PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Stečajni zakon („Narodne novine“, broj 71/15.; u daljnjem tekstu: Stečajni zakon) donesen je 12. lipnja 2015., a stupio je na snagu 1. rujna 2015. Potreba za donošenjem sada važećeg Stečajnog zakona proizlazila je iz potrebe učinkovitijeg rješenja problema insolventnosti.
Europska komisija je 12. ožujka 2014. donijela Preporuke o novom pristupu stečaju i insolventnosti poduzetnika kojima je utvrdila niz općih načela za nacionalne postupke insolventnosti s ciljem poticanja održivih poduzetnika na restrukturiranje u ranoj fazi kako bi se spriječila insolventnost i omogućio nastavak poslovanja.
Stoga je Stečajnim zakonom propisan i uređen predstečajni postupak kao poseban postupak koji nije obvezan, a kojemu je cilj urediti pravni položaj dužnika i njegove odnose prema vjerovnicima radi održavanja njegove djelatnosti. Također, Stečajnim zakonom je propisana i dodatno razrađena mogućnost provedbe stečajnoga plana, tj. mogućnost da se u stečajnom postupku odstupi od zakonskih odredbi o unovčenju i raspodjeli stečajne mase. Sličnost ova dva postupka jest u tome da se i jednim i drugim omogućava nastavak poslovanja dužnika, a njihova razlika je u tome što se predstečajni postupak može provesti prije nego što nastupe stečajni razlozi i samo ako je dužnik s time suglasan (za razliku od stečajnog plana koji se provodi nakon što su nastupili stečajni razlozi i ako su stečajni vjerovnici s time suglasni) te u tome što u predstečajnom postupku dužnik nastavlja voditi poslove društva dok kod stečajnog plana poslove društva vodi stečajni upravitelj.
Međutim, u gotovo dvije godine primjene Stečajnog zakona utvrđeno je da je broj pokrenutih predstečajnih postupaka relativno mali (273 pokrenutih postupaka) pri čemu je u svega (58) slučajeva prihvaćen plan restrukturiranja i potvrđen predstečajni sporazum.
Slijedom navedenoga, treba zaključiti kako su odredbe o predstečajnom postupku nedovoljno poticajne za dužnike, a da je postupak ograničavajući, krut i/ili teško provediv prema sada važećem zakonskom okviru.
Zbog navedenoga ovim Zakonom predlaže se potaknuti dužnike na pokretanje predstečajnih postupka te olakšati provođenje predstečajnoga postupka propisivanjem realnih rokova za poduzimanje određenih radnji u postupku pa se predlaže:
-olakšati podnošenje prijedloga za otvaranje predstečajnoga postupka smanjenjem broja i/ili pojednostavljenjem isprava koje je dužnik obvezan dostaviti uz prijedlog za otvaranje predstečajnoga postupka
-produljiti rok u kojem su vjerovnici dužni prijaviti tražbine
-produljiti rok u kojem su povjerenik i dužnik dužni očitovati se o prijavljenim tražbinama
-produljiti rok u kojemu vjerovnici mogu osporiti tražbine drugih vjerovnika
-produljiti rok u kojem dužnik mora izraditi konačni plan restrukturiranja
-produljiti trajanje predstečajnoga postupka
-smanjiti broj razloga zbog kojih se obustavlja postupak.
Osim navedenoga, posebno bitno za uspješno provođenje predstečajnoga postupa jest potaknuti davanje i preuzimanje novog zaduženja bez kojega je vrlo teško nastaviti poslovanje i izbjeći stečaj s likvidacijom. Naime, novo financiranje je osnovni element za osiguranje uspjeha plana restrukturiranja. S obzirom na to da se na potvrđeni predstečajni sporazum, na temelju odredbi članka 62. Stečajnog zakona, na odgovarajući način primjenjuju odredbe glave VII. Stečajnoga zakona o učincima potvrđenoga stečajnog plana i nadzoru nad njegovim ispunjenjem, novo financiranje koje je potrebno za provedbu plana restrukturiranja već postoji u važećem zakonodavnom okviru. Međutim, privremeno financiranje koje je nužno da bi se osigurao kontinuitet poslovanja tijekom pregovora o restrukturiranju nije uređeno Stečajnim zakonom stoga se ovim izmjenama uređuje mogućnost privremenoga financiranja radi restrukturiranja, tj. radi i za isključivo za vrijeme trajanja predstečajnoga postupka.
U tom smislu, radi privremenog financiranja koje je nužno da bi se osigurao kontinuitet poslovanja tijekom pregovora o restrukturiranju što nije uređeno Stečajnim zakonom, ovim Zakonom predlaže se dopustiti mogućnost novog financiranja (članci 13. i 17. ovoga Zakona) u postupcima koji su u tijeku, tj. i u onim postupcima koji su pokrenuti nakon stupanja na snagu Stečajnog zakona („Narodne novine“, broj 71/15.) ako na dan stupanja na snagu ovoga Zakona nije održano ročište za glasovanje o planu restrukturiranja.
Nadalje, osim navedenih poboljšanja dijela Stečajnoga zakona kojim se uređuje predstečajni postupak, predlaže se ispraviti uočene pogreške i propuste učinjene kroz cijeli Stečajni zakon, kao i otkloniti dvojbe oko primjene pojedinih odredbi Zakona.
Jedna od stvari koje se predlažu poboljšati ovim Zakonom jest način obračuna troškova kod unovčenja predmeta na kojem postoji razlučno pravo (odredbe članka 32. stavka 2. i 3. ovoga Zakona) i to tako što se predlaže propisati da se novi način obračuna troškova primjenjuje u stečajnim postupcima koji su u tijeku, bez obzira na to kada su pokrenuti, ako rješenje o dosudi nije steklo svojstvo pravomoćnosti na dan stupanja na snagu ovoga Zakona. Naime, i pravna teorija i praksa suglasni su s time da je nužno promijeniti sada važeći način obračuna troškova koji nastaju prilikom unovčenja predmeta na kojem postoji razlučno pravo te novo pravilo o obračunu troškova primijeniti i na postupke u tijeku, u kojima je to još uvijek moguće. S obzirom na to da je stečajni upravitelj dužan dostaviti sudu obračun troškova unovčenja predmeta na kojem postoji razlučno pravo (što uključuje i troškove utvrđivanja predmeta razlučnog prava) u roku od osam dan od dana pravomoćnosti rješenja o dosudi, kao odlučna činjenica koja je bitna za primjenu novog ili starog pravila predlaže se okolnost je li rješenje o dosudi steklo svojstvo pravomoćnosti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona ili nakon toga.
III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
IV.PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
U skladu s člankom 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj 81/13. i 113/16.) predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku. Osobito opravdan razlog za donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku je nužnost da se u što kraćem roku omogući pokretanje i vođenje predstečajnih postupka s ciljem omogućavanja preventivnog restrukturiranja, pružanja druge prilike i uređivanja mjera kojim se povećava učinkovitosti restrukturiranja. Posebno je bitno što je moguće prije urediti mogućnost novoga financiranja koje je nužno da bi se osigurao kontinuitet poslovanja tijekom pregovora o restrukturiranju.
Osim toga, donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku nužno je da bi se pojedine odredbe Stečajnog zakona popravile tj. uskladile i poboljšale, a sve kako bi se izbjegle dvojbe u praksi koje su uočene nakon stupanja na snagu Stečajnog zakona. S obzirom na to da je broj takvih odredbi relativno značajan, radi vladavine prava kao jedne od najviših ustavnih vrednota, opravdano je donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku.
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA
Članak 1.
U članku 4. stavku 1. Stečajnog zakona („Narodne novine“, broj 71/15.) riječi: „sud stekne uvjerenje“ zamjenjuju se riječima: „predlagatelj učini vjerojatnim“.
U stavku 2. riječi: „nisu nastale okolnosti zbog kojih se smatra da je dužnik postao“ zamjenjuju se riječima: „u trenutku podnošenja prijedloga nisu nastale okolnosti zbog kojih se smatra da je dužnik postao trajnije“.
Članak 2.
U članku 5. iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:
„(3) Dužnik može predložiti otvaranje stečajnoga postupka i ako učini vjerojatnim da svoje već postojeće obveze neće moći ispuniti po dospijeću (prijeteća nesposobnost za plaćanje).
(4) Na prijeteću nesposobnost za plaćanje kao stečajni razlog na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 4. ovoga Zakona.“.
Članak 3.
U članku 8. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:
„(2) Ako dužnik pojedinac nema sjedište, isključivo je stvarno i mjesno nadležan trgovački sud na čijem se području nalazi prebivalište dužnika pojedinca. Ako dužnik pojedinac nema prebivalište, isključivo je stvarno i mjesno nadležan trgovački sud na čijem se području nalazi boravište dužnika pojedinca.“.
Dosadašnji stavci 2. i 3. postaju stavci 3. i 4.
Članak 4.
U članku 15. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
„(3) Ako je pokrenut stečajni postupak nije dopušteno pokretanje predstečajnoga postupka.“.
Članak 5.
U članku 16. stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Prijedlog za otvaranje predstečajnoga postupka može se povući do donošenja rješenja o otvaranju predstečajnoga postupka odnosno donošenja rješenja o odbacivanju prijedloga. U tom slučaju sud donosi rješenje o obustavi predstečajnoga postupka koje se objavljuje na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Nastale troškove postupka snosi predlagatelj.“.
Iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi:
„(5) Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka može se povući do donošenja rješenja o otvaranju stečajnog postupka odnosno donošenja rješenja o odbacivanju ili odbijanju prijedloga. U tom slučaju sud donosi rješenje o obustavi stečajnoga postupka koje se objavljuje na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Nastale troškove postupka snosi predlagatelj.“.
Dosadašnji stavci 5. i 6. postaju stavci 6. i 7.
Članak 6.
U članku 26. podstavak 2. briše se.
Dosadašnji podstavci 3. i 4. koji postaju podstavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:
„- izjavu o broju zaposlenih na zadnji dan u mjesecu koji prethodi danu podnošenja prijedloga
- prijedlog plana restrukturiranja“.
Članak 7.
Naslov iznad članka 27. mijenja se i glasi: „Prijedlog plana restrukturiranja“.
U uvodnoj rečenici članka 27. riječi: „Plan restrukturiranja“ zamjenjuju se riječima: „Prijedlog plana restrukturiranja“.
Točke 8. i 9. mijenjaju se i glase:
„8. ponudu vjerovnicima razvrstanim u skupine odgovarajućom primjenom pravila o razvrstavanju sudionika u stečajnom planu koja sadrži načine, rokove i uvjete namirenja tražbina
9. najavu novoga zaduženja u novcu radi privremenog financiranja, ako je dužnik takvu mjeru restrukturiranja predvidio i“.
Članak 8.
U članku 32. stavak 2. briše se.
Članak 9.
U članku 34. stavku 1. podstavku 2. riječi: „15 dana“ zamjenjuju se riječima: „21 dan“, riječi: „objave toga“ zamjenjuju se riječima: „dostave toga“, a riječi: „osam dana od dana objave o očitovanju“ zamjenjuju se riječima: „15 dana od dana dostave očitovanja“.
U podstavku 3. riječ: „osam“ zamjenjuje se brojem: „30“, a riječ: „objave“ riječju: „dostave“.
U stavku 4. riječ: „plan“ zamjenjuje se riječima: „prijedlog plana“.
Članak 10.
U članku 35. stavku 1. riječi: „osobe koje“ zamjenjuju se riječima: „osobni vjerovnici dužnika koji“.
Iza stavka 1. dodaju se stavci 2. i 3. koji glase:
„(2) Na tražbine otuđene nakon otvaranja predstečajnoga postupka na odgovarajući način primjenjuju se pravila iz članka 146. ovoga Zakona.
(3) Na razlučne vjerovnike kao vjerovnike dužnika u predstečajnom postupku na odgovarajući način primjenjuju se pravila iz članka 153. ovoga Zakona.“.
Članak 11.
U članku 38. stavku 1. riječi: „u prijavi navesti podatke“ zamjenjuju se riječima: „nadležnu jedinicu Financijske agencije u roku za prijavu tražbine obavijestiti“.
U stavku 2. riječi: „u prijavi navesti podatke“ zamjenjuju se riječima: „nadležnu jedinicu Financijske agencije u roku za prijavu tražbine obavijestiti“.
U stavku 3. riječ: „prijavi“ zamjenjuje se riječju: „obavijesti“.
Iza stavka 4. dodaju se stavci 5. i 6. koji glase:
„(5) Razlučni i izlučni vjerovnici mogu opozvati svoju izjavu iz stavka 3. ovoga članka najkasnije do početka ročišta za glasovanje o planu restrukturiranja ako su planom restrukturiranja njihova prava smanjena ili je ostvarenje njihovog prava izmijenjeno nakon dane izjave.
(6) Obavijest iz stavka 1. i 2. ovoga članka i izjave iz stavka 3. ovoga članka podnose se na obrascu za prijavu tražbine vjerovnika u predstečajnom postupku.“.
Članak 12.
Naslov iznad članka 52. mijenja se i glasi: „Plan restrukturiranja“.
Stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Ako prijedlog plana restrukturiranja ne obuhvaća sve utvrđene i osporene tražbine, dužnik je dužan najkasnije u roku od 21 dan od dana dostave odluke drugostupanjskog suda o žalbi protiv rješenja o utvrđenim i osporenim tražbinama dostaviti sudu plan restrukturiranja kojim su obuhvaćene sve utvrđene i osporene tražbine. Na sadržaj plana restrukturiranja na odgovarajući način primjenjuje se članak 27. ovoga Zakona.“.
Članak 13.
Iza članka 62. dodaju se naslov i članak 62.a koji glase:
„Preuzimanje novog zaduženja u novcu radi privremenog financiranja
Članak 62.a
(1) Dužnik može uz suglasnost vjerovnika koji zajedno imaju više od dvije trećine pravomoćno utvrđenih tražbina preuzeti novo zaduženje u novcu radi privremenog financiranja nastalog da bi se osigurao kontinuitet poslovanja tijekom predstečajnoga postupka.
(2) Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka daje se pismeno najkasnije na ročištu za glasovanje o planu restrukturiranja.
(3) U slučaju iz stavka 1. ovog članka, sud će u roku od tri dana od dana kada mu je dužnik dostavio suglasnost potrebnoga broja vjerovnika rješenjem utvrditi da je dužniku dana suglasnost za preuzimanje novog zaduženja u novcu radi privremenog financiranja.
(4) Rješenjem iz stavka 3. ovoga članka sud će utvrditi iznose i uvjete novog zaduženja te rokove u kojima će se namirivati tražbine iz novoga zaduženja.
(5) Rješenjem iz stavka 3. ovoga članka sud će bez odgode objaviti na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Protiv toga rješenja nije dopuštena posebna žalba.
(6) Ako se nad dužnikom otvori stečajni postupak, tražbine vjerovnika koji su dužniku dali novčana sredstva za novo zaduženje u skladu s odredbama ovoga članka namirit će se prije ostalih vjerovnika, osim vjerovnika prvoga višega isplatnog reda.
(7) Pravne radnje poduzete radi preuzimanja novoga zaduženja iz stavka 1. ovoga članka neće se smatrati pravnim radnjama kojima se remeti pravo na ujednačeno namirenje vjerovnika, odnosno kojima bi se pojedini vjerovnici stavljali u povoljniji položaj.“.
Članak 14.
U članku 63. stavku 1. riječi: „u roku od 120 dana o dana podnošenja prijedloga“ zamjenjuju se riječima: „najkasnije u roku od 300 dana od dana otvaranja predstečajnoga postupka“.
U stavku 2. broj: „90“ zamjenjuje se brojem „60“.
Članak 15.
U članku 64. stavku 1. iza riječi: „obustaviti“ dodaje se riječ: „otvoreni“, a točke 2., 3. i 4. brišu se.
Dosadašnje točke 5. do 9. postaju točke 2. do 6.
Članak 16.
U članku 66. podstavak 1. mijenja se i glasi:
„− pravo odvojenoga namirenja razlučnih vjerovnika pa i ako oni nisu osobni vjerovnici dužnika te izlučnih vjerovnika“.
Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Otvaranje predstečajnoga postupka ne utječe na kvalificirane financijske ugovore na koje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 182. stavka 6. i 7. ovoga Zakona.”.
Članak 17.
U članku 67. stavku 1. iza riječi: „poslovanje“ dodaju se riječi: „i ispunjavati obveze iz novog zaduženja koje je preuzeo u skladu s člankom 62.a ovoga Zakona“.
Članak 18.
U članku 79. stavku 1. točki 2. riječ: „ETC“ zamjenjuje se riječju: „ECTS“.
U članku 84. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„(3) Stečajni upravitelj može podnijeti zahtjev ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa da ga se privremeno izuzme od izbora za stečajnog upravitelja, u kojem slučaju može nastaviti obavljati dužnost u postupcima u kojima je imenovan ali ga se izuzima od izbora za stečajnog upravitelja u novim predmetima u razdoblju od dvije godine od dana isteka godine u kojoj je zatražio svoje izuzimanje.“.
Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.
Članak 21.
U članku 87. stavku 1. iza riječi: „izabrati drugoga stečajnog upravitelja“ dodaju se riječi: „s liste A stečajnih upravitelja“.
Članak 22.
U članku 91. stavku 5. iza riječi: „osobni zahtjev“ dodaju se riječi: „iz opravdanih razloga“.
Iza stavka 8. dodaje se stavak 9. koji glasi:
„(9) Pravomoćnošću rješenja o brisanju s liste stečajnih upravitelja stečajnom upravitelju prestaje dužnost, što će sud utvrditi rješenjem u kojem slučaju se na odgovarajući način primjenjuje stavak 8. ovoga članka.“.
Članak 23.
U članku 96. stavak 4. briše se.
Dosadašnji stavci 5., 6. i 7. postaju stavci 4., 5. i 6.
Dosadašnji stavak 8. briše se.
Članak 24.
U članku 109. stavku 2. rečenica: „Smatrat će se da je vjerovnik učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine ako njezino postojanje temelji na ovršnoj ispravi ili nepravomoćnoj sudskoj ili upravnoj odluci.“ briše se.
U stavku 3. iza riječi: „vjerovnik“dodaju se riječi: „kojemu je dužnik osobno odgovoran“.
U stavku 7. riječ: „osobno“ briše se.
Članak 25.
Članak 138. mijenja se i glasi:
„(1) U tražbine prvog višeg isplatnog reda ulaze:
- tražbine radnika i prijašnjih dužnikovih radnika nastale do otvaranja stečajnog postupka iz radnog odnosa
- tražbine proračuna, zavoda ili fondova u skladu s posebnim propisima u visini pripadajućeg dijela ukupnog troška plaće ili naknade plaće
- otpremnine do iznosa propisanoga zakonom odnosno kolektivnim ugovorom i tražbine po osnovi naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
(2) U tražbine drugoga višega isplatnog reda ulaze sve ostale tražbine prema dužniku, osim onih koje su razvrstane u niže isplatne redove.
