UVOD

Švicarska Konfederacija uspostavila je 2006. godine Financijski mehanizam švicarskog doprinosa procesu proširenja Europske unije koji je usmjeren na nove države članice EU i predstavlja izraz švicarske solidarnosti s Europom u preuzimanju dijela tereta vezano uz aktivnosti koje se poduzimaju u cilju smanjivanja ekonomskih i socijalnih nejednakosti na području Europske unije.

Dodatno, Švicarski financijski mehanizam predstavlja i temelj za čvrste gospodarske i političke odnose Švicarske s novim državama članicama EU.

Okvirni sporazum između Švicarskog saveznog vijeća i Vlade Republike Hrvatske o provedbi Švicarsko-hrvatskog programa suradnje na smanjenju ekonomskih i socijalnih nejednakosti unutar proširene EU potpisan je u Zagrebu 30. lipnja 2015. godine, čime je Hrvatska postala 13. zemlja koja i formalno počinje sudjelovati u tom programu.

Švicarsko – hrvatski program suradnje poduprijet će aktivnosti koje na direktan način omogućavaju boljitak građana Republike Hrvatske i to, između ostalih, kroz projekt promicanja doprinosa civilnoga društva gospodarskoj i društvenoj koheziji. Za provedbu navedenog projekta nadležan je Ured za udruge Vlade RH, a provodit će se u modalitetu otvorenih poziva za projektne prijedloge.

1. Pojmovi i kratice

2. Predmet Poziva i opće informacije

Održivi razvoj je razvoj koji zadovoljava potrebe današnjice, a pritom ne ugrožava potrebe budućih generacija. Održivi razvoj ostvaruje ravnotežu između zahtjeva za unapređivanjem kakvoće života (ekonomska sastavnica), za ostvarivanjem socijalne dobrobiti i mira za sve (socijalna sastavnica) te zahtjeva za očuvanjem kakvoće okoliša kao prirodnog dobra o kojima ovise i sadašnja i buduće generacije (sastavnica okoliša). Poštivanje načela demokracije, ravnopravnosti spolova, socijalne pravde i solidarnosti, zakonitosti, poštivanje prava čovjeka te očuvanje prirodnih dobara, kulturne baštine i čovjekova okoliša pridonose očuvanju Zemlje za održavanje života u svoj svojoj raznolikosti. Na taj se način održivi razvoj ostvaruje kroz dinamično gospodarstvo s punom zaposlenošću, ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju, visok stupanj obrazovanosti građana, visok stupanj zaštite zdravlja i očuvanje okoliša.

Organizacije civilnoga društva (OCD) imaju važnu ulogu u uspostavljanju dijaloga o izgradnji i provedbi politika održivog razvoja. Hrvatski OCD-i mogu pridonijeti postizanju ambicioznih ciljeva definiranih u Strategiji Europa 2020, predstavljajući mogućnosti za razvoj novih vještina i novih radnih mjesta u rastućem zelenom sektoru. Njihovi doprinosi su osobito vrijedni pri uključivanju stavova građana u procese donošenja odluka, sudjelovanju u pripremnim radnim i stručnim skupinama te provođenju istraživanja i studija u izradi i provedbi javnih politika. OCD-i igraju važnu ulogu u podizanju svijesti i educiranju o održivom razvoju i zaštiti okoliša, provedbi projekata koji pridonose provedbi nacionalnih i EU okolišnih politika, kao i razvoju inovativnih pristupa politikama, tehnologija, metoda i instrumenata, istovremeno djelujući kao neophodni „promatrači“ koji osiguravaju djelotvorni nadzor nad osiguravanjem standarda održivog razvoja u zemlji.

Organizacije civilnoga društva se zalažu za održivi razvoj na lokalnoj, nacionalnoj, međunarodnoj i globalnoj razini - provodeći edukacije i javne kampanje te fokusirajući se na društvene i okolišne posljedice poslovanja privatnog i javnog sektora - što dovodi do ulaganja napora i sredstava od strane tvrtki i javnih institucija u okolišna pitanja te preuzimanja odgovornosti za posljedice njihovog poslovanja i izvještavanja o utjecaju njihovih aktivnosti na niz dionika.

