1. UVOD

Okvir za korištenje instrumenata kohezijske politike Europske unije (EU) u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2014. - 2020. reguliran je Sporazumom o partnerstvu između Republike Hrvatske i Europske Komisije za korištenje strukturnih i investicijskih fondova EU-a za rast i radna mjesta u razdoblju 2014. - 2020. (u daljnjem tekstu: Sporazum o partnerstvu). Sporazum o partnerstvu opisuje način na koji će Republika Hrvatska pristupiti ispunjavanju zajedničkih ciljeva strategije Europa 2020, kao i nacionalnih ciljeva, uz pomoć sredstava iz proračuna EU koja su joj dodijeljena kroz višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014.-2020. godine.

Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. (OP  ULJP) je plansko programski dokument u kojem se detaljno opisuju i razrađuju mjere i aktivnosti za učinkovitu provedbu i korištenje Europskog socijalnog fonda, jednog od glavnih instrumenta Europske unije  usmjerenog na pružanje potpora za ulaganje u ljudski kapital i jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva, a koji je usvojen Provedbenom odlukom Europske komisije od 17. prosinca 2014. godine C(2014)10150).

Osnovni cilj Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali je pridonijeti rastu zapošljavanja i jačanju socijalne kohezije u Hrvatskoj. Operativnim su programom razrađena ulaganja u četiri temeljna područja: zapošljavanje i tržište rada, socijalno uključivanje, obrazovanje i cjeloživotno učenje te potpora javnoj upravi.

Aktivnosti financirane iz sredstava Europskog socijalnog fonda pomažu ljudima da unaprijede svoje vještine i lakše se integriraju na tržište rada, usmjerene su na borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti te na poboljšanje učinkovitosti javne uprave.

Ovaj Poziv provodi se u okviru OP ULJP, Prioritetne osi 2: Socijalno uključivanje, Specifičnog cilja 9.i.1.: Borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti kroz promociju integracije na tržište rada i socijalne integracije ranjivih skupina, i borba protiv svih oblika diskriminacije.  

2. POJMOVI I KRATICE

Operativni program  „Učinkoviti ljudski  potencijali“ 2014.-2020. (OP ULJP 2014.-2020.) - Operativni program za financijsko razdoblje 2014.-2020. odobren Odlukom Europske komisije od 17. prosinca 2014. godine.

Projekt/Operacija - projekt za financiranje odabire Upravljačko tijelo, ili se odabire pod njegovom nadležnošću, a u skladu s kriterijima koje je utvrdio Odbor za praćenje (OzP), a provodi ga Korisnik. Provedbom projekata omogućuje se ostvarenje ciljeva pripadajuće prioritetne osi.  Za potrebe ovih Uputa za prijavitelje, izraz „projekt“ ima isti smisao kao „operacija“.

Upravljačko tijelo (UT) - središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove rada i mirovinskoga sustava.  

Posredničko tijelo (PT) - nacionalno ili javno tijelo kojemu je Upravljačko tijelo delegiralo određene funkcije u provedbi Operativnog programa. Posredničko tijelo razine 1 za Poziv na dostavu projektnih prijedloga „Podrška socijalnom uključivanju i zapošljavanju marginaliziranih skupina“ je   Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, a  Posredničko tijelo razine 2 je Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ).

Poziv na dostavu projektnih prijedloga (PDP) - natječajna procedura kojom se potencijalne prijavitelje poziva na pripremu i prijavu prijedloga projekata za financiranje sukladno unaprijed definiranim kriterijima i postupcima.

Prijavitelj - svaka pravna osoba javnog ili privatnog prava, uključujući osobe privatnog prava registrirane za obavljanje gospodarske djelatnosti i subjekte malog gospodarstva (kako su definirani u Prilogu I. Uredbe 651/2014), koja je izravno odgovorna za pokretanje, upravljanje, provedbu i ostvarenje rezultata projekta, odgovoran za pripremu projektnog prijedloga i  njegovo podnošenje na Poziv na dostavu projektnih prijedloga, u cilju dobivanja sufinanciranja za provedbu projekta.

Korisnik - uspješan prijavitelj s kojim se potpisuje Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava. Izravno je odgovoran za početak, upravljanje, provedbu i rezultate projekta. Pojam Korisnik, tamo gdje je primjenjivo označava Korisnika i njegove Partnere.

Partner - svaka pravna osoba javnog ili privatnog prava, uključujući osobe privatnog prava registrirane za obavljanje gospodarske djelatnosti i subjekte malog gospodarstva (kako su definirani u Prilogu I. Uredbe 651/2014) koja koristi dio projektnih sredstava i sudjeluje u provedbi projekta provodeći povjerene mu projektne aktivnosti.  

Ciljna skupina – Skupina na koju projektne aktivnosti izravno utječu; izravni korisnici projektnih aktivnosti

Sudionik - sudionik je osoba koja sudjeluje i ima izravnu korist od ESF aktivnosti te za kojeg nastaje izdatak, a može se identificirati na način da se od njega traže osobni podaci.

Odbor za odabir projekata (OOP) - odbor kojeg imenuje nadležno tijelo, a u svrhu provođenja faze procjene kvalitete odnosno odabira operacije/projekta.