(3) Namirenje utvrđenih tražbina iz stavka 1. ovog članka provodi se sukladno posebnim propisima koji uređuju isplatu plaće, doprinose za obvezna osiguranja prema plaći te pripadajući porez i prirez.“.
Članak 26.
U članku 168. stavku 1. riječi: „koje ulazi“ zamjenjuju se riječima: „na imovini koja ulazi“.
Članak 27.
U članku 194. riječi: „na dan otvaranja“ zamjenjuju se riječju: „otvaranjem“, a riječi: „toga dana“ riječju: „tada“.
Članak 28.
U članku 213. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Ako protivnik pobijanja vrati natrag ono što je primio, njegova tražbina ponovno oživljuje. U tom slučaju protivnik pobijanja ima pravo u roku od 30 dana od dana dostave pravomoćne presude kojom se prihvaća tužbeni zahtjev za pobijanje pravne radnje prijaviti tražbinu stečajnom upravitelju u skladu s člankom 257. ovoga Zakona. Vrijeme između objave poziva za posebno ispitno ročište radi utvrđenja tražbine protivnika pobijanja i dana njegovog održavanja ne smije biti kraće od 15 dana ni duže od 45 dana.“.
U stavku 2. iza riječ: „njegova“ dodaje se riječ: „utvrđena“, a iza riječi: „izdvojiti“ dodaju se riječi: „ili ako je masa obogaćena vrijednošću činidbe“.
Članak 29.
U članku 221. stavku 2. iza riječi: „vrijednost“ umjesto točke stavlja se zarez i dodaju riječi: „a ako vrijednost predmeta ovisi o tome hoće li dužnik ili njegovo poduzeće nastaviti poslovanje ili ne potrebno je navesti obje vrijednosti“.
Članak 30.
U članku 229. stavak 5. briše se.
Članak 31.
U članku 253. stavku 1. riječi: „tražbine ili unovčenja“ zamjenjuju se riječima: „predmeta razlučnoga prava i naknadu troškova njegovog unovčenja“.
U stavku 2. riječ: „tražbine“ zamjenjuje se riječima: „predmeta razlučnoga prava“.
Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
„(3) Troškovi utvrđivanja predmeta razlučnoga prava obuhvaćaju troškove utvrđivanja identiteta predmeta razlučnoga prava i troškove utvrđivanja prava koje postoji na njemu.“.
Članak 32.
U članku 254. stavku 1. riječi: „unovčenja predmeta na kojem postoji razlučno pravo“ zamjenjuju se riječima: „utvrđivanja predmeta razlučnoga prava i troškova njegovog unovčenja“.
Stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Troškovi utvrđivanja predmeta razlučnoga prava određuju se paušalno u iznosu od 5% od utrška.“.
Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
„(3) Troškovi unovčenja predmeta razlučnoga prava određuju se paušalno u iznosu od 5% od utrška. Ako su stvarno nastali troškovi unovčenja znatno niži ili viši, odredit će se u stvarnoj visini. Ako je zbog unovčenja stečajna masa opterećena porezom, iznos toga poreza pridodaje se paušalu troškova unovčenja odnosno stvarno nastalim troškovima unovčenja.“.
Članak 33.
U članku 256. stavku 2. riječi: „stječe sud“ zamjenjuju se riječima: „stječe stečajni upravitelj“.
Članak 34.
U članku 301. stavku 2. broj: „297.“ zamjenjuje se brojem: „298.“.
Članak 35.
U članku 378. stavku 1. riječ: „četiri“ zamjenjuje se riječju: „dvije“, riječi: „pet godina“ zamjenjuju se riječima: „tri godine“, a riječi: „šest godina“ zamjenjuju se riječima: „četiri godine“.
Članak 36.
Naslov iznad članka i članak 391. brišu se.
Članak 37.
U članku 394. riječi: „Uredba vijeća (EZ) br. 1346/2000 od 29. svibnja 2000. o stečajnom postupku“ zamjenjuju se riječima: „Uredba (EU) 2015/848 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o postupku u slučaju nesolventnosti“.
Članak 38.
(1) Odredbe članka 13. i 17. ovoga Zakona primjenjuju se na postupke pokrenute nakon stupanja na snagu Stečajnog zakona („Narodne novine“, broj 71/15.) ako na dan stupanja na snagu ovoga Zakona nije održano ročište za glasovanje o planu restrukturiranja.
(2) Odredbe članka 32. stavka 2. i 3. ovoga Zakona primjenjuju se u stečajnim postupcima koji su u tijeku, bez obzira na to kada su pokrenuti, ako rješenje o dosudi nije steklo svojstvo pravomoćnosti na dan stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 39.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
O B R A Z L O Ž E N J E
Uz članak 1.
Ovim člankom propisuje se vjerojatnost kao dovoljan stupanj za utvrđenje suda kako postoji predstečajni razlog. Ujedno se poboljšava izričaj postojeće presumpcije za prijeteću nesposobnosti za plaćanje.
Uz članak 2.
Ovim člankom se prijeteća nesposobnost za plaćanje propisuje kao stečajni razlog čime se dopušta otvaranje stečajnoga postupka i u razdoblju kada još nije nastupila trajnija nesposobnost za plaćanje ili prezaduženost dužnika. Prijeteća nesposobnost za plaćanje kao novi stečajni razlog dopuštena je samo kada dužnik predlaže otvaranje stečaja. Naime, do stupanja na snagu Stečajnog zakona prijeteća nesposobnost za plaćanje bila je propisana kao jedan od stečajnih razloga. Razlozi zbog kojih se (ponovno) predlaže da prijeteća nesposobnosti za plaćanje bude propisana kao stečajni razlog su sljedeći: u slučaju kada dužnik nije spreman ili ne želi nastaviti s poslovanjem, a zna da će u jednom trenutku dospjeti obveze zbog će postati trajnije nesposoban za plaćanje i zna da neće imati dovoljno imovine za namirenje svih vjerovnika zbog čega se ne bi mogao uspješno provesti postupak likvidacije, bilo nerazumno tjerati ga u predstečajni postupak ili ostaviti ga čekati da se ispuni jedan o stečajnih razloga. Osim toga, dopuštenja za otvaranje stečajnoga postupka prije nastupanja stečajnih razloga jest prilika da se restrukturiranje ostvari kroz stečajni plan, u kojem slučaju dužnik više neće voditi poslove društva (vođenje društva prepušta se stečajnom upravitelju).
Uz članak 3.
Ovim člankom rješava se pitanje nadležnosti suda u slučaju kada se stečaj vodi nad imovinom dužnika pojedinca koji nema sjedište.
Uz članak 4.
Ovim člankom zabranjuje se pokretanje predstečajnoga postupka ako je pokrenut stečajni postupak. Naime, s obzirom na to da se ovim prijedlogom dopušta pokrenuti stečajni postupak iz razloga zbog kojeg je dopušteno pokrenuti predstečajni postupak nužno je spriječiti mogućnost da se ta dva postupka vode istovremeno.
Uz članak 5.
Ovim člankom odustaje se od zabrane povlačenja prijedloga za otvaranje predstečajnoga i stečajnoga postupka te propisuju trenutak do kojega je prijedloge za otvaranje postupka moguće povući te posljedice povlačenja.
Uz članak 6.
Ovim člankom smanjuje se broj isprava koje je potrebno dostaviti uz prijedlog za pokretanje predstečajnoga postupka.
Uz članak 7.
Ovim člankom se želi naglasiti kako se uz prijedlog za pokretanje predstečajnoga postupka dostavlja prijedlog plana restrukturiranja, a ne konačan plana restrukturiranja, odnosno, želi se olakšati pozicija dužnika tako što se od njega više ne očekuje da već u trenutku pokretanja predstečajnoga postupka ima pripremljen dogovor sa svojim vjerovnicima. Osim navedenoga, poboljšava se izričaj u vezi sa sadržajem ponude koju je dužnik dužan dati vjerovnicima te propisuje obveza da se u prijedlogu za pokretanje predstečajnoga postupka naznači mogućnost novog zaduženja u cilju ostvarenja plana restrukturiranja i održavanja djelatnosti.
Uz članak 8.
Ovim člankom briše se odredba prema kojoj je sud, u slučaju kada su ispunjene pretpostavke za otvaranje stečajnoga postupka, dužan umjesto otvaranja predstečajnoga postupka otvoriti stečajni postupak.
Uz članak 9.
Ovim člankom se produljuju rokovi za prijavu tražbine, osporavanje tražbine od strane vjerovnika, kao i rok u kojem su povjerenik i dužnik dužni očitovati se o prijavljenim tražbinama.
Uz članak 10.
Ovim člankom pojašnjava se tko su vjerovnici u predstečajnom postupku, pojašnjava se položaj razlučnih vjerovnika te upućuje na odgovarajući primjenu stečajnih pravila o posljedicama otuđenja tražbine nakon otvaranja postupka.
Uz članak 11.
Ovim člankom uređuje se, poboljšava i pojašnjava obveza razlučnih i izlučnih vjerovnika u vezi s njihovom obvezom da obavijeste dužnika o svojim pravima.
Uz članak 12.
Ovim člankom se uređuje trenutak kada je dužnik obvezan dostaviti sudu plan restrukturiranja o kojem će dužnici glasovati te njegov sadržaj.
Uz članak 13.
Ovim člankom uređuje se mogućnost davanja i preuzimanje novog zaduženja u novcu. Novo zaduženje može se preuzeti uz suglasnost vjerovnika koji prema poslovnim knjigama na dan otvaranja predstečajnog postupka imaju više od dvije trećine tražbina prema dužniku. Novo zaduženje je odlučujući element za nastavak poslovanja odnosno ono je nužno radi provedbe plana restrukturiranja, privremenog financiranja nastalog da bi se osigurao kontinuitet poslovanja tijekom predstečajnoga postupka kao i ostale transakcije sklopljene u uskoj vezi s planom restrukturiranja. Suglasnost za preuzimanje novog zaduženja u novcu sud je dužan utvrditi u rješenju o prihvaćanju plana restrukturiranja i potvrdi stečajnoga sporazuma i u tom slučaju je potrebno utvrditi ukupni iznos i rokove u kojima će se namirivati tražbine iz novoga zaduženja. Novi vjerovnici će se namirivati istovremeno s vjerovnicima iz predstečajnog sporazuma, a ako se prije potpunog ispunjenja predstečajnog sporazuma nad dužnikom otvori stečajni postupak tražbine vjerovnika koji su dužniku dali novčana sredstva za novo zaduženje smatraju se obvezama stečajne mase. Osim toga, ovim člankom je propisano da se pravne radnje poduzete radi preuzimanja novoga zaduženja neće smatrati pravnim radnjama kojima se remeti pravo na ujednačeno namirenje vjerovnika, odnosno kojima bi se pojedini vjerovnici stavljali u povoljniji položaj, što je nužan pretpostavka za ostvarenje ove mjere. Konačno, suglasnost za novo zaduženje mora se dati pismeno, najkasnije na ročištu za glasovanje o planu restrukturiranja.
Uz članak 14.
Ovim člankom produljuje se trajanje predstečajnoga postupka.
Uz članak 15.
Ovim člankom smanjuje se broj razloga zbog koji se može obustaviti predstečajni postupak.
Uz članak 16.
Ovim člankom se naglašava kako predstečajni postupak ne utječe na pravo odvojenoga namirenja razlučnih vjerovnika bez obzira na to jesu li oni osobni vjerovnici dužnika. Također, dodaje se pravilo prema kojem otvaranje predstečajnoga postupka ne utječe na kvalificirane financijske ugovore, u kojem slučaju se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 182. stavka 6. i 7. ovoga Zakona. Naime, člankom 182. stavkom 6. Stečajnoga zakona propisno je da otvaranje stečajnoga postupka ne utječe na kvalificirane financijske ugovore ako su ugovorne strane ugovorile obračunavanje (netiranje), te se naknada zbog neispunjenja može tražiti u skladu sa sadržajem ugovora. Ako nakon obračunavanja (netiranja) međusobnih tražbina preostane obveza stečajnoga dužnika, vjerovnik takvu tražbinu može ostvarivati u stečajnom postupku kao stečajni vjerovnik. Što su kvalificirani financijski ugovori propisan je člankom 182. stavkom 7. Stečajnoga zakona. S obzirom na to da se postojeće pravilo o netiranju iz članka 182. Stečajnog ne može primijeniti na predstečajni postupak, za što nema opravdanog razloga, ovom dopunom članka 66. Stečajnoga zakona ispravlja se taj nedostatak.
Uz članak 17.
Ovim člankom usklađuju se ograničenja koja vrijede za dužnika od otvaranja predstečajnoga postupka do njegova završetka s mogućnošću da dužnik u tom vremenu preuzme novo zaduženje.
Uz članak 18.
Ovim člankom ispravlja se pogreška u pisanju, a uvjet za stečajnog upravitelja da nije prezadužen zamjenjuje se uvjetom (nesposobnost za plaćanje) zbog kojega je moguće pokrenuti stečaj potrošača nad imovinom fizičke osobe.
Uz članak 19.
Ovim člankom se odredba članka 81. podstavka 2. točke 5. smisleno poboljšava.
Uz članak 20.
Ovim člankom se u članku 84. dodaje novi stavak kojim se dopušta stečajnim upraviteljima da se privremeno izuzmu od izbora za stečajnog upravitelja te uređuju posljedice te odluke.
Uz članak 21.
Ovim člankom se pojašnjava koga vjerovnici mogu birati za stečajnog upravitelja ako nisu zadovoljni sa stečajnim upraviteljem kojega je imenovao sud.
Uz članak 22.
Ovim člankom se propisuju se da stečajni upravitelj mora imati opravdani razlog kada na osobni zahtjev traži svoje razrješenje te posljedice brisanja s liste stečajnih upravitelja.
Uz članak 23.
Ovim člankom se brišu ograničenja kod izbora članova odbora vjerovnika te briše stavak 8. članka 96. Stečajnog zakona kao nepotreban.
Uz članak 24.
Ovim člankom se briše sporna presumpcija prema kojoj se smatra da je vjerovnik učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine ako njezino postojanje temelji na ovršnoj ispravi ili nepravomoćnoj sudskoj ili upravnoj odluci. Osim toga, dodatno se pojašnjava koji razlučni vjerovnici mogu podnositi prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka.
Uz članak 25.
Stečajnim zakonom propisano je da se stečajni vjerovnici prema svojim tražbinama razvrstavaju u isplatne redove te da tražbine prvoga višega isplatnog reda čine „tražbine radnika i prijašnjih radnika nastale do dana otvaranja stečajnog postupka iz radnog odnosa u ukupnom bruto iznosu“. Navedena definicija nije terminološki usklađena s posebnim propisima koji uređuju isplatu plaće, doprinose prema plaći te pripadajući porez i prirez. Naime, ukupni bruto iznos naveden u stavku 138. Zakona, predstavlja ukupni trošak plaće, odnosno osim neto primitka obuhvaća sve doprinose iz i na plaću te pripadajući porez i prirez. Doprinosi koji se obračunavaju na plaću su: doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za zdravlje po osnovi radnog odnosa i doprinos za zapošljavanje, a što je u prema odredbama Zakona o doprinosima, tražbina Republike Hrvatske. Osim u dijelu utvrđenja tražbine za doprinose na plaću, se javlja problem kada se odlukom vjerovnika pristupa izradi stečajnog plana. Naime, kako je ranije navedeno da je vjerovnik dužnika osobni vjerovnik koji u trenutku otvaranja stečajnog postupka ima tražbinu prema vjerovniku, ako radnik temeljem rješenja o utvrđenju tražbina, dolazi u poziciju raspolaganja tražbinom pa i otuđenja za koji nije ovlašten, a Republika Hrvatska takvom radnjom može biti nepovratno oštećen. Proučavajući praksu na trgovačkim sudovima utvrđeno je različito tumačenje stečajnih upravitelja i sudova, koji su tražbinu s osnove doprinosa na plaću, dakle tražbinu Republike Hrvatske, odnosno doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za zdravlje po osnovi radnog odnosa i doprinosa, ovisno o trgovačkom sudu priznavali kao tražbinu radnika, dok bi drugi sudovi za tu tražbinu Republike Hrvatske razvrstavali kao vjerovnika prvoga višega isplatnog reda, odnosno utvrđivali doprinose na plaću kao tražbinu drugoga višega isplatnog reda. U prilog predloženoj izmijeni govori i Zakon o doprinosima kojim je propisano kako je poslodavac prilikom isplate plaće dužan obračunati i isplatiti sve doprinose iz i na plaću, a postupanje protivno navedenoj odredbi predstavlja kaznenu odgovornost. Predloženom odredbom uklonile bi se nejasnoće i izbjeglo različito tumačenje sudova što bi dovelo do ujednačenje sudske prakse i pravne sigurnosti prilikom određivanja prvoga višega isplatnog reda.
Uz članak 26.
Ovim člankom poboljšava se izričaj radi izbjegavanja eventualnih dvojbi oko toga ulazi li pravo ili imovina u stečajnu masu.
Uz članak 27.
Ovim člankom se rok za prestanak ponude vezuje za trenutak otvaranja stečajnoga postupka, a ne za dan njegovoga otvaranja.
Uz članak 28.
Kod prava protivnika pobijanja važno je istaknuti da u slučaju uspješnog pobijanja štetne radnje dužnika i protivnika pobijanja, i vraćanja onog što je protupravno izašlo iz stečajne mase, tražbina protivnika pobijanja na protučinidbu oživljuje. Isto tako je ispravno odrediti dva slučaja kada protivnik pobijanja ima pravo na povrat protučinidbe iz stečajne mase, jer će u ostalim slučajevima imati samo poziciju stečajnog vjerovnika. Osim toga, ovim članom se ispravlja propust koji je učinjen u vezi s trenutkom od kada protivniku osiguranja počinje teći rok za prijavu tražbine stečajnom upravitelju u slučaju kada je dužan vratiti ono što je primio od dužnika.
Uz članak 29.
Ovim člankom ponovo se propisuje obveza navođenja, i vrijednosti predmeta u slučaju kada dužnik ili njegovo poduzeće ne nastavlja poslovanje, i vrijednosti predmeta u slučaju kada dužnik ili njegovo poduzeće nastavlja poslovanje.
Uz članak 30.
Ovim člankom se odredba stavka 5. članka 229. Stečajnog zakona briše kao nepotrebna.
Uz članak 31. i 32.
