Prijedlog Nacionalnog plana za unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj 2018.-2021.
Uvod
Od Sorbonske deklaracije (1998.), preko Praškog (2001.), Berlinskog (2003.), Bergenskog (2005.), Londonskog (2007.), Leuvenskog (2009.) priopćenja, Budimpeštansko-Bečke deklaracije (2010.), Bukureškog (2012.) priopćenja pa do Erevanskog (2015.) ističe se važnost socijalne dimenzije u visokom obrazovanju što proizlazi iz shvaćanja visokog obrazovanja kao javnog dobra koje treba biti priuštivo svima, neovisno o socio-ekonomskom položaju specifičnih društvenih skupina. U sklopu Erevanskog priopćenja, ministri visokog obrazovanja zemalja koje sudjeluju u Bolonjskom procesu usvojili su Strategiju za razvoj socijalne dimenzije i cjeloživotno učenje u Europskom prostoru visokog obrazovanja do 2020. godine. U navedenoj Strategiji europski ministri visokog obrazovanja obvezali su se na razvoj učinkovitih javnih politika s ciljem osiguravanja većeg pristupa kvalitetnom visokom obrazovanju, poglavito za studente iz podzastupljenih i socijalno ranjivih skupina. Ujedno su se složili donijeti nacionalne planove ili strategije u kojima bi se prepoznale različite podzastupljene i ranjive skupine studenata te donijele specifične mjere i aktivnosti za poboljšanje pristupa, uspješno studiranje i završavanje studija. Ovaj je dokument doprinos tim ciljevima u hrvatskom kontekstu.
Iako je socijalna dimenzija područje javnih politika koje je značajnim dijelom vezano uz Bolonjski proces, i drugi strateški dokumenti naglašavaju važnost kvalitetnog i relevantnog visokog obrazovanja, koje je pravedno i priuštivo svima uz jednake šanse, kao ključ za smanjenje socijalnih nejednakosti. Nastavno na strateške odrednice Europe 2020 i ostvarenje cilja od 40% populacije u dobi 30-34 godina sa završenim tercijarnim obrazovanjem, Paketom socijalnih ulaganja, koji je donesen u ožujku 2013. godine, želi se doprinijeti jačanju socijalne kohezije i konkurentnosti, uz naglasak na strategije obrazovanja, zdravstva i socijalnih usluga s ulaganjem posebno u mlade koji dolaze iz nepovoljnih socio-ekonomskih prilika. *Europska komisija (2013). Prema socijalnom ulaganju za rast i koheziju – uključujući i provedbu Europskog socijalnog fonda za razdoblje 2014. – 2020. Prijevod. Revija za socijalnu politiku, 20 (2), 167-190.
Polazeći od europskog strateškog konteksta u kojemu se razvijaju nacionalne politike visokog obrazovanja, dostupnost, pristupačnost i priuštivost visokog obrazovanja postala su strateška obilježja recentnih hrvatskih strateško-programskih dokumenata koja svoj konačni izričaj dobivaju u prvoj sveobuhvatnoj nacionalnoj strategiji obrazovanja, Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije Republike Hrvatske (2014). Među glavnim strateškim ciljevima Strategije u dijelu koji se odnosi na visoko obrazovanje, navodi se „dostupnost visokog obrazovanja svima u skladu s osobnim sposobnostima“, dok je „uključivanje podzastupljenih skupina u sustav visokog obrazovanja jedan od prioriteta razvoja hrvatskog obrazovanja“. *Cilj 6. Unaprijediti studentski standard uz posebnu skrb za socijalnu dimenziju studiranja http://www.novebojeznanja.hr/strategija/visoko-obrazovanje/12
Socijalna dimenzija svoj izričaj u hrvatskom sustavu visokog obrazovanja dobiva putem nekoliko važnih mjera primarno vezanih za financiranje visokih učilišta i sustavom stipendiranja. Što se tiče financiranja, s ciljem obuhvaćanja što većeg broja studenata novim modelom subvencija školarina te usmjeravanja financiranja temeljenog na rezultatima u ostvarenju dogovorenih strateških i programskih ciljeva, 2012. godine je pokrenut novi model trogodišnjeg programskog financiranja u visokom obrazovanju. Među strateškim ciljevima pilot programskih ugovora sklopljenih između javnih sveučilišta, veleučilišta i visokih škola s jedne strane i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta s druge strane, za trogodišnje razdoblje, od akademske godine 2012./2013. do 2015./2016., tri od pet dogovorena opća cilja sadržavala su socijalnu dimenziju visokog obrazovanja: 1. Stjecanje kvalifikacija u razdoblju predviđenom studijskim programom; 2. Olakšanje pristupa studiju i potpora pri studiju za studente slabijeg socijalno-ekonomskog statusa i studente s invaliditetom; 3. Olakšanje pristupa i osiguravanje kvalitete studija za studente starije od 25 godina. Analiza provedbe pilot programskih ugovora pokazala je da su prvi opći cilj odabrala četiri od sedam javnih sveučilišta te devet od četrnaest javnih veleučilišta, odnosno visokih škola, drugi opći cilj odabrala su četiri od sedam javnih sveučilišta te četiri od četrnaest javnih veleučilišta, odnosno visokih škola i treći od navedenih općih ciljeva odabrala su četiri od sedam javnih sveučilišta i dva od četrnaest javnih veleučilišta, odnosno visokih škola.