Odluka o financiranju - Odluka Posredničkog tijela razine 1 kojom se definira obveza nadoknade prihvatljivih troškova odobrenog projekta iz državnog proračuna i koja je temelj za potpisivanje Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava - Ugovor sklopljen između Korisnika, Posredničkog tijela razine 1 i Posredničkog tijela razine 2 kojim se utvrđuje maksimalni iznos sredstava koji je dodijeljen projektu iz EU izvora i nacionalnog proračuna te drugi financijski i provedbeni uvjeti.  

3. PREDMET POZIVA I OPĆE INFORMACIJE

Nakon šest godina pada, hrvatsko gospodarstvo je u 2015. godini pokazalo određene znakove oporavka. Ostvaren je rast bruto domaćeg proizvoda na godišnjoj razini od 1,6 %, dok je tromjesečni bruto domaći proizvod za treći kvartal 2016. bio za 2,9 % veći od vrijednosti evidentiranih u trećem kvartalu 2015. (internetske stranice Državnog zavoda za statistiku, 2017.). Također su ostvarene pozitivne promjene na tržištu rada, tj. došlo je do blagog povećanja zaposlenosti, značajnijeg smanjenja nezaposlenosti te slijedom toga i do smanjenja stope nezaposlenosti. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, prosječna  godišnja stopa registrirane nezaposlenosti u 2015. godini smanjila se za 2,2 postotna boda, tj. od 19,6 % u 2014. na 17,4 % u 2015. godini, dok je stopa registrirane nezaposlenosti u studenom 2016. iznosila 14,4 % uz ukupan broj evidentiranih nezaposlenih osoba od 236.617. Stopa anketne nezaposlenosti (prema rezultatima Ankete o radnoj snazi koja je usklađena s metodologijom Eurostata i usporediva sa zemljama Europske unije), u trećem tromjesečju 2016. godine iznosila je 10,9 % te je manja za 5,4 postotna boda u odnosu na prosječnu stopu anketne nezaposlenosti u 2015. godini (podatci preuzeti iz mjesečnog biltena Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, br. 12, godina XXIX/2016). Unatoč smanjenju nezaposlenosti, Hrvatska je prema vrijednostima evidentiranima u prosincu 2016. bila na petom mjestu u EU po visini prosječne stope nezaposlenosti (stopa nezaposlenosti EU-27 za prosinac 2016. iznosila je 8,2  %, dok je Hrvatska u istom razdoblju prema podatcima Eurostata bilježila 11,4 %).

Stanje na tržištu rada, odnosno visoka nezaposlenost u još nepovoljniji položaj stavlja marginalizirane skupine, među kojima su osobe s invaliditetom, pripadnici romske nacionalne manjine, liječeni ovisnici o drogama, beskućnici, žrtve obiteljskog nasilja azilanti i migranti, te korisnici prava na zajamčenu minimalnu naknadu (u daljnjem tekst: ZMN) iz sustava socijalne skrbi jer u registar nezaposlenih kontinuirano ulazi i kvalificirana radna snaga, kao i osobe s recentnim i relevantnim radnim iskustvom. Marginalizirane skupine stoga teško dolaze do zaposlenja što za sobom vuče i prijetnju dugotrajne nezaposlenosti, socijalne isključenosti i siromaštva. Navedene skupine suočavaju se s brojnim preprekama u traženju zaposlenja, odnosno pri ulasku na tržište rada, a neke od potencijalnih prepreka predstavljaju niska razina samopoštovanja, niska razina motivacije, nedostatak mekih socijalnih vještina (soft skills) i ključnih kompetencija za zapošljavanje, kao i niska razina obrazovanja i nedostatak radnog iskustva. Kako bi se doprinijelo povećanju zapošljivosti ovih skupina te umanjila opasnost od socijalne isključenosti, potrebno je poticati provedbu aktivnosti usmjerenih na aktivaciju i povećanje zapošljivosti pripadnika marginaliziranih skupina, kao što su uključivanje u programe osposobljavanja odraslih te programe za osnaživanje marginaliziranih skupina te poboljšanje socijalnih vještina i unapređenje zapošljivosti, kao i individualizirani pristup u radu s pripadnicima ciljnih skupina kroz usluge mentorstva. Kako bi osobe s invaliditetom, ali i ostale marginalizirane skupine, u što većoj mjeri stekle potrebna praktična znanja za obavljanje poslova iz zanimanja za koja su se obrazovale, važno je razvijati i podupirati programe njihovog osposobljavanja kojima će se pomaknuti težište s dosadašnjeg pasivnog oblika skrbi usmjerenog prvenstveno na zadovoljavanje osnovnih potreba korisnika prema aktivnoj podršci i osobno usmjerenom pristupu stavljajući pojedinca u ulogu aktivnog sudionika u vlastitom životu i životu zajednice.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, zaključno s 31. prosinca 2016. godine, u evidenciji nezaposlenih evidentirano je 7.204 osobe s invaliditetom, od čega 4.098 muškaraca i 3.106 žena, no alarmantan je podatak da je njih čak 5.029, tj. 69 % nezaposleno dulje od godine dana, odnosno dugotrajno nezaposleno (izvor: Statistika HZZ-a).

Nadalje, dugotrajna nezaposlenost predstavlja problem koji posebice pogađa osjetljive skupine, zbog čega je potrebno provoditi aktivnosti usmjerene na aktivaciju i povećanje zapošljivosti navedenih skupina. Zaključno s 31. prosincem 2016. godine broj osoba u registru nezaposlenih s trajanjem nezaposlenosti duljim od 12 mjeseci iznosio je 126.973.

