani u znanstveno-nastavna zvanja iz ispitnih područja, ovlaštenih revizora i drugih stručnjaka s odgovarajućim znanjem i iskustvom od najmanje pet godina u području za koje su angažirani kao članovi ispitnog povjerenstva.

(11) Nakon položenog revizorskog ispita Hrvatska revizorska komora izdaje kandidatu potvrdu o položenom revizorskom ispitu.

(12) Hrvatska revizorska komora vodi evidenciju o položenim revizorskim ispitima.

(13) Kandidat plaća naknadu za polaganje revizorskog ispita i popravnog revizorskog ispita. Naknada se plaća Hrvatskoj revizorskoj komori.

(14) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, fizička osoba koja je završila poslijediplomski specijalistički studij ili poslijediplomski sveučilišni doktorski studij u jednom ili više predmeta iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, može se izuzeti od provjere teorijskog znanja u tim predmetima, ako je predmete istog sadržaja položila u okviru navedenih studija. Odluku o izuzeću na obrazloženi zahtjev fizičke osobe donosi Hrvatska revizorska komora u skladu s pravilnikom iz stavka 15. ovoga članka.

(15) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom način dokazivanja ispunjavanja uvjeta iz stavka 6. ovoga članka, program revizorskog ispita, način provedbe ispita, ocjenjivanje ispita, objavljivanje rezultata ispita, izdavanje potvrde o položenom revizorskom ispitu, naknadu za polaganje ispita i popravnog ispita, naknade članovima ispitnog povjerenstva, postupanje u slučaju neuspjeha na ispitu, kriterije iz stavka 14. ovoga članka i druge pojedinosti u vezi s postupkom i načinom polaganja revizorskog ispita.

Suradnja nadležnih tijela država članica u vezi s obrazovnim kvalifikacijama

Članak 12.

Ministarstvo financija će surađivati s nadležnim tijelima drugih država članica u cilju postizanja usklađenja zahtjeva o obrazovnim kvalifikacijama određenima u članku 11. ovoga Zakona. Pri takvoj suradnji, Ministarstvo financija uzima u obzir kretanja u obavljanju revizije i revizijskoj struci te već postignuta usklađenja u struci. Ministarstvo financija će također surađivati s CEAOB-om i nadležnim tijelima država članica imenovanim u skladu s člankom 20. Uredbe (EU) br. 537/2014, ako se usklađenje zahtjeva o obrazovnim kvalifikacijama odnosi na zakonske revizije subjekata od javnog interesa.

Stručno osposobljavanje za polaganje revizorskog ispita

Članak 13.

(1) Stručno osposobljavanje za polaganje revizorskog ispita može organizirati i provoditi Hrvatska revizorska komora i to prema programu u skladu s pravilnikom iz članka 11. stavka 15. ovoga Zakona i iz stavka 6. ovoga članka.

(2) Pohađanje stručnog osposobljavanja za polaganje revizorskog ispita uvjet je za pristupanje polaganju revizorskog ispita.

(3) Osobe koje provode stručno osposobljavanje za polaganje revizorskog ispita su članovi akademske zajednice koji su birani u znanstveno-nastavna zvanja iz ispitnih područja, ovlašteni revizori i drugi stručnjaci s odgovarajućim znanjem i iskustvom u trajanju od najmanje pet godina u području koje predaju.

(4) Za pohađanje stručnog osposobljavanja za polaganje revizorskog ispita Hrvatskoj revizorskoj komori plaća se naknada.

(5) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom uvjete, program i način provedbe stručnog osposobljavanja za polaganje revizorskog ispita, iznos naknade za stručno osposobljavanje i druge pojedinosti u vezi sa stručnim osposobljavanjem za polaganje revizorskog ispita.

Stalno stručno usavršavanje i poseban ispit

Članak 14.

(1) Ovlašteni revizor ima obvezu stalno se stručno usavršavati u području obavljanja revizorskih usluga u trajanju od najmanje 120 sati unutar neprekinutog razdoblja od tri godine, počevši od dana izdavanja odobrenja za rad, prema programu koji određuje Ministarstvo financija te o ispunjenoj obvezi izvještava Ministarstvo financija najkasnije mjesec dana prije isteka istog razdoblja.

(2) Ovlaštenom revizoru kojem je ukinuto rješenje kojim je izdano odobrenje za rad zbog neispunjavanja obveze iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo financija će izdati odobrenje za rad za obavljanje revizorskih usluga ako je položio poseban ispit prema programu koji određuje Ministarstvo financija.

(3) Ovlašteni revizor kojem je ukinuto rješenje kojim je izdano odobrenje za rad zbog neispunjavanja obveze iz stavka 1. ovoga članka plaća naknadu za polaganje posebnog ispita iz stavka 2. ovoga članka. Poseban ispit organizira i provodi Hrvatska revizorska komora.

(4) Hrvatska revizorska komora organizira i provodi stalno stručno usavršavanje iz stavka 1. ovoga članka i naplaćuje naknadu za provođenje stalnog stručnog usavršavanja.

(5) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom program posebnog ispita iz stavka 2. ovoga članka, način provedbe ispita, ocjenjivanje ispita, izdavanje potvrde o položenom ispitu, naknadu za polaganje ispita, postupanje u slučaju neuspjeha na ispitu i druge pojedinosti u vezi s postupkom i načinom polaganja posebnog ispita.

(6) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom program stalnog stručnog usavršavanja, uvjete za provedbu stalnog stručnog usavršavanja, izdavanje potvrde o obavljenom stalnom stručnom usavršavanju, način utvrđivanja i dokazivanja stalnog stručnog usavršavanja i druge pojedinosti u vezi sa stalnim stručnim usavršavanjem.

Razlozi za poništenje odobrenja za rad ovlaštenom revizoru

Članak 15.

Ministarstvo financija će poništiti rješenje kojim je izdano odobrenje za rad ako je ovlaštenom revizoru odobrenje za rad izdano na temelju neistinite ili netočne dokumentacije ili neistinito predstavljenih činjenica koje su bitne za izdavanje odobrenja za rad.

Razlozi za ukidanje odobrenja za rad ovlaštenom revizoru

Članak 16.

(1) Ministarstvo financija će ukinuti rješenje kojim je izdano odobrenje za rad:

1. zbog smrti ili gubitka poslovne sposobnosti ovlaštenog revizora

2. ako ovlašteni revizor Ministarstvu financija dostavi obavijest da više ne namjerava obavljati revizorske usluge

3. ako ovlašteni revizor nije obavio stalno stručno usavršavanje u trajanju od najmanje 120 sati unutar neprekinutog razdoblja od tri godine

4. ako ovlašteni revizor izgubi dobar ugled ili

5. u slučajevima izrečenih nadzornih mjera iz članka 94. stavka 1. ovoga Zakona kada ocijeni da to zahtijeva težina utvrđenih nezakonitosti ili nepravilnosti.

(2) U slučaju iz stavka 1. točke 4. ovoga članka, ovlašteni revizor može ponovno zatražiti  odobrenje za rad nakon proteka roka od pet godina od izvršnosti rješenja i ako ispuni uvjete iz članka 10. ovoga Zakona.

(3) Ministarstvo financija je obvezno o poništenju, odnosno ukidanju rješenja kojim je izdano odobrenje za rad obavijestiti nadležna tijela država članica domaćina u kojima je ovlašteni revizor dobio odobrenje za rad navodeći razloge zbog kojih je poništeno, odnosno ukinuto rješenje kojim je izdano odobrenje za rad.

Odobrenje za rad revizorskom društvu

Članak 17.

(1) Revizorsko društvo osniva se kao trgovačko društvo u skladu s odredbama ovoga Zakona i zakona kojim se uređuju trgovačka društva.

(2) Ministarstvo financija će izdati odobrenje za rad za obavljanje revizorskih usluga pravnoj osobi koja ispunjava sljedeće uvjete:

1. tri četvrtine glasačkih prava imaju revizorska društva, odnosno ovlašteni revizori, ili revizorska društva, odnosno ovlašteni revizori iz druge države članice

2. većina, a najviše do tri četvrtine članova uprave, odnosno upravnog odbora su ovlašteni revizori ili ovlašteni revizori iz druge države članice, a u slučaju kada uprava ili upravni odbor nema više od dva člana, barem jedan član mora zadovoljavati taj uvjet.

3. ima dobar ugled.

(3) Najmanje jedan član uprave, odnosno upravnog odbora revizorskog društva mora se aktivno služiti hrvatskim jezikom.

(4) U revizorskom društvu može se utjecati na upravljanje društvom samo na temelju članskih prava u društvu.

(5) Član uprave, odnosno upravnog odbora revizorskog društva mora imati dobar ugled.

(6) Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad podnose osnivači, odnosno uprava revizorskog društva.

(7) Prije upisa osnivanja revizorskog društva ili djelatnosti obavljanja revizorskih usluga u sudski registar, revizorsko društvo mora dobiti odobrenje za rad, koje prilaže prijavi za upis u sudski registar.

(8) Prijava za upis u sudski registar mora se podnijeti najkasnije u roku od šest mjeseci od  izvršnosti rješenja kojim je izdano odobrenje za rad.

(9) U sudski registar ne može se upisati tvrtka koja sadrži riječi: „revizorsko društvo“, „revizorske usluge“, „revizija“ ili izvedenice tih riječi ako pravna osoba nema odobrenje za rad.

