NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SUSTAVU STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM

OPĆE ODREDBE

Sadržaj i područje primjene Zakona

Članak 1.

Ovim Zakonom se uređuje sustav strateškog planiranja Republike Hrvatske i upravljanje javnim politikama odnosno priprema, izrada, provedba, izvještavanje, praćenje provedbe i učinaka te vrednovanje dokumenata strateškog planiranja za oblikovanje i provedbu javnih politika koje sukladno svojim nadležnostima izrađuju, donose i provode tijela javne vlasti.

Članak 2.

Iznimke od primjene Zakona

(1) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na dokumente strateškog planiranja iz područja obrane i nacionalne sigurnosti.

(2) Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način na dokument strateškog planiranja čija je izrada, donošenje, praćenje, izvještavanje i vrednovanje propisana posebnim zakonom.  

Značenje pojmova

Članak 3.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:

1. Aktivnost je niz specifičnih i međusobno povezanih radnji čija provedba izravno vodi ostvarenju mjere, a neizravno ostvarenju posebnoga cilja,

2. Dokumenti strateškog planiranja su strategija, nacionalni plan, plan razvoja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, program Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada), program konvergencije, nacionalni program reformi te provedbeni program središnjeg tijela državne uprave i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,

3. Europski semestar je godišnji ciklus usklađivanja i koordinacije gospodarskih i fiskalnih politika država članica Europske unije (u daljnjem tekstu: EU),

4. Fondovi EU su glavni instrument kohezijske politike EU-a za provedbu zajedničke europske strategije za rast i radna mjesta,

5. Informacijski sustav za strateško planiranje i upravljanje razvojem (u daljnjem tekstu: informacijski sustav) je informacijsko-komunikacijska platforma koja se koristi za prikupljanje i pohranu podataka i pokazatelja za izradu, praćenje i izvještavanje o provedbi dokumenata strateškog planiranja,

6. Javna politika je usmjerenost djelovanja tijela javne vlasti na ciljeve kojima se odgovara na javne potrebe ili probleme u određenom razdoblju,

7. Javno tijelo je svako tijelo koje je naručitelj u smislu propisa kojim se uređuje područje javne nabave,

8. Koordinator za strateško planiranje je unutarnja ustrojstvena jedinica nadležna za poslove strateškog planiranja u središnjem tijelu državne uprave,

9. Koordinator jedinice lokalne samouprave (u daljnjem tekstu: koordinator) je predstavnik tijela jedinice lokalne samouprave određen od strane općinskog načelnika ili gradonačelnika za obavljanje i koordinaciju poslova strateškog planiranja na razini jedinice lokalne samouprave,  

10. Mjera je skup međusobno povezanih aktivnosti i projekata u određenom upravnom području kojom se izravno ostvaruje posebni cilj, a neizravno se doprinosi ostvarenju strateškoga cilja,

11. Multi-sektorska strategija je dugoročni dokument strateškog planiranja od nacionalnog značaja za oblikovanje i provedbu javnih politika u više srodnih i međusobno povezanih upravnih područja,

12. Partnersko vijeće je savjetodavno tijelo koje se osniva, temeljem propisa koji  uređuje područje politike regionalnog razvoja, za potrebe pripreme i praćenja provedbe dugoročnih i srednjoročnih dokumenata strateškog planiranja od značaja za statističke regije i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,

13. Praćenje provedbe je proces prikupljanja, analize i usporedbe pokazatelja kojima se sustavno prati uspješnost provedbe ciljeva i mjera dokumenata strateškog planiranja,

14. Projekt je niz međusobno povezanih aktivnosti koje se odvijaju određenim redoslijedom radi postizanja ciljeva unutar određenoga vremenskog razdoblja i određenih financijskih sredstava,

15. Prostorni plan je Državni plan prostornog razvoja, prostorni plan područja posebnih obilježja, urbanistički plan uređenja državnog značaja, prostorni plan županije, prostorni plan Grada Zagreba, urbanistički plan uređenja županijskog značaja, prostorni plan uređenja grada, odnosno općine, generalni urbanistički plan i urbanistički plan uređenja sukladno propisu koji uređuje prostorno planiranje,

16. Pokazatelj ishoda je kvantitativni i kvalitativni mjerljivi podatak koji omogućuje praćenje, izvještavanje i vrednovanje uspješnosti u postizanju utvrđenog posebnog cilja,

17. Pokazatelj rezultata je kvantitativni i kvalitativni mjerljivi podatak koji omogućuje praćenje, izvještavanje i vrednovanje uspješnosti u provedbi utvrđene mjere, projekta i aktivnosti,

18. Pokazatelj učinka je kvantitativni i kvalitativni mjerljivi podatak koji omogućuje praćenje, izvještavanje i vrednovanje uspješnosti u postizanju utvrđenog strateškog cilja,

19. Posebni cilj je srednjoročni cilj definiran u nacionalnom planu i planu razvoja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kojim se ostvaruje strateški cilj iz strategije i poveznica s programom u državnom proračunu ili proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: proračun),

20. Razina dokumenata strateškog planiranja prema hijerarhiji (u daljnjem tekstu: hijerarhijska razina) jest: i) najviša razina koju čine strategije, ii) srednja razina koju čine planovi, i iii) najniža razina koju čine programi,

21. Razvojni projekt je projekt čiji je nositelj tijelo javne vlasti i kojim se uspostavlja organizacija, mreža, alati ili infrastruktura, a koji djeluju sinergijski u smislu koristi i učinka na razvoj zajednice, sektora, područja i dr.,

22. Razvojni prioritet je hijerarhijski najviši element strateškog okvira definiran u Nacionalnoj razvojnoj strategiji kojim se ostvaruje vizija razvoja definirana za dugoročno vremensko razdoblje,

23. Regionalni koordinator je javna ustanova osnovana sukladno propisu koji uređuje područje politike regionalnog razvoja, s ciljem učinkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja za područje jedinice područne (regionalne) samouprave,