Ovim člancima se odredbe članka 253. i 254. Stečajnog zakona poboljšavaju. Vrlo je važno razlikovati troškove utvrđivanja predmeta razlučnoga prava i troškove njegovog unovčenja, te zakonski odrediti što se smatra pod troškovima utvrđivanja predmeta razlučnoga prava, s obzirom na apstraktnost tog pojma. Također, vrlo je važno ukinuti važeće rješenje članka 254. stavka 2. Stečajnog zakona koje razlučne vjerovnike lišava njihovih stvarnih prava ugovorenih upravo za slučaj insolventnosti dužnika. Isto tako je važno ispravno odrediti paušale navedenih troškova, i to u ukupnom iznosu od 10%, kako bi se osiguralo da se stečajni postupci, u kojima je stečajna masa u većini slučajeva potpuno pokrivena razlučnim pravima, uopće mogu voditi. Treba biti jasno da porez koji bi eventualno teretio stečajnu masu uslijed unovčenja predmeta razlučnoga prava treba pridodati povrh 5 % od utrška odnosno treba pridodati stvarno nastalim troškovima unovčenja. Dakle, iznos poreza uslijed unovčenja predmeta razlučnoga prava također se uzima iz utrška prodaje predmeta razlučnoga prava i plaća se pored 5% paušala odnosno stvarno nastalih troškova unovčenja.
Uz članke 33., 34. i 35.
Ovim člankom ispravljaju se pogreške u pisanju.
Uz članak 36.
Ovim člankom briše se odredba o stečaju nad povezanim društvima jer odredba nije dovoljno jasna, a sam postupak nije dovoljno uređen.
Uz članak 37.
Ovim člankom se umjesto na Uredbu vijeća (EZ) br. 1346/2000 od 29. svibnja 2000. o stečajnom postupku, koja je bila na snazi u vrijeme donošenja Stečajnoga zakona, upućuje na Uredbu (EU) 2015/848 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o postupku u slučaju nesolventnosti, koja ju je zamijenila.
Uz članak 38. i 39.
Ovim člancima se propisuje po kojem će se postupku dovršiti postupci pokrenuti prema odredbama važećeg Stečajnog zakona, a koji neće biti dovršeni do stupanja na snagu ovoga Zakona, kao i trenutak stupanja na snagu ovoga Zakona.
TEKST ODREDBI STEČAJNOG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU I DOPUNJUJU
Predstečajni razlog
Članak 4.
(1) Predstečajni postupak može se otvoriti ako sud utvrdi postojanje prijeteće nesposobnosti za plaćanje. Prijeteća nesposobnost za plaćanje postoji ako sud stekne uvjerenje da dužnik svoje postojeće obveze neće moći ispuniti po dospijeću.
(2) Smatrat će se da postoji prijeteća nesposobnost za plaćanje ako nisu nastale okolnosti zbog kojih se smatra da je dužnik postao nesposoban za plaćanje i ako:
− dužnik u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi Financijska agencija ima jednu ili više evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje koje je trebalo, na temelju valjanih osnova za plaćanje, bez daljnjeg pristanka dužnika naplatiti s bilo kojeg od njegovih računa ili
− duže od 30 dana kasni s isplatom plaće koja radniku pripada prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu odnosno prema drugom aktu kojim se uređuju obveze poslodavca prema radniku ili
− u roku od 30 dana ne uplati doprinose i poreze prema plaći iz podstavka 2. ovoga stavka, računajući od dana kada je radniku bio dužan isplatiti plaću.
(3) Postojanje okolnosti iz stavka 2. podstavka 1. ovoga članka dokazuje se potvrdom Financijske agencije. Financijska agencija dužna je na zahtjev dužnika ili vjerovnika bez odgode izdati takvu potvrdu. U protivnom Financijska agencija odgovara za štetu koju bi podnositelj zahtjeva zbog toga mogao pretrpjeti.
(4) Postojanje okolnosti iz stavka 2. podstavaka 2. i 3. ovoga članka dokazuje se obračunom neisplaćene plaće koji je sastavljen u skladu s propisima. Uz obračun podnositelj prijedloga dužan je dostaviti potvrdu Ministarstva financija – Porezne uprave kojom se potvrđuje da je dostavljeni obračun o neisplati plaće sastavljen u skladu s propisima.
Stečajni razlozi
Članak 5.
(1) Stečajni postupak može se otvoriti ako sud utvrdi postojanje stečajnoga razloga.
(2) Stečajni razlozi su nesposobnost za plaćanje i prezaduženost.
Nadležnost i sastav suda
Članak 8.
(1) U predstečajnom i stečajnom postupku isključivo je stvarno i mjesno nadležan trgovački sud na čijem se području nalazi sjedište dužnika.
(2) U predstečajnom i stečajnom postupku prvostupanjski postupak provodi sudac pojedinac, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(3) U predstečajnom i stečajnom postupku drugostupanjski sud odlučuje o žalbi u vijeću koje čine tri suca.
Dopuštenost pokretanja postupka
Članak 15.
(1) Za vrijeme likvidacije pravne osobe nije dopušteno pokretanje predstečajnoga postupka, a pokretanje stečajnoga postupka dopušteno je dok se ne provede podjela imovine.
(2) Ako je pokrenut predstečajni postupak, do njegova završetka nije dopušteno pokretanje stečajnoga postupka.
Prijedlog za otvaranje predstečajnoga i stečajnoga postupka
Članak 16.
(1) Prijedlog za otvaranje predstečajnoga i stečajnoga postupka podnosi se sudu na propisanom obrascu te sadržava podatke za identifikaciju dužnika i podnositelja prijedloga i popis imovine i obveza dužnika.
(2) Podnositelj prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka koji nije dužnik, nije dužan naznačiti popis imovine i obveza dužnika.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka sud će dužniku narediti dostavu popisa imovine i obveza.
(4) Prijedlog za otvaranje predstečajnoga i stečajnoga postupka ne može se povući.
(5) Prijedlog za otvaranje predstečajnoga i stečajnoga postupka objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova u roku od tri dana od dana podnošenja potpunoga prijedloga.
(6) Ako su podnesena dva ili više prijedloga za otvaranje predstečajnoga ili stečajnoga postupka, sud će za sve prijedloge provesti jedinstveni postupak i donijeti zajedničku odluku.
Isprave uz prijedlog za otvaranje predstečajnoga postupka
Članak 26.
Podnositelj prijedloga za otvaranje predstečajnoga postupka dužan je uz prijedlog za otvaranje predstečajnoga postupka dostaviti:
− financijske izvještaje u skladu sa Zakonom o računovodstvu koji nisu stariji od tri mjeseca od dana podnošenja prijedloga za otvaranje predstečajnoga postupka, s time da se usporedni podaci u financijskim izvještajima iskazuju sa stanjem na dan godišnjih financijskih izvještaja prethodne godine, odnosno evidencije koje vode u skladu s poreznim propisima ako je dužnik obveznik poreza na dohodak
− opis pregovora s vjerovnicima, ako su prethodili prijedlogu za otvaranje predstečajnoga postupka, uključujući i potrebne obavijesti dostavljene vjerovnicima koji sudjeluju u postupku
− dokaz o ukupnoj aktivi i dokaz o ukupnom prihodu za prethodnu godinu i broju zaposlenih na zadnji dan u mjesecu koji prethodi danu podnošenja prijedloga
− plan restrukturiranja.
Plan restrukturiranja
Članak 27.
Plan restrukturiranja mora sadržavati:
1. činjenice i okolnosti iz kojih proizlazi postojanje prijeteće nesposobnosti za plaćanje
2. izračun manjka likvidnih sredstava na dan priloženih financijskih izvještaja
3. mjere financijskoga restrukturiranja i izračun njihovih učinaka na manjak likvidnih sredstava
4. mjere operativnoga restrukturiranja i izračun njihovih učinaka na poslovanje
5. plan poslovanja za razdoblje do kraja tekuće i za dvije sljedeće kalendarske godine uz detaljno obrazloženje razloga za utvrđivanje svake pozicije plana
6. planiranu bilancu na zadnji dan razdoblja za koje je sastavljen plan poslovanja
7. analizu svih tražbina prema visini i vrsti (tražbine radnika i prijašnjih dužnikovih radnika, izlučna prava, razlučna prava, tražbine za koje se vodi postupak, neosigurane tražbine i druge tražbine)
8. ponudu vjerovnicima razvrstanim u skupine odgovarajućom primjenom pravila o razvrstavanju sudionika u stečajnom planu o načinu, rokovima i uvjetima namirenja tražbina
9. rok za dobrovoljno ispunjenje i
10. planirani iznos troškova restrukturiranja.
Odlučivanje o prijedlogu za otvaranje predstečajnoga postupka
Članak 32.
(1) Sud će odbaciti prijedlog za otvaranje predstečajnoga postupka:
1. ako se vodi predstečajni postupak na temelju prije podnesenoga prijedloga
2. ako nije istekao rok od dvije godine od ispunjenja obveza iz prije potvrđenoga predstečajnog sporazuma
3. ako prijedlog nije podnesen od ovlaštenog podnositelja prijedloga
4. ako se pred sudom ili javnopravnim tijelom vodi postupak u kojem je dužnik stranka, a koji postupak dužnik nije naveo u popisu imovine i obveza dužnika iako je znao ili morao znati za njegovo postojanje
5. u drugim slučajevima propisanim ovim Zakonom.
(2) Ako sud utvrdi da su ispunjene pretpostavke za otvaranje stečajnoga postupka, nastavit će postupak kao da je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka.
Rješenje o otvaranju predstečajnoga postupka
Članak 34.
(1) Rješenje o otvaranju predstečajnoga postupka osobito mora sadržavati:
− podatke za identifikaciju dužnika i povjerenika ako je imenovan
− poziv vjerovnicima da nadležnoj jedinici Financijske agencije, u roku od 15 dana od dana objave toga rješenja, prijave svoje tražbine i da u roku od osam dana od dana objave o očitovanju o prijavljenim tražbinama dužnika i povjerenika ako je imenovan, ospore prijavljene tražbine koje smatraju nepostojećim, uz obveznu naznaku iznosa za koji se tražbina osporava i razloga osporavanja
− poziv dužniku i povjereniku ako je imenovan da nadležnoj jedinici Financijske agencije, u roku od osam dana od objave tablice prijavljenih tražbina, dostavi pisano očitovanje o svakoj prijavljenoj tražbini priznaje li je ili osporava, uz obveznu naznaku iznosa za koji se tražbina osporava i razloga osporavanja
− poziv dužniku da vjerovnicima i povjereniku ako je imenovan omogući uvid u isprave iz kojih proizlaze tražbine navedene u popisu imovine i obveza
− poziv dužnikovim dužnicima da svoje dospjele obveze bez odgode ispunjavaju dužniku
− poziv na ročište radi ispitivanja tražbina.
(2) Vrijeme između posljednjega dana roka za osporavanje tražbina iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka i ročišta radi ispitivanja tražbina ne smije biti kraće od osam dana ni duže od 15 dana.
(3) Rješenjem o otvaranju predstečajnoga postupka sud će odrediti da se otvaranje predstečajnoga postupka upiše u registar u kojem je dužnik upisan i javne knjige, registre, upisnike i očevidnike u kojima je dužnik upisan kao nositelj nekoga prava.
(4) Rješenje o otvaranju predstečajnoga postupka i plan restrukturiranja objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova istoga dana kad je doneseno rješenje o otvaranju predstečajnoga postupka.
(5) Rješenje o otvaranju predstečajnoga postupka sud će dostaviti Financijskoj agenciji.
Vjerovnici
Članak 35.
Vjerovnici dužnika u predstečajnom postupku su osobe koje u vrijeme otvaranja predstečajnoga postupka imaju imovinskopravnu tražbinu prema dužniku.
Razlučni i izlučni vjerovnici
Članak 38.
(1) Razlučni vjerovnici dužni su u prijavi navesti podatke o svojim pravima, pravnoj osnovi razlučnoga prava i dijelu imovine dužnika na koji se odnosi njihovo razlučno pravo te dati izjavu odriču li se ili ne odriču prava na odvojeno namirenje.
(2) Izlučni vjerovnici dužni su u prijavi navesti podatke o svojim pravima, pravnoj osnovi izlučnoga prava i dijelu imovine dužnika na koji se odnosi njihovo izlučno pravo.
(3) Razlučni i izlučni vjerovnici dužni su u prijavi dati izjavu o pristanku ili uskrati pristanka odgode namirenja iz predmeta na koji se odnosi njihovo razlučno pravo, odnosno izdvajanja predmeta na koje se odnosi njihovo izlučno pravo radi provedbe plana restrukturiranja.
(4) Predstečajni sporazum ne smije zadirati u pravo razlučnih vjerovnika na namirenje iz predmeta na kojima postoje prava odvojenoga namirenja, ako tim sporazumom nije izrijekom drukčije određeno. Ako je predstečajnim sporazumom drukčije određeno, za razlučne vjerovnike posebno će se navesti u kojem se dijelu njihova prava smanjuju, na koje vrijeme se odgađa namirenje i koje druge odredbe predstečajnoga sporazuma prema njima djeluju.
Izmjena plana restrukturiranja
Članak 52.
(1) Ako plan restrukturiranja ne obuhvaća sve utvrđene i osporene tražbine, dužnik je dužan najkasnije u roku od osam dana od dana pravomoćnosti rješenja o utvrđenim i osporenim tražbinama dostaviti sudu izmijenjeni plan restrukturiranja.
(2) Plan restrukturiranja iz stavka 1. ovoga članka sud će objaviti na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova u roku od tri dana od dana primitka.
(3) Ako dužnik ne dostavi plan restrukturiranja u roku iz stavka 1. ovoga članka, sud će obustaviti postupak.
Trajanje predstečajnoga postupka
Članak 63.
(1) Predstečajni postupak mora se završiti u roku od 120 dana od dana podnošenja prijedloga.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, sud može, na prijedlog dužnika, dopustiti produženje roka za daljnjih 90 dana ako smatra da bi to bilo svrsishodno za sklapanje predstečajnoga sporazuma.
(3) Sud će obustaviti predstečajni postupak ako ne potvrdi predstečajni sporazum u rokovima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
Rješenje o obustavi predstečajnoga postupka
Članak 64.
(1) Sud će rješenjem obustaviti predstečajni postupak:
1. ako utvrdi da ne postoji predstečajni razlog
2. ako je iznos utvrđenih tražbina za 10 % veći od iznosa obveza prema vjerovnicima koje je dužnik naveo u prijedlogu
3. ako iznos osporenih tražbina, radi čijeg je utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja vjerovnik protiv dužnika poduzeo radnju pred sudom ili drugim nadležnim tijelom prije podnošenja prijedloga za otvaranje predstečajnoga postupka, prelazi 25 % iznosa prijavljenih tražbina
4. ako je iznos tražbina radnika i prijašnjih dužnikovih radnika koju je prijavio dužnik za 10 % manja od iznosa tražbina radnika i prijašnjih dužnikovih radnika koje je utvrdio sud na temelju prigovora radnika
5. ako dužnik u tijeku predstečajnoga postupka postupa protivno odredbama članka 67. ovoga Zakona
6. ako dužnik u tijeku predstečajnoga postupka više od 30 dana kasni s isplatom plaće koja radniku pripada prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu odnosno prema drugom aktu kojim se uređuju obveze poslodavca prema radniku dospjelim nakon otvaranja predstečajnoga postupka ili ako u tom roku ne uplati doprinose i poreze prema plaći, računajući od dana kada je radniku bio dužan isplatiti plaću
7. ako dužnik ispuni sve obveze prema vjerovnicima do ročišta za glasovanje
8. ako Hrvatska narodna banka ne izda prethodnu suglasnost za pretvaranje tražbine kreditne institucije u temeljni kapital dužnika
9. u drugim slučajevima propisanim ovim Zakonom.
(2) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, sud će po službenoj dužnosti nastaviti postupak kao da je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka, osim ako utvrdi da je dužnik sposoban za plaćanje i da je ispunio sve obveze prema vjerovnicima.
(3) Pravomoćno rješenje o obustavi predstečajnoga postupka sud će dostaviti Financijskoj agenciji.
Prava na koja predstečajni postupak ne utječe
Članak 66.
Predstečajni postupak ne utječe na:
− pravo odvojenoga namirenja razlučnih i izlučnih vjerovnika
− tražbine radnika i prijašnjih dužnikovih radnika iz radnoga odnosa u bruto iznosu, otpremnine do iznosa propisanoga zakonom odnosno kolektivnim ugovorom i tražbine po osnovi naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti
− mjere osiguranja u kaznenom postupku
− porezne postupke utvrđivanja zlouporabe prava.
Poslovanje dužnika od otvaranja predstečajnoga postupka
Članak 67.
(1) Od dana otvaranja predstečajnoga postupka do njegova završetka dužnik može obavljati samo plaćanja nužna za redovno poslovanje.
(2) U razdoblju iz stavka 1. ovoga članka dužnik ne smije ispunjavati obveze nastale i dospjele prije otvaranja predstečajnoga postupka, osim obveza iz članka 29. stavka 2. ovoga Zakona.
(3) Pravne poslove iz članka 29. stavka 3. ovoga Zakona dužnik može poduzimati samo na temelju prethodnoga odobrenja povjerenika ili suda ako povjerenik nije imenovan.
(4) Pravni poslovi koje je dužnik poduzeo protivno stavku 3. ovoga članka nemaju pravni učinak prema vjerovnicima ako je treća osoba znala ili morala znati da poduzeti pravni posao prelazi okvire redovnoga poslovanja dužnika i da njegovo poduzimanje nije odobrio povjerenik ili sud ako povjerenik nije imenovan.
(5) Mjenice i čekovi te drugi nalozi za plaćanje izdani prije otvaranja predstečajnoga postupka ne naplaćuju se na teret računa dužnika za vrijeme trajanja postupka, ali je dopušteno prezentiranje mjenica, s tim da će se na mjenici utvrditi datum (dan) prezentiranja i izdati potvrda da po mjenici nije plaćeno zato što je nad dužnikom otvoren predstečajni postupak.
Lista A stečajnih upravitelja
Članak 79.
(1) Na listu A stečajnih upravitelja može biti upisana fizička osoba:
1. koja ima poslovnu sposobnost
2. koja ima završeni diplomski sveučilišni studij, odnosno završeno visoko obrazovanje s najmanje 300 ETC bodova
3. koja ima položen stručni ispit za stečajnoga upravitelja
4. koja je nakon položenoga stručnog ispita obavljala stručnu obuku u trajanju od jedne godine
5. koja je dostojna za obavljanje poslova stečajnoga upravitelja.
(2) Smatrat će se da ne ispunjava pretpostavku iz stavka 1. točke 5. ovoga članka osoba:
− protiv koje je pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti
− koja je osuđena za kazneno djelo za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti
− koja je brisana s liste stečajnih upravitelja zbog nepostupanja po rješenju suda iz članka 91. stavka 6. ovoga Zakona, dok ne prođu tri godine od dana brisanja
− koja je razriješena dužnosti stečajnoga upravitelja zbog neurednog obavljanja dužnosti iz članka 91. stavka 2. ovoga Zakona u više od dva stečajna postupka u tijeku tri godine, dok ne prođu tri godine od dana brisanja i ponovno ne položi ispit za stečajnoga upravitelja
− koja je prezadužena.