(10) O zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad Ministarstvo financija će odlučiti u roku od dva mjeseca od dana zaprimanja urednog zahtjeva.

(11) Ako podnositelj zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad u roku koji odredi Ministarstvo financija ne ukloni nedostatke zahtjeva u skladu sa zaključkom, smatrat će se da je odustao od zahtjeva.

(12) Odobrenje za rad je javna isprava.

(13) Odobrenje za rad izdaje se na neodređeno vrijeme, ne može se prenijeti na drugu osobu i ne vrijedi za pravnog sljednika.

(14) Revizorsko društvo dužno je u roku od osam dana od datuma promjene uvjeta pod kojima mu je izdano odobrenje za rad obavijestiti Ministarstvo financija o svakoj nastaloj promjeni uvjeta.

(15) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom sadržaj i iznos naknade za izdavanje odobrenja za rad revizorskom društvu.

Odobrenje za rad samostalnom revizoru

Članak 18.

Ministarstvo financija će izdati ovlaštenom revizoru na njegov zahtjev odobrenje za rad za obavljanje revizorskih usluga u obliku samostalne djelatnosti.

Razlozi za poništenje odobrenja za rad revizorskom društvu

Članak 19.

Ministarstvo financija će poništiti rješenje kojim je izdano odobrenje za rad ako je revizorskom društvu odobrenje za rad izdano na temelju neistinite ili netočne dokumentacije ili neistinito predstavljenih činjenica koje su bitne za izdavanje odobrenja za rad.

Razlozi za ukidanje odobrenja za rad revizorskom društvu

Članak 20.

(1) Ministarstvo financija će ukinuti rješenje kojim je izdano odobrenje za rad ako:

1. revizorsko društvo bude brisano iz sudskog registra

2. revizorsko društvo ne započne obavljati revizorske usluge u roku od dvije godine od datuma izdavanja odobrenja za rad

3. revizorsko društvo uzastopno tri godine ne obavlja niti jednu revizorsku uslugu

4. revizorsko društvo Ministarstvu financija dostavi obavijest da više ne namjerava obavljati revizorske usluge

5. revizorsko društvo prestane ispunjavati uvjete pod kojima mu je odobrenje za rad izdano, ili

6. u slučajevima izrečenih nadzornih mjera iz članka 95. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) U slučaju iz stavka 1. točaka 5. i 6. ovoga članka rješenjem o poništenju odnosno ukidanju rješenja kojim je izdano odobrenje za rad revizorskom društvu Ministarstvo financija može odrediti rok u kojem revizorsko društvo ne može ponovno zatražiti izdavanje odobrenja za rad, a koji ne može biti kraći od jedne godine ni dulji od pet godina.

(3) Ministarstvo financija je obvezno o poništenju, odnosno ukidanju rješenja kojim je izdano odobrenje za rad obavijestiti nadležna tijela država članica domaćina u kojima je revizorsko društvo registrirano na osnovi priznavanja odobrenja za rad Ministarstva financija, navodeći razloge zbog kojih je poništeno, odnosno ukinuto rješenje kojim je izdano odobrenje za rad.

Promjena podataka u sudskom registru

Članak 21.

(1) Pravna osoba kojoj je odobrenje za rad revizorskom društvu poništeno ili ukinuto, dužna je bez odlaganja nadležnom trgovačkom sudu podnijeti zahtjev za upis brisanja djelatnosti revizorskih usluga iz predmeta poslovanja te pravne osobe.

(2) Ako pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka ne postupi u skladu s obvezom iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo financija će izvijestiti nadležni trgovački sud o potrebi upisa brisanja djelatnosti revizorskih usluga te pravne osobe.

POGLAVLJE III.

ODOBRENJE ZA RAD OVLAŠTENOM REVIZORU IZ DRUGE DRŽAVE ČLANICE I REGISTRACIJA REVIZORSKOG DRUŠTVA IZ DRUGE DRŽAVE ČLANICE

Odobrenje za rad ovlaštenom revizoru iz druge države članice

Članak 22.

(1) Ministarstvo financija će izdati odobrenje za rad za obavljanje zakonske revizije fizičkoj osobi iz druge države članice kojoj je odobrenje za rad ovlaštenog revizora izdalo nadležno tijelo njene matične države članice, pod uvjetom da položi ispit osposobljenosti iz članka 23. ovoga Zakona.

(2) Ministarstvo financija je dužno temeljem zahtjeva fizičke osobe iz stavka 1. ovoga članka pribaviti potvrdu nadležnog tijela iz njene matične države članice o izdanom odobrenju za rad, te drugu potrebnu dokumentaciju.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, fizička osoba iz stavka 1. ovoga članka može Ministarstvu financija sama dostaviti potvrdu nadležnog tijela iz svoje matične države članice o izdanom odobrenju za rad te drugu potrebnu dokumentaciju.

(4) O zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad Ministarstvo financija će odlučiti u roku od dva mjeseca od dana zaprimanja urednog zahtjeva.

(5) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom sadržaj i naknadu za izdavanje odobrenja za rad ovlaštenom revizoru iz druge države članice.

Ispit osposobljenosti

Članak 23.

(1) Fizička osoba iz članka 22. stavka 1. ovoga Zakona obvezna je položiti ispit osposobljenosti koji provodi Ministarstvo financija .

(2) Ispit osposobljenosti je provjera poznavanja zakonodavstva Republike Hrvatske, a uključuje najmanje područja računovodstva i revizije, trgovačkog prava, poreznog prava i radnog prava, u mjeri u kojoj su oni potrebni za obavljanje zakonske revizije u Republici Hrvatskoj.

(3) Ispit osposobljenosti provodi se na hrvatskom jeziku, latiničnom pismu i u pisanom obliku.

(4) Fizička osoba iz članka 22. stavka 1. ovoga Zakona plaća naknadu za polaganje ispita osposobljenosti i popravnog ispita osposobljenosti.

(5) Ministarstvo financija će surađivati s nadležnim tijelima država članica u okviru CEAOB-a u cilju postizanja usklađenja zahtjeva u vezi s ispitom osposobljenosti. Ministarstvo financija surađuje i s nadležnim tijelima drugih država članica imenovanima u skladu s člankom 20. Uredbe (EU) br. 537/2014, ako se usklađenje zahtjeva u vezi s ispitom osposobljenosti odnosi na zakonske revizije subjekata od javnog interesa.

(6) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom program ispita osposobljenosti, ispitno povjerenstvo, način provedbe ispita, ocjenjivanje ispita, izdavanje potvrde o položenom ispitu osposobljenosti, iznos naknade za polaganje ispita i popravnog ispita, naknade članovima ispitnog povjerenstva, postupanje u slučaju neuspjeha na ispitu i druge pojedinosti u svezi postupka i načina polaganja ispita osposobljenosti .

Razlozi za poništenje i ukidanje odobrenja za rad ovlaštenom revizoru iz druge države članice

Članak 24.

Odredbe članaka 15. i 16. ovoga Zakona o razlozima za poništenje i ukidanje odobrenja za rad ovlaštenom revizoru na odgovarajući način se primjenjuju na odobrenje za rad ovlaštenom revizoru iz druge države članice.

Registracija revizorskog društva iz druge države članice

Članak 25.

(1) Ministarstvo financija će registrirati za obavljanje zakonske revizije pravnu osobu iz druge države članice kojoj je odobrenje za rad revizorskog društva izdalo nadležno tijelo matične države članice, pod uvjetom da glavni revizijski partner koji obavlja zakonsku reviziju u ime tog revizorskog društva ima odobrenje za rad Ministarstva financija.

(2) Revizorsko društvo iz stavka 1. ovoga članka može početi obavljati zakonsku reviziju tek nakon što ga Ministarstvo financija registrira.

(3) Ministarstvo financija će registrirati revizorsko društvo iz stavka 1. ovoga članka ako utvrdi da ono ispunjava uvjet iz stavka 1. ovoga članka i ima odobrenje za rad nadležnog tijela u svojoj matičnoj državi članici. Potvrda koju izdaje nadležno tijelo matične države članice ne smije biti starija od tri mjeseca.

(4) Ministarstvo financija će obavijestiti nadležno tijelo matične države članice o registraciji revizorskog društva iz te države članice.

(5) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom sadržaj za registraciju revizorskog društva iz druge države članice.

Razlozi za poništenje i ukidanje registracije revizorskom društvu iz druge države članice

Članak 26.

Odredbe članaka 19. i 20. ovoga Zakona o razlozima za poništenje i ukidanje rješenja o odobrenju za rad revizorskom društvu na odgovarajući način se primjenjuju na poništenje i ukidanje rješenja o registraciji revizorskog društva iz druge države članice.

POGLAVLJE IV.

ODOBRENJE ZA RAD OVLAŠTENOM REVIZORU IZ TREĆE ZEMLJE I REGISTRACIJA REVIZORA U TREĆOJ ZEMLJI I SUBJEKTA ZA OBAVLJANJE REVIZIJE U TREĆOJ ZEMLJI

Odobrenje za rad ovlaštenom revizoru iz treće zemlje

Članak 27.

(1) Na osnovi uzajamnog reciprociteta, Ministarstvo financija može izdati odobrenje za rad za obavljanje zakonske revizije fizičkoj osobi iz treće zemlje kojoj je odobrenje za rad izdalo nadležno tijelo treće zemlje ako je dostavila dokaz o ispunjavanju uvjeta jednakovrijednih onima utvrđenima u člancima 7., 10. i 11. ovoga Zakona i ako položi ispit osposobljenosti iz članka 23. ovoga Zakona.