Daljnjim izmjenama politike financiranja subvencija školarina redovitih studenata osigurava se kontinuitet i dodatno potiče osjetljivost prema socijalnoj dimenziji visokog obrazovanja u trogodišnjem razdoblju koje slijedi nakon završetka provedbe pilot programskih ugovora. U ugovorima o sufinanciranju troškova studiranja redovitih studenata i materijalnih troškova u akademskim godinama 2015./2016., 2016./2017. i 2017./2018 koja su sklopila javna sveučilišta, veleučilišta i visoke škole s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta, dva od tri strateška cilja sadrže socijalnu dimenziju visokog obrazovanja: 1. Osiguravanje jednakog pristupa visokom obrazovanju svim redovitim studentima u Republici Hrvatskoj; 2. Poticanje završnosti visokog obrazovanja. *Sukladno Odluci Vlade Republike Hrvatske o uvjetima, kriterijima i načinu subvencioniranja participacije redovitih studenata u troškovima studija i sufinanciranje materijalnih troškova javnim visokim učilištima u Republici Hrvatskoj u akademskim godinama 2015./2016., 2016./2017. i 2017./2018. https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/Sjednice/2015/238%20sjednica%20Vlade/238%20-%204.pdf Indikator je definiran kao Udio doznačenih sredstava utrošenih na aktivnosti za ostvarenje cilja u odnosu na doznačena sredstva prema Ugovoru, te je u ugovorima navedeno da aktivnosti za provedbu mjera moraju biti izravno usmjerene na studente s otežanim pristupom studiju. Ako su aktivnosti neizravne, njihov trošak ne ulazi u izračun ciljane vrijednosti indikatora. Također, Ministarstvo je izdalo preporuku da navedeni indikatori ne budu manji od 1% za studente slabijeg socijalno-ekonomskog statusa, niti manji od 0,5% za studente sa invaliditetom. Sukladno definiranim indikatorima iznos koji visoka učilišta godišnje troše na aktivnosti za studente slabijeg socijalno-ekonomskog statusa je 8,2 mil kn, a na aktivnosti za studente s invaliditetom 2,8 mil kn, što ukupno iznosi 11 mil kn od ukupnih 319 mil kn godišnje dodijeljenih visokim učilištima, dok je godišnji iznos utrošen za ostvarivanje istog cilja u Pilot programskim ugovorima iznosio 2,5 milijuna kuna u odnosu na ukupni iznos programa od 225 milijuna kuna.
Kako bi se povećao pristup visokom obrazovanju i stopa završnosti, komplementarno s financiranjem subvencija školarina redovitim studentima, zadnjih godina se kontinuirano radi na povećanju ulaganja u stipendiranje studenata. U Operativnom programu Učinkoviti ljudski potencijali 2014. - 2020.*Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. http://www.strukturnifondovi.hr/op-ucinkoviti-ljudski-potencijali-2014-2020-780 osigurana su sredstva za najmanje 22.000 stipendija za studente slabijeg socio-ekonomskog statusa i 15.000 stipendija za studente upisane na studijske programe u biotehničkom, tehničkom, biomedicinskom i prirodnom području znanosti te studijske programe kojima se stječe akademski odnosno stručni naziv prvostupnik informatike, poslovne informatike, informacijskih znanosti i informatologije, tzv. STEM područja.