Brisanje s liste stečajnih upravitelja
Članak 81.
Osoba koja se nalazi na listi stečajnih upravitelja brisat će se s liste stečajnih upravitelja:
− na osobni zahtjev
− po službenoj dužnosti:
1. ako je protiv nje pokrenut kazneni postupak ili ako je osuđena zbog kaznenoga djela za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti
2. ako je razriješena dužnosti stečajnoga upravitelja zbog neurednog obavljanja dužnosti iz članka 91. stavka 2. ovoga Zakona u više od dva stečajna postupka u tijeku tri godine
3. ako nije postupila po rješenju suda iz članka 91. stavka 6. ovoga Zakona
4. ako ne dostavi dokaz da ima sklopljenu policu osiguranja od profesionalne odgovornosti odgovarajućom primjenom odredbi o osiguranju od profesionalne odgovornosti za odvjetnike
5. ako svake dvije godine od dana upisa ne dostavi dokaz o provedenom stručnom usavršavanju nakon položenoga stručnog ispita
6. smrću stečajnoga upravitelja.
Izbor stečajnoga upravitelja
Članak 84.
(1) Izbor stečajnoga upravitelja u stečajnom postupku obavlja se metodom slučajnoga odabira s liste A stečajnih upravitelja za područje nadležnoga suda, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2) Ako sud smatra da stečajni upravitelj izabran metodom slučajnoga odabira ne raspolaže potrebnom stručnošću ili poslovnim iskustvom potrebnim za vođenje stečajnoga postupka, za stečajnoga upravitelja može izabrati drugu osobu s liste A stečajnih upravitelja za područje nadležnoga suda.
(3) Ministar nadležan za poslove pravosuđa propisat će pravilnikom pretpostavke i način izbora stečajnoga upravitelja metodom slučajnoga odabira.
Imenovanje drugoga stečajnog upravitelja
Članak 87.
(1) Na prvom ili kojem kasnijem ročištu nakon imenovanja stečajnoga upravitelja skupština vjerovnika može umjesto stečajnoga upravitelja kojeg je imenovao sud izabrati drugoga stečajnog upravitelja.
(2) Smatrat će se da je na skupštini vjerovnika odluka iz stavka 1. ovoga članka donesena ako je za izbor drugoga stečajnog upravitelja glasovala većina iz članka 105. stavka 2. ovoga Zakona.
(3) Sud donosi rješenje kojim potvrđuje imenovanje drugoga stečajnog upravitelja. Ako sud ne donese rješenje u roku od tri dana, smatrat će se da je potvrdio imenovanje stečajnoga upravitelja.
(4) Sud ne može odbiti potvrditi imenovanje stečajnoga upravitelja kojeg je izabrala skupština vjerovnika.
(5) Novoimenovanom stečajnom upravitelju sud će predati potvrdu o imenovanju nakon davanja izjave iz članka 86. stavka 1. ovoga Zakona.
(6) Predajom potvrde o imenovanju prestaju ovlaštenja prijašnjem stečajnom upravitelju.
(7) Prijašnji stečajni upravitelj dužan je predati svoje dužnosti novom stečajnom upravitelju u roku od tri dana.
(8) Sud će zaključkom odrediti potrebne mjere radi ostvarenja primopredaje dužnosti između stečajnih upravitelja.
Razrješenje stečajnoga upravitelja
Članak 91.
(1) Na zahtjev odbora vjerovnika ili skupštine vjerovnika sud će razriješiti stečajnoga upravitelja istekom godine i pol dana od dana održavanja izvještajnoga ročišta ako nije unovčio imovinu koja ulazi u stečajnu masu tako da se može pristupiti završnoj diobi.
(2) Sud može po službenoj dužnosti ili na zahtjev odbora vjerovnika ili skupštine vjerovnika razriješiti stečajnoga upravitelja i prije isteka roka iz stavka 1. ovoga članka ako svoju dužnost ne obavlja uspješno ili iz drugih važnih razloga, osobito ako ne postupa po nalogu suda.
(3) Prije donošenja odluke iz stavka 2. ovoga članka sud će omogućiti stečajnom upravitelju da se očituje, osim ako važni razlozi ne zahtijevaju da se drukčije postupi.
(4) Protiv rješenja o razrješenju stečajnoga upravitelja pravo na žalbu imaju samo stečajni vjerovnici.
(5) Sud može razriješiti stečajnoga upravitelja na osobni zahtjev. Protiv rješenja o odbijanju osobnoga zahtjeva za razrješenje pravo na žalbu ima samo stečajni upravitelj.
(6) Sud može razriješenom stečajnom upravitelju rješenjem naložiti vraćanje onoga što je tijekom postupka primio, osobito ako odbije ispuniti nalog suda u svezi s predajom dužnosti, ako odbije ili nepotrebno odgađa predaju dokumentacije ili ako ne postupi prema nalogu suda za dostavu izvješća o određenim pitanjima.
(7) Ako razriješeni stečajni upravitelj ne postupi sukladno nalogu suda iz stavka 6. ovoga članka, može se kazniti novčanom kaznom do 10.000,00 kuna.
(8) Rješenjem o razrješenju stečajnoga upravitelja sud će donijeti odluku o imenovanju novoga stečajnog upravitelja odgovarajućom primjenom odredbe članka 84. ovoga Zakona. Na sljedećem ili kojem kasnijem ročištu skupština vjerovnika može izabrati neku drugu osobu za stečajnoga upravitelja odgovarajućom primjenom odredbe članka 87. ovoga Zakona.
Osnivanje odbora vjerovnika prije prvoga ročišta vjerovnika
Članak 96.
(1) Sud može, radi zaštite interesa vjerovnika u stečajnom postupku, prije prvoga ročišta vjerovnika osnovati odbor vjerovnika i imenovati njegove članove.
(2) U odboru vjerovnika moraju biti zastupljeni stečajni vjerovnici s najvišim tražbinama i stečajni vjerovnici s malim tražbinama. U odboru vjerovnika treba biti zastupljen i predstavnik prijašnjih dužnikovih radnika, osim ako kao stečajni vjerovnici sudjeluju s beznačajnim tražbinama.
(3) Za članove odbora vjerovnika mogu biti imenovani i razlučni vjerovnici i osobe koje nisu vjerovnici ako bi svojim stručnim znanjem mogle pridonijeti radu toga odbora.
(4) Jedna fizička osoba odnosno jedna fizička osoba kao predstavnik pravne osobe može biti član u najviše pet odbora vjerovnika. Član odbora vjerovnika ne može biti osoba koja bi bila nedostojna imenovanja stečajnoga upravitelja, odnosno ako dužnik nastavlja poslovati, osoba koja se na tržištu bavi istom djelatnosti kao i dužnik.
(5) Članova odbora vjerovnika mora biti neparan broj, a najviše devet.
(6) Ako je ovim Zakonom određeno da odbor vjerovnika poduzima određene radnje u postupku, podneske u ime odbora vjerovnika podnosi odnosno izjave daje predsjednik odbora vjerovnika na temelju odluke odbora.
(7) Ako je broj stečajnih vjerovnika manji od pet, ovlaštenja odbora vjerovnika imaju svi vjerovnici.
(8) Ako je na ispitnom ročištu utvrđeno više od 50 milijuna kuna priznatih tražbina stečajnih vjerovnika, a stečajni dužnik na dan otvaranja stečajnoga postupka ima sklopljene ugovore o radu s više od 20 radnika, sud je dužan omogućiti vjerovnicima donošenje odluke o osnivanju odbora vjerovnika.
Podnositelji prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka
Članak 109.
(1) Prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ovlašten je podnijeti vjerovnik ili dužnik, ako zakonom nije drukčije određeno.
(2) Vjerovnik je ovlašten podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ako učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i stečajnoga razloga. Smatrat će se da je vjerovnik učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine ako njezino postojanje temelji na ovršnoj ispravi ili nepravomoćnoj sudskoj ili upravnoj odluci.
(3) Razlučni vjerovnik ovlašten je podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ako učini vjerojatnim da tražbinu neće moći potpuno namiriti iz predmeta na koji se odnosi njegovo razlučno pravo.
(4) Prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka pravne osobe u ime dužnika ovlaštene su podnijeti:
− osoba ovlaštena za zastupanje dužnika po zakonu
− član upravnoga odbora dioničkoga društva
− likvidator dužnika
− član nadzornoga odbora dužnika, ako nema osoba ovlaštenih za zastupanje dužnika po zakonu
− član društva s ograničenom odgovornošću ako dužnik nema nadzorni odbor, a nema osoba ovlaštenih za zastupanje dužnika po zakonu.
(5) Ako prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ne podnesu skupno sve osobe ovlaštene za zastupanje dužnika po zakonu ili svi članovi upravnoga odbora dioničkoga društva ili svi likvidatori dužnika, prijedlog je dopušten samo ako podnositelj prijedloga učini vjerojatnim postojanje stečajnoga razloga.
(6) Podnositelj prijedloga iz stavka 4. podstavaka 4. i 5. ovoga članka mora uz prijedlog dostaviti ispravu iz koje proizlazi nepostojanje osoba ovlaštenih za zastupanje dužnika po zakonu.
(7) Prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka nad imovinom dužnika pojedinca ovlašten je podnijeti samo osobno dužnik pojedinac.
Tražbine viših isplatnih redova
Članak 138.
(1) U tražbine prvoga višega isplatnog reda ulaze tražbine radnika i prijašnjih dužnikovih radnika nastale do dana otvaranja stečajnoga postupka iz radnoga odnosa u ukupnom bruto iznosu, otpremnine do iznosa propisanoga zakonom odnosno kolektivnim ugovorom i tražbine po osnovi naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
(2) U tražbine drugoga višega isplatnog reda ulaze sve ostale tražbine prema dužniku, osim onih koje su razvrstane u niže isplatne redove.
Prestanak prava stečenih ovrhom ili osiguranjem
Članak 168.
(1) Ako stečajni vjerovnik tijekom posljednjih 60 dana prije podnošenja prijedloga za otvaranje predstečajnoga postupka, odnosno ako nije podnesen prijedlog za otvaranje predstečajnoga postupka tijekom posljednjih 60 dana prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga sudskom ili izvansudskom ovrhom ili prisilnim sudskim osiguranjem stekne koje razlučno ili slično pravo koje ulazi u stečajnu masu, to pravo otvaranjem stečajnoga postupka prestaje, odnosno postupak u tijeku se obustavlja. Predmetna prava brisat će se iz javnih knjiga, upisnika i očevidnika u kojima se vode na temelju rješenja suda.
(2) Ako je postupak sudske ovrhe ili prisilnoga sudskog osiguranja obustavljen prije nastupanja pravnih posljedica otvaranja predstečajnoga ili stečajnoga postupka, rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi sud u stečajnom postupku.
Ponude
Članak 194.
Ponude učinjene dužniku ili ponude koje je učinio dužnik prestaju vrijediti na dan otvaranja stečajnoga postupka ako do toga dana nisu prihvaćene.
Prava protivnika pobijanja
Članak 213.
(1) Protivnik pobijanja koji je dužan vratiti natrag ono što je primio ima pravo u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude kojom se prihvaća zahtjev za pobijanje pravne radnje prijaviti tražbinu stečajnom upravitelju u skladu s člankom 257. ovoga Zakona. Vrijeme između objave poziva za posebno ispitno ročište radi utvrđenja tražbine protivnika i dana održavanja ne smije biti kraće od 15 dana ni duže od 45 dana.
(2) Protivnik pobijanja ima pravo tražiti da mu se njegova protučinidba vrati iz stečajne mase ako je njegova tražbina utvrđena i ako se još može izdvojiti. Inače protivnik pobijanja može svoje pravo na povrat protučinidbe ostvarivati kao stečajni vjerovnik.
Popis predmeta stečajne mase
Članak 221.
(1) Stečajni upravitelj dužan je sastaviti popis pojedinih predmeta stečajne mase. Dužnik pojedinac i prijašnje osobe ovlaštene za zastupanje dužnika po zakonu dužni su u tome surađivati sa stečajnim upraviteljem. Stečajni upravitelj dužan je od navedenih osoba prikupiti potrebne obavijesti, osim ako bi zbog toga došlo do štetnoga odugovlačenja postupka.
(2) Za svaki predmet potrebno je navesti njegovu vrijednost. Ako je potrebno, procjena pojedinih dijelova imovine može se povjeriti vještacima.
Unovčenje stečajne mase
Članak 229.
(1) Nakon izvještajnoga ročišta stečajni upravitelj dužan je bez odgode unovčiti imovinu koja ulazi u stečajnu masu, ako to nije protivno odluci skupštine vjerovnika.
(2) Stečajni upravitelj dužan je unovčiti imovinu stečajne mase u skladu s odlukama skupštine vjerovnika i odbora vjerovnika.
(3) Stečajni upravitelj dužan je, uz odgovarajuću primjenu pravila ovršnoga postupka, Financijskoj agenciji bez odgode dostaviti podatke o svim nekretninama koje se prodaju u stečajnom postupku, a o pokretninama ako je njihova procijenjena vrijednost veća od 50.000,00 kuna radi upisa u Očevidnik nekretnina i pokretnina uz naznaku da se prodaju u stečajnom postupku.
(4) Ako stečajni vjerovnici nisu na izvještajnom ročištu drukčije odredili način i uvjete prodaje, imovina dužnika prodaje se odgovarajućom primjenom odredbi članaka 247. i 249. ovoga Zakona.
(5) Ako vjerovnici ne donesu odluku o daljnjem načinu i uvjetima prodaje, stečajni upravitelj će odrediti način i uvjete prodaje.
Raspodjela utrška
Članak 253.
(1) Nakon što stečajni upravitelj unovči pokretnu stvar ili tražbinu, iz utrška će se u stečajnu masu prije svega unijeti iznos potreban za naknadu troškova utvrđivanja tražbine ili unovčenja. Od preostaloga iznosa bez odgode će se namiriti razlučni vjerovnik.
(2) Ako mu stečajni upravitelj prepusti unovčiti neki predmet koji ima pravo unovčiti u skladu s odredbama članka 249. ovoga Zakona, razlučni vjerovnik dužan je iz utrška u stečajnu masu najprije izdvojiti iznos potreban za namirenje troškova utvrđivanja tražbine i poreza kojim je takva prodaja opterećena.
Obračun troškova
Članak 254.
(1) Stečajni upravitelj dužan je dostaviti sudu obračun troškova unovčenja predmeta na kojem postoji razlučno pravo u roku od osam dana od dana pravomoćnosti rješenja o dosudi.
(2) Troškovi unovčenja iz stavka 1. ovoga članka obuhvaćaju stvarno nastale troškove i ostale obveze stečajne mase. Ako je zbog unovčenja stečajna masa opterećena porezom, iznos toga poreza uračunat će se u troškove unovčenja.
Pravo razlučnoga vjerovnika na unovčenje
Članak 256.
(1) Ako stečajni upravitelj nema pravo na unovčenje pokretne stvari ili tražbina na kojima postoji razlučno pravo, vjerovnik ima pravo unovčiti stvar ili tražbinu.
(2) Na prijedlog stečajnoga upravitelja, a nakon što sasluša vjerovnika, sud može odrediti rok u kojem vjerovnik mora unovčiti predmet. Nakon isteka toga roka pravo na unovčenje stječe sud.
Pravni lijekovi
Članak 301.
(1) Pravo na žalbu protiv rješenja o obustavi stečajnoga postupka prema odredbama članaka 293. i 298. ovoga Zakona ima svaki stečajni vjerovnik, a dužnik samo ako je obustavljen stečajni postupak prema odredbi članka 293. ovoga Zakona.
(2) Ako sud odbije prijedlog iz članka 297. ovoga Zakona, pravo na žalbu ima dužnik.
Pravni položaj povjerenika
Članak 378.
(1) Povjerenik je dužan osobe obvezane na plaćanje obavijestiti o ustupu. On je dužan iznose koje primi na osnovi ustupa, kao i ostale isplate u korist dužnika ili treće osobe držati odvojene od svoje imovine te ih jednom godišnje podijeliti stečajnim vjerovnicima na osnovi završnoga popisa. Povjerenik je dužan dužniku, nakon četiri godine od zaključenja stečajnoga postupka predati 10 %, nakon pet godina od zaključenja stečajnoga postupka 15 %, a nakon šest godina od zaključenja stečajnoga postupka 20 % od iznosa koje primi na temelju ustupa ili od drugih preuzetih plaćanja.
(2) Vjerovnici mogu na povjerenika dodatno prenijeti i nadzor nad ispunjenjem dužnosti dužnika. U tom će slučaju povjerenik bez odgode obavijestiti vjerovnike o utvrđenoj povredi dužnosti. Povjerenik je dužan preuzeti nadzor samo ako mu dodatni iznos nagrade koji bi mu na temelju toga pripao bude isplaćen ili predujmljen.
(3) Povjerenik je dužan nakon završetka svoje službe sudu položiti račun. U odnosu na povjerenika na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o nadzoru nad stečajnim upraviteljem i o razrješenju stečajnoga upravitelja, s tim da svaki stečajni vjerovnik ima pravo predložiti razrješenje te pravo na žalbu protiv odluke suda o prijedlogu za razrješenje.
Stečajni postupci povezanih društava
Članak 391.
(1) Ako sud do okončanja ročišta radi rasprave o pretpostavkama za otvaranje stečajnoga postupka stekne uvjerenje da je dužnik društvo koje u drugome društvu ima većinski udio ili većinsko pravo u odlučivanju, ovisno ili vladajuće društvo, društvo koncerna ili društvo s uzajamnim udjelima prema Zakonu o trgovačkim društvima, provjerit će je li podnesen prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka nad društvom koje je povezano s dužnikom.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ako je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka nad društvom koje je povezano s dužnikom, odredba o mjesnoj nadležnosti iz članka 8. stavka 1. ovoga Zakona ne primjenjuje se, a za daljnje postupanje mjesno je nadležan sud prema sjedištu društva koje ima vladajući utjecaj. Ako nijedno od povezanih društava nema vladajući utjecaj, mjesno je nadležan sud prema sjedištu društva protiv kojeg je prvo podnesen prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka.
(3) Mjesno nadležni sud iz stavka 2. ovoga članka odredit će ročište radi rasprave o pretpostavkama za otvaranje stečajnoga postupka u ustupljenom predmetu i, ako su ispunjeni uvjeti za otvaranje stečajnoga postupka nad povezanim društvima, donijeti zajedničku odluku o otvaranju stečajnoga postupka i provesti jedinstveni stečajni postupak.
(4) U stečajnom postupku nad dva ili više povezanih društava:
– postoji jedna skupština vjerovnika i jedan odbor vjerovnika
– postoji jedna stečajna masa
– prestaju međusobne tražbine povezanih osoba
– višak pri završnoj diobi dijeli se između povezanih društava razmjerno vrijednostima unovčene imovine koju je svako od povezanih društava unijelo u stečajnu masu.