(2) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom sadržaj i i naknadu za izdavanje odobrenja za rad ovlaštenom revizoru iz treće zemlje.

Razlozi za poništenje i ukidanje odobrenja za rad ovlaštenom revizoru iz treće zemlje

Članak 28.

Odredbe članaka 15. i 16. ovoga Zakona o razlozima za poništenje i ukidanje rješenja o odobrenju za rad ovlaštenom revizoru na odgovarajući način se primjenjuju na odobrenje za rad ovlaštenom revizoru iz treće zemlje.

Registracija revizora u trećoj zemlji i subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji

Članak 29.

(1) Pod uvjetima iz članka 30. ovoga Zakona, Ministarstvo financija će na njegov zahtjev registrirati revizora u trećoj zemlji, odnosno subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji ako izdaje revizorsko izvješće o godišnjim financijskim izvještajima ili godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima izdavatelja koji ima sjedište izvan Europske unije, a čiji su prenosivi vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, osim u slučaju izdavatelja dužničkih vrijednosnih papira koji su još uvijek u opticaju i na koje se primjenjuje jedno od sljedećeg:

1. uvršteni su na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj prije 31. prosinca 2010. godine u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala i izdani su u nominalnoj vrijednosti po jedinici u iznosu od najmanje 50.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, odnosno u drugoj valuti u iznosu koji na dan izdanja predstavlja protuvrijednost od najmanje 50.000 eura u kunskoj protuvrijednosti

2. uvršteni su na uređeno tržite u Republici Hrvatskoj nakon 31. prosinca 2010. godine u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala i izdani su u nominalnoj vrijednosti po jedinici u iznosu od najmanje 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, odnosno u drugoj valuti u iznosu koji na dan izdanja predstavlja protuvrijednost od najmanje 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti.

(2) Revizorska izvješća o godišnjim financijskim izvještajima ili godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima iz stavka 1. ovoga članka, koja izdaju revizor u trećoj zemlji, odnosno subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji koji nisu registrirani u Republici Hrvatskoj nemaju u Republici Hrvatskoj pravni učinak.

Uvjeti za registraciju subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji

Članak 30.

(1) Ministarstvo financija će registrirati subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. većina članova uprave ili upravnog odbora subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji ispunjava zahtjeve koji su jednakovrijedni onima iz članaka 7., 10. i 11. ovoga Zakona

2. revizor u trećoj zemlji koji obavlja reviziju u ime subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji ispunjava zahtjeve koji su jednakovrijedni onima iz članaka 7., 10. i 11. ovoga Zakona

3. revizije godišnjih financijskih izvještaja ili godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona obavljaju se u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima, Međunarodnim smjernicama revizijske prakse, Međunarodnim standardima za angažmane uvida, drugim angažmanima s izražavanjem uvjerenja odnosno za povezane usluge te Međunarodnim standardima kontrole kvalitete ako su navedeni standardi i smjernice usvojeni od strane Odbora za Međunarodne standarde revidiranja i izražavanja uvjerenja (IAASB) ili su propisani pravom Europske unije, te zahtjevima iz članaka 48., 49., 52. i 62. ovoga Zakona, odnosno jednakovrijednim standardima i zahtjevima

4. na svojoj internetskoj stranici objavljuje godišnje izvješće o transparentnosti koje obuhvaća informacije iz članka 13. Uredbe (EU) br. 537/2014 ili ispunjava jednakovrijedne uvjete za objavljivanje.

(2) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom sadržaj zahtjeva i naknadu za registraciju subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji.

Uvjeti za registraciju revizora u trećoj zemlji

Članak 31.

(1) Ministarstvo financija će registrirati revizora u trećoj zemlji ako ispunjava uvjete iz članaka 7., 10. i 11. ovoga Zakona.

(2) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom sadržaj zahtjeva za registraciju revizora u trećoj zemlji.

Procjena jednakovrijednosti

Članak 32.

(1) Pri donošenju rješenja o registraciji subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji, odnosno revizora u trećoj zemlji, Ministarstvo financija je dužno primjenjivati odluke o jednakovrijednosti koje donese Europska komisija.

(2) Ministarstvo financija može do donošenja odluke o jednakovrijednosti iz stavka 1. ovoga članka procjenjivati jednakovrijednost uvjeta iz članka 30. ovoga Zakona, primjenjujući pri tome opće kriterije jednakovrijednosti koje donosi Europska komisija.

Razlozi za poništenje i ukidanje rješenja o registraciji revizora u trećoj zemlji i subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji

Članak 33.

(1) Odredbe članaka 15. i 16. ovoga Zakona o razlozima za poništenje i ukidanje rješenja o odobrenju za rad ovlaštenom revizoru na odgovarajući način se primjenjuju na poništenje i ukidanje rješenja o registraciji revizora u trećoj zemlji.

(2) Odredbe članaka 19. i 20. ovoga Zakona o razlozima za poništenje i ukidanje odobrenja za rad revizorskom društvu na odgovarajući način se primjenjuju na poništenje i ukidanje rješenja o registraciji subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji.

POGLAVLJE V.

REGISTRI

Vrste registara

Članak 34.

(1) Osobe kojima je Ministarstvo financija izdalo odobrenje za rad, odnosno kojima je odobrila registraciju moraju biti upisani u odgovarajuće registre koje vodi Financijska agencija u ime Ministarstva financija.

(2) Osim osoba iz stavka 1. ovoga članka, u odgovarajuće registre moraju biti upisani i revizorski vježbenici, ako ispunjavaju uvjete iz članka 9. ovoga Zakona.

(3) Financijska agencija u ime Ministarstva financija vodi sljedeće registre:

1. registar revizorskih društava

2. registar samostalnih revizora

3. registar ovlaštenih revizora

4. registar revizorskih vježbenika

5. registar revizorskih društava i registar ovlaštenih revizora iz drugih država članica

6. registar ovlaštenih revizora iz trećih zemalja i

7. registar subjekata za obavljanje revizije u trećoj zemlji i registar revizora u trećoj zemlji.

Način vođenja registra

Članak 35.

(1) Registri iz članka 34. stavka 3. ovoga Zakona vode se u elektroničkom obliku na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.

(2) Registri se redovito ažuriraju, objavljuju na internetskoj stranici Ministarstva financija i bez ograničenja su dostupni javnosti, osim podataka o fizičkim osobama zaštićenih zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka. Iznimno, a u skladu sa zakonom kojim se uređuje pravo na pristup informacijama, Financijska agencija po nalogu Ministarstva financija može ograničiti pristup podacima iz registara radi zaštite od značajne prijetnje osobnoj sigurnosti osobe koja je upisana u registar.

(3) Ministar financija detaljnije propisuje pravilnikom način upisa u registre i vođenja registara iz članka 34. stavka 3. ovoga Zakona.

Registar revizorskih društava, registar samostalnih revizora, registar revizorskih društava iz druge države članice i registar subjekata za obavljanje revizije u trećoj zemlji

Članak 36.

(1) Registar revizorskih društava i registar samostalnih revizora najmanje mora sadržavati sljedeće podatke:

1. tvrtku ili ime i prezime samostalnog revizora, adresu, OIB i registarski broj

2. pravni oblik

3. kontakt podatke, glavnu osobu za kontakt, te, ako je to primjenjivo, adresu internetske stranice

4. ime i prezime te registarski broj svih ovlaštenih revizora koji su zaposleni u revizorskom društvu, odnosno kod samostalnog revizora, ili su s njime povezani kao partner ili na drugi način.

(2) Osim podataka iz stavka 1. ovoga članka registar revizorskih društava mora sadržavati i sljedeće podatke:

1. adresu svakog ureda

2. imena i poslovne adrese svih dioničara, odnosno članova

3. imena i poslovne adrese svih članova uprave ili upravnog odbora

4. članstvo u mreži i popis imena i adresa društava članova i povezanih društava ili naznaku mjesta gdje su takve informacije dostupne javnosti

5. svaku drugu registraciju revizorskog društva kod nadležnih tijela drugih država članica i kao revizorskog subjekta kod nadležnih tijela u trećim zemljama, uključujući naziv nadležnog tijela za registraciju i broj registracije

6. ako je to primjenjivo, registraciju revizorskog društva u skladu s člankom 25. stavkom 3. ovoga Zakona

7. naziv i adresu nadležnih tijela država članica odgovornih za odobrenje, registraciju, nadzor osiguranja kvalitete rada i nadzor ovlaštenih revizora i revizorskih društava.

(3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju na registar revizorskih društava iz druge države članice i registar subjekata za obavljanje revizije u trećoj zemlji.

Registar ovlaštenih revizora, registar revizorskih vježbenika, registar ovlaštenih revizora iz druge države članice, registar ovlaštenih revizora iz treće zemlje i registar revizora u trećoj zemlji

Članak 37.