Navedeno znači da će se na godišnjoj razini, s početkom akademske godine 2017./2018. dodjeljivati najmanje 13.000 stipendija, što uključuje i 5.000 državnih stipendija koje se godišnje osiguravaju u Državnom proračunu Republike Hrvatske.
Prema podatcima Ministarstva znanosti i obrazovanja državnu stipendiju prima prosječno 5.400 studenata godišnje što čini 4.5% ukupne studentske populacije. Međutim, godišnje se na natječaj za dodjelu državnih stipendija za studente slabijeg socio-ekonomskog statusa javlja u prosjeku 11.500 studenata, među kojima 10.000 studenata zadovoljava kriterije za dodjelu državne stipendije, a to su prihodi po članu obitelji manji od 65% proračunske osnovice, najmanje 45 ECTS bodova u prethodnoj akademskoj godini i 40 ECTS bodova prosječno u svim godinama. Zbog nedostatka sredstava, ukupno 4.600 studenata koji udovolji propisanim kriterijima, ne ostvari pravo na državnu stipendiju. To su studenti koji su u najvećem potencijalnom riziku od napuštanja studija. *Prema analizi utjecaja kriterija na ostvarivanje prava na državnu stipendiju, koju je izradilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja na temelju natječaja provedenog za akademsku godinu 2016./2017., a koja je objavljena na poveznici zajedno sa rezultatima natječaja, samo studenti s prihodom manjim od 850,00 kn mjesečno po članu obitelji sigurno ostvaruju pravo na državnu stipendiju. Iako je dohodovni cenzus postavljen na 2.162 kn mjesečno, niti jedan student koji je imao više od 1.800,00 kn mjesečno po članu obitelji nije ostvario pravo na stipendiju, a čak 471 student koji ima manje od 1.100,00 kn mjesečno po članu obitelji nije ostvario pravo na državnu stipendiju. Nadalje, od 82 studenta roditelja, njih 20 nije ostvarilo pravo iako su ispunili uvjete. Zatim, 258 studenata kojima je jedan roditelj umro, a 12 studenata kojima su oba roditelja umrla nisu ostvarila pravo. U akademskoj godini 2013./2014. uvedene su promjene u sustavu državnih potpora pri čemu se u većoj mjeri proračunska sredstva počinju izdvajati za izravne državne potpore (stipendije) u odnosu na neizravne (smještaj, prehrana). Tako su sredstva za stipendije sa 37.762.267,00 kn u 2013. godini povećana na 61.427.594,00 kn u 2014. godini. Time se pojačava socijalna osjetljivost i dostupnost visokog obrazovanja na način da se državne potpore usmjeravaju studentima nižeg socio-ekonomskog statusa.
Dodatno, Ministarstvo znanosti i obrazovanja povećalo je u 2017. godini iznos novčane potpore za podmirenje dijela troškova prijevoza za redovite studente s invaliditetom za akademsku godinu 2016./2017. sa 1.000,00 kn mjesečno na 1.500,00 kn mjesečno.
Sukladno Strategiji znanosti, obrazovanja i tehnologije, Nacionalna skupina za unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja dobila je zaduženje izraditi Nacionalni plan za unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj 2018.-2021. Nacionalni plan predstavlja prijedlog operacionalizacije Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije u dijelu koji se odnosi na socijalnu dimenziju visokog obrazovanja i to kroz prijedlog konkretnih ciljeva, podciljeva i aktivnosti koje preuzimaju provesti prvenstveno institucije i tijela u visokom obrazovanju, ali i drugi relevantni dionici u sustavu obrazovanja. Uz to, u Nacionalnom planu predlažu se mjerljivi pokazatelji praćenja ostvarivanja strateških ciljeva i podciljeva.
Proces izrade Nacionalnog plana
Prijedlog Nacionalnog plana za unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja izrađen je najvećim dijelom tijekom 2016. godine. Izrada Nacionalnog plana sastojala se od nekoliko faza.
U prvoj fazi je izrađen pregled empirijskih uvida relevantnih za socijalnu dimenziju visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Oni su sažeti u dokumentima Podzastupljene i ranjive skupine u visokom obrazovanju u Hrvatskoj te Smjernice za unapređivanje sustava potpore studentima s invaliditetom u Hrvatskoj koji se nalaze u prilogu. Ovi pregledi su izrađeni kako bi Nacionalni plan bio što je više moguće utemeljen na relevantnim podacima.