24. Središnji elektronički registar razvojnih projekata (u daljnjem tekstu: registar projekata) je informacijska baza razvojnih projekata koji su u pripremi i provedbi,

25. Sektorska strategija je dugoročni dokument strateškog planiranja od nacionalnog značaja za oblikovanje i provedbu javne politike u određenom upravnom području,

26. Središnje koordinacijsko tijelo za sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem (u daljnjem tekstu: Koordinacijsko tijelo) je središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove regionalnoga razvoja i fondova EU,

27. Strategija je dugoročni dokument strateškog planiranja od nacionalnog značaja koji se izrađuje temeljem posebnog propisa za jedno ili više upravnih područja, a kojeg donosi Hrvatski sabor (u daljnjem tekstu: Sabor),

28. Strateški cilj je dugoročni, odnosno srednjoročni cilj kojim se izravno podupire ostvarenje razvojnog prioriteta,

29. Strateški okvir je hijerarhijska struktura elemenata unutar dokumenata strateškog planiranja koju čine vizija, razvojni prioriteti, strateški ciljevi, posebni ciljevi, mjere, projekti i aktivnosti i pripadajući pokazatelji učinka, ishoda i rezultata,

30. Sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem je sustav koji organizacijski i informacijski objedinjava proces strateškog planiranja: pripremu, izradu, provedbu, praćenje, izvještavanje i vrednovanje dokumenta strateškog planiranja,

31. Tijelo javne vlasti je državno tijelo, tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravna osoba s javnim ovlastima i druga osoba na koju je prenesena javna ovlast, pravna osoba čiji su programi ili djelovanje zakonom utvrđeni kao javni interes te se u cijelosti ili djelomično financiraju iz proračuna, trgovačko društvo u kojem Republika Hrvatska i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima zasebno ili zajedno većinsko vlasništvo,

32. Vrednovanje je neovisna ocjena procesa izrade dokumenta strateškog planiranja (prethodno vrednovanje), provedbe (srednjoročno vrednovanje) i  postignutih razvojnih učinaka i rezultata po isteku njegove provedbe (naknadno vrednovanje),

33. Upravno područje je skup upravnih i drugih stručnih poslova koje obavlja tijelo javne vlasti u okviru svog djelokruga,

NAČELA STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM

Načelo partnerstva

Članak 4.

Načelo partnerstva podrazumijeva blisku suradnju između tijela javne vlasti i uključivanje gospodarskih i socijalnih partnera, akademske i znanstvene zajednice, organizacija civilnoga društva te zainteresirane javnosti u procese strateškog planiranja.

Načelo transparentnosti i odgovornosti

Članak 5.

Načelo transparentnosti i odgovornosti podrazumijeva provedbu javnih i pravovremenih konzultacija sa svim zainteresiranim stranama u procesima pripreme i izrade dokumenata strateškog planiranja, uz jasno određivanje odgovornosti, uloga i nadležnosti tijela javne vlasti u skladu s njihovim djelokrugom.

Načelo koordinacije

Članak 6.

Načelo koordinacije podrazumijeva neposrednu uključenost relevantnih dionika u postupak pripreme, izrade i provedbe dokumenata strateškog planiranja, kontinuiranu suradnju između svih razina tijela javne vlasti tijekom postupaka pripreme, izrade i provedbe dokumenata strateškog planiranja te obvezu usklađenog planiranja i djelovanja tijela javne vlasti uzimajući u obzir učinke pojedinih javnih politika na različita upravna područja.

Načelo hijerarhije

Članak 7.

(1) Načelo hijerarhije podrazumijeva da su svi dokumenti strateškog planiranja u hijerarhijskom odnosu i međusobno povezani te predstavlja obvezu postizanja njihove vertikalne i horizontalne usklađenosti.

(2) Vertikalna usklađenost podrazumijeva usklađivanje elemenata strateškog okvira dokumenata strateškog planiranja različitih hijerarhijskih razina.  

(3) Horizontalna usklađenost podrazumijeva postizanje međusektorske, odnosno međuresorne usklađenosti između ciljeva dokumenata strateškog planiranja u različitim upravnim područjima.

Načelo učinkovitosti i djelotvornosti

Članak 8.

(1) Načelo učinkovitosti i djelotvornosti podrazumijeva postizanje optimalnog odnosa između troškova i koristi u procesima strateškog planiranja.

(2) Načelom iz stavka 1. ovog članka nalaže se kontinuirano praćenje i vrednovanje ostvarenja rezultata, ishoda i učinaka provedbe svih dokumenata strateškog planiranja obuhvaćenih ovim Zakonom.

Načelo pouzdanosti, relevantnosti i kontinuiteta

Članak 9.

(1) Načelo pouzdanosti, relevantnosti i kontinuiteta podrazumijeva da se u procesima strateškog planiranja upotrebljavaju isključivo pouzdani, provjerljivi i usporedivi podaci.

(2) Relevantnost u sklopu ovog načela podrazumijeva utemeljenost strateškog okvira dokumenata strateškog planiranja u stvarnim i opravdanim razvojnim potrebama i potencijalima.

(3) Kontinuitet u smislu ovog načela podrazumijeva cikličnost procesa strateškog planiranja na način da se prilikom pripreme novih dokumenata strateškog planiranja u obzir uzimaju rezultati provedbe prethodno važećih dokumenata strateškog planiranja iz istog i srodnih upravnih područja.  

Načelo komplementarnosti i koncentracije

Članak 10 .

Načelo komplementarnosti i koncentracije podrazumijeva usmjerenost na šire razvojne učinke pri odabiru ciljeva kako bi se postigao njihov sinergijski učinak i izbjeglo preklapanje.

Načelo fiskalne održivosti

Članak 11.

Načelo fiskalne održivosti podrazumijeva sustavno planiranje financijskih sredstava iz svih raspoloživih izvora financiranja sa svrhom osiguranja kontinuiteta financiranja i uspješne provedbe, uz uvjet da se poštuju fiskalna ograničenja rashoda i izdataka.