(1) Registar ovlaštenih revizora i registar revizorskih vježbenika najmanje mora sadržavati sljedeće podatke:

1. ime i prezime, prebivalište, OIB i registarski broj

2. tvrtku i adresu, registarski broj te adresu internetske stranice revizorskog društva, odnosno ime i prezime, adresu, registarski broj, adresu internetske stranice samostalnog revizora u kojem je ovlašteni revizor, odnosno revizorski vježbenik zaposlen ili s kojim je povezan kao partner ili na drugi način

3. svaku drugu registraciju ovlaštenog revizora kod nadležnih tijela drugih država članica i kao revizora kod nadležnih tijela u trećim zemljama, uključujući naziv nadležnog tijela za registraciju te, ako je to primjenjivo, broj registracije

4. naziv i adresu nadležnih tijela država članica odgovornih za odobrenje, registraciju, nadzor osiguranja kvalitete rada i nadzora ovlaštenih revizora i revizorskih društava.

(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju na registar ovlaštenih revizora iz druge države članice, registar ovlaštenih revizora iz treće zemlje i registar revizora u trećoj zemlji.

Upis i promjene podataka u registru

Članak 38.

(1) Financijska agencija, u ime Ministarstva financija, upisuje po službenoj dužnosti u odgovarajući registar osobu kojoj je izdano odobrenje za rad ili kojoj je odobrena registracija.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, podaci koji se upisuju u registar dostavljaju se Ministarstvu financija uz zahtjev za izdavanje odobrenja za rad ili zahtjev za registraciju.

(3) U slučaju promjene podataka upisanih u registar, osobe iz stavka 1. ovoga članka obvezne su najkasnije u roku od osam dana od nastanka promjene obavijestiti Ministarstvo financija o promijenjenim podacima.

(4) Financijska agencija u ime Ministarstva financija upisuje u odgovarajući registar revizorskog vježbenika na temelju obavijesti revizorskog društva.

(5) Obavijest iz stavka 4. ovoga članka dostavlja se u roku od osam dana od zasnivanja radnog odnosa, odnosno od početka stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, nakon što osoba u revizorskom društvu postane revizorski vježbenik.

(6) Revizorsko društvo za slučaj iz stavka 4. ovoga članka obvezno je najkasnije u roku od osam dana od promjene podataka upisanih u registar o tome obavijestiti Ministarstvo financija.

(7) Obavijest iz stavka 6. ovoga članka potpisuje zastupnik revizorskog društva.

(8) Ako se podaci dostavljaju elektroničkim putem potpisuju se u skladu sa zakonom kojim se uređuje elektronički potpis.

Brisanje iz registra

Članak 39.

(1) Financijska agencija po nalogu Ministarstva financija po službenoj dužnosti upisuje brisanje iz odgovarajućeg registra osobe kojoj je rješenje o odobrenju za rad poništeno ili ukinuto ili kojoj je rješenje o registraciji poništeno ili ukinuto.

(2) Financijska agencija po nalogu Ministarstva financija upisuje brisanje iz odgovarajućeg registra revizorskog vježbenika koji prestane ispunjavati uvjete iz članka 9. ovoga Zakona, na temelju obavijesti o prestanku ispunjavanja uvjeta koju je bez nepotrebnog odlaganja Ministarstvu financija obvezno dostaviti revizorsko društvo kod kojeg je revizorski vježbenik u radnom odnosu ili na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa.

POGLAVLJE VI.

OBAVLJANJE REVIZORSKIH USLUGA

Ugovor o reviziji

Članak 40.

(1) Međusobna prava i obveze revizorskog društva i revidiranog subjekta uređuju se ugovorom o reviziji.

(2) Ugovor o reviziji sklapa se nakon imenovanja revizorskog društva.

(3) Ugovor o reviziji sklapa se u pisanom obliku. Ugovor o reviziji mora sadržavati iznos naknade za obavljenu zakonsku reviziju.  

(4) Revizorsko društvo ne smije ugovorene revizorske usluge ustupati drugim revizorskim društvima.

(5) Ugovor o reviziji može se raskinuti u skladu sa zakonom kojim se uređuju obvezni odnosi. Razlike u mišljenjima, koje se odnose na područja računovodstva i revizije, predstavnika revidiranog subjekta i revizorskog društva ne mogu biti opravdana osnova za raskid ugovora.

(6) Revizorsko društvo i revidirani subjekt dužni su obavijestiti Ministarstvo financija o raskidu ugovora iz stavka 1. ovoga članka, u roku od osam dana od datuma raskida, uz detaljno obrazloženje razloga koji su doveli do raskida ugovora. U vezi s primljenom obavijesti Ministarstvo financija može odlučiti o provedbi postupka nadzora nad revizorskim društvom.

(7) Odredbe stavaka 1. do 6. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju i na druge ugovore o obavljanju revizorskih usluga.

Imenovanje revizorskog društva

Članak 41.

(1) Obveznici zakonske revizije imenuju revizorsko društvo za zakonsku reviziju najkasnije tri mjeseca prije završetka izvještajnog razdoblja na koje se zakonska revizija odnosi u skladu sa zakonom kojim se uređuju trgovačka društva.

(2) Imenovanje revizorskog društva ne smije biti ničim uvjetovano, osim u slučajevima predviđenima zakonom kojim se uređuju trgovačka društva.

(3) Zabranjena je svaka ugovorna odredba kojom se ograničava izbor revidiranog subjekta na način da se obavljanje zakonske revizije mora ugovoriti s određenim revizorskim društvom određene kategorije ili s popisa revizorskih društava. Sve takve odredbe ugovora su ništetne.

(4) Imenovanje revizorskog društva u slučaju zakonske revizije subjekata od javnog interesa obavlja se u skladu s odredbama ovoga članka i članka 16. Uredbe (EU) br. 537/2014.  

Razrješenje revizorskog društva u slučaju zakonske revizije subjekata od javnog interesa

Članak 42.

(1) U slučaju zakonske revizije subjekata od javnog interesa, razrješenje revizorskog društva mogu zatražiti:

1. dioničari ili članovi koji predstavljaju 5% ili više glasačkih prava, dionica ili udjela u kapitalu revidiranog subjekta

2. nadzorni odbor ili neizvršni članovi upravnog odbora subjekta od javnog interesa

3. Ministarstvo financija.

(2) Prijedlog za razrješenje revizorskog društva iz stavka 1. ovoga članka podnosi se trgovačkom sudu nadležnom prema sjedištu subjekta od javnog interesa. Nadležni trgovački sud usvojit će prijedlog za razrješenje revizorskog društva ako za to postoje opravdani razlozi.

Ugovaranje zakonske revizije s više revizorskih društava kod subjekata od javnog interesa

Članak 43.

Nadzorna tijela ovlaštena za nadzor poslovanja subjekata od javnog interesa čije obavljanje poslova je propisano posebnim zakonom mogu tim subjektima propisati obvezu ugovaranja zakonske revizije s više revizorskih društava.

Nerevizorske usluge

Članak 44.

(1) Revizorsko društvo može, osim revizorskih usluga, kao svoju djelatnost obavljati i nerevizorske usluge iz sljedećih područja:

1. financija i računovodstva

2. financijskih analiza i kontrola, uključujući i dubinska snimanja

3. poreznog i ostaloga poslovnog savjetovanja

4. procjenjivanja vrijednosti društava, imovine i obveza

5. sudskog vještačenja

6. izrade i ekonomske ocjene investicijskih projekata

7. održavanja stručnih seminara i edukacije

8. izdavanja stručnih radova.

(2) Revizorsko društvo koje obavlja usluge iz područja financija i računovodstva, poreznog i ostaloga poslovnog savjetovanja, procjenjivanja vrijednosti društva, imovine i obveza, sudskog vještačenja i usluga iz područja odgovornosti poslovodstva isključuje mogućnost obavljanja usluga revizije u istoj pravnoj osobi za istu poslovnu godinu. Zabrana obavljanja usluga revizije odnosi se na sva povezana društva revidiranog subjekta kao i revizorskog društva.

(3) Zabrana obavljanja usluga revizije iz stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na povezana društva revidiranog subjekta kao i revizorskog društva, pod uvjetom da je revizorsko društvo poduzelo sve mjere osiguranja kako obavljanje usluga iz stavka 2. ovoga članka ne bi imalo utjecaja na neovisnost obavljanja usluga revizije.

(4) Podatke o obavljanju usluga iz stavka 1. i 2. ovoga članka, kao i utjecaj na neovisnost i poduzete mjere osiguranja iz stavka 3. ovoga članka, revizorska društva dužna su iskazati u izjavi koja se odnosi na neovisnost rada revizorskog društva, a koja je dio izvješća o transparentnosti iz članka 59. ovoga Zakona.

(5) Revizorsko društvo koje obavlja zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa i svi članovi mreže kojoj revizorsko društvo pripada, ne smiju pružati izravno ili neizravno revidiranom subjektu, njegovom matičnom društvu ili društvima pod njegovom kontrolom u državi članici nerevizorske usluge u skladu s člankom 5. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 537/2014.

(6) Zabrana obavljanja nerevizorskih usluga iz stavka 5. ovoga članka odnosi se na:

1. razdoblje između početka razdoblja koje je predmet revizije i izdavanja revizorskog izvješća i

2. poslovne godine koja prethodi razdoblju iz točke 1. ovoga stavka.

(7) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, revizorsko društvo može obavljati nerevizorske usluge iz članka 5. stavka 1. točke (a) podtočke i., točke (a) podtočaka iv do vii. Uredbe (EU) br. 537/2014 revidiranom subjektu od javnog interesa ako su ispunjeni zahtjevi iz članka 5. stavka 3. Uredbe (EU) br. 537/2014.