Drugu fazu čine konzultacije o ranijim verzijama spomenutih dokumenata. Povratne informacije na dokument Podzastupljene i ranjive skupine u visokom obrazovanju u Hrvatskoj dobivene su tijekom javne stručne rasprave, dok su komentari na dokument Smjernice za unapređivanje sustava potpore studentima s invaliditetom u Hrvatskoj prikupljeni od osoblja visokih učilišta koji su zaduženi za studente s invaliditetom.
Imajući u vidu i slične dokumente usmjerene na unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja, kao što je npr. irski Nacionalni plan za jednakost pristupa visokom obrazovanju za period 2015.-2019., u trećoj fazi se pristupilo izradi prijedloga Nacionalnog plana pri čemu su se u obzir uzimali i prijedlozi iz brojnih izvješća relevantnih za socijalnu dimenziju visokog obrazovanja, uključujući Eurostudent izvješća za Hrvatsku te Izvješće o socijalnoj dimenziji visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj (izrađeno u sklopu projekta Peer Learning for the Social Dimension). Prijedlog formata i sadržaja Plana izradili su članovi Nacionalne skupine za unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja.
Četvrtu fazu čine konzultacije o prijedlogu Nacionalnog plana koje su provedene s predstavnicima Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Agencije za odgoj i obrazovanje, Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Hrvatskom udrugom poslodavaca, Hrvatskom gospodarskom komorom, prorektorima za nastavu i studente visokih učilišta, predstavnicima studenata, centrima za podršku studentima na visokim učilištima te drugim relevantnim akterima u području visokog obrazovanja.
Ciljevi
Cilj 1: Ostvariti sustavno prikupljanje i obradu podataka koji su relevantni za unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja te ih koristiti u tu svrhu
Podcilj
Aktivnost
Odgovornost
Indikator
1.1. Omogućiti da se podaci o studentima upisuju samo jedanput i to u evidenciju o studentima koju vodi visoko učilište.
Integrirati postojeće baze podataka o studentima.
MZO
Podaci o studentima se upisuju samo jednom a koriste se u više evidencija .
1.2. Učiniti postojeće podatke o socijalnom i ekonomskom statusu studentskog tijela na svim razinama visokog obrazovanja u Hrvatskoj javno dostupnim.
Sistematizirati postojeće podatke Državnog zavoda za statistiku (ŠV20 formular) o socijalnom i ekonomskom statusu studentskog tijela na svim razinama visokog obrazovanja.
MZO u suradnji sa stručnjacima
Podaci o socijalnom i ekonomskom statusu studenata objavljeni na mrežnoj stranici MZO-a.
1.3. Provesti istraživanja o obrazovnim iskustvima studenata i studentica iz ranjivih skupina, a o kojima postoje nedostatni uvidi (vidjeti dokument u prilogu).
Prikupiti i obraditi podatke o ranjivim skupinama, na svim razinama visokog obrazovanja, o kojima postoje nedostatni uvidi (udio tih studenata, teškoće s kojima se susreću za vrijeme studija, njihovi prijedlozi za unapređivanje kvalitete studija).
Visoka učilišta, nezavisni istraživački tim
Izvješća o provedenim istraživanjima objavljena na mrežnoj stranici MZO-a.
1.4. Omogućiti prikupljanje i analizu komparativnih podataka o socijalnoj dimenziji visokog obrazovanja.
Osigurati sredstva za periodično provođenje Eurostudent istraživanja u Hrvatskoj.
MZO
Periodična Eurostudent izvješća.
1.5. Razviti standardiziranu metodologiju praćenja obrazovnih i profesionalnih putova studenata (upisa, tijeka studija, završetka, zapošljavanja) prema njihovom socijalnom i ekonomskom statusu.
Usvojiti jedinstvenu i standardiziranu metodologiju provjere socijalnog i ekonomskog statusa studenata, te drugih uvjeta ranjivosti.
Prikupiti primjere dobrih praksi praćenja obrazovnih i profesionalnih putova studenata te na osnovu njih izraditi mehanizam primjenjiv za sva visoka učilišta u Hrvatskoj.
MZO, Visoka učilišta, AZVO, Nacionalna skupina za unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja
Baze podataka na visokim učilištima te središnja baza pri MZO-u.