SUSTAV DOKUMENATA STRATEŠKOG PLANIRANJA

Vrste dokumenata prema roku važenja

Članak 12.

Vrste dokumenata strateškog planiranja prema roku važenja dijele se na:

1. dugoročne dokumente strateškog planiranja, koji se izrađuju i donose za razdoblje od najmanje deset godina,

2. srednjoročne dokumente strateškog planiranja, koji se izrađuju i donose za razdoblje od pet do devet godina,

3. kratkoročne dokumente strateškog planiranja, koji se izrađuju i donose za razdoblje od jedne do četiri godine.

Članak 13.

(1) Dugoročni dokumenti strateškog planiranja jesu Nacionalna razvojna strategija, multi-sektorska i sektorska strategija.

(2) Nacionalnu razvojnu strategiju, multi-sektorsku i sektorsku strategiju donosi Sabor .

Članak 14.

(1) Srednjoročni dokumenti strateškog planiranja jesu nacionalni plan i plan razvoja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: planovi razvoja).

(2) Nacionalni plan donosi Vlada, plan razvoja jedinice područne (regionalne) samouprave županijska skupština, a plan razvoja jedinice lokalne samouprave gradsko, odnosno općinsko vijeće.

Članak 15.

(1) Kratkoročni dokumenti strateškog planiranja jesu program Vlade, program konvergencije, nacionalni program reformi, provedbeni program ministarstva, državnog ureda i državne upravne organizacije (u daljnjem tekstu: središnje tijelo državne uprave) i provedbeni program jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(2) Program Vlade, program konvergencije i nacionalni program reformi iz stavka 1. ovoga članka donosi Vlada.

(3) Provedbeni program središnjeg tijela državne uprave donosi čelnik središnjeg tijela državne uprave, a provedbeni program jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave općinski načelnik, gradonačelnik ili župan (u daljnjem tekstu: izvršna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave).

Članak 16.

(1) Vlada, na prijedlog Koordinacijskog tijela, uredbom propisuje smjernice za izradu dokumenata strateškog planiranja iz članaka 13.-15. ovoga Zakona, te postupke praćenja njihove provedbe i vrednovanja,

(2) Nositelji izrade dokumenata strateškog planiranja iz članaka 13.–15. ovoga Zakona obvezni su prilikom izrade dokumenata strateškog planiranja slijediti smjernice iz stavka 1. ovoga članka.

Vrste  dokumenata prema sadržajnom obuhvatu

Članak 17.

Vrste dokumenata strateškog planiranja prema sadržajnom obuhvatu jesu:

1. dokumenti strateškog planiranja od nacionalnog značaja,

2. dokumenti strateškog planiranja od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,

3. dokumenti strateškog planiranja povezani s okvirom za gospodarsko upravljanje EU-a,  i

4. dokumenti strateškog planiranja povezani s korištenjem fondova EU-a.

Dokumenti strateškog planiranja od nacionalnog značaja

Članak 18.

Dokumenti strateškog planiranja od nacionalnog značaja jesu Nacionalna razvojna strategija,  multi-sektorska i sektorska strategija, nacionalni plan, program Vlade i provedbeni program središnjeg tijela državne uprave.

Nacionalna razvojna strategija

Članak 19.

(1) Nacionalna razvojna strategija je hijerarhijski najviši dokument strateškog planiranja u Republici Hrvatskoj te služi za oblikovanje i provedbu razvojnih politika Republike Hrvatske.  

(2) Ostali dokumenti strateškog planiranja ne mogu biti u suprotnosti sa Nacionalnom razvojnom strategijom.

(3) Nacionalna razvojna strategija mora biti usklađena sa smjernicama i ciljevima koji proizlaze iz međunarodno preuzetih obveza.

(4) Nacionalnu razvojnu strategiju izrađuje Koordinacijsko tijelo, u suradnji s drugim središnjim tijelima državne uprave, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i ostalim relevantnim partnerima sukladno članku 4. ovoga Zakona.

(5) Koordinacijsko tijelo podnosi Vladi izvješće o provedbi Nacionalne razvojne strategije jednom u dvije godine.

(6) Vlada izvještava Sabor o napretku u provedbi Nacionalne razvojne strategije jednom u dvije godine.

Sektorska i multi-sektorska strategija

Članak 20.

(1) Sektorska strategija i multi-sektorska strategija (u daljnjem tekstu: strategija) izrađuje se ukoliko je njezina izrada propisana posebnim  zakonom.

(2) Za jedno upravno područje donosi se sektorska strategija, a za više srodnih i međusobno povezanih upravnih područja donosi se multi-sektorska strategija.

(3) Nositelj izrade strategije je središnje tijelo državne uprave nadležno za oblikovanje i provedbu javne politike u upravnom području za koje se strategija izrađuje.

(4) Središnje tijelo državne uprave nadležno za međusobno povezana upravna područja može predložiti izradu multi-sektorske strategije sukladno članku 41. ovoga Zakona.  

(5) Odluku o izradi i nositelju izrade strategije donosi Vlada.

(6) Nositelj izrade strategije unosi elemente strateškog okvira strategije u informacijski sustav iz članka 46. ovoga Zakona.

(7) Nositelj izrade strategije podnosi Vladi izvješće o provedbi strategije jednom u dvije godine.

Nacionalni plan

Članak 21.

(1) Nacionalni plan je srednjoročni dokument strateškog planiranja od nacionalnog značaja kojim se pobliže definira provedba razvojnih prioriteta i strateških ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije i strategija.

(2) Odluku o izradi nacionalnog plana donosi Vlada.

(3) Nacionalni plan sadrži posebne ciljeve povezane s proračunom te predstavlja okvir za oblikovanje mjera, projekata i aktivnosti u provedbenim programima središnjih tijela državne uprave iz članka 23. ovoga Zakona.  