(8) Iznimno od stavaka 5. do 7. ovoga članka, revizorsko društvo koje obavlja zakonsku reviziju kreditne institucije ne smije pružati nerevizorske usluge na način kako je propisano zakonom kojim se propisuje poslovanje kreditnih institucija.

(9) Revizorsko društvo dužno je u radnoj dokumentaciji koja potkrepljuje revizorsko mišljenje navesti sve informacije koje bi mogle utjecati na neovisnost obavljanja revizorskih usluga za koje Međunarodni revizijski standardi zahtijevaju neovisnost, kao i poduzete mjere osiguranja za ublažavanje utjecaja na neovisnost obavljanja revizorskih usluga.

(10) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka, pružanje nerevizorskih usluga podložno je odobrenju revizijskog odbora u skladu s člankom 5. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 537/2014 nakon što je revizijski odbor na odgovarajući način procijenio prijetnje neovisnosti i primijenjene zaštitne mehanizme u skladu s člankom 52. ovoga Zakona.

Dužnosti revidiranog subjekta

Članak 45.

(1) Revidirani subjekt dužan je revizorskom društvu staviti na raspolaganje cjelokupnu potrebnu dokumentaciju, isprave i izvješća, te omogućiti pristup računalnim programima i pružiti sve informacije potrebne za obavljanje zakonske revizije.

(2) Subjekt iz stavka 1. ovoga članka dužan je revizorskom društvu tijekom radnog vremena osigurati pristup i korištenje poslovnih prostorija za obavljanje zakonske revizije neometano i bez prisutnosti drugih osoba te staviti na raspolaganje odgovarajuću opremu i osoblje.

(3) Subjekt iz stavka 1. ovoga članka, koji se u svojem poslovanju koristi informatičkom tehnologijom, dužan je revizorskom društvu omogućiti pristup svim programima i elektroničkim zapisima, uključujući izliste i preslike na elektroničkim medijima te na zahtjev revizorskog društva pružiti pomoć u izvođenju programa i dati informacije o služenju tim programima.

(4) Ako subjekt iz stavka 1. ovoga članka ne omogući obavljanje zakonske revizije u skladu s odredbama stavaka 1. do 3. ovoga članka, ovlašteni revizor tu činjenicu navodi u revizorskom izvješću i o tome obavještava Ministarstvo financija.

(5) Odredbe stavaka 1. do 4. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju i na druge revizorske usluge.

Radna dokumentacija

Članak 46.

(1) Revizorsko društvo priprema cjelovitu i preglednu radnu dokumentaciju koja potkrepljuje revizorsko izvješće.

(2) Radna dokumentacija koju prikuplja i priprema revizorsko društvo čuva se najmanje jedanaest godina, počevši od poslovne godine na koju se zakonske revizija odnosi.

(3) Radna dokumentacija i spisi prikupljeni u tijeku zakonske revizije vlasništvo su revizorskog društva, predstavljaju revizorsku tajnu i mogu se koristiti samo za potrebe zakonske revizije u skladu sa odredbama ovoga Zakona i u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita tajnosti podataka te za potrebe nadzora i postupaka koje provodi Ministarstvo financija.

(4) Radna dokumentacija koja potkrepljuje revizorsko izvješće i koja se priprema u obliku i sadržaju kako to propisuju Međunarodni revizijski standardi sastavlja se na hrvatskom jeziku.

(5) Ako dođe do promjene jednog revizorskog društva drugim, prethodno revizorsko društvo dužno je osigurati novom revizorskom društvu pristup svim relevantnim informacijama koje se odnose na revidirani subjekt i na posljednju zakonsku reviziju tog subjekta.

(6) Ako revizorsko društvo obavlja zakonsku reviziju revidiranog subjekta koji je dio grupe čije se matično društvo nalazi u trećoj zemlji, pravila povjerljivosti i čuvanja revizorske tajne iz stavka 3. ovoga članka ne utječu na prenošenje relevantne dokumentacije revizorskog društva o obavljenoj zakonskoj reviziji revizoru grupe koji se nalazi u trećoj zemlji, ako je takva dokumentacija potrebna za obavljanje revizije godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja matičnog društva.

(7) Revizorsko društvo koje obavlja zakonsku reviziju kod revidiranog subjekta koji je izdao vrijednosne papire u trećoj zemlji ili koji je dio grupe koja izdaje zakonske godišnje konsolidirane financijske izvještaje u trećoj zemlji, može dostavljati radnu dokumentaciju ili druge dokumente u vezi s zakonskom revizijom tog revidiranog subjekta koje posjeduje, nadležnim tijelima u relevantnim trećim zemljama samo pod uvjetima iz članka 115. ovoga Zakona.

(8) Dostavljanje podataka revizoru grupe koji se nalazi u trećoj zemlji obavlja se u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.

(9) Ovlašteni revizor ili revizorsko društvo koje više nije angažirano na određenoj zakonskoj reviziji , kao i prethodni ovlašteni revizor ili revizorsko društvo i nadalje podliježu obvezi čuvanja revizorske tajne vezano uz dotičnu zakonsku revizijuu skladu s odredbama ovoga Zakona.

Profesionalna etika i skeptičnost

Članak 47.

(1) Revizorsko društvo i ovlašteni revizor dužni su tijekom obavljanja revizorskih usluga zadržati profesionalnu skeptičnost te moraju biti svjesni mogućnosti postojanja značajno pogrešnog prikazivanja zbog činjenica ili ponašanja koja ukazuju na nepravilnosti, uključujući prijevaru ili pogreške, neovisno o proteklom iskustvu revizorskog društva i ovlaštenog revizora o iskrenosti i integritetu članova uprave ili upravnog odbora revidiranog subjekta.

(2) Revizorsko društvo i ovlašteni revizor dužni su se pridržavati profesionalne skeptičnosti, posebno pri provjeravanju procjena upravljačkih struktura u vezi s fer vrijednostima, umanjenjem imovine, rezerviranjima i budućim tokom novca relevantnima za sposobnost subjekta za vremenski neograničeno poslovanje.

Neovisnost

Članak 48.

(1) Revizorsko društvo, ovlašteni revizor i svaka osoba koja je u mogućnosti izravnog ili neizravnog utjecaja na rezultat revizorskih usluga moraju tijekom razdoblja koje obuhvaćaju financijski izvještaji koji su predmet zakonske revizije i za vrijeme obavljanja revizorskih usluga biti neovisni o revidiranom subjektu te im nije dopušteno sudjelovati u donošenju odluka revidiranog subjekta.

(2) Revizorsko društvo i ovlašteni revizor dužni su poduzimati sve potrebne mjere kako bi osigurali da pri obavljanju revizorskih usluga na njihovu neovisnost ne utječe ni jedan postojeći ili mogući sukob interesa ili poslovni odnos ili drugi izravni ili neizravni odnosi u koje su uključeni revizorsko društvo i ovlašteni revizor koji obavljaju revizorske usluge te, ako je primjenjivo, njihova mreža, upravljanje, ovlašteni revizori, radnici i druge fizičke osobe čije su usluge stavljene na raspolaganje ili ih nadzire revizorsko društvo ili bilo koja osoba izravno ili neizravno povezana s revizorskim društvom i ovlaštenim revizorom.

(3) Revizorsko društvo i ovlašteni revizor ne mogu obaviti revizorsku uslugu ako postoji prijetnja samopregleda, koristoljublja, zagovaranja, rodbinske povezanosti ili zastrašivanja koja proizlazi iz financijskih, osobnih, poslovnih odnosa, odnosa u vezi sa zaposlenjem ili drugih odnosa između revizorskog društva i ovlaštenog revizora, njegove mreže i bilo koje fizičke osobe koji mogu utjecati na rezultat zakonske revizije i revidiranog subjekta, a zbog koje bi objektivna, razumna i informirana treća strana, uzimajući u obzir primijenjene zaštitne mehanizme, zaključila da je neovisnost revizorskog društva ili ovlaštenog revizora ugrožena.

Osiguravanje neovisnosti

Članak 49.

(1) Revizorsko društvo, ovlašteni revizor, glavni revizijski partneri, drugi radnici revizorskog društva i bilo koja druga fizička osoba čije su usluge stavljene na raspolaganje ili koju nadzire to revizorsko društvo, a koja je izravno uključena u obavljanje revizorske usluge, te osobe koje su usko povezane s njima u skladu s propisima o zlouporabi tržišta ne smiju ostvarivati i imati materijalne i izravne koristi, niti smiju biti uključeni u transakciju u vezi s bilo kojim financijskim instrumentom koji je izdao, za koji jamči ili koji na drugi način podržava bilo koji revidirani subjekt, u okviru njihova opsega obavljanja revizorske usluge, osim interesa koje neizravno ostvaruju putem diverzificiranih subjekata za zajednička ulaganja, uključujući upravljane fondove poput mirovinskih fondova ili životno osiguranje.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka ne smiju sudjelovati u obavljanju ili na neki drugi način utjecati na rezultate revizorske usluge bilo kojeg revidiranog subjekta ako:

1. imaju financijske instrumente revidiranog subjekta, osim interesa koji se neizravno ostvaruju putem diverzificiranih subjekata za zajednička ulaganja

2. imaju financijske instrumente bilo kojeg subjekta povezanog s revidiranim subjektom, što može uzrokovati ili se može općenito smatrati uzrokom sukoba interesa, osim interesa koji se neizravno ostvaruju putem diverzificiranih subjekata za zajednička ulaganja

3. su bile zaposlene u revidiranom subjektu ili su imale poslovne ili druge odnose s revidiranim subjektom tijekom razdoblja iz članka 48. stavka 1. ovoga Zakona koji mogu prouzročiti ili se za njih općenito može smatrati uzrokom sukoba interesa.