1.6. Temeljiti aktivnosti usmjerene na poboljšanje socijalne dimenzije na relevantnim empirijskim podacima.
Povezati prikupljanje podataka o ranjivim skupinama studenata na visokim učilištima s postupcima reakreditacije, financiranjem visokog obrazovanja te aktivnostima visokih učilišta usmjerenima na unapređivanje socijalne dimenzije.
AZVO, MZO, Visoka učilišta
Relevantni podaci prikupljeni i korišteni u procedurama reakreditacije visokih učilišta, u pregovorima oko financiranja visokih učilišta te u aktivnostima visokih učilišta usmjerenih na unapređivanje socijalne dimenzije.
1.7. Evaluirati uspješnost postojećih aktivnosti usmjerenih na unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja.
U suradnji sa studentima i studenticama provesti institucijske evaluacije aktivnosti usmjerenih na unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja.
Provesti analizu učinkovitosti sustava studentskog standarda u onom dijelu u kojem njime upravljaju Studentski centri.
MZO, Visoka učilišta
Izrađen popis primjera dobre prakse za unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja.
Izrađeni prijedlozi za unapređivanje sustava studentskog standarda koji je u nadležnosti Studentskih centara.
Cilj 2: Unaprijediti pristup visokom obrazovanju podzastupljenim i ranjivim skupinama i ukloniti prepreke pri ulasku
Podcilj
Aktivnost
Odgovornost
Indikator
2.1. Povezivati obrazovnu vertikalu kako bi se unaprijedila socijalna dimenzija obrazovanja
Osnovati Nacionalnu skupinu za unapređivanje socijalne dimenzije predtercijarnog obrazovanja
MZO
Osnovana skupina i izrađen nacionalni plan za unapređivanje socijalne dimenzije predtercijarnog obrazovanja
2.2. Povećati interes za pristup visokom obrazovanju kod podzastupljenih i ranjivih skupina
Unaprijediti sustav ranih intervencija kroz uvođenje Outreach programa (ljetne škole, dani karijera, dani otvorenih vrata, smotre sveučilišta, sajam stipendija, festivali znanosti) za rad s učenicima i njihovim roditeljima s ciljem povećanja motivacije za studij
Udruge, obrazovne institucije, MZO, AOO, HZZ, visoka učilišta, lokalna zajednica
Broj ponuđenih programa i broj sudionika uključenih u programe
Broj sudionika koji su bili zadovoljni provedenim programima
2.3. Unaprijediti sustav profesionalnog usmjeravanja i samo-informiranja
Uspostaviti mrežu centara, službi i usluga profesionalnog usmjeravanja
Pokrenuti web sučelje za sveobuhvatni pristup profesionalnom usmjeravanju
Dodatno osposobiti stručne suradnike i nastavnike za provođenje profesionalnog informiranja i savjetovanja učenika i roditelja
Intenzivirati rad na realizaciji profesionalnog usmjeravanja kao međupredmetne teme u osnovnim i srednjim školama
Uvesti obvezno dodatno savjetovanje o izboru studija za osobe s invaliditetom
HZZ, udruge, institucije srednjeg i visokog obrazovanja
HZZ – CISOK, MZO, visoka učilišta, udruge
MZO, AZOO, ASOO
MZO, AOO, OŠ, SŠ
MZO, AOO, HZZ
Formirana mreža
Pokrenuto web sučelje
Broj visokih učilišta koja su informacije učinila dostupnima i prilagođenima; objedinjene informacije
Broj ponuđenih dodatnih edukacija, broj sudionika (broj dodatno osposobljenih stručnih suradnika i nastavnika)
Broj predmeta i realiziranih tema
Broj provedenih savjetovanja i sudionika
2.4. Osigurati prijelaz iz trogodišnjeg srednjoškolskog u visoko obrazovanje
Kreirati i provesti program obrazovanja za prijelaz iz trogodišnjih strukovnih škola u visoko obrazovanje
MZO, AOO, NCVVO i AZVO
Povećanje broja studenata koji su završili trogodišnje srednjoškolsko obrazovanje
Cilj 3: Omogućiti jednake prilike svim studentima tijekom studiranja
Podcilj
Aktivnost
Odgovornost
Indikator
3.1. Ukloniti prepreke pri početku studiranja
Uspostaviti programe nadoknade kompetencija
U okviru studentskog savjetovanja, razviti program prilagodbe na studij za ranjive skupine
Revidirati studijske programe i ujednačiti opterećenje na svim godinama studija
MZO
Visoko učilište (pojedine sastavnice, odnosno centri odgovorni za nastavu)