(4) Nacionalni plan izrađuje središnje tijelo državne uprave (u daljnjem tekstu: nositelj izrade nacionalnog plana).

(5) Nositelj izrade nacionalnog plana izvještava putem koordinatora iz članka 36. ovoga Zakona jednom godišnje Koordinacijsko tijelo o provedbi nacionalnog plana, sukladno uputama i rokovima za izvještavanje iz članka 47. stavka 2. ovoga Zakona.

Program Vlade

Članak 22.

(1) Program Vlade je kratkoročni dokument strateškog planiranja od nacionalnog značaja kojim se definiraju prioriteti Vlade tijekom mandatnog razdoblja.

(2) Program Vlade je okvir za izradu nacionalnog programa reformi, programa konvergencije i provedbenih programa središnjih tijela državne uprave.

Provedbeni program središnjeg tijela državne uprave

Članak 23.

(1) Provedbeni program središnjeg tijela državne uprave je kratkoročni dokument strateškog planiranja koji se donosi na temelju nacionalnog plana, programa Vlade i financijskog plana središnjeg tijela državne uprave te vrijedi za vrijeme trajanja mandata Vlade.

(2) Provedbeni program središnjeg tijela državne uprave donosi  se najkasnije 100 dana od stupanja na dužnost Vlade.

(3) Provedbeni program središnjeg tijela državne uprave može se prema potrebi revidirati na godišnjoj osnovi, sukladno uputama koje izdaje ministarstvo nadležno za fiskalnu politiku u okviru postupka izrade i donošenja proračuna.

(4) Središnje tijelo državne uprave izvještava putem koordinatora iz članka 36. ovoga Zakona polugodišnje i godišnje o provedbi dokumenta iz stavka 1. ovoga članka, sukladno uputama i rokovima za izvještavanje iz članka 47. stavka 2. ovoga Zakona.

Dokumenti strateškog planiranja od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

Članak 24.

Dokumenti strateškog planiranja od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave jesu plan razvoja jedinice područne (regionalne) samouprave, plan razvoja jedinice lokalne samouprave, provedbeni program jedinice područne (regionalne) samouprave i provedbeni program jedinice lokalne samouprave.

Plan razvoja jedinice područne (regionalne) samouprave

Članak 25.

(1) Plan razvoja jedinice područne (regionalne) samouprave je srednjoročni dokument strateškog planiranja od značaja za jedinicu područne (regionalne) samouprave kojim se definiraju posebni ciljevi za provedbu razvojnih prioriteta i strateških ciljeva iz dugoročnih dokumenata strateškog planiranja iz članaka 19. i 20. ovoga Zakona.

(2) Plan razvoja iz stavka 1. ovoga članka ne može biti u suprotnosti s nacionalnim planom iz članka 21. ovoga Zakona.

(3) Dvije ili više jedinica područne (regionalne) samouprave mogu donijeti zajednički plan razvoja.

(4) Nositelja izrade plana razvoja iz stavka 1. ovoga članka određuje izvršno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave.

(5) U slučaju izrade zajedničkog plana razvoja dvije ili više jedinica područne (regionalne) samouprave, izvršna tijela jedinica područne (regionalne) samouprave donose zajedničku odluku o nositelju izrade plana razvoja.

(6) U slučaju izrade zajedničkog plana razvoja dvije ili više jedinica područne (regionalne) samouprave, plan razvoja donose sva predstavnička tijela jedinica područne (regionalne) samouprave, nakon prethodno pribavljenih mišljenja partnerskih vijeća za područja jedinica područne (regionalne) samouprave obuhvaćene planom razvoja,

(7) Jedinice područne (regionalne) samouprave koje donose zajednički plan razvoja ne donose pojedinačni plan razvoja.  

(8) Nositelj izrade plana razvoja iz stavka 1. ovoga članka  izvještava putem regionalnog koordinatora jednom godišnje Koordinacijsko tijelo o provedbi plana razvoja, sukladno uputama i rokovima za izvještavanje iz članka 47. stavka 2. ovoga Zakona.

Provedbeni program jedinice područne (regionalne) samouprave

Članak 26.

(1) Provedbeni program jedinice područne (regionalne) samouprave je kratkoročni dokument strateškog planiranja koji osigurava provedbu posebnih ciljeva dokumenta strateškog planiranja iz članka 25. ovoga Zakona i poveznicu s proračunom jedinice područne (regionalne) samouprave.

(2) Provedbeni program jedinice područne (regionalne) samouprave donosi se za vrijeme trajanja mandata izvršnog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave i vrijedi za taj mandat.

(3) Provedbeni program jedinice područne (regionalne) samouprave donosi se najkasnije 100 dana od stupanja izvršnog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave na dužnost.

(4) Provedbeni program jedinice područne (regionalne) samouprave može se prema potrebi revidirati na godišnjoj osnovi, sukladno uputama koje izdaje ministarstvo nadležno za fiskalnu politiku u okviru postupka izrade i donošenja proračuna.

(5) Jedinica područne (regionalne) samouprave izvještava putem regionalnih koordinatora o provedbi dokumenta iz stavka 1. ovoga članka polugodišnje i godišnje, sukladno uputama i rokovima za izvještavanje iz članka 47. stavka 2. ovoga Zakona.

Plan razvoja jedinice lokalne samouprave

Članak 27.

(1) Plan razvoja jedinice lokalne samouprave je srednjoročni dokument strateškog planiranja od značaja za jedinicu lokalne samouprave kojim se definiraju posebni ciljevi za provedbu strateških i posebnih ciljeva iz dokumenta strateškog planiranja iz članka 25. ovoga Zakona.

(2) Dvije ili više jedinica lokalne samouprave mogu donijeti zajednički plan razvoja.

(3) Nositelja izrade plana razvoja iz stavka 1. ovoga članka određuje izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave.

(4) U slučaju izrade zajedničkog plana razvoja dvije ili više jedinica lokalne samouprave, izvršna tijela jedinica lokalne samouprave donose zajedničku odluku o nositelju izrade plana razvoja.