(3) Osobe iz stavka 1. ovoga članka ne smiju tražiti ili primati novčane i nenovčane darove ili usluge od revidiranog subjekta ili bilo kojeg subjekta koji je povezan s revidiranim subjektom osim ako bi objektivna, razumna i informirana treća strana zaključila da je njihova vrijednost zanemariva ili beznačajna.

(4) Ako je revidirani subjekt tijekom razdoblja na koje se odnose financijski izvještaji preuzeo drugi subjekt ili se spojio s drugim subjektom ili je pripojio drugi subjekt ili je drugi subjekt preuzeo ili pripojio revidirani subjekt, revizorsko društvo dužno je otkriti i ocijeniti bilo koje postojeće ili nedavne interese ili odnose, uključujući nerevizorske usluge pružene tom subjektu koje bi, uzimajući u obzir dostupne zaštitne mehanizme, mogle ugroziti neovisnost ili sposobnost ovlaštenog revizora ili revizorskog društva za nastavak obavljanja revizorskih usluga nakon što preuzimanje, spajanje ili pripajanje počne proizvoditi pravne učinke. Preuzimanjem iz ovoga stavka smatra se stjecanje značajnog utjecaja ili kontrole u smislu zakona kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika.

(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka, ovlašteni revizor i revizorsko društvo dužni su što je prije moguće, a u svakom slučaju u roku od tri mjeseca, poduzeti sve mjere koje mogu biti potrebne za uklanjanje svih postojećih interesa ili prestanak odnosa koji bi predstavljali prijetnju njihovoj neovisnosti te je dužno, ako je to moguće, usvojiti zaštitne mehanizme kako bi smanjili na najmanju moguću mjeru bilo kakvu prijetnju njegovoj neovisnosti koja proizlazi iz prethodnih ili postojećih interesa i odnosa.

(6) Ovlašteni revizor ili revizorsko društvo dužni su u revizorskim radnim materijalima dokumentirati sve značajne prijetnje neovisnosti ovlaštenog revizora ili revizorskog društva kao i zaštitne mehanizme koji su korišteni za ublažavanje tih prijetnji.

(7) Osobe iz stavka 1. ovoga članka dužne su bez odgode izvijestiti revizorsko društvo o nastupanju okolnosti iz stavaka 1. do 4. ovoga članka.

Zabrana zapošljavanja ovlaštenih revizora kod revidiranog subjekta

Članak 50.

(1) Ovlašteni revizor i glavni revizijski partner koji obavlja zakonsku reviziju u ime revizorskog društva, prije isteka razdoblja od najmanje jedne godine ili, u slučaju zakonske revizije subjekata od javnog interesa, isteka razdoblja od najmanje dvije godine nakon što su prestali obavljati dužnost ovlaštenog revizora ili glavnog revizijskog partnera u vezi s zakonskom revizijom, ne smije:

1. prihvatiti ključni rukovodeći položaj u revidiranom subjektu

2. prihvatiti položaj voditelja računovodstvenog i/ili financijskog područja

3. ako je to primjenjivo, postati članom revizijskog odbora revidiranog subjekta ili, ako takav revizijski odbor ne postoji, članom organa koji obavlja funkciju jednakovrijednu onoj revizijskog odbora

4. postati neizvršnim članom upravnog odbora ili članom nadzornog odbora revidiranog subjekta.

(2) Radnici i partneri, osim glavnih revizijskih partnera, revizorskog društva koji obavljaju zakonsku reviziju, kao i bilo koja druga fizička osoba čije su usluge stavljene na raspolaganje ili su pod nadzorom revizorskog društva, ne smiju, ako su takvi radnici, partneri ili druge fizičke osobe ovlašteni za obavljanje zakonske revizije, preuzeti bilo koju dužnost iz stavka 1. točaka 1. do 3. ovoga članka, prije isteka razdoblja od najmanje jedne godine nakon isteka razdoblja u kojem su bili izravno uključeni u obavljanje zakonske revizije .

(3) Osobe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dužne su bez odgode izvijestiti revizorsko društvo o nastupanju okolnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.

Neovisnost i objektivnost drugih osoba

Članak 51.

Članovi, odnosno dioničari revizorskog društva, kao i članovi uprave, upravnih odbora i nadzornih odbora tog revizorskog društva ili povezanog društva, ne smiju utjecati na obavljanje zakonske revizije i izdavanje revizorskog izvješća na bilo koji način kojim bi se ugrozila neovisnost i objektivnost ovlaštenog revizora koji obavlja zakonsku reviziju u ime revizorskog društva.

Priprema revizorske usluge i procjena prijetnji neovisnosti

Članak 52.

Revizorsko društvo i ovlašteni revizor dužni su prije prihvaćanja ili nastavljanja obavljanja revizorske usluge procijeniti i dokumentirati sljedeće:

1. ispunjavaju li zahtjeve iz članaka 48. i 49. ovoga Zakona

2. postoje li prijetnje njihovoj neovisnosti i zaštitne mjere koje su primijenjene kako bi se ublažile te prijetnje

3. ima li, u slučaju revizorskog društva, stručne radnike, vrijeme i resurse potrebne za obavljanje revizorske usluge na primjeren način

4. ima li, u slučaju revizorskog društva, glavni revizijski partner odobrenje za rad za obavljanje zakonske revizije u državi članici u kojoj se obavlja zakonska revizija.

Unutarnja organizacija revizorskih društava

Članak 53.

(1) Revizorsko društvo dužno se pridržavati sljedećih organizacijskih zahtjeva:

1. uspostaviti primjerene politike i postupke kako bi osiguralo da se članovi, odnosno dioničari, kao i članovi uprave, upravnih i nadzornih odbora revizorskog društva ili povezanog društva ne miješaju u obavljanje revizorskih usluga na bilo koji način kojim bi se ugrozila neovisnost i objektivnost ovlaštenog revizora koji obavlja revizorske usluge u ime revizorskog društva

2. raspolagati odgovarajućim administrativnim i računovodstvenim postupcima, mehanizmima unutarnje kontrole kvalitete, djelotvornim postupcima procjene rizika te djelotvornim mjerama nadzora i zaštite sustava za obradu podataka. Ti mehanizmi unutarnje kontrole kvalitete moraju biti osmišljeni kako bi osigurali usklađenost s odlukama i postupcima na svim razinama revizorskog društva

3. uspostaviti odgovarajuće politike i postupke kako bi osiguralo svojim radnicima i drugim fizičkim osobama čije im se usluge stavljaju na raspolaganje ili su pod njihovim nadzorom i koji su neposredno uključeni u obavljanje revizorskih usluga, posjedovanje primjerenog znanja i iskustva za dužnosti koje su im dodijeljene

4. uspostaviti odgovarajuće politike i postupke kako bi osiguralo da povjeravanje važnih revizorskih funkcija vanjskim izvršiteljima nije provedeno na takav način da umanji kvalitetu unutarnje kontrole kvalitete revizorskog društva te mogućnost Ministarstva financija da nadzire usklađenost revizorskog društva s odredbama ovoga Zakona i, ako je to primjenjivo, s odredbama Uredbe (EU) br. 537/2014

5. uspostaviti odgovarajuće i djelotvorne organizacijske i administrativne mehanizme za sprečavanje, utvrđivanje, uklanjanje ili upravljanje prijetnjama njihovoj neovisnosti iz članaka 48., 49., 50. i 52. ovoga Zakona

6. uspostaviti odgovarajuće politike i postupke za obavljanje revizorskih usluga, usavršavanje, nadgledanje i praćenje aktivnosti radnika te organizaciju strukture revizorskih spisa iz članka 54. stavka 8. ovoga Zakona

7. uspostaviti sustav unutarnje kontrole kvalitete kako bi se zajamčila kvaliteta revizorskih usluga. Sustav unutarnje kontrole kvalitete obuhvaća najmanje politike i postupke opisane u točki 6. ovoga stavka. Revizorsko društvo dužno je odrediti ovlaštenog revizora koji je odgovoran za sustav unutarnje kontrole kvalitete.

8. koristiti odgovarajuće sustave, resurse i postupke kako bi osiguralo kontinuitet i pravilnost u obavljanju aktivnosti revizorskih usluga

9. uspostaviti primjerene i djelotvorne organizacijske i administrativne mehanizme za rješavanje i bilježenje incidenata koji imaju ili mogu imati ozbiljne posljedice na integritet njihovih aktivnosti vezanih uz obavljanje revizorskih usluga

10. uspostaviti odgovarajuće politike primitaka, uključujući podjelu dobiti, koje omogućuju dovoljno poticaja za učinkovito osiguranje kvalitete revizorskih usluga. Iznos prihoda koji revizorsko društvo ostvari od pružanja nerevizorskih usluga revidiranom subjektu nije predmetom ocjene učinka i isplate primitaka bilo kojoj osobi koja je uključena u obavljanje revizorskih usluga tom revidiranom subjektu ili koja na nju može utjecati.