Obrazovanje za održivi razvoj razvija i jača sposobnost pojedinaca, skupina, zajednica, organizacija i zemalja da prosuđuju i biraju u korist održivog razvoja. Ono može pospješiti pomak u načinu razmišljanja ljudi te im tako omogućiti da naš svijet učine sigurnijim, zdravijim i prosperitetnijim, poboljšavajući time sveukupnu kakvoću života. Obrazovanje za održivi razvoj može proizvesti kritično promišljanje i veću svijest o potrebi istraživanja novih vizija i koncepcija te razvijanje novih metoda i alata.

Područja održivog razvoja čine zaštita okoliša i prirodnih dobara; održiva proizvodnja i potrošnja; ljudska prava i demokratsko građanstvo; poticanje i planiranje održivog razvoja; socijalna kohezija; zdravlje te kulturna i tradicijska baština. U Akcijskom planu za obrazovanje za održivi razvoj se zaključuje da se u školama pokriva niz tema i sadržaja koji su povezani s održivim razvojem, no kad se pogledaju kompetencije, kako ih definira Strategija UNECE (u četiri grupe: učiti znati, učiti činiti, učiti biti, učiti raditi i živjeti zajedno), može se zaključiti da u ovom području predstoji još puno posla u smislu usmjeravanja načina poučavanja prema kompetencijama, umjesto prema sadržajima. Sukladno Akcijskom planu, iako su pitanja vezana uz održivi razvoj integrirana u planove i programe formalnog učenja (u osnovnim i srednjim školama), određene teme nemaju jednaku kvalitetu (zaštita okoliša i prirodnih izvora su zastupljenije od, primjerice, socijalne kohezije) te su potrebni dodatni napori organizacija civilnoga društva u osiguravanju praktičnog aspekta učenja.

Ključna uloga obrazovanja u postizanju održivog razvoja prepoznata je još na Konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju održanom u Rio de Janeiru 1992. godine, kroz poglavlje 36 ishodnog dokumenta - Agenda 21. Obrazovanje, uključujući formalno obrazovanje, podizanje javne svijesti i treninge, treba prepoznati kao procese kojima ljudska bića i društva mogu doseći svoj puni potencijal. Obrazovanje je ključno za promicanje održivog razvoja i poboljšanje sposobnosti ljudi da se bave okolišnim i razvojnim pitanjima.

Formalno i neformalno obrazovanje neophodni su za oblikovanje stavova ljudi kako bi imali sposobnost procjenjivati i rješavati probleme održivog razvoja. Kako bi bilo učinkovito, obrazovanje za održivi razvoj se treba baviti kako  fizičko-biološkim, tako i društveno-ekonomskim aspektima.

Na konferenciji Ujedinjenih naroda o održivom razvoju održanoj u New Yorku u rujnu 2015., usvojen je program globalnog razvoja za 2030 (Agenda 2030) te je doneseno 17 ciljeva održivog razvoja za razdoblje do 2030. To su: iskorjenjivanje siromaštva; iskorjenjivanje gladi; zdravlje i dobrobit; kvalitetno obrazovanje; rodna ravnopravnost; pitka voda i higijenski uvjeti; pristupačna i čista energija; dostojanstven rad i gospodarski rast; industrija, inovacije, infrastruktura; smanjenje nejednakosti; održivi gradovi i zajednice; odgovorna potrošnja i proizvodnja; odgovor na klimatske promjene; život ispod vode; život na kopnu; mir, pravda i snažne institucije; partnerstvo za ciljeve.

U strateškim dokumentima koji se bave pitanjima održivog razvoja na nacionalnoj, europskoj te globalnoj razini, organizacije civilnoga društva prepoznate su kao neizbježan partner u provođenju aktivnosti neformalnog obrazovanja i informalnog učenja za održivi razvoj. Neformalno obrazovanje i informalno učenje čine poseban aspekt odgoja i obrazovanja budući da nadopunjuju formalno učenje. Potrebno im je pridodati veću pozornost zbog vještina i kvalifikacija koje mladi njima stječu te uloge koju imaju u procesu učenja; imaju sudionički pristup orijentiran prema učeniku; često se provode na volonterskoj osnovi te su kao takvi usko povezani s potrebama, željama i interesima mladih. Aktivnosti neformalnog obrazovanja i informalnog učenja mogu osigurati značajnu dodanu vrijednost društvu, gospodarstvu i ponajprije mladim ljudima. Organizacije civilnoga društva potiču sudjelovanje, aktivno građanstvo i društveno uključivanje mladih ljudi te su od praktične važnosti za tržište rada, pomažući im pri stjecanju znanja, kvalifikacija i drugih ključnih vještina.