Primjena
Članak 394.
Odredbe ove glave ne primjenjuju se na stečajne postupke na koje se primjenjuje Uredba vijeća (EZ) br. 1346/2000 od 29. svibnja 2000. o stečajnom postupku.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Stečajni zakon („Narodne novine“, broj 71/15.; u daljnjem tekstu: Stečajni zakon) donesen je 12. lipnja 2015., a stupio je na snagu 1. rujna 2015. Potreba za donošenjem sada važećeg Stečajnog zakona proizlazila je iz potrebe učinkovitijeg rješenja problema insolventnosti.
Europska komisija je 12. ožujka 2014. donijela Preporuke o novom pristupu stečaju i insolventnosti poduzetnika kojima je utvrdila niz općih načela za nacionalne postupke insolventnosti s ciljem poticanja održivih poduzetnika na restrukturiranje u ranoj fazi kako bi se spriječila insolventnost i omogućio nastavak poslovanja.
Stoga je Stečajnim zakonom propisan i uređen predstečajni postupak kao poseban postupak koji nije obvezan, a kojemu je cilj urediti pravni položaj dužnika i njegove odnose prema vjerovnicima radi održavanja njegove djelatnosti. Također, Stečajnim zakonom je propisana i dodatno razrađena mogućnost provedbe stečajnoga plana, tj. mogućnost da se u stečajnom postupku odstupi od zakonskih odredbi o unovčenju i raspodjeli stečajne mase. Sličnost ova dva postupka jest u tome da se i jednim i drugim omogućava nastavak poslovanja dužnika, a njihova razlika je u tome što se predstečajni postupak može provesti prije nego što nastupe stečajni razlozi i samo ako je dužnik s time suglasan (za razliku od stečajnog plana koji se provodi nakon što su nastupili stečajni razlozi i ako su stečajni vjerovnici s time suglasni) te u tome što u predstečajnom postupku dužnik nastavlja voditi poslove društva dok kod stečajnog plana poslove društva vodi stečajni upravitelj.
Međutim, u gotovo dvije godine primjene Stečajnog zakona utvrđeno je da je broj pokrenutih predstečajnih postupaka relativno mali (273 pokrenutih postupaka) pri čemu je u svega (58) slučajeva prihvaćen plan restrukturiranja i potvrđen predstečajni sporazum.
Slijedom navedenoga, treba zaključiti kako su odredbe o predstečajnom postupku nedovoljno poticajne za dužnike, a da je postupak ograničavajući, krut i/ili teško provediv prema sada važećem zakonskom okviru.
Zbog navedenoga ovim Zakonom predlaže se potaknuti dužnike na pokretanje predstečajnih postupka te olakšati provođenje predstečajnoga postupka propisivanjem realnih rokova za poduzimanje određenih radnji u postupku pa se predlaže:
- olakšati podnošenje prijedloga za otvaranje predstečajnoga postupka smanjenjem broja i/ili pojednostavljenjem isprava koje je dužnik obvezan dostaviti uz prijedlog za otvaranje predstečajnoga postupka
- produljiti rok u kojem su vjerovnici dužni prijaviti tražbine
- produljiti rok u kojem su povjerenik i dužnik dužni očitovati se o prijavljenim tražbinama
- produljiti rok u kojemu vjerovnici mogu osporiti tražbine drugih vjerovnika
- produljiti rok u kojem dužnik mora izraditi konačni plan restrukturiranja
- produljiti trajanje predstečajnoga postupka
- smanjiti broj razloga zbog kojih se obustavlja postupak.
Osim navedenoga, posebno bitno za uspješno provođenje predstečajnoga postupa jest potaknuti davanje i preuzimanje novog zaduženja bez kojega je vrlo teško nastaviti poslovanje i izbjeći stečaj s likvidacijom. Naime, novo financiranje je osnovni element za osiguranje uspjeha plana restrukturiranja. S obzirom na to da se na potvrđeni predstečajni sporazum, na temelju odredbi članka 62. Stečajnog zakona, na odgovarajući način primjenjuju odredbe glave VII. Stečajnoga zakona o učincima potvrđenoga stečajnog plana i nadzoru nad njegovim ispunjenjem, novo financiranje koje je potrebno za provedbu plana restrukturiranja već postoji u važećem zakonodavnom okviru. Međutim, privremeno financiranje koje je nužno da bi se osigurao kontinuitet poslovanja tijekom pregovora o restrukturiranju nije uređeno Stečajnim zakonom stoga se ovim izmjenama uređuje mogućnost privremenoga financiranja radi restrukturiranja, tj. radi i za isključivo za vrijeme trajanja predstečajnoga postupka.
U tom smislu, radi privremenog financiranja koje je nužno da bi se osigurao kontinuitet poslovanja tijekom pregovora o restrukturiranju što nije uređeno Stečajnim zakonom, ovim Zakonom predlaže se dopustiti mogućnost novog financiranja (članci 13. i 17. ovoga Zakona) u postupcima koji su u tijeku, tj. i u onim postupcima koji su pokrenuti nakon stupanja na snagu Stečajnog zakona („Narodne novine“, broj 71/15.) ako na dan stupanja na snagu ovoga Zakona nije održano ročište za glasovanje o planu restrukturiranja.
Nadalje, osim navedenih poboljšanja dijela Stečajnoga zakona kojim se uređuje predstečajni postupak, predlaže se ispraviti uočene pogreške i propuste učinjene kroz cijeli Stečajni zakon, kao i otkloniti dvojbe oko primjene pojedinih odredbi Zakona.
Jedna od stvari koje se predlažu poboljšati ovim Zakonom jest način obračuna troškova kod unovčenja predmeta na kojem postoji razlučno pravo (odredbe članka 32. stavka 2. i 3. ovoga Zakona) i to tako što se predlaže propisati da se novi način obračuna troškova primjenjuje u stečajnim postupcima koji su u tijeku, bez obzira na to kada su pokrenuti, ako rješenje o dosudi nije steklo svojstvo pravomoćnosti na dan stupanja na snagu ovoga Zakona. Naime, i pravna teorija i praksa suglasni su s time da je nužno promijeniti sada važeći način obračuna troškova koji nastaju prilikom unovčenja predmeta na kojem postoji razlučno pravo te novo pravilo o obračunu troškova primijeniti i na postupke u tijeku, u kojima je to još uvijek moguće. S obzirom na to da je stečajni upravitelj dužan dostaviti sudu obračun troškova unovčenja predmeta na kojem postoji razlučno pravo (što uključuje i troškove utvrđivanja predmeta razlučnog prava) u roku od osam dan od dana pravomoćnosti rješenja o dosudi, kao odlučna činjenica koja je bitna za primjenu novog ili starog pravila predlaže se okolnost je li rješenje o dosudi steklo svojstvo pravomoćnosti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona ili nakon toga.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
IV.PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
U skladu s člankom 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj 81/13. i 113/16.) predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku. Osobito opravdan razlog za donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku je nužnost da se u što kraćem roku omogući pokretanje i vođenje predstečajnih postupka s ciljem omogućavanja preventivnog restrukturiranja, pružanja druge prilike i uređivanja mjera kojim se povećava učinkovitosti restrukturiranja. Posebno je bitno što je moguće prije urediti mogućnost novoga financiranja koje je nužno da bi se osigurao kontinuitet poslovanja tijekom pregovora o restrukturiranju.
Osim toga, donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku nužno je da bi se pojedine odredbe Stečajnog zakona popravile tj. uskladile i poboljšale, a sve kako bi se izbjegle dvojbe u praksi koje su uočene nakon stupanja na snagu Stečajnog zakona. S obzirom na to da je broj takvih odredbi relativno značajan, radi vladavine prava kao jedne od najviših ustavnih vrednota, opravdano je donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 1.
U članku 4. stavku 1. Stečajnog zakona („Narodne novine“, broj 71/15.) riječi: „sud stekne uvjerenje“ zamjenjuju se riječima: „predlagatelj učini vjerojatnim“.
U stavku 2. riječi: „nisu nastale okolnosti zbog kojih se smatra da je dužnik postao“ zamjenjuju se riječima: „u trenutku podnošenja prijedloga nisu nastale okolnosti zbog kojih se smatra da je dužnik postao trajnije“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 2.
U članku 5. iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:
„(3) Dužnik može predložiti otvaranje stečajnoga postupka i ako učini vjerojatnim da svoje već postojeće obveze neće moći ispuniti po dospijeću (prijeteća nesposobnost za plaćanje).
(4) Na prijeteću nesposobnost za plaćanje kao stečajni razlog na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 4. ovoga Zakona.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 3.
U članku 8. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:
„(2) Ako dužnik pojedinac nema sjedište, isključivo je stvarno i mjesno nadležan trgovački sud na čijem se području nalazi prebivalište dužnika pojedinca. Ako dužnik pojedinac nema prebivalište, isključivo je stvarno i mjesno nadležan trgovački sud na čijem se području nalazi boravište dužnika pojedinca.“.
Dosadašnji stavci 2. i 3. postaju stavci 3. i 4.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 4.
U članku 15. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
„(3) Ako je pokrenut stečajni postupak nije dopušteno pokretanje predstečajnoga postupka.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 5.
U članku 16. stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Prijedlog za otvaranje predstečajnoga postupka može se povući do donošenja rješenja o otvaranju predstečajnoga postupka odnosno donošenja rješenja o odbacivanju prijedloga. U tom slučaju sud donosi rješenje o obustavi predstečajnoga postupka koje se objavljuje na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Nastale troškove postupka snosi predlagatelj.“.
Iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi:
„(5) Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka može se povući do donošenja rješenja o otvaranju stečajnog postupka odnosno donošenja rješenja o odbacivanju ili odbijanju prijedloga. U tom slučaju sud donosi rješenje o obustavi stečajnoga postupka koje se objavljuje na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Nastale troškove postupka snosi predlagatelj.“.
Dosadašnji stavci 5. i 6. postaju stavci 6. i 7.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 6.
U članku 26. podstavak 2. briše se.
Dosadašnji podstavci 3. i 4. koji postaju podstavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:
„- izjavu o broju zaposlenih na zadnji dan u mjesecu koji prethodi danu podnošenja prijedloga
- prijedlog plana restrukturiranja“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 7.
Naslov iznad članka 27. mijenja se i glasi: „Prijedlog plana restrukturiranja“.
U uvodnoj rečenici članka 27. riječi: „Plan restrukturiranja“ zamjenjuju se riječima: „Prijedlog plana restrukturiranja“.
Točke 8. i 9. mijenjaju se i glase:
„8. ponudu vjerovnicima razvrstanim u skupine odgovarajućom primjenom pravila o razvrstavanju sudionika u stečajnom planu koja sadrži načine, rokove i uvjete namirenja tražbina
9. najavu novoga zaduženja u novcu radi privremenog financiranja, ako je dužnik takvu mjeru restrukturiranja predvidio i“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 8.
U članku 32. stavak 2. briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 9.
U članku 34. stavku 1. podstavku 2. riječi: „15 dana“ zamjenjuju se riječima: „21 dan“, riječi: „objave toga“ zamjenjuju se riječima: „dostave toga“, a riječi: „osam dana od dana objave o očitovanju“ zamjenjuju se riječima: „15 dana od dana dostave očitovanja“.
U podstavku 3. riječ: „osam“ zamjenjuje se brojem: „30“, a riječ: „objave“ riječju: „dostave“.
U stavku 4. riječ: „plan“ zamjenjuje se riječima: „prijedlog plana“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 10.
U članku 35. stavku 1. riječi: „osobe koje“ zamjenjuju se riječima: „osobni vjerovnici dužnika koji“.
Iza stavka 1. dodaju se stavci 2. i 3. koji glase:
„(2) Na tražbine otuđene nakon otvaranja predstečajnoga postupka na odgovarajući način primjenjuju se pravila iz članka 146. ovoga Zakona.
(3) Na razlučne vjerovnike kao vjerovnike dužnika u predstečajnom postupku na odgovarajući način primjenjuju se pravila iz članka 153. ovoga Zakona.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 11.
U članku 38. stavku 1. riječi: „u prijavi navesti podatke“ zamjenjuju se riječima: „nadležnu jedinicu Financijske agencije u roku za prijavu tražbine obavijestiti“.
U stavku 2. riječi: „u prijavi navesti podatke“ zamjenjuju se riječima: „nadležnu jedinicu Financijske agencije u roku za prijavu tražbine obavijestiti“.
U stavku 3. riječ: „prijavi“ zamjenjuje se riječju: „obavijesti“.
Iza stavka 4. dodaju se stavci 5. i 6. koji glase:
„(5) Razlučni i izlučni vjerovnici mogu opozvati svoju izjavu iz stavka 3. ovoga članka najkasnije do početka ročišta za glasovanje o planu restrukturiranja ako su planom restrukturiranja njihova prava smanjena ili je ostvarenje njihovog prava izmijenjeno nakon dane izjave.
(6) Obavijest iz stavka 1. i 2. ovoga članka i izjave iz stavka 3. ovoga članka podnose se na obrascu za prijavu tražbine vjerovnika u predstečajnom postupku.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 12.
Naslov iznad članka 52. mijenja se i glasi: „Plan restrukturiranja“.
Stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Ako prijedlog plana restrukturiranja ne obuhvaća sve utvrđene i osporene tražbine, dužnik je dužan najkasnije u roku od 21 dan od dana dostave odluke drugostupanjskog suda o žalbi protiv rješenja o utvrđenim i osporenim tražbinama dostaviti sudu plan restrukturiranja kojim su obuhvaćene sve utvrđene i osporene tražbine. Na sadržaj plana restrukturiranja na odgovarajući način primjenjuje se članak 27. ovoga Zakona.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 13.
Iza članka 62. dodaju se naslov i članak 62.a koji glase:
„Preuzimanje novog zaduženja u novcu radi privremenog financiranja
Članak 62.a
(1) Dužnik može uz suglasnost vjerovnika koji zajedno imaju više od dvije trećine pravomoćno utvrđenih tražbina preuzeti novo zaduženje u novcu radi privremenog financiranja nastalog da bi se osigurao kontinuitet poslovanja tijekom predstečajnoga postupka.
(2) Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka daje se pismeno najkasnije na ročištu za glasovanje o planu restrukturiranja.
(3) U slučaju iz stavka 1. ovog članka, sud će u roku od tri dana od dana kada mu je dužnik dostavio suglasnost potrebnoga broja vjerovnika rješenjem utvrditi da je dužniku dana suglasnost za preuzimanje novog zaduženja u novcu radi privremenog financiranja.
(4) Rješenjem iz stavka 3. ovoga članka sud će utvrditi iznose i uvjete novog zaduženja te rokove u kojima će se namirivati tražbine iz novoga zaduženja.
(5) Rješenjem iz stavka 3. ovoga članka sud će bez odgode objaviti na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Protiv toga rješenja nije dopuštena posebna žalba.
(6) Ako se nad dužnikom otvori stečajni postupak, tražbine vjerovnika koji su dužniku dali novčana sredstva za novo zaduženje u skladu s odredbama ovoga članka namirit će se prije ostalih vjerovnika, osim vjerovnika prvoga višega isplatnog reda.
(7) Pravne radnje poduzete radi preuzimanja novoga zaduženja iz stavka 1. ovoga članka neće se smatrati pravnim radnjama kojima se remeti pravo na ujednačeno namirenje vjerovnika, odnosno kojima bi se pojedini vjerovnici stavljali u povoljniji položaj.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 14.
U članku 63. stavku 1. riječi: „u roku od 120 dana o dana podnošenja prijedloga“ zamjenjuju se riječima: „najkasnije u roku od 300 dana od dana otvaranja predstečajnoga postupka“.
U stavku 2. broj: „90“ zamjenjuje se brojem „60“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 15.
U članku 64. stavku 1. iza riječi: „obustaviti“ dodaje se riječ: „otvoreni“, a točke 2., 3. i 4. brišu se.
Dosadašnje točke 5. do 9. postaju točke 2. do 6.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 16.
U članku 66. podstavak 1. mijenja se i glasi:
„− pravo odvojenoga namirenja razlučnih vjerovnika pa i ako oni nisu osobni vjerovnici dužnika te izlučnih vjerovnika“.
Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Otvaranje predstečajnoga postupka ne utječe na kvalificirane financijske ugovore na koje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 182. stavka 6. i 7. ovoga Zakona.”.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 17.
U članku 67. stavku 1. iza riječi: „poslovanje“ dodaju se riječi: „i ispunjavati obveze iz novog zaduženja koje je preuzeo u skladu s člankom 62.a ovoga Zakona“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 18.
U članku 79. stavku 1. točki 2. riječ: „ETC“ zamjenjuje se riječju: „ECTS“.
U stavku 2 podstavak 5. mijenja se i glasi:
-„koja je nesposobna za plaćanje“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 19.
U članku 81. podstavku 2. točki 5. riječi: „nakon položenoga stručnoga ispita“ brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 20.
U članku 84. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„(3) Stečajni upravitelj može podnijeti zahtjev ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa da ga se privremeno izuzme od izbora za stečajnog upravitelja, u kojem slučaju može nastaviti obavljati dužnost u postupcima u kojima je imenovan ali ga se izuzima od izbora za stečajnog upravitelja u novim predmetima u razdoblju od dvije godine od dana isteka godine u kojoj je zatražio svoje izuzimanje.“.
Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 21.
U članku 87. stavku 1. iza riječi: „izabrati drugoga stečajnog upravitelja“ dodaju se riječi: „s liste A stečajnih upravitelja“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 22.
U članku 91. stavku 5. iza riječi: „osobni zahtjev“ dodaju se riječi: „iz opravdanih razloga“.
Iza stavka 8. dodaje se stavak 9. koji glasi:
„(9) Pravomoćnošću rješenja o brisanju s liste stečajnih upravitelja stečajnom upravitelju prestaje dužnost, što će sud utvrditi rješenjem u kojem slučaju se na odgovarajući način primjenjuje stavak 8. ovoga članka.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 23.
U članku 96. stavak 4. briše se.
Dosadašnji stavci 5., 6. i 7. postaju stavci 4., 5. i 6.
Dosadašnji stavak 8. briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 24.
U članku 109. stavku 2. rečenica: „Smatrat će se da je vjerovnik učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine ako njezino postojanje temelji na ovršnoj ispravi ili nepravomoćnoj sudskoj ili upravnoj odluci.“ briše se.
U stavku 3. iza riječi: „vjerovnik“dodaju se riječi: „kojemu je dužnik osobno odgovoran“.
U stavku 7. riječ: „osobno“ briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 25.