Na dan 31. prosinca 2016. u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje registrirano je ukupno 397 liječenih ovisnika o drogama uključenih u Projekt resocijalizacije (320 muškaraca i 77 žena). Od tog broja, 64 liječenih ovisnika prijavilo se u evidenciju Zavoda u periodu od 1. siječnja do 31. prosinca 2016. godine (novoprijavljeni u 2016.).

Tijekom 2016. godine u aktivnosti informiranja / tribina u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje uključeno je 358 osoba romske nacionalne manjine (od čega 139 žena); 4.516 osoba romske nacionalne manjine (od čega 2.019 žena) prošla je individualno savjetovanje, a održano je i 6 informiranja kojima je obuhvaćeno 16 osoba i 8 individualno savjetovanje o samozapošljavanju kojima je obuhvaćena 8 osoba romske nacionalne manjine od čega 4 žena.

Tijekom 2016. godine u svim područnim i regionalnim uredima Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje evidentirano je ukupno 269 nezaposlene osobe koje su žrtve nasilja u obitelji. U razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2016. godine posredovanjem Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, zaposleno je 111 osoba - žrtava nasilja u obitelji, dok je u istom razdoblju 2015. godine zaposleno 108 osoba.

Prema procjenama Hrvatske mreže za beskućnike trenutno je u Hrvatskoj više od 1000 beskućnica i beskućnika. Ukupni smještajni kapacitet prihvatilišta i prenoćišta u Hrvatskoj je do 420 korisnika/ca (Izvor: www.beskucnici.info). Sukladno Smjernicama za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2017. beskućnici su definirani kao jedna od posebnih skupina za uključivanje u mjere aktivne politike u 2016. godini i prema podacima Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje za 2016. godinu, u mjerama aktivne politike nije bilo uključenih beskućnika. Stoga se stavljanje naglaska na uključivanje ove skupine čini još opravdanijim.

Prema podacima Centra za mirovne studije u 2016. godini u Hrvatskoj je bilo 211 tražitelja azila, a u razdoblju od 2004. do 2016. godine, 165 tražitelja azila dobilo je azil. Na dan 31. prosinca 2016. godine u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje bila su 75 azilanta (od čega 48 muškaraca i 27 žena) koji ostvaruju prava i mogućnosti za korištenje usluga pripreme za zapošljavanje, posredovanja pri zapošljavanju i uključivanja u mjere aktivne politike zapošljavanja.

Nezaposleni korisnici prava na ZMN su u izrazito nepovoljnom položaju na tržištu rada i suočavaju se s dodatnim ograničenjima u traženju posla i ulasku na tržište rada. Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu ostvaruje svaka osoba ili kućanstvo koje nema dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba, a ista nije u mogućnosti ostvariti svojim radom, primitkom od imovine ili na drugi način. Prema podatcima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku broj osoba koje su bile korisnici prava na zajamčenu minimalnu naknadu na dan 30.11.2016. godine je iznosio 98.062 korisnika. Od ovog broja osoba, njih 48,1% je bilo radno sposobno. Najveći apsolutni broj osoba, korisnika prava na ZMN je bio je zabilježen u sljedećim županijama: Osječko-baranjska - 13.098, Grad Zagreb - 12.238, Sisačko-moslavačka - 7.569, Splitsko-dalmatinska - 7.395 i Vukovarsko-srijemska županija - 6.217 osoba, dok županije s najvećim relativnim brojem osoba, korisnika prava na ZMN (u odnosu na broj stanovnika) sa stanjem na dan 30.11.2016. godine su: Međimurska  - 4,7 %, Šibensko-kninska - 4,6 %, Virovitičko-podravska - 4,5 % i Sisačko-moslavačka županija - 4,4% .

S obzirom da  gotovo polovicu korisnika prava na ZMN čine radno sposobni pojedinci i kako je veliki broj njih dugotrajno u sustavu, kroz duži period važno je izbjeći naslanjanje tih osoba na sustav i poduzeti sve potrebne korake kako bi se uključili na tržište rada, kao i u društvo u cjelini. Kako bi spriječili pojavu nezainteresiranosti osobe za rad i prepuštanju ovisnosti o socijalnim naknadama kao redovitim prihodima, Zakon o socijalnoj skrbi propisuje kako je za vrijeme korištenja prava na ZMN nezaposlena radno sposobna ili djelomično radno sposobna osoba dužna prihvatiti zaposlenje u skladu s propisima o zapošljavanju. U cilju provođenja mjera socijalne uključenosti radno sposobnih korisnika prava na ZMN i njihovog aktiviranja na tržištu rada nadležni centar za socijalnu skrb, ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba i služba nadležna za zapošljavanje dužni su međusobno surađivati. Trenutno su ovi korisnici uključeni u mjeru javnog rada u okviru aktivne politike zapošljavanja koju provodi HZZ, a koja kroz zapošljavanje na privremeno novostvorenim poslovima nekonkurentnima postojećem gospodarstvu ima za cilj aktivaciju nezaposlenih osoba u nepovoljnom položaju na tržištu rada, a posebice za najugroženije skupine kao što su uostalom i primatelji ZMN prijavljeni u evidenciju nezaposlenih HZZ. Zakonom o socijalnoj skrbi predviđeno je da centri za socijalnu skrb na temelju procjene potreba korisnika i članova njegove obitelji izrade individualne planove skrbi za određene kategorije korisnika.