Radna skupina UN-a je, u sklopu projekta Desetljeće obrazovanja za održivi razvoj, definirala 14 ključnih pojmova koje treba uključiti u obrazovne programe na svim razinama. To su: kritičko mišljenje, razumijevanje i sustavno promišljanje složene stvarnosti koja nas okružuje, promišljanje okrenuto budućnosti, planiranje promjena i upravljanje promjenama, interdisciplinarna povezanost, prilagodba stečenih iskustava različitim kontekstima konkretne stvarnosti, donošenje odluka čak i u nesigurnim okolnostima, sposobnost suočavanja s krizama i različitim opasnostima odgovornog djelovanja i na lokalnoj i na globalnoj razini, utvrđivanje i objašnjavanje vrijednosti, sposobnost da se djeluje uz poštivanje drugoga te da se prepoznaju dionici i njihovi interesi, kao i sposobnost da se na demokratski način sudjeluje u donošenju odluka i dogovara i postiže konsenzus. U većini zemalja ovim pojmovima najveća se pozornost poklanja u osnovnom i općem srednjem obrazovanju, nešto manja u strukovnom obrazovanju i obrazovanju nastavnika te općenito u visokoškolskom obrazovanju. U predškolskom odgoju i obrazovanju tome se ne poklanja gotovo nikakva pozornost. To bi značilo da je u mnogim dijelovima svijeta uloga predškolskog odgoja i obrazovanja u planiranju i provedbi obrazovanja za održivi razvoj podcijenjena.

Ovim Pozivom nastoji se odgovoriti na izazove obrazovanja o održivom razvoju u Hrvatskoj. Sukladno Akcijskom planu za obrazovanje za održivi razvoj, obrazovanje o održivom razvoju nastoji integrirati principe, vrijednosti i prakse održivog razvoja u sve aspekte obrazovanja s ciljem rješavanja društvenih, ekonomskih, kulturnih i ekoloških problema 21. stoljeća te poticanja promjena u ponašanju.

Poziv promiče održivi razvoj kao sveobuhvatan cilj Europske unije i tri glavna međusobno povezana cilja koja je Europsko vijeće definiralo 2005. godine:

1. Zaštita okoliša: usmjerena na očuvanje kapaciteta zemlje u potpori životu u svoj njegovoj raznolikosti, poštujući granice prirodnih izvora planeta i osiguravajući visoku razinu zaštite i poboljšanja kvalitete okoliša. Cilj je spriječiti i smanjiti onečišćenje okoliša te promicati održivu konzumaciju i proizvodnju na način da se razbije poveznica između ekonomskog rasta i degradacije okoliša.

2. Društvena jednakost i kohezija: cilj je promicati demokratsko, inkluzivno, kohezivno, zdravo, sigurno i pravedno društvo uz poštivanje temeljnih prava i kulturne raznolikosti koja stvara jednake mogućnosti i suzbija diskriminaciju u svim njezinim oblicima.

3. Ekonomsko blagostanje: promiče prosperitetno, inovativno, bogato znanjem, konkurentno i ekološki učinkovito gospodarstvo koje omogućuje visoke životne standarde te punu i visokokvalitetnu zaposlenost.

Aktivnosti koje se podupiru ovim Pozivom prvenstveno su fokusirane na djecu i mlade (osnovnoškolske i srednjoškolske dobi), kao i na članove njihovih obitelji, povezane s unapređenjem njihovih vještina i znanja o održivom razvoju. Fokus aktivnosti treba biti na praktičnom iskustvu djece i mladih u provođenju (pilot) aktivnosti putem neformalnog učenja: radionice koje organiziraju organizacije civilnoga društva orijentirane na primjenu sudioničkog i interaktivnog pristupa (kombinacija teorije i učenja temeljenog na iskustvu, učenje kroz djelovanje). U svojem radu učitelji, nastavnici i ostali provoditelji edukativnih programa koristit će razne tehnike i metode, uključujući: kratke i lako razumljive prezentacije, razne simulacije, igre, studije slučaja i druge različite grupne i individualne tehnike i metode. Projektom će se podupirati i aktivnosti podizanja svijesti o ciljevima održivog razvoja.