Članak 138. mijenja se i glasi:
„(1) U tražbine prvog višeg isplatnog reda ulaze:
- tražbine radnika i prijašnjih dužnikovih radnika nastale do otvaranja stečajnog postupka iz radnog odnosa
- tražbine proračuna, zavoda ili fondova u skladu s posebnim propisima u visini pripadajućeg dijela ukupnog troška plaće ili naknade plaće
- otpremnine do iznosa propisanoga zakonom odnosno kolektivnim ugovorom i tražbine po osnovi naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
(2) U tražbine drugoga višega isplatnog reda ulaze sve ostale tražbine prema dužniku, osim onih koje su razvrstane u niže isplatne redove.
(3) Namirenje utvrđenih tražbina iz stavka 1. ovog članka provodi se sukladno posebnim propisima koji uređuju isplatu plaće, doprinose za obvezna osiguranja prema plaći te pripadajući porez i prirez.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 26.
U članku 168. stavku 1. riječi: „koje ulazi“ zamjenjuju se riječima: „na imovini koja ulazi“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 27.
U članku 194. riječi: „na dan otvaranja“ zamjenjuju se riječju: „otvaranjem“, a riječi: „toga dana“ riječju: „tada“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 28.
U članku 213. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Ako protivnik pobijanja vrati natrag ono što je primio, njegova tražbina ponovno oživljuje. U tom slučaju protivnik pobijanja ima pravo u roku od 30 dana od dana dostave pravomoćne presude kojom se prihvaća tužbeni zahtjev za pobijanje pravne radnje prijaviti tražbinu stečajnom upravitelju u skladu s člankom 257. ovoga Zakona. Vrijeme između objave poziva za posebno ispitno ročište radi utvrđenja tražbine protivnika pobijanja i dana njegovog održavanja ne smije biti kraće od 15 dana ni duže od 45 dana.“.
U stavku 2. iza riječ: „njegova“ dodaje se riječ: „utvrđena“, a iza riječi: „izdvojiti“ dodaju se riječi: „ili ako je masa obogaćena vrijednošću činidbe“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 29.
U članku 221. stavku 2. iza riječi: „vrijednost“ umjesto točke stavlja se zarez i dodaju riječi: „a ako vrijednost predmeta ovisi o tome hoće li dužnik ili njegovo poduzeće nastaviti poslovanje ili ne potrebno je navesti obje vrijednosti“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 30.
U članku 229. stavak 5. briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 31.
U članku 253. stavku 1. riječi: „tražbine ili unovčenja“ zamjenjuju se riječima: „predmeta razlučnoga prava i naknadu troškova njegovog unovčenja“.
U stavku 2. riječ: „tražbine“ zamjenjuje se riječima: „predmeta razlučnoga prava“.
Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
„(3) Troškovi utvrđivanja predmeta razlučnoga prava obuhvaćaju troškove utvrđivanja identiteta predmeta razlučnoga prava i troškove utvrđivanja prava koje postoji na njemu.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 32.
U članku 254. stavku 1. riječi: „unovčenja predmeta na kojem postoji razlučno pravo“ zamjenjuju se riječima: „utvrđivanja predmeta razlučnoga prava i troškova njegovog unovčenja“.
Stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Troškovi utvrđivanja predmeta razlučnoga prava određuju se paušalno u iznosu od 5% od utrška.“.
Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
„(3) Troškovi unovčenja predmeta razlučnoga prava određuju se paušalno u iznosu od 5% od utrška. Ako su stvarno nastali troškovi unovčenja znatno niži ili viši, odredit će se u stvarnoj visini. Ako je zbog unovčenja stečajna masa opterećena porezom, iznos toga poreza pridodaje se paušalu troškova unovčenja odnosno stvarno nastalim troškovima unovčenja.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 33.
U članku 256. stavku 2. riječi: „stječe sud“ zamjenjuju se riječima: „stječe stečajni upravitelj“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 34.
U članku 301. stavku 2. broj: „297.“ zamjenjuje se brojem: „298.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 35.
U članku 378. stavku 1. riječ: „četiri“ zamjenjuje se riječju: „dvije“, riječi: „pet godina“ zamjenjuju se riječima: „tri godine“, a riječi: „šest godina“ zamjenjuju se riječima: „četiri godine“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 36.
Naslov iznad članka i članak 391. brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 37.
U članku 394. riječi: „Uredba vijeća (EZ) br. 1346/2000 od 29. svibnja 2000. o stečajnom postupku“ zamjenjuju se riječima: „Uredba (EU) 2015/848 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o postupku u slučaju nesolventnosti“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 38.
(1) Odredbe članka 13. i 17. ovoga Zakona primjenjuju se na postupke pokrenute nakon stupanja na snagu Stečajnog zakona („Narodne novine“, broj 71/15.) ako na dan stupanja na snagu ovoga Zakona nije održano ročište za glasovanje o planu restrukturiranja.
(2) Odredbe članka 32. stavka 2. i 3. ovoga Zakona primjenjuju se u stečajnim postupcima koji su u tijeku, bez obzira na to kada su pokrenuti, ako rješenje o dosudi nije steklo svojstvo pravomoćnosti na dan stupanja na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 39.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
O B R A Z L O Ž E N J E
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 1.
Ovim člankom propisuje se vjerojatnost kao dovoljan stupanj za utvrđenje suda kako postoji predstečajni razlog. Ujedno se poboljšava izričaj postojeće presumpcije za prijeteću nesposobnosti za plaćanje.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 2.
Ovim člankom se prijeteća nesposobnost za plaćanje propisuje kao stečajni razlog čime se dopušta otvaranje stečajnoga postupka i u razdoblju kada još nije nastupila trajnija nesposobnost za plaćanje ili prezaduženost dužnika. Prijeteća nesposobnost za plaćanje kao novi stečajni razlog dopuštena je samo kada dužnik predlaže otvaranje stečaja. Naime, do stupanja na snagu Stečajnog zakona prijeteća nesposobnost za plaćanje bila je propisana kao jedan od stečajnih razloga. Razlozi zbog kojih se (ponovno) predlaže da prijeteća nesposobnosti za plaćanje bude propisana kao stečajni razlog su sljedeći: u slučaju kada dužnik nije spreman ili ne želi nastaviti s poslovanjem, a zna da će u jednom trenutku dospjeti obveze zbog će postati trajnije nesposoban za plaćanje i zna da neće imati dovoljno imovine za namirenje svih vjerovnika zbog čega se ne bi mogao uspješno provesti postupak likvidacije, bilo nerazumno tjerati ga u predstečajni postupak ili ostaviti ga čekati da se ispuni jedan o stečajnih razloga. Osim toga, dopuštenja za otvaranje stečajnoga postupka prije nastupanja stečajnih razloga jest prilika da se restrukturiranje ostvari kroz stečajni plan, u kojem slučaju dužnik više neće voditi poslove društva (vođenje društva prepušta se stečajnom upravitelju).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 3.
Ovim člankom rješava se pitanje nadležnosti suda u slučaju kada se stečaj vodi nad imovinom dužnika pojedinca koji nema sjedište.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 4.
Ovim člankom zabranjuje se pokretanje predstečajnoga postupka ako je pokrenut stečajni postupak. Naime, s obzirom na to da se ovim prijedlogom dopušta pokrenuti stečajni postupak iz razloga zbog kojeg je dopušteno pokrenuti predstečajni postupak nužno je spriječiti mogućnost da se ta dva postupka vode istovremeno.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 5.
Ovim člankom odustaje se od zabrane povlačenja prijedloga za otvaranje predstečajnoga i stečajnoga postupka te propisuju trenutak do kojega je prijedloge za otvaranje postupka moguće povući te posljedice povlačenja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 6.
Ovim člankom smanjuje se broj isprava koje je potrebno dostaviti uz prijedlog za pokretanje predstečajnoga postupka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 7.
Ovim člankom se želi naglasiti kako se uz prijedlog za pokretanje predstečajnoga postupka dostavlja prijedlog plana restrukturiranja, a ne konačan plana restrukturiranja, odnosno, želi se olakšati pozicija dužnika tako što se od njega više ne očekuje da već u trenutku pokretanja predstečajnoga postupka ima pripremljen dogovor sa svojim vjerovnicima. Osim navedenoga, poboljšava se izričaj u vezi sa sadržajem ponude koju je dužnik dužan dati vjerovnicima te propisuje obveza da se u prijedlogu za pokretanje predstečajnoga postupka naznači mogućnost novog zaduženja u cilju ostvarenja plana restrukturiranja i održavanja djelatnosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 8.
Ovim člankom briše se odredba prema kojoj je sud, u slučaju kada su ispunjene pretpostavke za otvaranje stečajnoga postupka, dužan umjesto otvaranja predstečajnoga postupka otvoriti stečajni postupak.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 9.
Ovim člankom se produljuju rokovi za prijavu tražbine, osporavanje tražbine od strane vjerovnika, kao i rok u kojem su povjerenik i dužnik dužni očitovati se o prijavljenim tražbinama.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 10.
Ovim člankom pojašnjava se tko su vjerovnici u predstečajnom postupku, pojašnjava se položaj razlučnih vjerovnika te upućuje na odgovarajući primjenu stečajnih pravila o posljedicama otuđenja tražbine nakon otvaranja postupka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 11.
Ovim člankom uređuje se, poboljšava i pojašnjava obveza razlučnih i izlučnih vjerovnika u vezi s njihovom obvezom da obavijeste dužnika o svojim pravima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 12.
Ovim člankom se uređuje trenutak kada je dužnik obvezan dostaviti sudu plan restrukturiranja o kojem će dužnici glasovati te njegov sadržaj.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 13.
Ovim člankom uređuje se mogućnost davanja i preuzimanje novog zaduženja u novcu. Novo zaduženje može se preuzeti uz suglasnost vjerovnika koji prema poslovnim knjigama na dan otvaranja predstečajnog postupka imaju više od dvije trećine tražbina prema dužniku. Novo zaduženje je odlučujući element za nastavak poslovanja odnosno ono je nužno radi provedbe plana restrukturiranja, privremenog financiranja nastalog da bi se osigurao kontinuitet poslovanja tijekom predstečajnoga postupka kao i ostale transakcije sklopljene u uskoj vezi s planom restrukturiranja. Suglasnost za preuzimanje novog zaduženja u novcu sud je dužan utvrditi u rješenju o prihvaćanju plana restrukturiranja i potvrdi stečajnoga sporazuma i u tom slučaju je potrebno utvrditi ukupni iznos i rokove u kojima će se namirivati tražbine iz novoga zaduženja. Novi vjerovnici će se namirivati istovremeno s vjerovnicima iz predstečajnog sporazuma, a ako se prije potpunog ispunjenja predstečajnog sporazuma nad dužnikom otvori stečajni postupak tražbine vjerovnika koji su dužniku dali novčana sredstva za novo zaduženje smatraju se obvezama stečajne mase. Osim toga, ovim člankom je propisano da se pravne radnje poduzete radi preuzimanja novoga zaduženja neće smatrati pravnim radnjama kojima se remeti pravo na ujednačeno namirenje vjerovnika, odnosno kojima bi se pojedini vjerovnici stavljali u povoljniji položaj, što je nužan pretpostavka za ostvarenje ove mjere. Konačno, suglasnost za novo zaduženje mora se dati pismeno, najkasnije na ročištu za glasovanje o planu restrukturiranja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 14.
Ovim člankom produljuje se trajanje predstečajnoga postupka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 15.
Ovim člankom smanjuje se broj razloga zbog koji se može obustaviti predstečajni postupak.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 16.
Ovim člankom se naglašava kako predstečajni postupak ne utječe na pravo odvojenoga namirenja razlučnih vjerovnika bez obzira na to jesu li oni osobni vjerovnici dužnika. Također, dodaje se pravilo prema kojem otvaranje predstečajnoga postupka ne utječe na kvalificirane financijske ugovore, u kojem slučaju se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 182. stavka 6. i 7. ovoga Zakona. Naime, člankom 182. stavkom 6. Stečajnoga zakona propisno je da otvaranje stečajnoga postupka ne utječe na kvalificirane financijske ugovore ako su ugovorne strane ugovorile obračunavanje (netiranje), te se naknada zbog neispunjenja može tražiti u skladu sa sadržajem ugovora. Ako nakon obračunavanja (netiranja) međusobnih tražbina preostane obveza stečajnoga dužnika, vjerovnik takvu tražbinu može ostvarivati u stečajnom postupku kao stečajni vjerovnik. Što su kvalificirani financijski ugovori propisan je člankom 182. stavkom 7. Stečajnoga zakona. S obzirom na to da se postojeće pravilo o netiranju iz članka 182. Stečajnog ne može primijeniti na predstečajni postupak, za što nema opravdanog razloga, ovom dopunom članka 66. Stečajnoga zakona ispravlja se taj nedostatak.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 17.
Ovim člankom usklađuju se ograničenja koja vrijede za dužnika od otvaranja predstečajnoga postupka do njegova završetka s mogućnošću da dužnik u tom vremenu preuzme novo zaduženje.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 18.
Ovim člankom ispravlja se pogreška u pisanju, a uvjet za stečajnog upravitelja da nije prezadužen zamjenjuje se uvjetom (nesposobnost za plaćanje) zbog kojega je moguće pokrenuti stečaj potrošača nad imovinom fizičke osobe.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 19.
Ovim člankom se odredba članka 81. podstavka 2. točke 5. smisleno poboljšava.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 20.
Ovim člankom se u članku 84. dodaje novi stavak kojim se dopušta stečajnim upraviteljima da se privremeno izuzmu od izbora za stečajnog upravitelja te uređuju posljedice te odluke.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 21.
Ovim člankom se pojašnjava koga vjerovnici mogu birati za stečajnog upravitelja ako nisu zadovoljni sa stečajnim upraviteljem kojega je imenovao sud.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 22.
Ovim člankom se propisuju se da stečajni upravitelj mora imati opravdani razlog kada na osobni zahtjev traži svoje razrješenje te posljedice brisanja s liste stečajnih upravitelja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 23.
Ovim člankom se brišu ograničenja kod izbora članova odbora vjerovnika te briše stavak 8. članka 96. Stečajnog zakona kao nepotreban.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 24.
Ovim člankom se briše sporna presumpcija prema kojoj se smatra da je vjerovnik učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine ako njezino postojanje temelji na ovršnoj ispravi ili nepravomoćnoj sudskoj ili upravnoj odluci. Osim toga, dodatno se pojašnjava koji razlučni vjerovnici mogu podnositi prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 25.
Stečajnim zakonom propisano je da se stečajni vjerovnici prema svojim tražbinama razvrstavaju u isplatne redove te da tražbine prvoga višega isplatnog reda čine „tražbine radnika i prijašnjih radnika nastale do dana otvaranja stečajnog postupka iz radnog odnosa u ukupnom bruto iznosu“. Navedena definicija nije terminološki usklađena s posebnim propisima koji uređuju isplatu plaće, doprinose prema plaći te pripadajući porez i prirez. Naime, ukupni bruto iznos naveden u stavku 138. Zakona, predstavlja ukupni trošak plaće, odnosno osim neto primitka obuhvaća sve doprinose iz i na plaću te pripadajući porez i prirez. Doprinosi koji se obračunavaju na plaću su: doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za zdravlje po osnovi radnog odnosa i doprinos za zapošljavanje, a što je u prema odredbama Zakona o doprinosima, tražbina Republike Hrvatske. Osim u dijelu utvrđenja tražbine za doprinose na plaću, se javlja problem kada se odlukom vjerovnika pristupa izradi stečajnog plana. Naime, kako je ranije navedeno da je vjerovnik dužnika osobni vjerovnik koji u trenutku otvaranja stečajnog postupka ima tražbinu prema vjerovniku, ako radnik temeljem rješenja o utvrđenju tražbina, dolazi u poziciju raspolaganja tražbinom pa i otuđenja za koji nije ovlašten, a Republika Hrvatska takvom radnjom može biti nepovratno oštećen. Proučavajući praksu na trgovačkim sudovima utvrđeno je različito tumačenje stečajnih upravitelja i sudova, koji su tražbinu s osnove doprinosa na plaću, dakle tražbinu Republike Hrvatske, odnosno doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za zdravlje po osnovi radnog odnosa i doprinosa, ovisno o trgovačkom sudu priznavali kao tražbinu radnika, dok bi drugi sudovi za tu tražbinu Republike Hrvatske razvrstavali kao vjerovnika prvoga višega isplatnog reda, odnosno utvrđivali doprinose na plaću kao tražbinu drugoga višega isplatnog reda. U prilog predloženoj izmijeni govori i Zakon o doprinosima kojim je propisano kako je poslodavac prilikom isplate plaće dužan obračunati i isplatiti sve doprinose iz i na plaću, a postupanje protivno navedenoj odredbi predstavlja kaznenu odgovornost. Predloženom odredbom uklonile bi se nejasnoće i izbjeglo različito tumačenje sudova što bi dovelo do ujednačenje sudske prakse i pravne sigurnosti prilikom određivanja prvoga višega isplatnog reda.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 26.
Ovim člankom poboljšava se izričaj radi izbjegavanja eventualnih dvojbi oko toga ulazi li pravo ili imovina u stečajnu masu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 27.
Ovim člankom se rok za prestanak ponude vezuje za trenutak otvaranja stečajnoga postupka, a ne za dan njegovoga otvaranja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 28.
Kod prava protivnika pobijanja važno je istaknuti da u slučaju uspješnog pobijanja štetne radnje dužnika i protivnika pobijanja, i vraćanja onog što je protupravno izašlo iz stečajne mase, tražbina protivnika pobijanja na protučinidbu oživljuje. Isto tako je ispravno odrediti dva slučaja kada protivnik pobijanja ima pravo na povrat protučinidbe iz stečajne mase, jer će u ostalim slučajevima imati samo poziciju stečajnog vjerovnika. Osim toga, ovim članom se ispravlja propust koji je učinjen u vezi s trenutkom od kada protivniku osiguranja počinje teći rok za prijavu tražbine stečajnom upravitelju u slučaju kada je dužan vratiti ono što je primio od dužnika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 29.
Ovim člankom ponovo se propisuje obveza navođenja, i vrijednosti predmeta u slučaju kada dužnik ili njegovo poduzeće ne nastavlja poslovanje, i vrijednosti predmeta u slučaju kada dužnik ili njegovo poduzeće nastavlja poslovanje.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 30.
Ovim člankom se odredba stavka 5. članka 229. Stečajnog zakona briše kao nepotrebna.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 31. i 32.
Ovim člancima se odredbe članka 253. i 254. Stečajnog zakona poboljšavaju. Vrlo je važno razlikovati troškove utvrđivanja predmeta razlučnoga prava i troškove njegovog unovčenja, te zakonski odrediti što se smatra pod troškovima utvrđivanja predmeta razlučnoga prava, s obzirom na apstraktnost tog pojma. Također, vrlo je važno ukinuti važeće rješenje članka 254. stavka 2. Stečajnog zakona koje razlučne vjerovnike lišava njihovih stvarnih prava ugovorenih upravo za slučaj insolventnosti dužnika. Isto tako je važno ispravno odrediti paušale navedenih troškova, i to u ukupnom iznosu od 10%, kako bi se osiguralo da se stečajni postupci, u kojima je stečajna masa u većini slučajeva potpuno pokrivena razlučnim pravima, uopće mogu voditi. Treba biti jasno da porez koji bi eventualno teretio stečajnu masu uslijed unovčenja predmeta razlučnoga prava treba pridodati povrh 5 % od utrška odnosno treba pridodati stvarno nastalim troškovima unovčenja. Dakle, iznos poreza uslijed unovčenja predmeta razlučnoga prava također se uzima iz utrška prodaje predmeta razlučnoga prava i plaća se pored 5% paušala odnosno stvarno nastalih troškova unovčenja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članke 33., 34. i 35.