11. pratiti i ocijeniti prikladnost i učinkovitost svojih sustava, mehanizama unutarnje kontrole kvalitete te postupaka uspostavljenih u skladu s ovim Zakonom i, ako je to primjenjivo, Uredbom (EU) br. 537/2014, te poduzimati primjerene mjere za otklanjanje eventualnih nedostataka. Revizorsko društvo dužno je provoditi godišnje ocjenjivanje sustava unutarnje kontrole kvalitete iz točke 7. ovoga stavka i voditi evidenciju nalaza dobivenih tim ocjenjivanjem, kao i mjera predloženih za izmjenu sustava unutarnje kontrole kvalitete.

(2) Politike i postupci iz stavka 1. ovoga članka dokumentiraju se i priopćuju radnicima revizorskog društva.

(3) Povjeravanje revizorskih funkcija vanjskim izvršiteljima kao što je navedeno u stavku 1. točki 4. ovoga članka ne utječe na obveze revizorskog društva prema revidiranom subjektu.

(4) Revizorsko društvo dužno je uzeti u obzir opseg i složenost svojih aktivnosti pri ispunjavanju obveza iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka.

(5) Revizorsko društvo mora dokazati Ministarstvu financija da su politike i postupci, osmišljeni u svrhu ostvarivanja takve usklađenosti, primjereni u odnosu na opseg i složenost aktivnosti revizorskog društva.

Organizacija revizorskog rada

Članak 54.

(1) Revizorsko društvo dužno je za obavljanje revizorskih usluga odrediti najmanje jednog glavnog revizijskog partnera te mu staviti na raspolaganje dostatne resurse i broj osoblja koje posjeduje potrebnu stručnost i vještine kako bi na prikladan način mogli obavljati svoje zadaće.

(2) Osiguranje kvalitete revizorske usluge, neovisnost i stručnost glavni su kriteriji revizorskog društva pri izboru glavnog revizijskog partnera.

(3) Glavni revizijski partner aktivno sudjeluje u obavljanju revizorskih usluga.

(4) Pri obavljanju revizorskih usluga ovlašteni revizor dužan je posvetiti dovoljno vremena svom angažmanu te osigurati dovoljno resursa kako bi na primjeren način mogao obavljati svoje zadaće.

(5) Revizorsko društvo dužno je voditi evidenciju o svakom kršenju odredaba ovoga Zakona i, ako je to primjenjivo, Uredbe (EU) br. 537/2014. Revizorsko društvo dužno je voditi evidenciju svih posljedica takvog kršenja, uključujući poduzete mjere usmjerene rješavanju tih kršenja te u svrhu izmjene njegovog sustava unutarnje kontrole kvalitete. Revizorsko društvo dužno je izraditi godišnje izvješće koje sadrži pregled svih poduzetih mjera te to izvješće priopćiti radnicima.

(6) Ako revizorsko društvo traži savjet vanjskih stručnjaka, dužno je dokumentirati taj zahtjev i primljeni savjet.

(7) Revizorsko društvo dužno je voditi evidenciju klijenata. Takva evidencija sadrži sljedeće podatke za svakog klijenta:

1. tvrtku i sjedište ili ime i prezime i adresu

2. ime i prezime glavnog revizijskog partnera

3. naknade zaračunane za usluge zakonske revizije, ostale revizorske usluge te naknade zaračunane za druge usluge u bilo kojoj poslovnoj godini.

(8) Revizorsko društvo dužno je otvoriti revizorski spis za svaku revizorsku uslugu u kojem je dužno:

1. dokumentirati podatke pripremljene u skladu s člankom 52. ovoga Zakona i, ako je to primjenjivo, člancima od 6. do 8. Uredbe (EU) br. 537/2014

2. zadržati sve druge podatke i dokumente koji su važni za revizorsko izvješće iz članka 58. ovoga Zakona te, ako je to primjenjivo, članaka 10. i 11. Uredbe (EU) br. 537/2014 te za praćenje usklađenosti s ovim Zakonom i drugim propisima.

(9) Revizorski spis zatvara se najkasnije u roku od 60 dana od datuma potpisivanja revizorskog izvješća iz članka 58. ovoga Zakona i, ako je to primjenjivo, članka 10. Uredbe (EU) br. 537/2014.

(10) Revizorsko društvo dužno je voditi evidenciju svih pisanih žalbi u vezi s obavljanjem revizorskih usluga.

Opseg revizije financijskih izvještaja

Članak 55.

Ne dovodeći u pitanje članak 58. ovoga Zakona i, ako je primjenjivo, članak 10. i 11. Uredbe (EU) br. 537/2014, revizija godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja ne obuhvaća izražavanje uvjerenja o budućoj održivosti revidiranog subjekta ili učinkovitosti članova uprave ili upravnog odbora pri dotadašnjem ili budućem vođenju poslova subjekta.

Revizija konsolidiranih financijskih izvještaja

Članak 56.

(1) Revizor grupe snosi odgovornost za revizorsko izvješće iz članka 58. ovoga Zakona o reviziji godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja i, ako je to primjenjivo, iz članka 10. Uredbe (EU) br. 537/2014 te, ako je primjenjivo, za dodatno izvješće revizijskom odboru iz članka 11. Uredbe (EU) br. 537/2014.

(2) Revizor grupe dužan je pregledati i ocijeniti zakonsku reviziju koju je proveo revizor u trećoj zemlji ili ovlašteni revizor i subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji ili revizorsko društvo za potrebe revizije grupe i dokumentirati prirodu, vrijeme i opseg posla koji su obavili ti revizori, uključujući, ako je to primjenjivo, pregled relevantnih dijelova revizorske dokumentacije tih revizora.

(3) Revizor grupe dužan je zadržati dokumentaciju koja će omogućiti Ministarstvu financija pregled rada revizora grupe.

(4) Za potrebe iz stavka 2. ovoga članka, revizor grupe dužan je zatražiti suglasnost revizora u trećoj zemlji, ovlaštenog revizora, subjekta za obavljanje revizije u trećoj zemlji ili revizorskog društva za prosljeđivanje relevantne dokumentacije tijekom obavljanja revizije godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja, kao uvjet za oslanjanje revizora grupe na rad tih revizora.

(5) Ako revizor grupe ne može postupiti u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, poduzima prikladne mjere i o tome obavještava Ministarstvo financija . Takve mjere po potrebi uključuju obavljanje dodatnih revizorskih postupaka, izravnim putem ili povjeravanjem takvih zadaća vanjskim izvršiteljima u odgovarajućem društvu kćeri.

(6) Ako revizor grupe podliježe nadzoru osiguranja kvalitete rada ili nadzoru u vezi sa zakonskom revizijom godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja grupe, revizor grupe dužan je, na zahtjev, Ministarstvu financija staviti na raspolaganje relevantnu dokumentaciju koju posjeduje u vezi s zakonskom revizijom koju su proveli revizor u trećoj zemlji, ovlašteni revizor, subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji ili revizorsko društvo za potrebe revizije grupe, uključujući svu radnu dokumentaciju relevantnu za zakonsku reviziju grupe.

(7) Ministarstvo financija može za potrebe zakonske revizije grupe, u skladu s člancima 111. do 114. ovoga Zakona, od relevantnih nadležnih tijela država članica zatražiti dodatnu dokumentaciju o zakonskoj reviziji koju su proveli ovlašteni revizor ili revizorsko društvo.

(8) Ako zakonsku reviziju matičnog društva ili društva kćeri koja čini dio određene grupe obavljaju revizor u trećoj zemlji ili subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji, Ministarstvo financija može, od relevantnih nadležnih tijela trećih zemalja putem dogovora o suradnji iz članka 115. ovoga Zakona, zatražiti dodatnu dokumentaciju o zakonskoj reviziji koju su obavili revizor u trećoj zemlji ili subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji.

(9) Iznimno od stavka 8. ovoga članka, ako zakonsku reviziju matičnog društva ili društva kćeri koja čini dio određene grupe obavlja revizor u trećoj zemlji ili subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji s kojima nije sklopljen dogovor o suradnji iz članka 115. ovoga Zakona, revizor grupe je odgovoran, na zahtjev Ministarstva financija , osigurati primjerenu dostavu dodatne dokumentacije o zakonskoj reviziji koju je obavio revizor u trećoj zemlji ili subjekt za obavljanje revizije u trećoj zemlji, uključujući radnu dokumentaciju relevantnu za zakonsku reviziju grupe.

(10) Kako bi se osigurala dostava iz stavka 9. ovoga članka, revizor grupe dužan je zadržati primjerak takve dokumentacije ili dogovoriti s revizorom u trećoj zemlji ili subjektom za obavljanje revizije u trećoj zemlji svoj neograničen pristup takvoj dokumentaciji na zahtjev ili poduzeti bilo koju drugu primjerenu mjeru.

(11) U slučaju iz stavka 9. ovoga članka, ako zakonski ili neki drugi razlozi onemogućuju dostavu radne dokumentacije zakonske revizije u trećoj zemlji revizoru grupe, dokumentacija koju zadržava revizor grupe mora sadržavati dokaz da je poduzeo primjerene postupke za ostvarivanje pristupa dokumentaciji zakonske revizije i, u slučaju ograničenja koja nisu pravna ograničenja utemeljena na zakonodavstvu treće zemlje, dokaze kojima se podupire postojanje takvih ograničenja.

Revizorska tajna

Članak 57.

(1) Revizorsko društvo mora kao revizorsku tajnu čuvati sve podatke koje je saznalo obavljajući revizorske usluge. Revizorska tajna smatra se poslovnom tajnom revizorskog društva.