U okviru Projekta modernizacije sustava socijalne zaštite, financiranom iz Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj, u okviru petog tematskog područja podupire se radna aktivacija korisnika socijalne zaštite. Kroz projektne aktivnosti pružit će se podrška poboljšanju učinkovitosti HZZ-a kako bi unaprijedio usluge prema korisnicima i promicao radnu aktivaciju, a posebno za osjetljivu populaciju. Cilj projekta je razvoj i unapređenje usluge koja se pruža nezaposlenim osobama kroz uvođenje pilot modela statistički potpomognutog profiliranja na nekoliko odabranih lokacija HZZ-a kako bi se procijenili učinci takvog modela na proces savjetovanja te mogućnosti primjene rezultata profiliranja u svrhu jače aktivacije pojedinaca.

Međutim, osim navedenih mjera iz Zakona koje se tiču samog zapošljavanja, potrebno je provesti dodatne aktivnosti kojima bi se navedeni korisnici dodatno motivirali i kako bi im se pružila pomoć u povećanju zapošljivosti, približavanju tržištu rada te pridonijelo socijalnoj uključenosti.

Kao pozitivan primjer socijalnog uključivanja nezaposlenih osoba korisnika prava na zajamčenu minimalnu naknadu i njihovo zadržavanje na tržištu rada ističe se usluga socijalnog mentorstva. Socijalno mentorstvo je izuzetno važna komponenta u procesu socijalnog uključivanja jer omogućuje individualizirani pristup u radu s nezaposlenim korisnicima prava na zajamčenu minimalnu naknadu. Pojam socijalno mentorstvo ističe socijalnu komponentu unutar uloge mentoriranja. Osobito ističe komponentu „socijalne aktivnosti“ u mentoriranju čiji je cilj utjecati na socijalni status pojedinca i koja je često usmjerena na osnaživanje ugroženih i/ili marginaliziranih skupina u društvu. Kao takvo, socijalno mentorstvo je direktno usmjereno na poboljšanje njihova sudjelovanja na tržištu rada. Mentori pružaju individualne programe za svoje klijente/korisnike koristeći neke od ključnih elemenata mentorstva kao što su kvaliteta odnosa, kontinuitet, osnaživanje, empatija i komunikacija na temelju povratne informacije, aktivno slušanje, itd. Kroz mentorstvo se promiče suradnja institucija s drugim dionicima na lokalnoj razini (lokalna samouprava, civilno društvo, odgojno-obrazovne ustanove).

U sklopu Projekta „Uspostava podrške u socijalnom uključivanju i zapošljavanju socijalno ugroženih i marginaliziranih skupina“ kojeg je Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku provelo u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) provedene su aktivnosti razvoja usluga mentoriranja za skupine u riziku od socijalne isključenosti.

Kroz aktivnosti projekta, s ciljem razvoja navedene usluge, 21 odabrani stručni radnik centara za socijalnu skrb – socijalni radnik – prošao je edukaciju trenera za trenere o metodama i alatima socijalnog mentorstva, te je provedeno pilotiranje modela socijalnog mentorstva u centrima za socijalnu skrb diljem Hrvatske. Isto tako 60 stručnih radnika centara za socijalnu skrb pohađalo je šestodnevnu edukaciju o socijalnom mentorstvu. Kao jedan od rezultata projekta, izrađen je Priručnik za mentore za socijalno uključivanje u kojem je predstavljeno socijalno mentorstvo kao vještina i usluga mentoriranja u zajednici. Osim osnova socijalnog mentorstva, Priručnik također daje smjernice za razvoj usluge u suradnji sa širokim spektrom dionika u lokalnoj zajednici. Zaključeno je da je socijalno mentorstvo izuzetno važna komponenta procesa socijalnog uključivanja jer ono osigurava individualizirani pristup u radu s nezaposlenim korisnicima prava na zajamčenu minimalnu naknadu, te njihovo uključivanje u tržište rada.

Kao što je prethodno navedeno, specifičnost nepovoljnog položaja marginaliziranih skupina često podrazumijeva i probleme poput niskog samopouzdanja, manjka motivacije, zdravstvenih tegoba, dok se osobe s invaliditetom nerijetko susreću i s poteškoćama koje proizlaze iz neprilagođenosti radnog mjesta potrebama osobama s invaliditetom. Situaciju ne olakšava niti činjenica da marginaliziranim skupinama često nedostaje radnog iskustva ili pak određenih vještina potrebnih za zaposlenje.  Problemi/rizici kojima su oni izloženi često se ne mogu svrstati u jednu kategoriju stoga je potrebno posebno dizajnirati metodologiju koja uključuje psihološko osnaživanje, profesionalno usmjeravanje, mentorstvo, programe edukacije i prekvalifikacije kako bi se pospješilo njihovo uključivanje na tržište rada. Ujedno, potrebno je jačati i kapacitete stručnjaka iz različitih sektora za rad s pripadnicima ciljnih skupina, kako bi na najkvalitetniji način kroz individualizirani pristup pomogli pripadnicima ciljnim skupinama da se uključe u društvo i približe tržištu rada.

Iz prethodno navedenih razloga kroz ovu operaciju će se financirati projekti koji će pospješiti mogućnost marginaliziranih skupina za ulazak na tržište rada istovremeno suzbijajući siromaštvo i podupirući njihovu socijalnu uključenost.