Kvaliteta i korisnost ovih programa (analiza utjecaja na prolaznost)
Izvještaji Ureda za studente s invaliditetom (s povratnim informacijama korisnika)
Izvještaji Sveučilišnih savjetovališnih centara
(s povratnim informacijama korisnika)
Revidirani studijski programi
3.2. Uspostaviti učinkovit sustav nematerijalne potpore za studente tijekom studija
Uspostaviti sustav savjetovanja na visokim učilištima sa sljedećim elementima:
Psihološko savjetovanje; Karijerno i financijsko savjetovanje; Akademsko savjetovanje; Savjetovanje i potpora studentima s invaliditetom
Visoka učilišta
Hrvatski zavod za zapošljavanje
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava
MZO
Broj studenata korisnika ovih programa
Izvještaji savjetovališnih centara (s povratnim informacijama korisnika)
3.3. Fleksibilizacija studijskih programa
Izrada strateškog dokumenta za razvoj sustava priznavanja prethodnog učenja
Kroz procedure vrednovanja informalnog i neformalnog učenja pružiti studentima s prethodnim ili trenutnim radnim ili drugim iskustvom mogućnost izuzeća od dijela formalnog studijskog programa
Fleksibilizirati studijske programe kroz primjenu učenja na daljinu i smanjene obaveze fizičke prisutnosti
Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala
Visoka učilišta
(centri i tijela zaduženi za studijske programe)
Visoka učilišta (centri i tijela zaduženi za studijske programe)
Izrađen strateški dokument
Uspostavljene procedure vrednovanja
Udio ECTS bodova koji studenti, kojima je to potrebno, mogu ostvariti učenjem na daljinu
3.4. Unapređivanje resursa za učenje
Osigurati resurse za učenje i prilagoditi nastavne materijale
Uspostaviti sustav mentoriranja (nastavničkog i studentskog)
Visoka učilišta, MZO
Visoka učilišta, studentski zborovi
Povratne informacije studenata pripadnika ranjivih skupina
Povratne informacije korisnika sustava mentoriranja
3.5. Provesti profesionalno usavršavanje nastavnika i nenastavnog osoblja za rad s ranjivim skupinama
Revizija nastavničkih studijskih programa
Izrada programa za usavršavanje nastavnika u području rada s pripadnicima ranjivih skupinama
Visoka učilišta (centri za obrazovanje nastavnika), MZO
Revidirani studijski programi na način da su integrirane teme vezane za socijalnu dimenziju
Izrađen program za usavršavanje nastavnika u ovome području
Udio nastavnika koji su završili ovaj program
3.6. Prilagoditi i poboljšati sustav izvanrednog studiranja
Reformirati sustav izvanrednog studiranja na način da se:
-propišu specifična prava studenata izvanrednih studija
-ograniči iznos školarina u odnosu na trošak participacije redovitih studenata
-ograniči broj izvanrednih studenata u odnosu na broj redovitih studenata
-određenim studentima izvanrednih studija omoguće studentska prava (prehrana, smještaj, stipendije)
MZO
Visoka učilišta
Nova zakonska regulativa izvanrednog studiranja
Uspostavljene potrebne prakse na visokim učilištima
Cilj 4: Podizanje stope završavanja studija i zapošljavanja podzastupljenih i ranjivih skupina nakon završetka studija
Podcilj
Aktivnost
Odgovornost
Indikator
4.1. Podizanje suradnje VU s poslodavcima na osiguravanju studentske prakse za posebne podzastupljene/ranjive skupine
Revizije studijskih programa s ciljem uključivanja studentske prakse u obaveze na studiju i uključivanje u mehanizme vanjskog vrednovanja kvalitete provođenja
Uklanjanje administrativnih i ostalih prepreka za uvođenje i provođenje studentske prakse s naglaskom na prepreke za podzastupljene skupine
Osiguravanje sredstva za unapređivanje studijskih programa uz svrsishodno uvođenje studentske prakse putem EU fondova i nacionalnih izvora
Izrada informacijskog sustava za praćenje studentske prakse u koji bi pristup imali studenti i poslodavci
Visoka učilišta (VU), AZVO
MZO, HZZ
MZO, HGK, HUP
MZO, VU
% studijskih programa s obaveznom studentskom praskom
% studenata koji su zadovoljni provođenjem studentske prakse