Ovim člankom ispravljaju se pogreške u pisanju.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 36.
Ovim člankom briše se odredba o stečaju nad povezanim društvima jer odredba nije dovoljno jasna, a sam postupak nije dovoljno uređen.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 37.
Ovim člankom se umjesto na Uredbu vijeća (EZ) br. 1346/2000 od 29. svibnja 2000. o stečajnom postupku, koja je bila na snazi u vrijeme donošenja Stečajnoga zakona, upućuje na Uredbu (EU) 2015/848 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o postupku u slučaju nesolventnosti, koja ju je zamijenila.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uz članak 38. i 39.
Ovim člancima se propisuje po kojem će se postupku dovršiti postupci pokrenuti prema odredbama važećeg Stečajnog zakona, a koji neće biti dovršeni do stupanja na snagu ovoga Zakona, kao i trenutak stupanja na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
TEKST ODREDBI STEČAJNOG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU I DOPUNJUJU
Predstečajni razlog
Članak 4.
(1) Predstečajni postupak može se otvoriti ako sud utvrdi postojanje prijeteće nesposobnosti za plaćanje. Prijeteća nesposobnost za plaćanje postoji ako sud stekne uvjerenje da dužnik svoje postojeće obveze neće moći ispuniti po dospijeću.
(2) Smatrat će se da postoji prijeteća nesposobnost za plaćanje ako nisu nastale okolnosti zbog kojih se smatra da je dužnik postao nesposoban za plaćanje i ako:
− dužnik u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi Financijska agencija ima jednu ili više evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje koje je trebalo, na temelju valjanih osnova za plaćanje, bez daljnjeg pristanka dužnika naplatiti s bilo kojeg od njegovih računa ili
− duže od 30 dana kasni s isplatom plaće koja radniku pripada prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu odnosno prema drugom aktu kojim se uređuju obveze poslodavca prema radniku ili
− u roku od 30 dana ne uplati doprinose i poreze prema plaći iz podstavka 2. ovoga stavka, računajući od dana kada je radniku bio dužan isplatiti plaću.
(3) Postojanje okolnosti iz stavka 2. podstavka 1. ovoga članka dokazuje se potvrdom Financijske agencije. Financijska agencija dužna je na zahtjev dužnika ili vjerovnika bez odgode izdati takvu potvrdu. U protivnom Financijska agencija odgovara za štetu koju bi podnositelj zahtjeva zbog toga mogao pretrpjeti.
(4) Postojanje okolnosti iz stavka 2. podstavaka 2. i 3. ovoga članka dokazuje se obračunom neisplaćene plaće koji je sastavljen u skladu s propisima. Uz obračun podnositelj prijedloga dužan je dostaviti potvrdu Ministarstva financija – Porezne uprave kojom se potvrđuje da je dostavljeni obračun o neisplati plaće sastavljen u skladu s propisima.
Stečajni razlozi
Članak 5.
(1) Stečajni postupak može se otvoriti ako sud utvrdi postojanje stečajnoga razloga.
(2) Stečajni razlozi su nesposobnost za plaćanje i prezaduženost.
Nadležnost i sastav suda
Članak 8.
(1) U predstečajnom i stečajnom postupku isključivo je stvarno i mjesno nadležan trgovački sud na čijem se području nalazi sjedište dužnika.
(2) U predstečajnom i stečajnom postupku prvostupanjski postupak provodi sudac pojedinac, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(3) U predstečajnom i stečajnom postupku drugostupanjski sud odlučuje o žalbi u vijeću koje čine tri suca.
Dopuštenost pokretanja postupka
Članak 15.
(1) Za vrijeme likvidacije pravne osobe nije dopušteno pokretanje predstečajnoga postupka, a pokretanje stečajnoga postupka dopušteno je dok se ne provede podjela imovine.
(2) Ako je pokrenut predstečajni postupak, do njegova završetka nije dopušteno pokretanje stečajnoga postupka.
Prijedlog za otvaranje predstečajnoga i stečajnoga postupka
Članak 16.
(1) Prijedlog za otvaranje predstečajnoga i stečajnoga postupka podnosi se sudu na propisanom obrascu te sadržava podatke za identifikaciju dužnika i podnositelja prijedloga i popis imovine i obveza dužnika.
(2) Podnositelj prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka koji nije dužnik, nije dužan naznačiti popis imovine i obveza dužnika.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka sud će dužniku narediti dostavu popisa imovine i obveza.
(4) Prijedlog za otvaranje predstečajnoga i stečajnoga postupka ne može se povući.
(5) Prijedlog za otvaranje predstečajnoga i stečajnoga postupka objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova u roku od tri dana od dana podnošenja potpunoga prijedloga.
(6) Ako su podnesena dva ili više prijedloga za otvaranje predstečajnoga ili stečajnoga postupka, sud će za sve prijedloge provesti jedinstveni postupak i donijeti zajedničku odluku.
Isprave uz prijedlog za otvaranje predstečajnoga postupka
Članak 26.
Podnositelj prijedloga za otvaranje predstečajnoga postupka dužan je uz prijedlog za otvaranje predstečajnoga postupka dostaviti:
− financijske izvještaje u skladu sa Zakonom o računovodstvu koji nisu stariji od tri mjeseca od dana podnošenja prijedloga za otvaranje predstečajnoga postupka, s time da se usporedni podaci u financijskim izvještajima iskazuju sa stanjem na dan godišnjih financijskih izvještaja prethodne godine, odnosno evidencije koje vode u skladu s poreznim propisima ako je dužnik obveznik poreza na dohodak
− opis pregovora s vjerovnicima, ako su prethodili prijedlogu za otvaranje predstečajnoga postupka, uključujući i potrebne obavijesti dostavljene vjerovnicima koji sudjeluju u postupku
− dokaz o ukupnoj aktivi i dokaz o ukupnom prihodu za prethodnu godinu i broju zaposlenih na zadnji dan u mjesecu koji prethodi danu podnošenja prijedloga
− plan restrukturiranja.
Plan restrukturiranja
Članak 27.
Plan restrukturiranja mora sadržavati:
1. činjenice i okolnosti iz kojih proizlazi postojanje prijeteće nesposobnosti za plaćanje
2. izračun manjka likvidnih sredstava na dan priloženih financijskih izvještaja
3. mjere financijskoga restrukturiranja i izračun njihovih učinaka na manjak likvidnih sredstava
4. mjere operativnoga restrukturiranja i izračun njihovih učinaka na poslovanje
5. plan poslovanja za razdoblje do kraja tekuće i za dvije sljedeće kalendarske godine uz detaljno obrazloženje razloga za utvrđivanje svake pozicije plana
6. planiranu bilancu na zadnji dan razdoblja za koje je sastavljen plan poslovanja
7. analizu svih tražbina prema visini i vrsti (tražbine radnika i prijašnjih dužnikovih radnika, izlučna prava, razlučna prava, tražbine za koje se vodi postupak, neosigurane tražbine i druge tražbine)
8. ponudu vjerovnicima razvrstanim u skupine odgovarajućom primjenom pravila o razvrstavanju sudionika u stečajnom planu o načinu, rokovima i uvjetima namirenja tražbina
9. rok za dobrovoljno ispunjenje i
10. planirani iznos troškova restrukturiranja.
Odlučivanje o prijedlogu za otvaranje predstečajnoga postupka
Članak 32.
(1) Sud će odbaciti prijedlog za otvaranje predstečajnoga postupka:
1. ako se vodi predstečajni postupak na temelju prije podnesenoga prijedloga
2. ako nije istekao rok od dvije godine od ispunjenja obveza iz prije potvrđenoga predstečajnog sporazuma
3. ako prijedlog nije podnesen od ovlaštenog podnositelja prijedloga
4. ako se pred sudom ili javnopravnim tijelom vodi postupak u kojem je dužnik stranka, a koji postupak dužnik nije naveo u popisu imovine i obveza dužnika iako je znao ili morao znati za njegovo postojanje
5. u drugim slučajevima propisanim ovim Zakonom.
(2) Ako sud utvrdi da su ispunjene pretpostavke za otvaranje stečajnoga postupka, nastavit će postupak kao da je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka.
Rješenje o otvaranju predstečajnoga postupka
Članak 34.
(1) Rješenje o otvaranju predstečajnoga postupka osobito mora sadržavati:
− podatke za identifikaciju dužnika i povjerenika ako je imenovan
− poziv vjerovnicima da nadležnoj jedinici Financijske agencije, u roku od 15 dana od dana objave toga rješenja, prijave svoje tražbine i da u roku od osam dana od dana objave o očitovanju o prijavljenim tražbinama dužnika i povjerenika ako je imenovan, ospore prijavljene tražbine koje smatraju nepostojećim, uz obveznu naznaku iznosa za koji se tražbina osporava i razloga osporavanja
− poziv dužniku i povjereniku ako je imenovan da nadležnoj jedinici Financijske agencije, u roku od osam dana od objave tablice prijavljenih tražbina, dostavi pisano očitovanje o svakoj prijavljenoj tražbini priznaje li je ili osporava, uz obveznu naznaku iznosa za koji se tražbina osporava i razloga osporavanja
− poziv dužniku da vjerovnicima i povjereniku ako je imenovan omogući uvid u isprave iz kojih proizlaze tražbine navedene u popisu imovine i obveza
− poziv dužnikovim dužnicima da svoje dospjele obveze bez odgode ispunjavaju dužniku
− poziv na ročište radi ispitivanja tražbina.
(2) Vrijeme između posljednjega dana roka za osporavanje tražbina iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka i ročišta radi ispitivanja tražbina ne smije biti kraće od osam dana ni duže od 15 dana.
(3) Rješenjem o otvaranju predstečajnoga postupka sud će odrediti da se otvaranje predstečajnoga postupka upiše u registar u kojem je dužnik upisan i javne knjige, registre, upisnike i očevidnike u kojima je dužnik upisan kao nositelj nekoga prava.
(4) Rješenje o otvaranju predstečajnoga postupka i plan restrukturiranja objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova istoga dana kad je doneseno rješenje o otvaranju predstečajnoga postupka.
(5) Rješenje o otvaranju predstečajnoga postupka sud će dostaviti Financijskoj agenciji.
Vjerovnici
Članak 35.
Vjerovnici dužnika u predstečajnom postupku su osobe koje u vrijeme otvaranja predstečajnoga postupka imaju imovinskopravnu tražbinu prema dužniku.
Razlučni i izlučni vjerovnici
Članak 38.
(1) Razlučni vjerovnici dužni su u prijavi navesti podatke o svojim pravima, pravnoj osnovi razlučnoga prava i dijelu imovine dužnika na koji se odnosi njihovo razlučno pravo te dati izjavu odriču li se ili ne odriču prava na odvojeno namirenje.
(2) Izlučni vjerovnici dužni su u prijavi navesti podatke o svojim pravima, pravnoj osnovi izlučnoga prava i dijelu imovine dužnika na koji se odnosi njihovo izlučno pravo.
(3) Razlučni i izlučni vjerovnici dužni su u prijavi dati izjavu o pristanku ili uskrati pristanka odgode namirenja iz predmeta na koji se odnosi njihovo razlučno pravo, odnosno izdvajanja predmeta na koje se odnosi njihovo izlučno pravo radi provedbe plana restrukturiranja.
(4) Predstečajni sporazum ne smije zadirati u pravo razlučnih vjerovnika na namirenje iz predmeta na kojima postoje prava odvojenoga namirenja, ako tim sporazumom nije izrijekom drukčije određeno. Ako je predstečajnim sporazumom drukčije određeno, za razlučne vjerovnike posebno će se navesti u kojem se dijelu njihova prava smanjuju, na koje vrijeme se odgađa namirenje i koje druge odredbe predstečajnoga sporazuma prema njima djeluju.
Izmjena plana restrukturiranja
Članak 52.
(1) Ako plan restrukturiranja ne obuhvaća sve utvrđene i osporene tražbine, dužnik je dužan najkasnije u roku od osam dana od dana pravomoćnosti rješenja o utvrđenim i osporenim tražbinama dostaviti sudu izmijenjeni plan restrukturiranja.
(2) Plan restrukturiranja iz stavka 1. ovoga članka sud će objaviti na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova u roku od tri dana od dana primitka.
(3) Ako dužnik ne dostavi plan restrukturiranja u roku iz stavka 1. ovoga članka, sud će obustaviti postupak.
Trajanje predstečajnoga postupka
Članak 63.
(1) Predstečajni postupak mora se završiti u roku od 120 dana od dana podnošenja prijedloga.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, sud može, na prijedlog dužnika, dopustiti produženje roka za daljnjih 90 dana ako smatra da bi to bilo svrsishodno za sklapanje predstečajnoga sporazuma.
(3) Sud će obustaviti predstečajni postupak ako ne potvrdi predstečajni sporazum u rokovima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
Rješenje o obustavi predstečajnoga postupka
Članak 64.
(1) Sud će rješenjem obustaviti predstečajni postupak:
1. ako utvrdi da ne postoji predstečajni razlog
2. ako je iznos utvrđenih tražbina za 10 % veći od iznosa obveza prema vjerovnicima koje je dužnik naveo u prijedlogu
3. ako iznos osporenih tražbina, radi čijeg je utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja vjerovnik protiv dužnika poduzeo radnju pred sudom ili drugim nadležnim tijelom prije podnošenja prijedloga za otvaranje predstečajnoga postupka, prelazi 25 % iznosa prijavljenih tražbina
4. ako je iznos tražbina radnika i prijašnjih dužnikovih radnika koju je prijavio dužnik za 10 % manja od iznosa tražbina radnika i prijašnjih dužnikovih radnika koje je utvrdio sud na temelju prigovora radnika
5. ako dužnik u tijeku predstečajnoga postupka postupa protivno odredbama članka 67. ovoga Zakona
6. ako dužnik u tijeku predstečajnoga postupka više od 30 dana kasni s isplatom plaće koja radniku pripada prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu odnosno prema drugom aktu kojim se uređuju obveze poslodavca prema radniku dospjelim nakon otvaranja predstečajnoga postupka ili ako u tom roku ne uplati doprinose i poreze prema plaći, računajući od dana kada je radniku bio dužan isplatiti plaću
7. ako dužnik ispuni sve obveze prema vjerovnicima do ročišta za glasovanje
8. ako Hrvatska narodna banka ne izda prethodnu suglasnost za pretvaranje tražbine kreditne institucije u temeljni kapital dužnika
9. u drugim slučajevima propisanim ovim Zakonom.
(2) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, sud će po službenoj dužnosti nastaviti postupak kao da je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka, osim ako utvrdi da je dužnik sposoban za plaćanje i da je ispunio sve obveze prema vjerovnicima.
(3) Pravomoćno rješenje o obustavi predstečajnoga postupka sud će dostaviti Financijskoj agenciji.
Prava na koja predstečajni postupak ne utječe
Članak 66.
Predstečajni postupak ne utječe na:
− pravo odvojenoga namirenja razlučnih i izlučnih vjerovnika
− tražbine radnika i prijašnjih dužnikovih radnika iz radnoga odnosa u bruto iznosu, otpremnine do iznosa propisanoga zakonom odnosno kolektivnim ugovorom i tražbine po osnovi naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti
− mjere osiguranja u kaznenom postupku
− porezne postupke utvrđivanja zlouporabe prava.
Poslovanje dužnika od otvaranja predstečajnoga postupka
Članak 67.
(1) Od dana otvaranja predstečajnoga postupka do njegova završetka dužnik može obavljati samo plaćanja nužna za redovno poslovanje.
(2) U razdoblju iz stavka 1. ovoga članka dužnik ne smije ispunjavati obveze nastale i dospjele prije otvaranja predstečajnoga postupka, osim obveza iz članka 29. stavka 2. ovoga Zakona.
(3) Pravne poslove iz članka 29. stavka 3. ovoga Zakona dužnik može poduzimati samo na temelju prethodnoga odobrenja povjerenika ili suda ako povjerenik nije imenovan.
(4) Pravni poslovi koje je dužnik poduzeo protivno stavku 3. ovoga članka nemaju pravni učinak prema vjerovnicima ako je treća osoba znala ili morala znati da poduzeti pravni posao prelazi okvire redovnoga poslovanja dužnika i da njegovo poduzimanje nije odobrio povjerenik ili sud ako povjerenik nije imenovan.
(5) Mjenice i čekovi te drugi nalozi za plaćanje izdani prije otvaranja predstečajnoga postupka ne naplaćuju se na teret računa dužnika za vrijeme trajanja postupka, ali je dopušteno prezentiranje mjenica, s tim da će se na mjenici utvrditi datum (dan) prezentiranja i izdati potvrda da po mjenici nije plaćeno zato što je nad dužnikom otvoren predstečajni postupak.
Lista A stečajnih upravitelja
Članak 79.
(1) Na listu A stečajnih upravitelja može biti upisana fizička osoba:
1. koja ima poslovnu sposobnost
2. koja ima završeni diplomski sveučilišni studij, odnosno završeno visoko obrazovanje s najmanje 300 ETC bodova
3. koja ima položen stručni ispit za stečajnoga upravitelja
4. koja je nakon položenoga stručnog ispita obavljala stručnu obuku u trajanju od jedne godine
5. koja je dostojna za obavljanje poslova stečajnoga upravitelja.
(2) Smatrat će se da ne ispunjava pretpostavku iz stavka 1. točke 5. ovoga članka osoba:
− protiv koje je pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti
− koja je osuđena za kazneno djelo za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti
− koja je brisana s liste stečajnih upravitelja zbog nepostupanja po rješenju suda iz članka 91. stavka 6. ovoga Zakona, dok ne prođu tri godine od dana brisanja
− koja je razriješena dužnosti stečajnoga upravitelja zbog neurednog obavljanja dužnosti iz članka 91. stavka 2. ovoga Zakona u više od dva stečajna postupka u tijeku tri godine, dok ne prođu tri godine od dana brisanja i ponovno ne položi ispit za stečajnoga upravitelja
− koja je prezadužena.
Brisanje s liste stečajnih upravitelja
Članak 81.