4. CILJEVI POZIVA NA DOSTAVU PROJEKTNIH PRIJEDLOGA

Opći cilj: povećati mogućnosti za zapošljavanje, umanjiti rizik od socijalne isključenosti i siromaštva marginaliziranih skupina i poboljšati kvalitetu rada s marginaliziranim skupinama.

Specifični ciljevi :

1. Dokvalifikacija, prekvalifikacija i stjecanje stručnih znanja pripadnika ciljane skupine kroz razvoj i provedbu programa obrazovanja odraslih;

2. Osnaživanje te razvoj mekih i transverzalnih (prenosivih) vještina marginaliziranih skupina razvojem i provedbom ciljanih programa te radionica;

3. Razvoj i širenje individualiziranog pristupa u pružanju usluga mentorstva korisnicima prava na zajamčenu minimalnu naknadu s ciljem radne aktivacije i socijalnog uključivanja;

4. Jačanje kapaciteta stručnjaka  iz različitih sektora u svrhu unaprjeđenja usluga povezanih s pristupom tržištu rada za  pripadnike ciljnih skupina.

Napomena:

Projekti koji doprinose samo specifičnom cilju 4 neće biti prihvatljivi za financiranje.

5. CILJNE SKUPINE POZIVA:

1. Nezaposlene osobe pripadnici sljedećih marginaliziranih skupina:

a) dugotrajno nezaposlene osobe;

b) osobe romske nacionalne manjine;

c) osobe s invaliditetom;

d) beskućnici;

e) liječeni ovisnici o drogama;

f) žrtve obiteljskog nasilja;

g) azilanti;

h) migranti.

2. Evidentirane nezaposlene osobe  korisnici prava na zajamčenu minimalnu naknadu,

3. Stručnjaci (iz javnog i civilnog sektora) koji rade s pripadnicima ciljnih skupina .

6. POKAZATELJI PROVEDBE (INDIKATORI)

Projektni prijedlozi moraju pridonijeti ispunjavanju ciljeva ovog Poziva, kao i uspješnosti provedbe cjelokupnog Operativnog programa, mjereno pokazateljima provedbe navedenim u nastavku. Projektni prijedlozi koji pridonose specifičnom cilju 4 moraju također pridonijeti specifičnom cilju 1., 2. ili 3.

Nazivi i opisi pokazatelja Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali“

CO01 Nezaposleni, uključujući dugotrajno nezaposlene

Nezaposlene osobe su osobe koje nemaju posao, raspoložive su za posao i aktivno traže posao. Osobe koje se smatraju registriranim nezaposlenim osobama u skladu s nacionalnim definicijama, uvijek se uključuju u ovu definiciju, čak i ukoliko ne ispunjavaju sva tri navedena kriterija.

Definicija dugotrajno nezaposlenih osoba razlikuje se ovisno o dobi:

- Mladi (< 29 godina) – kontinuirano nezaposleni dulje od 6 mjeseci (>6 mjeseci).

- Odrasli (30 godina ili više) – kontinuirano nezaposleni dulje od 12 mjeseci (> 12 mjeseci).

Definicija "nezaposlenih" identična je definiciji "Nezaposleni, uključujući dugotrajno nezaposleni (gore), pri čemu je pokazatelj "dugotrajno nezaposleni" pod-grupa.

Dodatno:

Odnosi se na definiciju nezaposlenih Ankete radne snage, kao i nezaposlene koji su registrirani.

Redovni studenti, čak i ukoliko ispunjavaju kriterije za nezaposlene u skladu s definicijom, smatraju se "neaktivnima".

Osobe koje imaju pravo na rodiljni dopust (majka ili otac) dok su nezaposleni uvijek se smatraju „nezaposlenima“.

Status na tržištu rada određuje se na datum ulaska u ESF operaciju.

Dob sudionika računa se od datuma rođenja te utvrđuje na dan ulaska u projekt.

SO202 Nezaposleni koji sudjeluju u osposobljavanju

Osobe navedene pod pokazateljem CO01 a koje su sudjelovale u edukaciji, radionici ili drugom obliku stručnog osposobljavanja financiranog iz projekta koji će doprinijeti njihovoj zapošljivosti.  

SO207 Broj sudionika pripadnika romske i drugih nacionalnih manjina

Odnosi se na osobe iz pokazatelja CO01 Nezaposleni, koje su ujedno pripadnici romske i drugih nacionalnih manjina.

U smislu Ustavnog zakona RH o pravima nacionalnih manjina, nacionalna manjina je skupina hrvatskih državljana čiji su pripadnici tradicionalno nastanjeni na teritoriju Republike Hrvatske, a njeni članovi imaju etnička, jezična i/ili vjerska obilježja različita od drugih građana i vodi ih želja za očuvanjem tih obilježja.

SO203 Stručnjaci koji su sudjelovali u osposobljavanju

Broj stručnjaka iz različitih sektora koji sudjeluju u programu osposobljavanja i/ili usavršavanja u stručnim znanjima i pedagoškim vještinama u svrhu unaprjeđenja usluga povezanih sa pristupom tržištu rada za  pripadnike ciljnih skupina.

Projekti koji doprinose specifičnim ciljevima 1.,2., i 3., a koji izravno ne doprinose pokazatelju CO01 Nezaposleni, uključujući dugotrajno nezaposlene neće se smatrati prihvatljivima za financiranje .

Projekti koji doprinose specifičnom cilju 4., a koji izravno ne doprinosi pokazatelju SO203 Stručnjaci koji su sudjelovali u osposobljavanju neće se smatrati prihvatljivima za financiranje.