% poslodavaca koji su zadovoljni provođenjem studentske prakse
% studenata koji su se zaposlili kod poslodavca kod kojeg su obavljali praksu
Povoljan udio podzastupljenih i ranjivih skupina u gornjim indikatorima
4.2. Organiziranje aktivnosti centara za potporu studentima (akademsko i psihološko savjetovanje, savjetovanje za razvoj karijere, studentske prakse) koji pomažu studentima u postizanju kompetencija potrebnih za završavanje studija i rani razvoj karijere
Početna analiza stanja i potreba na VU
Financijska potpora VU koji su osnovali centre i uložili vlastita sredstva kako bi se dalje razvili i umrežili
Stvaranje mreže centara u RH kako bi se razvili i razmijenili programi, materijali za edukaciju te objedinili virtualni resursi
VU, MZO,
HZZ, MRMS specijalizirane udruge
Broj centara, broj zaposlenih u centrima, broj aktivnosti vezanih uz završnost i rani razvoj karijere, broj korisnika
Zadovoljstvo korisnika, posebno onih iz podzastupljenih i ranjivih skupina, uslugama centara
Broj članova mreže centara
4.3. Vrednovanje VU s pozicije potpore ranom razvoju karijere diplomanada temeljem jedinstvenog modela zrelosti (određivanje razine na kojoj je neko VU s obzirom na potporu studentima u ranom razvoju karijere) i udovoljavanju zahtjevima HKO
Uvođenje modela praćenja rada VU temeljem prihvaćenog modela zrelosti VU s obzirom na potporu ranom razvoju karijere diplomanata s naglaskom na jednake prilike za sve studente
Samovrednovanje i/ili unutarnje i/ili vanjsko vrednovanje VU prema razini zrelosti vezano uz potporu
Izrada izvješća o stanju na VU u RH i preporuke za poboljšanje
Izrada preporuka za vrednovanje studijskih programa usklađenih sa standardima kvalifikacija
Usklađivanje studijskih programa sa standardima kvalifikacija i zanimanja
Samovrednovanje i/ili unutarnje i/ili vanjsko vrednovanje VU prema razini zrelosti vezano uz usklađenost sa HKO-om
AZVO, VU, MZO
Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala RH
Prihvaćen model zrelosti VU s obzirom na rani razvoj karijere
Podizanje razine zrelosti za jednu razinu u sljedećih 4 godine
Preporuke za vrednovanje VU vezano uz usklađenost sa HKO-om
Broj standarda kvalifikacija i s njima povezanih studijskih programa u Registru HKO-a
4.4. Posebni programi potpore zapošljavanju preko EU fondova (Garancija/Jamstvo za mlade)
uključuju VU
Koordinacija aktivnosti MZO, HZZ, VU
HZZ, MZO, MRMS
Povratak studiranju onih koji su odustajali od studija, posebno podzastupljenih skupina
4.5. Razrada programskih ugovora na način da se prate dogovoreni indikatori vezani uz podzastupljene/ ranjive skupine i aktivnosti iz Plana vezane uz završavanje studija i zapošljavanje
Postavljenje programskih ugovora na način da budu orijentirani na ishode, a ne na ulazne parametre
Omogućavanje dodatnih sredstava za studije, koji imaju visoku stopu zapošljavanja nakon diplome, kako bi podigli kapacitete za povećanje upisnih kvota
Omogućavanje dodatnih sredstava za studije kod kojih je udio podzastupljenih i/ili ranjivih skupina u grupi diplomiranih jednak (ili bolji) udjelu upisanih
Vlada RH, MZO
Postavljanje jasnih indikatora u programske ugovore vezanih uz stope završavanja studija unutar 150% nominalnog vremena trajanja studija i vezanih uz zapošljavanje diplomanada
4.6. Praćenje zapošljavanja studenata u prva 4 mjeseca nakon diplome i redovito izvještavanje VU
Postavljanje sustava monitoringa i izvještavanja vezano uz zapošljavanje diplomanta (ovu aktivnost povezati s postupcima vanjskog vrednovanja VU)
VU prate stope zapošljavanja (u struci) podzastupljenih i ranjivih skupina diplomanada
HZZ, AZVO, VU
Udio zaposlenih 4 mjeseca nakon studija
% VU koji imaju sustav praćenja alumnija
Cilj 5: Unaprijediti sustav financijske pomoći pripadnicima podzastupljenih i ranjivih skupina
Podcilj
Aktivnost
Odgovornost
Indikator
5.1. Objediniti i centralizirati prikupljanje podataka o financijskoj pomoći studentima na nacionalnoj, lokalnoj i institucijskoj razini.