Ovim će se Pozivom također promicati volontiranje među djecom i mladima, budući da ono osnažuje pojedince i pomaže u izgradnji snažnijih zajednica, potiče nove vještine i građansku odgovornost. Unatoč rastućem broju udruga, opseg građanskog sudjelovanja mjeren članstvom u organizacijama i razinom volontiranja smatra se najslabijim aspektom civilnoga društva u Hrvatskoj. Izvješće o indeksu civilnoga društva u Hrvatskoj iz 2010. godine pokazuje da je samo 17% građana član neke organizacije civilnoga društva, dok u prosjeku, manje od 7% stanovništva volontira. Usporedbe radi, European Social Survey  (2007.) pokazuje da je 36% Europljana sudjelovalo u radu dobrotvornih organizacija barem jedanput tijekom prethodne godine, a gotovo 14% je sudjelovalo barem jedanput mjesečno. Ove brojke redom sugeriraju da oko 150 milijuna odraslih u dobi od 15 godina i više u Europi volontiraju barem jedanput godišnje.

Poziv je u skladu s nacionalnim, EU i globalnim strateškim dokumentima. Ciljevi Akcijskog plana za obrazovanje za održivi razvoj uključuju promicanje i vođenje tema održivog razvoja u sustav formalnog obrazovanja, kroz neformalno obrazovanje te kroz informalno učenje; jačanje kompetencija učitelja, nastavnika, predavača i donositelja odluka; osiguranje obrazovnih materijala te informiranje i jačanje svijesti građana. Svi ovi ciljevi predviđaju suradnju s organizacijama civilnoga društva.

EU Strategija održivog razvoja navodi obrazovanje kao horizontalno pitanje koje doprinosi ostvarivanju ciljeva održivog razvoja. Obrazovanje za održivi razvoj treba promovirati na EU razni, a države članice trebaju provoditi ranije spomenutu Strategiju Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu za obrazovanje za održivi razvoj (UNECE).

Jedan od ciljeva UNECE Strategije za obrazovanje za održivi razvoj jest promicati održivi razvoj kroz formalno, neformalno i informalno učenje. Organizacije civilnoga društva važan su pružatelj neformalnog obrazovanja i informalnog učenja i imaju sposobnost provoditi procese građanskog osnaživanja kao i integrirati i pretvarati znanstveno znanje i činjenice u lako razumljive informacije. Trebalo bi priznati, promicati i podupirati njihovu ulogu kao posrednika između tijela javne vlasti i široke javnosti. Partnerstva između civilnog, javnog i privatnog sektora dodala bi znatnu vrijednost obrazovanju za održivi razvoj.

3. Ciljevi Poziva na dostavu projektnih prijedloga

Cilj Poziva je promicanje doprinosa civilnoga društva ekonomskoj i društvenoj koheziji putem obrazovanja za održivi razvoj.

Specifični ciljevi su:

1. povećati ulogu organizacija civilnoga društva u razvoju kompetencija djece i mladih u području održivog razvoja;

2. osnažiti partnerstva organizacija civilnoga društva, škola i lokalne zajednice u podizanju svijesti o održivom razvoju.

4. Pokazatelji provedbe (indikatori)

Projektni prijedlozi moraju pridonijeti ispunjavanju ciljeva ovog Poziva mjereno sljedećim pokazateljima provedbe:

Prijavitelj u projektnoj prijavi mora navesti i aktivnostima projekta pridonijeti obveznom pokazatelju Broj djece i mladih uključenih u aktivnosti obrazovanja za održivi razvoj. Projekti koji izravno ne doprinose ovom pokazatelju neće se smatrati prihvatljivima za financiranje.

Pokazatelje je potrebno realno kvantificirati, odnosno potrebno je utvrditi polazišnu i ciljanu vrijednost koja će se postići projektom.

5. Financiranje

Ukupna financijska sredstva u okviru ovog Poziva na dostavu projektnih prijedloga iznose  18.500.000,00 kn. Najviša stopa sufinanciranja iznosi 90% ukupnih prihvatljivih troškova i osigurana je temeljem Okvirnog sporazuma iz sredstava Švicarsko-hrvatskog programa suradnje dok će se obavezni udio nacionalnog sufinanciranja od 10% osigurati iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom Projektu iznosi 400.000,00 kn , a najviši iznos koji se može dodijeliti pojedinom Projektu iznosi 1.500.000,00 kn.

Pozivom će se financirati otprilike 20 projekata, pri čemu će svi morati biti u partnerstvu.

Intenzitet potpore po pojedinom Projektu može iznositi do 100% prihvatljivih troškova, što znači da prijavitelj i partneri nisu dužni osigurati sufinanciranje iz vlastitih sredstava.

Ured za udruge nije u obvezi utrošiti cjelokupan iznos predviđenih sredstava za financiranje programa osnaživanja doprinosa organizacija civilnoga društva u obrazovanju za održivi razvoj kao doprinos ekonomskoj i društvenoj koheziji.