(5) U slučaju izrade zajedničkog plana razvoja dvije ili više jedinica lokalne samouprave, plan razvoja donose sva predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave, nakon prethodno pribavljenih mišljenja partnerskih vijeća za područja jedinica lokalne samouprave obuhvaćene planom razvoja,

(6) Jedinice lokalne samouprave koje donose zajednički plan razvoja ne donose pojedinačni plan razvoja.  

(7) Nositelj izrade plana razvoja iz stavka 1. ovoga članka  izvještava putem koordinatora jednom godišnje Koordinacijsko tijelo o provedbi plana razvoja, sukladno uputama i rokovima za izvještavanje iz članka 47. stavka 2. ovoga Zakona.

Provedbeni program jedinice lokalne samouprave

Članak 28.

(1) Provedbeni program jedinice lokalne samouprave je kratkoročni dokument strateškog planiranja koji opisuje provedbu ciljeva, ukoliko je primjenjivo, iz srednjoročnog dokumenta strateškog planiranja iz članka 27. ovoga Zakona i poveznicu s proračunom jedinice lokalne samouprave.

(2) Provedbeni program jedinice lokalne samouprave donosi se za vrijeme trajanja mandata izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave i vrijedi za taj mandat.

(3) Provedbeni program jedinice lokalne samouprave donosi se najkasnije 100 dana od stupanja izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave na dužnost.

(4) Provedbeni program jedinice lokalne samouprave može se prema potrebi revidirati na godišnjoj osnovi, sukladno uputama koje izdaje ministarstvo nadležno za fiskalnu politiku u okviru postupka izrade i donošenja proračuna.

(5) Jedinica lokalne samouprave izvještava putem koordinatora iz članka 39. ovoga Zakona o provedbi dokumenta iz stavka 1. ovoga članka polugodišnje i godišnje, sukladno uputama i rokovima za izvještavanje iz članka 47. stavka 2. ovoga Zakona.

Dokumenti strateškog planiranja povezani sa okvirom za gospodarsko upravljanje EU-a

Članak 29.

(1) Okvir za gospodarsko upravljanje EU-a odnosi se na sustav institucija i postupaka uspostavljenih radi ostvarivanja ciljeva EU-a u području gospodarstva, posebno koordinacije ekonomskih politika u svrhu promicanja gospodarskog i socijalnog napretka EU-a i njegovih građana.

(2) Dokumenti strateškog planiranja povezani sa okvirom za gospodarsko upravljanje EU-a su program konvergencije i nacionalni program reformi.

Program konvergencije

Članak 30.

(1) Program konvergencije definira makroekonomski i fiskalni okvir Republike Hrvatske u tekućoj godini i sljedeće tri godine.

(2) Program konvergencije izrađuje ministarstvo nadležno za fiskalnu politiku.

Nacionalni program reformi

Članak 31.

(1) Na temelju programa Vlade iz članka 22. ovoga Zakona i provedbenih programa središnjih tijela državne uprave iz članka 23. ovoga Zakona, Ured predsjednika Vlade Republike Hrvatske izrađuje nacionalni program reformi.

(2) Nacionalni program reformi iz stavka 1. ovoga članka sadrži glavne elemente makroekonomskog scenarija te ključne reformske mjere proizašle iz posebnih ciljeva utvrđenih u nacionalnim planovima iz članka 21. ovoga Zakona i provedbenim programima središnjih tijela državne uprave iz članka 23. ovoga Zakona, a koje država poduzima i čiju provedbu planira u kratkoročnom razdoblju, a sve u skladu s fiskalnim okvirom definiranim programom konvergencije iz članka 30. ovoga Zakona.

Dokumenti strateškog planiranja povezani s korištenjem fondova EU-a

Članak 32.

(1) Dokumenti strateškog planiranja povezani s korištenjem fondova EU-a u financijskom razdoblju EU-a od 2014. do 2020. godine jesu Sporazum o partnerstvu i svi programi i planovi razvoja koji proizlaze iz njega.

(2) Za svaki idući višegodišnji financijski okvir EU-a definirat će se strateški dokumenti sukladno prioritetima i ciljevima utvrđenima u dugoročnim dokumentima strateškog planiranja iz članka 13. ovoga Zakona i srednjoročnim dokumentima iz članka 14. ovoga Zakona, te sukladno zajedničkom strateškom okviru EU-a.  

(3) Izradu dokumenata strateškog planiranja povezanih s korištenjem fondova EU-a organizira i koordinira središnje tijelo državne uprave nadležno za fondove EU-a.

Usklađenost dokumenata strateškog planiranja s dokumentima prostornog uređenja

Članak 33.

(1) Dokumenti prostornog uređenja su prostorni planovi i drugi dokumenti definirani propisom kojim se uređuje prostorno uređenje.

(2) Dokumenti strateškog planiranja od nacionalnog značaja iz članka 18. ovoga Zakona moraju biti usklađeni s Državnim planom prostornog razvoja.

(3) Dokumenti strateškog planiranja od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 24. ovoga Zakona moraju biti usklađeni s prostornim planovima koji se donose na područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini.

(4) Usklađenost dokumenata strateškog planiranja s dokumentima prostornog uređenja sukladno stavcima 1.-3. ovoga članka na nacionalnoj razini osigurava ministarstvo nadležno za poslove prostornog uređenja, a na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave stručno upravno tijelo za obavljanje poslova prostornog uređenja.

INSTITUCIONALNI OKVIR SUSTAVA STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM

Tijela u sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem

Članak 34.

Institucionalni okvir sustava strateškog planiranja i upravljanja razvojem u Republici Hrvatskoj čine slijedeća tijela javne vlasti:  Sabor, Vlada, središnja tijela državne uprave, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, Ured predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Koordinacijsko tijelo, koordinatori za strateško planiranje središnjih tijela državne uprave, regionalni koordinatori i koordinatori, te druga tijela javne vlasti koja imaju obveze i odgovornosti sukladno ovome Zakonu.