Osoba koja se nalazi na listi stečajnih upravitelja brisat će se s liste stečajnih upravitelja:
− na osobni zahtjev
− po službenoj dužnosti:
1. ako je protiv nje pokrenut kazneni postupak ili ako je osuđena zbog kaznenoga djela za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti
2. ako je razriješena dužnosti stečajnoga upravitelja zbog neurednog obavljanja dužnosti iz članka 91. stavka 2. ovoga Zakona u više od dva stečajna postupka u tijeku tri godine
3. ako nije postupila po rješenju suda iz članka 91. stavka 6. ovoga Zakona
4. ako ne dostavi dokaz da ima sklopljenu policu osiguranja od profesionalne odgovornosti odgovarajućom primjenom odredbi o osiguranju od profesionalne odgovornosti za odvjetnike
5. ako svake dvije godine od dana upisa ne dostavi dokaz o provedenom stručnom usavršavanju nakon položenoga stručnog ispita
6. smrću stečajnoga upravitelja.
Izbor stečajnoga upravitelja
Članak 84.
(1) Izbor stečajnoga upravitelja u stečajnom postupku obavlja se metodom slučajnoga odabira s liste A stečajnih upravitelja za područje nadležnoga suda, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2) Ako sud smatra da stečajni upravitelj izabran metodom slučajnoga odabira ne raspolaže potrebnom stručnošću ili poslovnim iskustvom potrebnim za vođenje stečajnoga postupka, za stečajnoga upravitelja može izabrati drugu osobu s liste A stečajnih upravitelja za područje nadležnoga suda.
(3) Ministar nadležan za poslove pravosuđa propisat će pravilnikom pretpostavke i način izbora stečajnoga upravitelja metodom slučajnoga odabira.
Imenovanje drugoga stečajnog upravitelja
Članak 87.
(1) Na prvom ili kojem kasnijem ročištu nakon imenovanja stečajnoga upravitelja skupština vjerovnika može umjesto stečajnoga upravitelja kojeg je imenovao sud izabrati drugoga stečajnog upravitelja.
(2) Smatrat će se da je na skupštini vjerovnika odluka iz stavka 1. ovoga članka donesena ako je za izbor drugoga stečajnog upravitelja glasovala većina iz članka 105. stavka 2. ovoga Zakona.
(3) Sud donosi rješenje kojim potvrđuje imenovanje drugoga stečajnog upravitelja. Ako sud ne donese rješenje u roku od tri dana, smatrat će se da je potvrdio imenovanje stečajnoga upravitelja.
(4) Sud ne može odbiti potvrditi imenovanje stečajnoga upravitelja kojeg je izabrala skupština vjerovnika.
(5) Novoimenovanom stečajnom upravitelju sud će predati potvrdu o imenovanju nakon davanja izjave iz članka 86. stavka 1. ovoga Zakona.
(6) Predajom potvrde o imenovanju prestaju ovlaštenja prijašnjem stečajnom upravitelju.
(7) Prijašnji stečajni upravitelj dužan je predati svoje dužnosti novom stečajnom upravitelju u roku od tri dana.
(8) Sud će zaključkom odrediti potrebne mjere radi ostvarenja primopredaje dužnosti između stečajnih upravitelja.
Razrješenje stečajnoga upravitelja
Članak 91.
(1) Na zahtjev odbora vjerovnika ili skupštine vjerovnika sud će razriješiti stečajnoga upravitelja istekom godine i pol dana od dana održavanja izvještajnoga ročišta ako nije unovčio imovinu koja ulazi u stečajnu masu tako da se može pristupiti završnoj diobi.
(2) Sud može po službenoj dužnosti ili na zahtjev odbora vjerovnika ili skupštine vjerovnika razriješiti stečajnoga upravitelja i prije isteka roka iz stavka 1. ovoga članka ako svoju dužnost ne obavlja uspješno ili iz drugih važnih razloga, osobito ako ne postupa po nalogu suda.
(3) Prije donošenja odluke iz stavka 2. ovoga članka sud će omogućiti stečajnom upravitelju da se očituje, osim ako važni razlozi ne zahtijevaju da se drukčije postupi.
(4) Protiv rješenja o razrješenju stečajnoga upravitelja pravo na žalbu imaju samo stečajni vjerovnici.
(5) Sud može razriješiti stečajnoga upravitelja na osobni zahtjev. Protiv rješenja o odbijanju osobnoga zahtjeva za razrješenje pravo na žalbu ima samo stečajni upravitelj.
(6) Sud može razriješenom stečajnom upravitelju rješenjem naložiti vraćanje onoga što je tijekom postupka primio, osobito ako odbije ispuniti nalog suda u svezi s predajom dužnosti, ako odbije ili nepotrebno odgađa predaju dokumentacije ili ako ne postupi prema nalogu suda za dostavu izvješća o određenim pitanjima.
(7) Ako razriješeni stečajni upravitelj ne postupi sukladno nalogu suda iz stavka 6. ovoga članka, može se kazniti novčanom kaznom do 10.000,00 kuna.
(8) Rješenjem o razrješenju stečajnoga upravitelja sud će donijeti odluku o imenovanju novoga stečajnog upravitelja odgovarajućom primjenom odredbe članka 84. ovoga Zakona. Na sljedećem ili kojem kasnijem ročištu skupština vjerovnika može izabrati neku drugu osobu za stečajnoga upravitelja odgovarajućom primjenom odredbe članka 87. ovoga Zakona.
Osnivanje odbora vjerovnika prije prvoga ročišta vjerovnika
Članak 96.
(1) Sud može, radi zaštite interesa vjerovnika u stečajnom postupku, prije prvoga ročišta vjerovnika osnovati odbor vjerovnika i imenovati njegove članove.
(2) U odboru vjerovnika moraju biti zastupljeni stečajni vjerovnici s najvišim tražbinama i stečajni vjerovnici s malim tražbinama. U odboru vjerovnika treba biti zastupljen i predstavnik prijašnjih dužnikovih radnika, osim ako kao stečajni vjerovnici sudjeluju s beznačajnim tražbinama.
(3) Za članove odbora vjerovnika mogu biti imenovani i razlučni vjerovnici i osobe koje nisu vjerovnici ako bi svojim stručnim znanjem mogle pridonijeti radu toga odbora.
(4) Jedna fizička osoba odnosno jedna fizička osoba kao predstavnik pravne osobe može biti član u najviše pet odbora vjerovnika. Član odbora vjerovnika ne može biti osoba koja bi bila nedostojna imenovanja stečajnoga upravitelja, odnosno ako dužnik nastavlja poslovati, osoba koja se na tržištu bavi istom djelatnosti kao i dužnik.
(5) Članova odbora vjerovnika mora biti neparan broj, a najviše devet.
(6) Ako je ovim Zakonom određeno da odbor vjerovnika poduzima određene radnje u postupku, podneske u ime odbora vjerovnika podnosi odnosno izjave daje predsjednik odbora vjerovnika na temelju odluke odbora.
(7) Ako je broj stečajnih vjerovnika manji od pet, ovlaštenja odbora vjerovnika imaju svi vjerovnici.
(8) Ako je na ispitnom ročištu utvrđeno više od 50 milijuna kuna priznatih tražbina stečajnih vjerovnika, a stečajni dužnik na dan otvaranja stečajnoga postupka ima sklopljene ugovore o radu s više od 20 radnika, sud je dužan omogućiti vjerovnicima donošenje odluke o osnivanju odbora vjerovnika.
Podnositelji prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka
Članak 109.
(1) Prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ovlašten je podnijeti vjerovnik ili dužnik, ako zakonom nije drukčije određeno.
(2) Vjerovnik je ovlašten podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ako učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i stečajnoga razloga. Smatrat će se da je vjerovnik učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine ako njezino postojanje temelji na ovršnoj ispravi ili nepravomoćnoj sudskoj ili upravnoj odluci.
(3) Razlučni vjerovnik ovlašten je podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ako učini vjerojatnim da tražbinu neće moći potpuno namiriti iz predmeta na koji se odnosi njegovo razlučno pravo.
(4) Prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka pravne osobe u ime dužnika ovlaštene su podnijeti:
− osoba ovlaštena za zastupanje dužnika po zakonu
− član upravnoga odbora dioničkoga društva
− likvidator dužnika
− član nadzornoga odbora dužnika, ako nema osoba ovlaštenih za zastupanje dužnika po zakonu
− član društva s ograničenom odgovornošću ako dužnik nema nadzorni odbor, a nema osoba ovlaštenih za zastupanje dužnika po zakonu.
(5) Ako prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ne podnesu skupno sve osobe ovlaštene za zastupanje dužnika po zakonu ili svi članovi upravnoga odbora dioničkoga društva ili svi likvidatori dužnika, prijedlog je dopušten samo ako podnositelj prijedloga učini vjerojatnim postojanje stečajnoga razloga.
(6) Podnositelj prijedloga iz stavka 4. podstavaka 4. i 5. ovoga članka mora uz prijedlog dostaviti ispravu iz koje proizlazi nepostojanje osoba ovlaštenih za zastupanje dužnika po zakonu.
(7) Prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka nad imovinom dužnika pojedinca ovlašten je podnijeti samo osobno dužnik pojedinac.
Tražbine viših isplatnih redova
Članak 138.
(1) U tražbine prvoga višega isplatnog reda ulaze tražbine radnika i prijašnjih dužnikovih radnika nastale do dana otvaranja stečajnoga postupka iz radnoga odnosa u ukupnom bruto iznosu, otpremnine do iznosa propisanoga zakonom odnosno kolektivnim ugovorom i tražbine po osnovi naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
(2) U tražbine drugoga višega isplatnog reda ulaze sve ostale tražbine prema dužniku, osim onih koje su razvrstane u niže isplatne redove.
Prestanak prava stečenih ovrhom ili osiguranjem
Članak 168.
(1) Ako stečajni vjerovnik tijekom posljednjih 60 dana prije podnošenja prijedloga za otvaranje predstečajnoga postupka, odnosno ako nije podnesen prijedlog za otvaranje predstečajnoga postupka tijekom posljednjih 60 dana prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka ili nakon toga sudskom ili izvansudskom ovrhom ili prisilnim sudskim osiguranjem stekne koje razlučno ili slično pravo koje ulazi u stečajnu masu, to pravo otvaranjem stečajnoga postupka prestaje, odnosno postupak u tijeku se obustavlja. Predmetna prava brisat će se iz javnih knjiga, upisnika i očevidnika u kojima se vode na temelju rješenja suda.
(2) Ako je postupak sudske ovrhe ili prisilnoga sudskog osiguranja obustavljen prije nastupanja pravnih posljedica otvaranja predstečajnoga ili stečajnoga postupka, rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi sud u stečajnom postupku.
Ponude
Članak 194.
Ponude učinjene dužniku ili ponude koje je učinio dužnik prestaju vrijediti na dan otvaranja stečajnoga postupka ako do toga dana nisu prihvaćene.
Prava protivnika pobijanja
Članak 213.
(1) Protivnik pobijanja koji je dužan vratiti natrag ono što je primio ima pravo u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude kojom se prihvaća zahtjev za pobijanje pravne radnje prijaviti tražbinu stečajnom upravitelju u skladu s člankom 257. ovoga Zakona. Vrijeme između objave poziva za posebno ispitno ročište radi utvrđenja tražbine protivnika i dana održavanja ne smije biti kraće od 15 dana ni duže od 45 dana.
(2) Protivnik pobijanja ima pravo tražiti da mu se njegova protučinidba vrati iz stečajne mase ako je njegova tražbina utvrđena i ako se još može izdvojiti. Inače protivnik pobijanja može svoje pravo na povrat protučinidbe ostvarivati kao stečajni vjerovnik.
Popis predmeta stečajne mase
Članak 221.
(1) Stečajni upravitelj dužan je sastaviti popis pojedinih predmeta stečajne mase. Dužnik pojedinac i prijašnje osobe ovlaštene za zastupanje dužnika po zakonu dužni su u tome surađivati sa stečajnim upraviteljem. Stečajni upravitelj dužan je od navedenih osoba prikupiti potrebne obavijesti, osim ako bi zbog toga došlo do štetnoga odugovlačenja postupka.
(2) Za svaki predmet potrebno je navesti njegovu vrijednost. Ako je potrebno, procjena pojedinih dijelova imovine može se povjeriti vještacima.
Unovčenje stečajne mase
Članak 229.
(1) Nakon izvještajnoga ročišta stečajni upravitelj dužan je bez odgode unovčiti imovinu koja ulazi u stečajnu masu, ako to nije protivno odluci skupštine vjerovnika.
(2) Stečajni upravitelj dužan je unovčiti imovinu stečajne mase u skladu s odlukama skupštine vjerovnika i odbora vjerovnika.
(3) Stečajni upravitelj dužan je, uz odgovarajuću primjenu pravila ovršnoga postupka, Financijskoj agenciji bez odgode dostaviti podatke o svim nekretninama koje se prodaju u stečajnom postupku, a o pokretninama ako je njihova procijenjena vrijednost veća od 50.000,00 kuna radi upisa u Očevidnik nekretnina i pokretnina uz naznaku da se prodaju u stečajnom postupku.
(4) Ako stečajni vjerovnici nisu na izvještajnom ročištu drukčije odredili način i uvjete prodaje, imovina dužnika prodaje se odgovarajućom primjenom odredbi članaka 247. i 249. ovoga Zakona.
(5) Ako vjerovnici ne donesu odluku o daljnjem načinu i uvjetima prodaje, stečajni upravitelj će odrediti način i uvjete prodaje.
Raspodjela utrška
Članak 253.
(1) Nakon što stečajni upravitelj unovči pokretnu stvar ili tražbinu, iz utrška će se u stečajnu masu prije svega unijeti iznos potreban za naknadu troškova utvrđivanja tražbine ili unovčenja. Od preostaloga iznosa bez odgode će se namiriti razlučni vjerovnik.
(2) Ako mu stečajni upravitelj prepusti unovčiti neki predmet koji ima pravo unovčiti u skladu s odredbama članka 249. ovoga Zakona, razlučni vjerovnik dužan je iz utrška u stečajnu masu najprije izdvojiti iznos potreban za namirenje troškova utvrđivanja tražbine i poreza kojim je takva prodaja opterećena.
Obračun troškova
Članak 254.
(1) Stečajni upravitelj dužan je dostaviti sudu obračun troškova unovčenja predmeta na kojem postoji razlučno pravo u roku od osam dana od dana pravomoćnosti rješenja o dosudi.
(2) Troškovi unovčenja iz stavka 1. ovoga članka obuhvaćaju stvarno nastale troškove i ostale obveze stečajne mase. Ako je zbog unovčenja stečajna masa opterećena porezom, iznos toga poreza uračunat će se u troškove unovčenja.
Pravo razlučnoga vjerovnika na unovčenje
Članak 256.
(1) Ako stečajni upravitelj nema pravo na unovčenje pokretne stvari ili tražbina na kojima postoji razlučno pravo, vjerovnik ima pravo unovčiti stvar ili tražbinu.
(2) Na prijedlog stečajnoga upravitelja, a nakon što sasluša vjerovnika, sud može odrediti rok u kojem vjerovnik mora unovčiti predmet. Nakon isteka toga roka pravo na unovčenje stječe sud.
Pravni lijekovi
Članak 301.
(1) Pravo na žalbu protiv rješenja o obustavi stečajnoga postupka prema odredbama članaka 293. i 298. ovoga Zakona ima svaki stečajni vjerovnik, a dužnik samo ako je obustavljen stečajni postupak prema odredbi članka 293. ovoga Zakona.
(2) Ako sud odbije prijedlog iz članka 297. ovoga Zakona, pravo na žalbu ima dužnik.
Pravni položaj povjerenika
Članak 378.
(1) Povjerenik je dužan osobe obvezane na plaćanje obavijestiti o ustupu. On je dužan iznose koje primi na osnovi ustupa, kao i ostale isplate u korist dužnika ili treće osobe držati odvojene od svoje imovine te ih jednom godišnje podijeliti stečajnim vjerovnicima na osnovi završnoga popisa. Povjerenik je dužan dužniku, nakon četiri godine od zaključenja stečajnoga postupka predati 10 %, nakon pet godina od zaključenja stečajnoga postupka 15 %, a nakon šest godina od zaključenja stečajnoga postupka 20 % od iznosa koje primi na temelju ustupa ili od drugih preuzetih plaćanja.
(2) Vjerovnici mogu na povjerenika dodatno prenijeti i nadzor nad ispunjenjem dužnosti dužnika. U tom će slučaju povjerenik bez odgode obavijestiti vjerovnike o utvrđenoj povredi dužnosti. Povjerenik je dužan preuzeti nadzor samo ako mu dodatni iznos nagrade koji bi mu na temelju toga pripao bude isplaćen ili predujmljen.
(3) Povjerenik je dužan nakon završetka svoje službe sudu položiti račun. U odnosu na povjerenika na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o nadzoru nad stečajnim upraviteljem i o razrješenju stečajnoga upravitelja, s tim da svaki stečajni vjerovnik ima pravo predložiti razrješenje te pravo na žalbu protiv odluke suda o prijedlogu za razrješenje.
Stečajni postupci povezanih društava
Članak 391.
(1) Ako sud do okončanja ročišta radi rasprave o pretpostavkama za otvaranje stečajnoga postupka stekne uvjerenje da je dužnik društvo koje u drugome društvu ima većinski udio ili većinsko pravo u odlučivanju, ovisno ili vladajuće društvo, društvo koncerna ili društvo s uzajamnim udjelima prema Zakonu o trgovačkim društvima, provjerit će je li podnesen prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka nad društvom koje je povezano s dužnikom.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ako je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka nad društvom koje je povezano s dužnikom, odredba o mjesnoj nadležnosti iz članka 8. stavka 1. ovoga Zakona ne primjenjuje se, a za daljnje postupanje mjesno je nadležan sud prema sjedištu društva koje ima vladajući utjecaj. Ako nijedno od povezanih društava nema vladajući utjecaj, mjesno je nadležan sud prema sjedištu društva protiv kojeg je prvo podnesen prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka.
(3) Mjesno nadležni sud iz stavka 2. ovoga članka odredit će ročište radi rasprave o pretpostavkama za otvaranje stečajnoga postupka u ustupljenom predmetu i, ako su ispunjeni uvjeti za otvaranje stečajnoga postupka nad povezanim društvima, donijeti zajedničku odluku o otvaranju stečajnoga postupka i provesti jedinstveni stečajni postupak.
(4) U stečajnom postupku nad dva ili više povezanih društava:
– postoji jedna skupština vjerovnika i jedan odbor vjerovnika
– postoji jedna stečajna masa
– prestaju međusobne tražbine povezanih osoba
– višak pri završnoj diobi dijeli se između povezanih društava razmjerno vrijednostima unovčene imovine koju je svako od povezanih društava unijelo u stečajnu masu.
Primjena
Članak 394.
Odredbe ove glave ne primjenjuju se na stečajne postupke na koje se primjenjuje Uredba vijeća (EZ) br. 1346/2000 od 29. svibnja 2000. o stečajnom postupku.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa