Nacrt Nacionalne strategije – dokument za savjetovanje
NACIONALNA STRATEGIJA STVARANJA POTICAJNOG OKRUŽENJA ZA RAZVOJ CIVILNOGA DRUŠTVA
OD 2017. DO 2021. GODINE
UVOD
Stvaranje okruženja poticajnog za razvoj civilnoga društva jedna je od pretpostavki i mjerila demokracije te stabilnosti društvenoga i političkoga sustava svake zemlje. Koncept zajedništva i suradnje državne vlasti s civilnim društvom u stvaranju, provedbi i nadzoru politika koje su od neposrednog interesa za opće dobro među temeljnim je obilježjima dobrog upravljanja i suvremene države koja služi svojim građanima. Republika Hrvatska među prvim je državama srednje i jugoistočne Europe sustavno pristupila stvaranju normativnog i institucionalnog sustava za podršku razvoju civilnoga društva krajem devedesetih godina 20. stoljeća kada sve više jača svijest o važnosti razvitka civilnoga društva kao važnog čimbenika pluralizma i razvoja demokracije u Hrvatskoj. Od tada do danas postalo je jasno da razvoj demokracije nije samo pitanje političkih stranaka, izbornih zakona, vlasništva kapitala, dionica i burzi, već i snažnoga civilnoga društva – građana organiziranih i aktivnih u rješavanju širokog spektra posebnih i skupnih interesa.
Ova Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva (Strategija) je strateški dokument koji daje smjernice za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva do 2021. godine kako bi se još više unaprijedio pravni, financijski i institucionalni sustav podrške djelovanju organizacija civilnoga društva1 kao važnih čimbenika društveno-ekonomskog razvoja u Republici Hrvatskoj, ali i važnih dionika u oblikovanju i provedbi politika Europske unije. Također, Strategija uključuje konkretne rokove i nositelje njihove provedbe, izvore sredstava za provedbu planiranih mjera i aktivnosti, kao i pokazatelje za mjerenje uspješnosti provedbe.
1 U tekstu se vrlo često koristi i uobičajena kratica za izraz organizacija civilnoga društva – OCD.
Opći cilj Strategije je stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva. Težimo društvu u kojem postoje uvjeti za razvoj zajednice u kojoj građani i organizacije civilnoga društva u sinergiji s drugim sektorima, aktivno, ravnopravno i odgovorno, u skladu s načelima održivog razvoja, dobrog upravljanja i djelovanja za opće dobro, sudjeluju u ostvarivanju društva blagostanja i jednakih mogućnosti za sve. Da bi se to postiglo potrebno je da svi dionici u društvu prihvate i primjenjuju zajedničke vrijednosti demokracije utemeljene na pozitivnim društvenim promjenama, suradnji, otvorenosti, solidarnosti, socijalnoj pravdi i socijalnoj koheziji, javnosti rada, odgovornosti, sudjelovanju u odlučivanju, uvažavanju osobnosti i različitosti, samoorganiziranju, cjeloživotnom učenju, volonterskom angažmanu, doprinosu građana i slobodnoj informacijskoj povezanosti.
U provedbi Strategije očekuje se stalan rad na preispitivanju i širenju prostora za razvoj civilnoga društva kao i suradnje među sektorima u društvu: javnom i privatnom (profitnom i neprofitnom). Pritom država treba raditi na jačanju svoje uloge medijatora i partnera u društvenim i ekonomskim promjenama, dok profitni sektor sve više razvija svoju društvenu odgovornost temeljenu na principima općeg dobra i organizacijske etike.Privatni neprofitni sektor treba poticajni okvir za postizanje što većeg utjecaja u društvu.
Nacrt Nacionalne strategije – dokument za savjetovanje
NACIONALNA STRATEGIJA STVARANJA POTICAJNOG OKRUŽENJA ZA RAZVOJ CIVILNOGA DRUŠTVA
OD 2017. DO 2021. GODINE
Komentirate u ime: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
UVOD
Stvaranje okruženja poticajnog za razvoj civilnoga društva jedna je od pretpostavki i mjerila demokracije te stabilnosti društvenoga i političkoga sustava svake zemlje. Koncept zajedništva i suradnje državne vlasti s civilnim društvom u stvaranju, provedbi i nadzoru politika koje su od neposrednog interesa za opće dobro među temeljnim je obilježjima dobrog upravljanja i suvremene države koja služi svojim građanima. Republika Hrvatska među prvim je državama srednje i jugoistočne Europe sustavno pristupila stvaranju normativnog i institucionalnog sustava za podršku razvoju civilnoga društva krajem devedesetih godina 20. stoljeća kada sve više jača svijest o važnosti razvitka civilnoga društva kao važnog čimbenika pluralizma i razvoja demokracije u Hrvatskoj. Od tada do danas postalo je jasno da razvoj demokracije nije samo pitanje političkih stranaka, izbornih zakona, vlasništva kapitala, dionica i burzi, već i snažnoga civilnoga društva – građana organiziranih i aktivnih u rješavanju širokog spektra posebnih i skupnih interesa.
Ova Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva (Strategija) je strateški dokument koji daje smjernice za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva do 2021. godine kako bi se još više unaprijedio pravni, financijski i institucionalni sustav podrške djelovanju organizacija civilnoga društva 1 kao važnih čimbenika društveno-ekonomskog razvoja u Republici Hrvatskoj, ali i važnih dionika u oblikovanju i provedbi politika Europske unije. Također, Strategija uključuje konkretne rokove i nositelje njihove provedbe, izvore sredstava za provedbu planiranih mjera i aktivnosti, kao i pokazatelje za mjerenje uspješnosti provedbe.
1 U tekstu se vrlo često koristi i uobičajena kratica za izraz organizacija civilnoga društva – OCD.
Opći cilj Strategije je stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva. Težimo društvu u kojem postoje uvjeti za razvoj zajednice u kojoj građani i organizacije civilnoga društva u sinergiji s drugim sektorima, aktivno, ravnopravno i odgovorno, u skladu s načelima održivog razvoja, dobrog upravljanja i djelovanja za opće dobro, sudjeluju u ostvarivanju društva blagostanja i jednakih mogućnosti za sve. Da bi se to postiglo potrebno je da svi dionici u društvu prihvate i primjenjuju zajedničke vrijednosti demokracije utemeljene na pozitivnim društvenim promjenama, suradnji, otvorenosti, solidarnosti, socijalnoj pravdi i socijalnoj koheziji, javnosti rada, odgovornosti, sudjelovanju u odlučivanju, uvažavanju osobnosti i različitosti, samoorganiziranju, cjeloživotnom učenju, volonterskom angažmanu, doprinosu građana i slobodnoj informacijskoj povezanosti.
U provedbi Strategije očekuje se stalan rad na preispitivanju i širenju prostora za razvoj civilnoga društva kao i suradnje među sektorima u društvu: javnom i privatnom (profitnom i neprofitnom). Pritom država treba raditi na jačanju svoje uloge medijatora i partnera u društvenim i ekonomskim promjenama, dok profitni sektor sve više razvija svoju društvenu odgovornost temeljenu na principima općeg dobra i organizacijske etike. Privatni neprofitni sektor treba poticajni okvir za postizanje što većeg utjecaja u društvu.