Koordinacijsko tijelo

Članak 35.

U sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Koordinacijsko tijelo ima sljedeće zadaće:

1) upravlja i koordinira cjelokupnim sustavom strateškog planiranja i upravljanja razvojem,

2) predlaže pravni okvir, smjernice i metodologiju za izradu, praćenje provedbe i vrednovanje dokumenata strateškog planiranja iz članka 12. ovoga Zakona,

3) uspostavlja i održava informacijski sustav iz članka 46. ovoga Zakona,

4) uspostavlja i održava središnji elektronički registar razvojnih projekata iz članka 48. ovoga Zakona,

5) organizira i koordinira postupak pripreme, provedbe, praćenja provedbe i izvještavanja o provedbi Nacionalne razvojne strategije iz članka 19. ovoga Zakona,

6) osigurava javnost rada u postupcima planiranja, izrade, provedbe, praćenja, izvještavanja i vrednovanja o Nacionalnoj razvojnoj strategiji,

7) sudjeluje u izradi i praćenju ostalih dugoročnih i srednjoročnih dokumenata strateškog planiranja iz članaka 13. i 14. ovoga Zakona,

8) utvrđuje usklađenost dokumenata strateškog planiranja iz članaka 20., 21., i 23., s Nacionalnom razvojnom strategijom odnosno hijerarhijski višim dokumentima,

9) u suradnji s regionalnim koordinatorima, utvrđuje usklađenost dokumenata strateškog planiranja iz članka 25. ovoga Zakona, s Nacionalnom razvojnom strategijom odnosno strategijama,

10) u suradnji s drugim tijelima javne vlasti, prati i nadzire provedbu dokumenata strateškog planiranja iz članka 13. ovoga Zakona te izvještava Vladu i poduzima odgovarajuće radnje u slučaju uočenih odstupanja od plana, i

11) obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom.

Organizacija poslova strateškog planiranja u središnjem tijelu državne uprave

Članak 36.

(1) Središnje tijelo državne uprave ustrojava unutarnju ustrojstvenu jedinicu (u daljnjem tekstu: koordinator za strateško planiranje) za obavljanje i koordinaciju poslova strateškog planiranja propisanih ovim Zakonom.

(2) Središnje tijelo državne uprave samostalno odlučuje o vrsti unutarnje ustrojstvene jedinice iz stavka 1. ovoga članka s obzirom na posebnosti svoga unutarnjeg ustrojstva i opseg poslova u pojedinom upravnom području.

(3) Koordinator za strateško planiranje iz stavka 1. ovoga članka surađuje s Koordinacijskim tijelom i odgovoran je za pravodobni unos podataka o dokumentima strateškog planiranja iz članaka 19.-21. i 23. ovoga Zakona te podnošenje izvještaja sukladno članku 20. stavku 7., članku 21. stavku 5. i članku 23. stavku 4. ovoga Zakona putem informacijskog sustava iz članka 46. ovoga Zakona.

Organizacija poslova strateškog planiranja u jedinici područne (regionalne) samouprave

Članak 37.

Koordinaciju poslova strateškog planiranja propisanih ovim Zakonom na razini jedinice područne (regionalne) samouprave obavlja regionalni koordinator.

Regionalni koordinator

Članak 38.

U sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem regionalni koordinator ima sljedeće zadaće:

1) koordinira i sudjeluje u izradi dokumenata strateškog planiranja od značaja za jedinicu područne (regionalne) samouprave iz članaka 25. i 26. ovoga Zakona,

2) provjerava usklađenost dokumenata strateškog planiranja od značaja za jedinicu područne (regionalne) samouprave iz članaka 25. i 26. ovoga Zakona s hijerarhijski višim dokumentima i o tome podnose izvještaj Koordinacijskom tijelu,

3) prati i potiče provedbu dokumenata strateškog planiranja iz stavka 1. ovoga članka,

4) koordinira poslove na razini jedinice područne (regionalne) samouprave vezane uz planiranje i provedbu razvojnih projekata,

5) obavlja poslove upisa razvojnih projekata od značaja za jedinicu područne (regionalne) samouprave u registar projekata iz članka 48. ovoga Zakona,

6) surađuje s Koordinacijskim tijelom, drugim regionalnim koordinatorima i koordinatorima u jedinicama lokalne samouprave na drugim poslovima strateškog planiranja i upravljanja razvojem, i

7) obavlja druge poslove sukladno Zakonu.

Organizacija poslova strateškog planiranja u jedinici lokalne samouprave

Članak 39.

(1) Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave određuje koordinatora za obavljanje i koordinaciju poslova strateškog planiranja propisanih ovim Zakonom za jedinicu lokalne samouprave.

(2) Koordinator surađuje s Koordinacijskim tijelom i regionalnim koordinatorima.

(3) Koordinator je odgovoran za pravodobni unos podataka o dokumentima strateškog planiranja iz članaka 27. i 28. ovoga Zakona i podnošenje izvještaja sukladno članku 27. stavku 7. i članku 28. stavku 5. ovoga Zakona putem informacijskog sustava iz članka 46. ovoga Zakona.

IZRADA I PROVEDBA DOKUMENTA STRATEŠKOG PLANIRANJA

Nadležnost za izradu dokumenta strateškog planiranja

Članak 40.

Nositelj izrade dokumenta strateškog planiranja izrađuje nacrt prijedloga dokumenta strateškog planiranja iz članka 12. ovog Zakona sukladno svojim zakonskim ovlastima.

Pokretanje postupka izrade, izmjene i dopune dokumenta strateškog planiranja

Članak 41.

(1) Prijedlog za pokretanje postupka izrade, izmjene i/ili dopune dokumenta strateškog planiranja iz članaka 20. i 21. ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: prijedlog) daje nadležno središnje tijelo državne uprave (u daljnjem tekstu: podnositelj prijedloga).