(2) Revizorska tajna čuva se u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita tajnosti podataka i odredbama ovoga Zakona.

(3) Revizorsku tajnu dužni su čuvati članovi upravljačkih i nadzornih organa revizorskog društva kao i osobe koje rade ili su radile u revizorskom društvu i kojima jesu ili su bili na bilo koji način dostupni podaci iz stavka 1. ovoga članka, te se njima ne smiju koristiti oni sami, ne smiju ih iznositi trećim osobama ili trećim osobama omogućiti da se njima koriste.

(4) Ne smatra se povredom čuvanja revizorske tajne ako se:

1. podaci priopćavaju trećima na osnovi prethodne pisane suglasnosti klijenta

2. podaci priopćavaju Ministarstvu financija radi provedbe nadzora, odnosno drugih postupaka u okvirima njene nadležnosti

3. podaci priopćavaju drugom revizorskom društvu u svrhu obavljanja revizije godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja u skladu s ovim Zakonom

4. podaci priopćavaju sudu na njegov pisani zahtjev u kaznenom postupku ili postupku koji mu prethodi, u skladu sa zakonom kojim se uređuje kazneni postupak

5. podaci priopćavaju nadležnom tijelu u skladu sa zakonom kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma

6. ako je to propisano drugim zakonom.

(5) Propisi koji se odnose na povjerljivost i čuvanje revizorske tajne ne primjenjuju se ako je to potrebno za provedbu odredbi ovoga Zakona odnosno Uredbe (EU) br. 537/2014.

Revizorsko izvješće

Članak 58.

(1) Revizorsko društvo dužno je sastaviti revizorsko izvješće o obavljenoj zakonskoj reviziji godišnjih financijskih izvještaja ili godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima i odredbama ovoga Zakona .

(2) Revizorsko izvješće mora biti u pisanom obliku te mora sadržavati:

1. identifikacijske podatke o revidiranom subjektu čiji su godišnji financijski izvještaji ili godišnji konsolidirani financijski izvještaji predmet zakonske revizije

2. naziv godišnjeg financijskog izvještaja ili godišnjeg konsolidiranog financijskog izvještaja i naznaku datuma te razdoblje na koje se odnosi

3. okvir financijskog izvještavanja koji je primijenjen prilikom sastavljanja godišnjeg financijskog izvještaja ili godišnjeg konsolidiranog financijskog izvještaja

4. opis opsega zakonske revizije i revizijske standarde u skladu s kojima se obavila zakonska revizija

5. revizorsko mišljenje koje može biti pozitivno, uvjetno ili negativno te u njemu mora jasno biti navedeno mišljenje ovlaštenog revizora ili revizorskog društva o sljedećem:

a) pružaju li godišnji financijski izvještaji ili godišnji konsolidirani financijski izvještaji istinit i fer prikaz u skladu s primjenjivim okvirom financijskog izvještavanja i

b) ako je to primjenjivo, jesu li godišnji financijski izvještaji u skladu s propisima

6. upućivanje na sva pitanja na koja je revizorsko društvo upozorilo u posebnom naglasku koji ne predstavlja ograđivanje u revizorskom mišljenju

7. mišljenje i izjavu je li izvješće poslovodstva usklađeno s godišnjim financijskim izvještajima za istu poslovnu godinu, je li izvješće poslovodstva sastavljeno u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika i ostalim propisima, te je li, a na temelju znanja i razumijevanja stečenih tijekom zakonske revizije o revidiranom subjektu i njegovom okruženju, ovlašteni revizor utvrdio značajne pogrešne prikaze u izvješću poslovodstva uz opis prirode tih utvrđenih značajnih pogrešnih prikaza

8. izjavu u vezi s bilo kakvom značajnom neizvjesnošću u vezi s događajima ili okolnostima koji značajno mogu dovesti u pitanje sposobnost revidiranog subjekta za nastavak vremenski neograničenog poslovanja

9. podatak o sjedištu revizorskog društva

10. u slučaju zakonske revizije subjekata od javnog interesa dodatno i elemente propisane člankom 10. Uredbe (EU) br. 537/2014.

(3) Iznimno od stavka 2. točke 5. ovoga članka, ako ovlašteni revizor ili revizorsko društvo nije u mogućnosti izraziti revizorsko mišljenje, revizorsko izvješće sadrži navod o suzdržavanju od izražavanja mišljenja.

(4) Ako je zakonsku reviziju obavilo više od jednog revizorskog društva, ta revizorska društva dužna su se usuglasiti oko rezultata zakonske revizije te podnijeti zajedničko izvješće i mišljenje. U slučaju neslaganja, svako revizorsko društvo iskazuje svoje mišljenje u zasebnom stavku revizorskog izvješća i navodi razlog neslaganju.

(5) Revizorsko izvješće mora potpisati najmanje ovlašteni revizor koji obavlja zakonsku reviziju i zakonski zastupnik revizorskog društva. Ako zakonsku reviziju istodobno obavlja više od jednog revizorskog društva, revizorsko izvješće moraju potpisati svi ovlašteni revizori koji su obavili zakonsku reviziju i zakonski zastupnici tih revizorskih društava.

(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, a u skladu sa zakonom kojim se uređuje pravo na pristup informacijama, potpis ovlaštenog revizora ne mora biti otkriven javnosti ako bi takvo otkrivanje moglo prouzročiti neposrednu i značajnu prijetnju osobnoj sigurnosti tog ovlaštenog revizora.

(7) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka revizorsko društvo dužno je prije izdavanja revizorskog izvješća obavijestiti Ministarstvo financija o imenu i prezimenu ovlaštenog revizora i razlozima neotkrivanja javnosti njegovog potpisa te dostaviti predmetno revizorsko izvješće koje je potpisao ovlašteni revizor.

(8) Revizorsko izvješće o godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima mora biti u skladu sa zahtjevima određenima u stavcima od 1. do 7. ovoga članka. Pri izvješćivanju o usklađenosti izvješća poslovodstva i godišnjih financijskih izvještaja kako je propisano u stavku 2. točki 7. ovoga članka, revizorsko društvo uzima u obzir godišnje konsolidirane financijske izvještaje i konsolidirano izvješće poslovodstva. Ako su godišnji financijski izvještaji matičnog društva priloženi godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima, revizorska izvješća, koja su obvezna na temelju ovoga članka, mogu se objediniti.

(9) Revizorsko mišljenje iz stavka 2. točke 5. ovoga članka odnosi se na godišnje financijske izvještaje promatrane kao cjelinu.

(10) Revizorsko izvješće o obavljenoj reviziji za posebne namjene sastavlja se u skladu s posebnim propisima.

(11) Revizorsko izvješće sastavlja se i objavljuje na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.

(12) Revizorskom izvješću prilažu se financijski izvještaji koji su bili predmet revizije.

Izvješće o transparentnosti

Članak 59.

(1) Revizorsko društvo koje obavlja zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa dužno je objaviti izvješće o transparentnosti u skladu s odredbama članka 13. Uredbe (EU) br. 537/2014.

(2) Revizorsko društvo koje koristi iznimku iz članka 13. stavka 2. podstavka 2. Uredbe (EU) br. 537/2014 dužno je o tome bez odgode izvijestiti Ministarstvo financija.

Osiguranje od odgovornosti

Članak 60.

(1) Revizorsko društvo dužno je s osigurateljem sklopiti i obnavljati ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu koju bi trećim osobama moglo počiniti obavljanjem revizorskih usluga.

(2) Priznaje se jednakovrijedno osiguranje od odgovornosti za štetu koje je sklopljeno u drugoj državi članici.

Visina osiguranja od odgovornosti

Članak 61.

(1) Za štetu koju bi revizorsko društvo moglo prouzročiti obavljanjem revizorskih usluga, najmanja svota pokrića po štetnom događaju iznosi 300.000,00 kuna.

(2) Za štetu koju bi revizorsko društvo moglo prouzročiti obavljanjem zakonske revizije subjekata od javnog interesa, najmanja svota pokrića po štetnom događaju iznosi 3.000.000,00 kuna.

Naknada za obavljenu zakonsku reviziju

Članak 62.

(1) Iznos naknade za obavljanje zakonske revizije ne smije biti podložan nikakvom obliku uvjetovanja te ne smije ovisiti niti biti povezan s pružanjem dodatnih usluga revidiranom subjektu.

(2) Naknada iz stavka 1. ovoga članka za revizorska društva koja obavljaju zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa mora biti u skladu s odredbama članka 4. Uredbe (EU) br. 537/2014.

(3) Ministarstvo financija može na zahtjev revizorskog društva iznimno dopustiti da revizorsko društvo koje obavlja zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa bude izuzeto od zahtjeva iz članka 4. stavka 2. prvog podstavka Uredbe (EU) br. 537/2014 s obzirom na revidirani subjekt na razdoblje koje ne prelazi dvije poslovne godine.  

Zabrana obavljanja zakonske revizije kod subjekata od javnog interesa

Članak 63.

Revizorsko društvo koje zapošljava manje od dva ovlaštena revizora ne smije obavljati zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa.

Trajanje revizijskog angažmana

Članak 64.

Isto revizorsko društvo može obavljati zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa najviše sedam uzastopnih godina, uključujući razdoblje početnog angažmana od najmanje godinu dana u skladu s člankom 17. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 537/2014.