Sredstva za ovaj Poziv na dostavu projektnih prijedloga ne predstavljaju potpore male vrijednosti niti državne potpore za prijavitelje niti njihove partnere. Prijavitelji i partneri ne smiju dodijeljena sredstva koristiti za ulaganje ili širenje sadržaja komercijalnog karaktera.

Prijavitelji na Poziv na dostavu projektnih prijedloga ne smiju prijaviti aktivnosti projekta za čiju su provedbu u potpunosti već dobili sredstva iz drugih javnih izvora, odnosno takve će se aktivnosti smatrati neprihvatljivima.

Prijavitelj može dostaviti više od jedne prijave, ali mu se ne može odobriti za financiranje više od jednog projektnog prijedloga.

Ako prijavitelj podnese više projektnih prijava koje zadovoljavaju uvjete ovog Poziva i prihvatljive su za financiranje, za potpisivanje Ugovora bit će odabrana prijava s većim brojem bodova.

Ako dvije ili više prijava istog prijavitelja imaju isti broj bodova, prijavitelj odlučuje koja će prijava biti odabrana za potpisivanje Ugovora.

6. Kriteriji prihvatljivosti

6.1. Kriteriji prihvatljivosti prijavitelja

Prijavitelj mora ispunjavati kumulativno sljedeće uvjete:

1. biti organizacija civilnoga društva

a. pravna osoba registrirana kao:

- udruga – pravna osoba osnovana i registrirana temeljem Zakona o udrugama (NN 74/14) (uskladila je svoj statut s odredbama Zakona o udrugama ili je podnijela zahtjev za usklađivanjem statuta nadležnom uredu što dokazuje potvrdom nadležnog ureda);

- zaklada – pravna osoba osnovana i registrirana temeljem Zakona o zakladama i fundacijama (NN 36/95, NN 64/01);

b. koja se svojim općim/temeljnim aktom opredijelila da djeluje u službi općeg dobra i javnosti, u skladu s općim vrednotama utvrđenih Ustavom RH te djeluje u području pružanja usluga od općeg interesa (volonterstvo; odgoj i obrazovanje; zdravstveno preventivne aktivnosti; socijalna skrb; zaštita okoliša; borba protiv korupcije; suzbijanje diskriminacije; razvoj lokalne zajednice; razvoj filantropije i dr.) i

2. biti organizacija registrirana najmanje 1 godinu do dana podnošenja projektnog prijedloga;

3. upisan u Registar neprofitnih organizacija i vodi transparentno financijsko poslovanje u skladu s propisima o računovodstvu neprofitnih organizacija ;

4. imati dostatne financijske, stručne, iskustvene i provedbene kapacitete za provedbu projekta u suradnji s partnerima;

5. nije u postupku predstečajne nagodbe, stečajnom postupku, postupku zatvaranja, postupku prisilne naplate ili u postupku likvidacije;

6. nije prekršio odredbe o namjenskom korištenju sredstava iz javnih izvora i ispunio je ugovorene obveze preuzete temeljem prijašnjih ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava prema Uredu za udruge, te svim drugim davateljima financijskih sredstava iz javnih izvora, što potvrđuje izjavom koju potpisuje osoba ovlaštena za zastupanje;

7. imati plaćene sve poreze i druga obvezna davanja u skladu s nacionalnim zakonodavstvom dospjele za plaćanje;

8. protiv osobe ovlaštene za zastupanje organizacije i voditelja projekta ne vodi se kazneni postupak i nisu pravomoćno osuđene za prekršaj određen člankom 48. stavkom 2. alinejom c, odnosno pravomoćno osuđeni za počinjenje kaznenog djela određenog člankom 48. stavkom 2. alinejom d Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (NN 26/15);

9. mora osigurati da osobe koje će biti u izravnom kontaktu s djecom:

- nisu pravomoćno osuđene za neko od kaznenih djela iz glave IX, X, XVI, XVII i XVIII Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15);

- nemaju izrečenu prekršajno-pravnu sankciju i/ili da im ne traje zaštitna mjera propisana Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 137/09, 14/10 i 60/10);

- ne traje im sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja, obveznog liječenja od ovisnosti, obveznog psihosocijalnog tretmana, zabrane obavljanja određene dužnosti ili djelatnosti, zabrane približavanja, uznemiravanja i uhođenja, udaljenja iz zajedničkog kućanstva, zabrane pristupa internetu ili sigurnosna mjera zaštitnog nadzora po punom izvršenju kazne zatvora izrečena temeljem Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15);

10. osoba ovlaštena za zastupanje (i potpisivanje ugovora o dodjeli financijskih sredstava) je u mandatu, što se potvrđuje uvidom u matični registar.