(2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka sadrži obrazloženje svrhe izrade, izmjene i/ili dopune dokumenta i opis usklađenosti s ciljevima i prioritetima Nacionalne razvojne strategije.

(3) Odluku o pokretanju postupka izrade, izmjene i/ili dopune dokumenta strateškog planiranja iz stavka 1. ovoga članka donosi Vlada, uz prethodno mišljenje Koordinacijskog tijela.

(4) Prijedlog za pokretanje izmjene i/ili dopune dokumenata strateškog planiranja iz članaka 20. i 21. ovoga Zakona, u svrhu poštivanja načela iz članaka 4.-11. ovoga Zakona, može dati Koordinacijsko tijelo.

(5) Jedinica područne (regionalne) samouprave podnosi zahtjev za pokretanje postupka izrade, izmjene i/ili dopune dokumenta strateškog planiranja iz članka 25. ovoga Zakona predstavničkom tijelu jedinice područne (regionalne) samouprave, koje odlučuje o zahtjevu, uz prethodno mišljenje regionalnog koordinatora.    

(6) Podnositelj prijedloga dužan je putem svojih mrežnih stranica obavijestiti javnost o početku izrade te izmjeni i/ili dopuni dokumenta strateškog planiranja, u roku 8 dana od početka postupka izrade, izmjene ili dopune.  

Obveza provođenja savjetovanja s javnošću

Članak 42.

(1) Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću provodi se za dokumente strateškog planiranja iz članaka 19.-21., 25., 27. i 32. ovoga Zakona, uključujući  izmjene i/ili dopune istih.

(2) Nositelj izrade nacrta prijedloga dokumenata strateškog planiranja provodi postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću i ciljnim skupinama sukladno odredbama  propisa kojim se uređuje postupak savjetovanja s javnošću.

Procjena fiskalnog učinka

Članak 43.

Nositelj izrade nacrta prijedloga dokumenata strateškog planiranja iz članka 13. stavka 1., i članka 14. stavka 1. ovoga Zakona uz nacrt prijedloga dokumenta daje iskaz o procjeni fiskalnog učinka sukladno propisu kojim se uređuje postupak davanja iskaza o procjeni fiskalnog učinka.

Obveza javne objave dokumenata strateškog planiranja

Članak 44.

Dokumenti strateškog planiranja iz članka 17. ovoga Zakona, objavljuju se na mrežnim stranicama tijela nadležnih za njihovu izradu u roku 8 dana od dana njihovog donošenja.

Financijska sredstva za provedbu

Članak 45.

(1) Financijska sredstva za provedbu dokumenata strateškog planiranja iz članka 18. ovoga Zakona osiguravaju se u državnom proračunu na pozicijama proračunskih korisnika koji su određeni kao nositelji izrade i provedbe dokumenata strateškog planiranja.

(2) Financijska sredstva za provedbu dokumenata strateškog planiranja iz članka 24. ovoga Zakona osiguravaju se u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(3) Na sve projekte i aktivnosti koji se financiraju ili sufinanciraju iz fondova EU-a i drugih izvora i oblika međunarodne pomoći primjenjuju se pravila koja vrijede za te fondove i oblike međunarodne pomoći.

PRAĆENJE I IZVJEŠTAVANJE

Informacijski sustav za strateško planiranje i upravljanje razvojem

Članak 46.

(1) Informacijski sustav jest baza podataka i alat za:  

a) izradu i međusobno usklađivanje dokumenata strateškog planiranja iz članka 17. ovoga Zakona,

b) povezivanje strateških okvira dokumenata strateškog planiranja sa troškovima, izvorima financiranja i resursima potrebnima za njihovu provedbu,

c) prikupljanje podataka o provedbi dokumenata strateškog planiranja i ostvarenim rezultatima, ishodima i učincima provedbe javnih politika,

d) pripremanje izvješća o provedbi, i

e) osiguravanje potrebnih podataka za učinkovito upravljanje.

(2) Informacijski sustav iz stavka 1. ovoga članka sadrži javni registar dokumenata strateškog planiranja.  

Članak 47.

(1) Koordinator za strateško planiranje središnjeg tijela državne uprave, regionalni koordinator i koordinator jedinice lokalne samouprave odgovoran je za praćenje i izvještavanje o provedbi dokumenata strateškog planiranja sukladno odredbama ovoga Zakona, te je dužan prikupljati i unositi pokazatelje o provedbi dokumenata strateškog planiranja u skladu s uputama i rokovima koje pravilnikom propisuje čelnik Koordinacijskog tijela.

(2) Koordinacijsko tijelo izrađuje i objavljuje upute za korištenje informacijskog sustava iz članka 46. ovoga Zakona te organizira i provodi obrazovno-informativne aktivnosti u svezi njegovog korištenja i primjene.

Središnji elektronički registar razvojnih projekata

Članak 48.

(1) Radi učinkovitijeg planiranja i praćenja provedbe dokumenata strateškog planiranja ustrojava se središnji elektronički registar razvojnih projekata (u daljnjem tekstu: registar projekata).

(2) Registar projekata ustrojava i vodi Koordinacijsko tijelo iz članka 35. ovoga Zakona.

(3) Obveznik upisa podataka u registar projekata na način propisan stavkom 5. ovoga članka jest javno tijelo.

(4) Upis projekta u registar projekata je preduvjet za korištenje sredstava državnog proračuna i sredstava Europske unije namijenjenih Republici Hrvatskoj kroz proračun.

(5) Način ustrojavanja, sadržaj i vođenje registra projekata pravilnikom propisuje čelnik Koordinacijskog tijela.

Članak 49.

Javna dostupnost podataka o provedbi dokumenata strateškog planiranja

(1) Statističke vrijednosti pokazatelja učinaka objavljuje Koordinacijsko tijelo na svojim mrežnim stranicama.

