E-SAVJETOVANJA

Naziv propisa

Prijedlog Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori

Materija koja se namjerava propisom urediti

Pitanja vezana uz Hrvatsku poljoprivrednu komoru

Problemi koji se namjeravaju rješavati

Hrvatska poljoprivredna komora osnovana je 2009. godini Zakonom o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori („Narodne novine“ broj 30/09). Tim Zakonom tada je bila propisana obveza članstva za sva poljoprivredna gospodarstva, fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika. Međutim, 2012. godine Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori („Narodne novine“ 50/12) ukida se obvezno članstvo i uvodi dobrovoljno. To je dovelo do rasipanja značajnog broja članova te od tada do danas Hrvatska poljoprivredna komora prosječno godišnje ima oko 1.000 dobrovoljno upisanih članova od kojih je 80% obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava a 20% ostalih organizacijskih oblika poljoprivrednika (obrti, trgovačka društva, i dr.). Takva Komora koja danas okuplja manje od 6% poljoprivrednika upisanih u Upisnik poljoprivrednika nije u mogućnosti izvršiti i sve zadaće koje su joj Zakonom dodijeljene, a prije svega svoju primarnu i najvažniju zadaću koja se odnosi na prikupljanje stavova poljoprivrednika i jedinstveno zastupanje njihovih interesa prvenstveno prema ministarstvu nadležnom za poljoprivredu ali i drugim tijelima državne uprave. Na dan 31. prosinca 2016. godine u Upisniku poljoprivrednika bilo je registrirano 170.515 poljoprivrednika od čega je 165.167 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, što predstavlja 96,9% od ukupnog broja upisanih poljoprivrednika. Ostatak od 3,1% čini: 2.201 obrta (1,3%), 2.566 trgovačkih društava (1,5%), 324 zadruga (0,2%), te 196 ostalih organizacijskih oblika poljoprivrednika (0,1%). Iako obiteljska poljoprivredna gospodarstva brojčano dominiraju u ukupnoj strukturi organizacijskih oblika koji obavljaju djelatnost poljoprivrede do sada nisu na adekvatan način bila obuhvaćena kroz članstvo u nekoj od komora. Poljoprivrednici registrirani kao obrt ili trgovačko društvo obvezno su članovi Hrvatske obrtničke komore, odnosno Hrvatske gospodarske komore. Do sada su se obiteljska poljoprivredna gospodarstva zajedno sa drugim organizacijskim oblicima poljoprivrednika interesno udruživala u brojne poljoprivredne udruge kojih danas u Republici Hrvatskoj djeluje oko 1.130, međutim niti jedna od njih nije u mogućnosti obuhvatiti interesno sve poljoprivredne proizvođače. Stoga je namjera prijedloga ovoga Zakona da upravo najbrojnija populacija poljoprivrednih proizvođača koji poljoprivrednu djelatnost obavljaju kao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo bude okupljena unutar Hrvatske poljoprivredne komore koja će jedinstveno promicati, štiti i zastupati interese obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo je tradicionalni i strateški važan organizacijski oblik obavljanja poljoprivredne proizvodnje u Republici Hrvatskoj. Jačanjem uloge Hrvatske poljoprivredne komore stvorit će se pretpostavke za održivi razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, unapređenje i povećanje njihove konkurentnosti na tržištu, te jačanje njihove društvene, socijalne i ekološke uloge u očuvanju prirodnih poljoprivrednih resursa.

Ciljevi koji se namjeravaju postići

Cilj je obuhvatiti obveznim članstvom u Hrvatsku poljoprivrednu komoru obiteljska poljoprivredna gospodarstva, koja su definirana posebnim propisom, kako bi se ojačala njihova uloga i unaprijedio status na tržištu. Ciljana skupina obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji će imati obvezu članstva u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori biti će definirana posebnim propisom, i obuhvaćati će ona gospodarstva koja se bave poljoprivredom kao gospodarskom djelatnošću i od nje ostvaruju dohodak. Mjerljivi cilj ovog normativnog rješenja je broj obveznih članova Hrvatske poljoprivredne komore. Ostvarljivi cilj je da će obiteljska poljoprivredna gospodarstva kroz rad Hrvatske poljoprivredne komore moći aktivno i organizirano sudjelovati u kreiranju poljoprivredne politike radi poboljšanja proizvodnje i života u ruralnim prostorima.