6.2. Kriteriji prihvatljivosti partnera

Osim organizacija civilnoga društva navedenih u poglavlju 6.1., partneri mogu biti i:

- javne odgojno-obrazovne ustanove (vrtići, osnovne i srednje škole, učenički domovi);

- ustanove ;

- školske zadruge ;

- jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Prijavitelj mora djelovati u partnerstvu s najmanje jednom javnom odgojno-obrazovnom ustanovom (osnovna ili srednja škola).

Organizacije civilnoga društva, kao partneri, trebaju zadovoljiti sve uvjete prihvatljivosti kao i prijavitelji iz poglavlja 6.1.

Partneri koji su javne odgojno-obrazovne ustanove (vrtiići, osnovne i srednje škole, učenički domovi), ustanove, školske zadruge te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave trebaju zadovoljiti uvjete prihvatljivosti pod točkama 4.-10. poglavlja 6.1.

Prijavitelj može istovremeno biti partner u drugoj prijavi. Partneri mogu sudjelovati u više od jedne prijave.

6.3. Kriteriji prihvatljivosti projekta

Projekt se mora provoditi u partnerstvu.

Lokacija

Projektne aktivnosti se moraju provoditi u Republici Hrvatskoj. Pojedine aktivnosti (npr. studijska putovanja) moguće je organizirati izvan područja Republike Hrvatske.

Trajanje

Planirano trajanje projekata je između 12 i 24 mjeseca.

Prihvatljive aktivnosti

Prihvatljive projektne aktivnosti su:

- jačanje stručnih kapaciteta organizacija prijavitelja i partnera koje provode obrazovanje za održivi razvoj;

- razvoj neformalnih programa edukacije odgojno-obrazovnih djelatnika;

- izrada programa vježbi interaktivnih metoda učenja i poučavanja; grupni rad, rasprave i zaključivanje učenika o vlastitim izborima i vlastitoj dobrobiti; praktični zadaci za aktiviranje učenika; kompleksne metode socijalnog poučavanja i dr.;

- provođenje aktivnosti neformalnog učenja: radionice orijentirane na primjenu sudioničkog i interaktivnog pristupa (kombinacija teorije i učenja temeljenog na iskustvu, učenje kroz djelovanje);

- izrada programa radionica za roditelje, učenike i druge skupine te njihova provedba;

- obuke učitelja i nastavnika;

- uključivanje djece i mladih u volonterske aktivnosti;

- izrada edukativnih materijala;

- pohađanje seminara;

- javne/stručne rasprave;

- programi mentorstva;

- istraživačke aktivnosti;

- podizanje javne svijesti o važnosti ciljeva održivog razvoja

- prenošenje dobrih praksi iz inozemstva;

- upravljanje projektom i administracija;

- promidžba i vidljivost.

Popis projektnih aktivnosti nije konačan, već samo ilustrativan te će se odgovarajuće aktivnosti koje doprinose ostvarenju općih i specifičnih ciljeva Poziva na dostavu projektnih prijedloga, a koje nisu spomenute također moći uzeti u obzir za financiranje.

Prijavitelj mora pri provedbi projektnih aktivnosti osigurati poštovanje načela jednakih mogućnosti, ravnopravnosti spolova i nediskriminacije.

Neprihvatljive aktivnosti

Sljedeće vrste aktivnosti nisu prihvatljive za financiranje:

- aktivnosti koje se odnose isključivo ili većinom na pojedinačno financiranje sudjelovanja na radionicama, seminarima, konferencijama i kongresima;

- aktivnosti koje se odnose isključivo ili većinski na pojedinačne stipendije za studije ili radionice;

- aktivnosti koje se odnose isključivo na razvoj strategija, planove i druge slične dokumente;

- aktivnosti koje se tiču isključivo odnosa s javnošću;

- aktivnosti koje se odnose isključivo ili većinom na kapitalne investicije, kao što su obnova ili izgradnja zgrade;

- aktivnosti koje se sastoje isključivo od istraživačkih akcija;

- aktivnosti koje se odnose na osnivanje privatne tvrtke.

6.4. Okvirni raspored procesa prijave