(2) Tijelo javne vlasti na svojim mrežnim stranicama objavljuje podatke i analize o provedbi dokumenata strateškog planiranja iz svoje nadležnosti.

VREDNOVANJE

Sustav vrednovanja

Članak 50.

(1) Postupak vrednovanja dokumenta strateškog planiranja je neovisna ocjena i usporedba očekivanih i ostvarenih rezultata, ishoda i učinaka provedbe dokumenta strateškog planiranja.

(2) Postupak iz stavka 1. ovog članka primjenjuje se na dokumente strateškog planiranja iz članka 13. stavka 1. i članka 14. stavka 1. ovoga Zakona.  

(3) Zajednička načela, kriterije i standarde provedbe postupaka vrednovanja pravilnikom propisuje čelnik Koordinacijskog tijela.

Članak 51.

(1) Rezultati, ishodi i učinci provedbe dokumenata strateškog planiranja utvrđeni postupkom vrednovanja iz članka 50. stavka 1. ovoga Zakona predstavljaju osnovu za reviziju javnih politika i daljnje procese strateškog planiranja.

(2) Izrada novih dokumenata strateškog planiranja ili revizija postojećih mora biti usklađena s nalazima vrednovanja iz članka 50. stavka 2. ovoga Zakona.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Prestanak važenja i obveza usklađivanja važećih dokumenata strateškog planiranja sa ovim Zakonom

Članak 52.

(1) Odredbe ovoga Zakona počinju se primjenjivati na dokumente strateškog planiranja iz članka 12. stavka 1. i 2. ovoga Zakona od 1. siječnja 2019. godine

(2) Odredbe ovoga Zakona počinju se primjenjivati na dokumente strateškog planiranja iz članka 12. stavka 3. ovoga Zakona od 1. siječnja 2020. godine.

(3) Dokumenti strateškog planiranja doneseni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti istekom vremenskog roka za koji su doneseni.

(4) Dokumenti strateškog planiranja koji imaju obilježja dokumenata strateškog planiranja iz članka 13. stavaka 1. i 2., članka 14. stavaka 1. i 2. i članka 15. stavaka 1. i 2.  ovoga Zakona, a koji imaju rok važenja nakon 31. prosinca 2020. godine uskladit će se s odredbama ovoga Zakona do 31. prosinca 2020. godine.

(5) Ministarstvo nadležno za fiskalnu politiku uskladit će odredbe članaka 23., 24., 33. i 34. Zakona o proračunu („Narodne novine“, broj 87/08, 136/12, 15/15) s ovim Zakonom do 1. siječnja 2019. godine.

(6) Ministarstvo nadležno za regionalni razvoj uskladit će odredbe članaka 13., 15. i 16. Zakona o regionalnom razvoju („Narodne novine“, broj 147/14) s ovim Zakonom do 1. siječnja 2019. godine.

Donošenje podzakonskih propisa za provedbu ovoga Zakona

Članak 53.

(1) Uredbu iz članka 16. ovoga Zakona donijet će Vlada u roku 180 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Pravilnik iz članka 48. stavka 5. ovoga Zakona donijet će čelnik Koordinacijskog tijela u roku 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Pravilnik iz članka 50. stavka 3. ovoga Zakona donijet će čelnik Koordinacijskog tijela do 1. siječnja 2019. godine.

(4) Upute iz članka 47. stavka 2. ovoga Zakona donijet će čelnik Koordinacijskog tijela do 1. siječnja 2019. godine.

(5) Upute iz članka 23. stavka 3., članka 26. stavka 4. i članka 28. stavka 4. izdaje ministarstvo nadležno za fiskalnu politiku do 30. lipnja tekuće godine za iduću godinu, počevši od 2020. godine.  

Rokovi za donošenje dokumenata strateškog planiranja u skladu sa ovim Zakonom

Članak 54.

(1) Vlada će uputiti prijedlog Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine na donošenje Saboru do 1. ožujka 2020. godine.

(2) Nacionalni plan iz članka 21. ovoga Zakona Vlada će donijeti do 31. prosinca 2020. godine.

(3) Planove razvoja iz članaka 25. i 27. ovoga Zakona jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave će donijeti nakon isteka važenja planskih dokumenata politike regionalnoga razvoja iz članaka 13. i 15. Zakona o regionalnom razvoju („Narodne novine“, broj 147/14).

(4) Nositelji izrade dokumenata strateškog planiranja iz članaka 23., 26. i 28. ovoga Zakona dužni su primjenjivati odredbe ovoga Zakona od 1. siječnja 2020. godine odnosno na kratkoročne dokumente strateškog planiranja koji se pripremaju za razdoblje važenja od 1. siječnja 2021. godine na dalje.

Uspostava institucionalnog okvira, informacijskog sustava i središnjeg elektroničkog registra razvojnih projekata

Članak 55.

(1) Središnje tijelo državne uprave uskladit će uredbe o unutarnjem ustrojstvu prema odredbama ovog Zakona do 1. siječnja 2019. godine.

(2) Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave će imenovati koordinatora sukladno članku 39. ovoga Zakona do 1. svibnja 2019. godine.

(3) Koordinacijsko tijelo iz članka 35. ovoga Zakona će do 1. ožujka 2018. godine uspostaviti registar projekata iz članka 48. ovoga Zakona.

(4) Koordinacijsko tijelo iz članka 35. ovoga Zakona će do 31. listopada 2019. godine uspostaviti informacijski sustav iz članka 46. stavka 1. ovoga Zakona.

(5) Članak 47. ovoga Zakona odnosno obveze koje iz njega proizlaze počinju se primjenjivati u roku od 30 dana od dana stavljanja u funkciju informacijskog sustava iz članka 46. stavka 1. ovoga Zakona.

Stupanje na snagu

Članak 56.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim članaka 13., 14., 20., 21., 50. i 51. koji stupaju na snagu 1. siječnja 2019. godine te članaka 15., 23., 26., 28. i 49. koji stupaju na snagu 1. siječnja 2020. godine.