Ime i prezime stručnog nositelja

Ministarstvo poljoprivrede

Puni naziv propisa

Prijedlog Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori

Mjesto ispunjavanja obrasca

Ministarstvo poljoprivrede

Datum ispunjavanja obrasca

21.07.2017.

Opišite ukratko problem koji se namjerava riješiti normativnim rješenjem (izrađene teze propisa):

Hrvatska poljoprivredna komora osnovana je 2009. godini Zakonom o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori („Narodne novine“ broj 30/09). Tim Zakonom tada je bila propisana obveza članstva za sva poljoprivredna gospodarstva, fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika. Međutim, 2012. godine Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori („Narodne novine“ 50/12) ukida se obvezno članstvo i uvodi dobrovoljno. To je dovelo do rasipanja značajnog broja članova te od tada do danas Hrvatska poljoprivredna komora prosječno godišnje ima oko 1.000 dobrovoljno upisanih članova od kojih je 80% obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava a 20% ostalih organizacijskih oblika poljoprivrednika (obrti, trgovačka društva, i dr.). Takva Komora koja danas okuplja manje od 6% poljoprivrednika upisanih u Upisnik poljoprivrednika nije u mogućnosti izvršiti i sve zadaće koje su joj Zakonom dodijeljene, a prije svega svoju primarnu i najvažniju zadaću koja se odnosi na prikupljanje stavova poljoprivrednika i jedinstveno zastupanje njihovih interesa prvenstveno prema ministarstvu nadležnom za poljoprivredu ali i drugim tijelima državne uprave. Na dan 31. prosinca 2016. godine u Upisniku poljoprivrednika bilo je registrirano 170.515 poljoprivrednika od čega je 165.167 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, što predstavlja 96,9% od ukupnog broja upisanih poljoprivrednika. Ostatak od 3,1% čini: 2.201 obrta (1,3%), 2.566 trgovačkih društava (1,5%), 324 zadruga (0,2%), te 196 ostalih organizacijskih oblika poljoprivrednika (0,1%). Iako obiteljska poljoprivredna gospodarstva brojčano dominiraju u ukupnoj strukturi organizacijskih oblika koji obavljaju djelatnost poljoprivrede do sada nisu na adekvatan način bila obuhvaćena kroz članstvo u nekoj od komora. Poljoprivrednici registrirani kao obrt ili trgovačko društvo obvezno su članovi Hrvatske obrtničke komore, odnosno Hrvatske gospodarske komore. Do sada su se obiteljska poljoprivredna gospodarstva zajedno sa drugim organizacijskim oblicima poljoprivrednika interesno udruživala u brojne poljoprivredne udruge kojih danas u Republici Hrvatskoj djeluje oko 1.130, međutim niti jedna od njih nije u mogućnosti obuhvatiti interesno sve poljoprivredne proizvođače. Stoga je namjera prijedloga ovoga Zakona da upravo najbrojnija populacija poljoprivrednih proizvođača koji poljoprivrednu djelatnost obavljaju kao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo bude okupljena unutar Hrvatske poljoprivredne komore koja će jedinstveno promicati, štiti i zastupati interese obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo je tradicionalni i strateški važan organizacijski oblik obavljanja poljoprivredne proizvodnje u Republici Hrvatskoj. Jačanjem uloge Hrvatske poljoprivredne komore stvorit će se pretpostavke za održivi razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, unapređenje i povećanje njihove konkurentnosti na tržištu, te jačanje njihove društvene, socijalne i ekološke uloge u očuvanju prirodnih poljoprivrednih resursa.

Opišite ukratko cilj koji se želi postići normativnim rješenjem (izrađene teze propisa):

Cilj je obuhvatiti obveznim članstvom u Hrvatsku poljoprivrednu komoru obiteljska poljoprivredna gospodarstva, koja su definirana posebnim propisom, kako bi se ojačala njihova uloga i unaprijedio status na tržištu. Ciljana skupina obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji će imati obvezu članstva u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori biti će definirana posebnim propisom, i obuhvaćati će ona gospodarstva koja se bave poljoprivredom kao gospodarskom djelatnošću i od nje ostvaruju dohodak. Mjerljivi cilj ovog normativnog rješenja je broj obveznih članova Hrvatske poljoprivredne komore. Ostvarljivi cilj je da će obiteljska poljoprivredna gospodarstva kroz rad Hrvatske poljoprivredne komore moći aktivno i organizirano sudjelovati u kreiranju poljoprivredne politike radi poboljšanja proizvodnje i života u ruralnim prostorima.