7. FINANCIRANJE

Ukupna financijska alokacija  u okviru ovog Poziva na dostavu projektnih prijedloga iznosi  99.918.750,00 kn. Maksimalna stopa sufinanciranja iznosi 85 % ukupnih prihvatljivih troškova i osigurana je temeljem OP ULJP iz sredstava Europskog socijalnog fonda (ESF) dok će se obavezni  udio nacionalnog sufinanciranja od 15 % osigurati iz  Državnog proračuna Republike Hrvatske.

(Ukupna) Bespovratna sredstva 100 %: 99.918.750,00 kn

Sredstva Europske unije (85%): 84.930.937,50 kn

Sredstva Državnog proračuna (15%): 14.987.812,50 kn

Najniži iznos bespovratnih sredstava : 350.000,00 kn

Najviši iznos bespovratnih sredstava : 1.500.000,00 kn

Intenzitet potpore : 100%

Ministarstvo za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku može osigurati dodatna sredstva za ovaj Poziv. Također, Ministarstvo za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku zadržava pravo ne dodijeliti sva raspoloživa sredstva.

Intenzitet potpore po pojedinom Projektu može iznositi do 100% prihvatljivih  roškova, odnosno prijavitelji nisu dužni osigurati sufinanciranje projekta iz vlastitih sredstava.

U ovom pozivu na dostavu projektnih prijedloga PT osigurava Korisnicima isplatu predujma u najvišem iznosu od 40% bespovratnih sredstava.

Proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna kao i proračunski korisnici treće razine sukladno Podacima iz registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika za 2017. godinu (Narodne novine br. 50/16) potrebna sredstva za provedbu projekta osiguravaju u sklopu državnog proračuna slijedeći odredbe Zakona o proračunu, Zakona o izvršenju proračuna i Upute za izradu prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske Ministarstva financija za razdoblje planiranja od tri godine. Takvim korisnicima ne isplaćuje se predujam.

Prijavitelji na Poziv na dostavu projektnih prijedloga ne smiju prijaviti aktivnosti projekta za čiju su provedbu već dobili sredstva iz drugih javnih izvora.

Aktivnosti projekta prijavljene za ovaj Poziv na dostavu projektnih prijedloga ne smiju biti dvostruko financirane.

8. KRITERIJI PRIHVATLJIVOSTI

Prijavitelj ne može dostaviti više od jedne prijave na ovaj Poziv na dostavu projektnih prijedloga.

Prijavitelj može istovremeno biti partner u drugoj prijavi. Partneri mogu sudjelovati u više od jedne prijave.

8.1 Kriteriji prihvatljivosti prijavitelja

Prijavitelj mora ispunjavati sljedeće uvjete:  

1. biti pravna osoba sa sljedećim pravnim statusom:

a. udruga;

b. javna ustanova;

c. zaklada ili fundacija;

d. lokalna ili regionalna razvojna agencija;

e. međunarodna (međuvladina) organizacija (kako je definirano člankom 43. Pravila provedbe Financijske uredbe EZ-a);

f. jedinica lokalne ili regionalne samouprave.

Prijavitelji sa pravnim statusom a., b., c., d., ili e., mora biti upisan u odgovarajući registar najmanje godinu dana prije roka za podnošenje prijave te u Republici Hrvatskoj obavljati registriranu djelatnost odnosno imati sjedište u Republici Hrvatskoj.

Prijavitelji moraju također ispunjavati sljedeće uvjete :

2. posjedovati  dostatne financijske, pravne i operativne kapacitete  za provedbu

projekta samostalno ili u suradnji s Partnerima;

3. nije u postupku predstečajne nagodbe, stečajnom postupku, postupku gašenja, postupku prisilne naplate ili u postupku likvidacije;

4. nije prekršio odredbe o namjenskom korištenju sredstava iz Europskog socijalnog fonda i drugih javnih izvora;

5. nema duga po osnovi javnih davanja koji prelazi iznos od 10 kuna (neznatni porezni dug sukladno članku 150 Općeg poreznog zakona) o kojima Porezna uprava vodi službenu evidenciju.

Napomena:

Regionalni i područni uredi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje nisu prihvatljivi prijavitelji/partneri u okviru ovog Poziva.

8.2 Kriteriji prihvatljivosti partnera

Partner(i) mora(ju) ispunjavati sve uvjete prihvatljivosti kao i prijavitelj iz točke 8.1.

8.3 Kriteriji prihvatljivosti projekta

Lokacija

Projektne aktivnosti se moraju provoditi u Republici Hrvatskoj. Ukoliko je to opravdano i nužno za postizanje ciljeva projekta, pojedine aktivnosti (npr. studijska putovanja) moguće je organizirati izvan teritorija Republike Hrvatske.

Trajanje

Planirano trajanje provedbe projekata je od 18 do 24 mjeseca od dana sklapanja Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

Prihvatljive aktivnosti

Prihvatljive projektne aktivnosti su grupirane po elementima projekta

Element: Razvoj i/ili o dabir i provedba programa obrazovanja odraslih

- odabir pripadnika/ca ciljnih skupina koji će biti uključeni u programe obrazovanja odraslih;

- odabir programa obrazovanja odraslih;

- provedba programa obrazovanja odraslih;

- razvoj posebno osmišljenih programa osposobljavanja i usavršavanja  za ciljne skupine;

- provedba posebno osmišljenih programa osposobljavanja i usavršavanja za ciljne skupine;

- osiguravanje odgovarajuće informacijske pristupačnosti osobama s različitom vrstom invaliditeta putem prilagođenih pisanih i on-line materijala (uključujući nabavu opreme);

- osiguravanje odgovarajućih kanala komunikacije uz korištenje tumača znakovnog jezika, Brailleova pisma, zvučnog softwarea, optičkog povećala ili drugih pomagala i tehnika kako bi se prijenos informacija i znanja učinio dostupnim svim osobama s invaliditetom uključenim u projekt (uključujući nabavu opreme).

Napomene :

 Projektni prijedlozi koji su usmjereni  ispunjenju specifičnog cilja 1 obavezno moraju provoditi ili aktivnost „provedba programa obrazovanja odraslih“ ili aktivnost „provedba posebno osmišljenih programa osposobljavanja i usavršavanja za ciljne skupine“;

 Sukladno radnoj sposobnosti ciljnih skupina, programi obrazovanja odraslih u okviru ove grupe aktivnosti  moraju sadržavati teorijski i praktični dio;

 U slučajevima u kojima su prikladni programi za pojedine korisnike već razvijeni, ti će se korisnici pripadnici ciljnih skupina uputiti u već postojeće programe;

 Ukoliko se kroz projekt provodi program formalnog obrazovanja odraslih, isti mora biti proveden u skladu sa Zakonom o obrazovanju odraslih (Narodne novine br. 17/07, 107/07, 24/10), Pravilnikom o standardima i normativima te načinu i postupku utvrđivanja ispunjenosti uvjeta u ustanovama za obrazovanje odraslih (Narodne novine br. 129/2008) te ostalim zakonskim propisima za područje obrazovanja odraslih;

 Prijavitelj koji provodi aktivnosti razvoja programa obrazovanja, u okviru projekta također mora provesti i aktivnosti provedbe razvijenih programa;  

 Ukoliko postojeći programi ne zadovoljavaju sve potrebe svih korisnika, za one korisnike za koje se pokaže da ne postoje u potpunosti prikladni programi, kroz ovaj će se postupak dodjele bespovratnih sredstava ujedno poduprijeti razvoj i provedba posebno osmišljenih programa osposobljavanja i usavršavanja za ciljne skupine;

 Ukoliko će se u projektne aktivnosti uključivati osobe s invaliditetom, tijekom  provođenja aktivnosti obveza je korisnika osigurati informacijsku i komunikacijsku  pristupačnost prema specifičnostima ciljne skupine, ukoliko je to potrebno. Ako su  u grupi korisnika osobe s invaliditetom potrebno je prilagoditi prijenos informacija i kanale komunikacije vrsti invaliditeta.  Primjerice, ako se u obrazovnoj grupi polaznika nalazi jedna gluha osoba potrebno je osigurati  umača znakovnog jezika za tu osobu ili ispisati tekst  u vizualnom on-line materijalu;

 Aktivnosti osiguravanja informacijske pristupačnosti osobama s različitim vrstama invaliditeta putem prilagođenih pisanih i on-line materijala te osiguravanje odgovarajućih kanala komunikacije uz korištenje tumača znakovnog jezika, Brailleova pisma, zvučnog softwarea, optičkog čitača ili drugih pomagala i tehnika se mogu financirati isključivo kod projekata u kojima će se provoditi aktivnosti odabira i provedbe programa obrazovanja odraslih ili razvoja i/ili provedbe posebno osmišljenih programa osposobljavanja i usavršavanja.

Element: Razvoj i provedba ciljanih programa za osnaživanje marginaliziranih skupina, poboljšanje socijalnih vještina i unapređenje zapošljivosti

- razvoj po mjeri rađenih programa za unaprjeđenje zapošljivosti i poboljšanje socijalnih vještina pripadnika/ca ciljnih skupina;

- provedba po mjeri rađenih programa za unaprjeđenje zapošljivosti i poboljšanje socijalnih vještina  (obvezna aktivnost);

- osiguravanje odgovarajuće informacijske pristupačnosti osobama s različitom vrstom invaliditeta putem prilagođenih pisanih i on-line materijala (uključujući nabavu opreme);

- osiguravanje odgovarajućih kanala komunikacije uz korištenje tumača znakovnog jezika, Brailleova pisma, zvučnog softwarea, optičkog čitača ili drugih pomagala i tehnika kako bi se prijenos informacija i znanja učinio dostupnim svim osobama s invaliditetom uključenim u projekt (uključujući nabavu opreme).

Napomene:

 Ciljani programi za unaprjeđenje zapošljivosti i poboljšanje socijalnih vještina poduprijet će stjecanje vještina koje doprinose konkurentnosti na tržištu rada, odnosno razvoj tzv. transverzalnih (prenosivih) kompetencija. Transverzalne ili prenosive kompetencije u određenoj su mjeri potrebne za obavljanje svih poslova neovisno o prethodnoj kvalifikaciji;

 Programi neformalnog obrazovanja koji će se razvijati u okviru projekta za stjecanje i unapređenje socijalnih (ili tzv. „mekih“ ili „prenosivih“) vještina ne moraju uključivati praktični dio;

 Prijavitelj koji provodi aktivnosti razvoja po mjeri rađenih programa za unaprjeđenje zapošljivosti i poboljšanje socijalnih vještina u okviru projekta također mora provesti i aktivnosti provedbe predmetnih programa;  

 Ukoliko će se u projektne aktivnosti uključivati osobe s invaliditetom, tijekom  provođenja aktivnosti obveza je  korisnika osigurati informacijsku i komunikacijsku  pristupačnost prema specifičnostima ciljne skupine, ukoliko je to potrebno. Ako su u grupi korisnika osobe s invaliditetom potrebno je prilagoditi prijenos informacija i kanale komunikacije vrsti invaliditeta.  Primjerice, ako se u obrazovnoj grupi polaznika nalazi jedna gluha osoba potrebno je osigurati tumača znakovnog jezika za tu osobu ili ispisati tekst  u vizualnom on-line materijalu;

 Aktivnosti osiguravanja informacijske pristupačnosti osobama s različitim vrstama invaliditeta putem prilagođenih pisanih i on-line materijala te osiguravanje odgovarajućih kanala komunikacije uz korištenje tumača znakovnog jezika, Brailleova pisma, zvučnog softwarea, optičkog čitača ili drugih pomagala i tehnika se mogu financirati isključivo kod projekata u kojima će se provoditi aktivnosti razvoja po mjeri rađenih programa za unaprjeđenje zapošljivosti i poboljšanje socijalnih vještina pripadnika/ca ciljnih skupina te aktivnosti provedbe po mjeri rađenih programa za unaprjeđenje zapošljivosti i poboljšanje socijalnih vještina.

Element    Razvoj i širenje individualiziranog pristupa kroz pružanje usluga mentorstva nezaposlenim korisnicima  prava na zajamčenu minimalnu naknadu s ciljem radne aktivacije i socijalnog uključivanja

- pružanje  usluga mentorstva korisnicima prava na zajamčenu minimalnu naknadu (obvezna aktivnost);

- razvoj i provedba individualnih planova korisnika koji mogu sadržavati aktivnosti povećanja samopouzdanja, osposobljavanja, pomoći u traženju posla, povećanja snage i spremnosti za sudjelovanjem u aktivnostima usmjerenim na samorazvoj, te će motivirati korisnike s naglaskom na njihove prednosti i mogućnosti.

Napomene:

Projektni prijedlozi mogu uključivati aktivnosti unutar elementa 3 samo ukoliko su ciljna skupina projekta evidentirane nezaposlene osobe korisnici prava na zajamčenu minimalnu naknadu, navedene pod točkom 2 odlomka Ciljne skupine Poziva.

Element: Jačanje kapaciteta stručnjaka iz različitih sektora u svrhu unaprijeđenja usluga povezanih sa  pristupom tržištu rada  pripadnika ciljnih skupina

- Razvoj programa edukacija za pružanje usluga mentorstva korisnicima prava na zajamčenu minimalnu naknadu s ciljem radne aktivacije i socijalnog uključivanja;

- Provedba programa edukacija za pružanje usluga mentorstva korisnicima prava na zajamčenu minimalnu naknadu s ciljem radne aktivacije i socijalnog uključivanja;

- aktivnosti unaprjeđenja znanja i vještina stručnjaka iz područja socijalne skrbi, zapošljavanja te ostalih relevantnih područja u svrhu unaprijeđena usluga povezanih sa pristupom tržištu rada pripadnika ciljnih skupina.

Napomene:

 aktivnosti unutar ovog elementa ne mogu se provoditi kao samostalni projekti već su prihvatljive samo ukoliko projekt uključuje aktivnosti koje su usmjerene na ispunjavanje specifičnog cilja 1, 2 ili 3.

Neprihvatljive aktivnosti

Sljedeće vrste aktivnosti nisu prihvatljive:

- aktivnosti koje se odnose isključivo ili većinski na pojedinačno financiranje sudjelovanja na radionicama, seminarima, konferencijama i kongresima:

- projekti čije su jedine aktivnosti u okviru Elementa Razvoj i/ili odabir i provedba programa obrazovanja odraslih i Elementa Razvoj i provedba ciljanih programa za osnaživanje marginaliziranih skupina, poboljšanje socijalnih vještina i unapređenje zapošljivosti usmjerene na osiguravanje odgovarajuće informacijske pristupačnosti osobama s invaliditetom ili osiguravanje odgovarajućih kanala komunikacije uz korištenje tumača znakovnog jezika, Brailleova pisma, zvučnog softwarea ili drugih pomagala i tehnika;

- aktivnosti koje se odnose u potpunosti na individualne školarine za studij ili tečajeve ili radionice;

- jednokratni projekti poput konferencija, okruglih stolova, seminara ili sličnih događanja . Takve aktivnosti se mogu financirati samo ako su dijelom šireg projekta. U tu svrhu, same pripremne aktivnosti za konferenciju i slična događanja ne predstavljaju takav širi projekt;

- projekti koji se sastoje isključivo od aktivnosti kao što su razvoj strategija, planova ili drugih sličnih dokumenata;

- aktivnosti koje se odnose isključivo ili prvenstveno na kapitalna ulaganja u zemljišta, zgrade, vozila;

- aktivnosti koje se odnose isključivo na istraživanje;

- projekti  koji su povezani s političkim ili vjerskim aktivnostima;

- donacije u dobrotvorne svrhe;

- zajmovi drugim organizacijama ili pojedincima;

- profitne aktivnosti;

- projekti čije aktivnosti su isključivo odnosi s javnošću;

- ostale aktivnosti koje nisu usmjerene na ostvarivanje općeg i/ili specifičnih ciljeva operacije.