Navedite adresate na koje se problem trenutno odnosi i adresate na koje bi se mogao odnositi u budućnosti.

Hrvatska poljoprivredna komora, poljoprivredni subjekti

Objasnite ukratko normativno rješenje (izrađene teze propisa) i utvrdite jedno ne-normativno rješenje kojim bi se također mogao postići cilj.

OPCIJA 1 – ne poduzimati ništa (nenormativno rješenje) Ako zakonodavac ne intervenira u cilju rješenja postojećeg problema, odnosno ako se ne poduzmu aktivnosti za sustavno jačanje statusa obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva kao temeljnog i tradicionalno najbrojnijeg organizacijskog oblika u okviru kojeg se obavlja poljoprivredna proizvodnja, teško se može očekivati njihova opstojnost i daljnji razvoj koji je od presudnog značaja za proizvodnju hrane s jedne strane te očuvanja okoliša, očuvanja tradicijske baštine i vrijednosti te očuvanja ruralnog prostora s druge strane. OPCIJA 2: - (nenormativno rješenje) Moguće je promotivnim kampanjama podizati svijest obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava o važnosti učlanjivanja u Hrvatsku poljoprivrednu komoru i koristi koje im iz toga proizlaze, međutim na taj način ne bi se moglo u cijelosti i sveobuhvatno ostvariti zacrtane ciljeve. OPCIJA 3: - (normativno rješenje) Problem bi se mogao riješiti djelomično kroz izmjene i dopune postojećeg Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori. Međutim, zbog opsežnosti predloženih izmjena i na činjenicu da je Zakon već dva puta mijenjan, tijekom 2010. i 2012. godine, bilo bi teže pratiti njegovu primjenu. OPCIJA 4: - (normativno rješenje) Donošenjem novog Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori stvara se pravni okvir za jačanje uloge Hrvatske poljoprivredne komore kao krovne institucije koja bi okupljala obiteljska poljoprivredna gospodarstva, najbrojniji organizacijski oblik obavljanja poljoprivredne proizvodnje u našim ruralnim područjima, s obzirom da ona u postojećem sustavu nisu jedinstveno zastupana kroz postojeće komorske organizacije. Na taj način Hrvatska poljoprivredna komora će ispuniti svoju primarnu zadaću a to je prikupljanje stavova obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te njihovo jedinstveno zastupanje kako na nacionalnoj razini tako i na europskoj razini.

Odredite vremenski okvir za rješavanje problema i postizanje navedenog cilja te ukratko objasnite moguće prepreke, rizike u rješavanju problema.

do kraja 2017. godine

Da li normativno rješenje (izrađene teze propisa) zahtijeva izmjenu važećeg zakonodavstva?

DA

Zakon o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori

Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan financijski učinak u barem jednom sektoru/području i u kojem? Da li utječe na tržišno natjecanje? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.

NE

Nema troškova ukoliko bi kampanju preko postojećih resursa informiranja provodilo Ministarstvo i prateće stručne institucije i ustanove u poljoprivredi.

Hoće li navedeno normativno rješenje imati učinak na državni proračun odnosno proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.

NE

Nema troškova ukoliko bi kampanju preko postojećih resursa informiranja provodilo Ministarstvo i prateće stručne institucije i ustanove u poljoprivredi.

Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na socijalno osjetljive skupine, socijalni status građana, interesne skupine u društvu odnosno društvo u cjelini? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.

NE

Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na okoliš, održivi razvitak i s tim u svezi na zdravlje ljudi? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.

NE

Hoće li navedeno normativno rješenje trebati provedbu administrativnih i upravnih postupaka vezano za adresate i s kojim ciljem? Hoće li navedena rješenja dodatno povećati administrativne prepreke za poslovanje? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.

NE

Hoće li za postizanje cilja biti nužan povezani rad više tijela državne uprave odnosno tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave? Ukratko navedite tijela od kojih se očekuje povezani rad.

NE

Da li je isti problem postojao i na koji način je riješen u zakonodavstvu zemalja Europske unije odnosno trećih zemalja?

NE