Uspostava jedinstvenog informacijskog sustava za pružanje financijske pomoći studentima (objedinjuje sve niže navedene aktivnosti).
MZO
Objedinjeni različiti informacijski sustavi i baze u jedinstven informacijski sustav.
Uspostava sustava provjere materijalnog statusa studenata.
MZO, MFIN
Pouzdana provjera materijalnog statusa se vrši putem jedinstvenog informacijskog sustava.
Pokretanje jedinstvene nacionalne baze podataka o financijskim potporama studentima (uključuje i bazu stipendija).
MZO, u suradnji sa stručnim organizacijama u ovom području.
Pokrenuta nacionalna on-line baza koja je javno dostupna.
Evaluiranje različitih oblika financijske pomoći studentima, s posebnim fokusom na podzastupljene i ranjive skupine.
MZO
Objavljena godišnja izvješća.
Pokretanje razmjene primjera dobre prakse među dionicima koji dodjeljuju financijsku pomoć studentima (peer learning), s posebnim fokusom na podzastupljene i ranjive skupine.
MZO osiguravanjem financijskih sredstava za ovakve projekte kroz EU fondove
Broj raspisanih natječaja te broj dodijeljenih projekata.
Broj primjera dobre prakse unesen u jedinstveni informacijski sustav.
Broj organiziranih javnih skupova na ovu temu.
Analiziranje prikupljenih podatka o financijskoj pomoći podzastupljenim i ranjivim studentima putem istraživačkih i stručnih projekata, potaknutih javnim i privatnim financiranjem.
MZO, HUP,HGK, tvrtke.
Visoka učilišta, stručne organizacije, udruge.
Broj pokrenutih znanstvenih i stručnih projekata na ovu temu te broj objavljenih radova.
Izraditi analizu opravdanosti postojećeg modela oporezivanja studentskog rada putem studentskih ugovora.
MZO
Izrađena i objavljena analiza opravdanosti.
5.2. Stipendirati učenike završnih razreda srednjih škola koji pripadaju podzastupljenim i ranjivim skupinama za nastavak obrazovanja na visokoškolskoj razini te pružati pomoć srednjim školama čiji učenici postižu loše ishode.
Pokretanje programa stipendiranja učenika podzastupljenih i ranjivih skupina u završnim razredima srednjih škola za upis visokih učilišta.
MZO, u suradnji s jedinicama lokalne samouprave.
Broj pokrenutih programa stipendiranja i broj dodijeljenih stipendija.
Pružanje stručne i financijske pomoći školama za stručno usavršavanje nastavnika o socijalnoj dimenziji obrazovanja i proširivanju pristupa visokom obrazovanju.
MZO u suradnji s AOO, ASOO i NCVVO
Broj provedenih programa stručnog usavršavanja nastavnika.
5.3. Financijsku pomoć iz javnih izvora temeljiti primarno na izravnim oblicima pomoći u obliku stipendija, pomoć dodjeljivati primarno po kriteriju potrebe te prilagoditi mjesečni iznos stipendije stvarnim troškovima studiranja.
Izraditi studiju isplativosti vezanu uz moguće pokretanje nove javne institucije za pružanje financijske pomoći studentima.
MZO
Izrađena i objavljena studija isplativosti.
Revidirati kriterije za dodjelu javnih stipendija te ih temeljiti primarno na kriteriju potrebe.
MZO, Hrvatski studentski zbor (HSZ)
Broj javnih natječaja za stipendije s ovakvim kriterijima.
Uz kriterij potrebe, odrediti dodatne kriterije za dodjelu javnih stipendija podzastupljenim i ranjivim skupinama.
MZO, Hrvatski studentski zbor (HSZ)
Broj javnih natječaja za stipendije s ovakvim kriterijima.
Omogućiti svim studentima upisanim na visoka učilišta (od prve do posljednje godine studija) ostvarivanje prava na dobivanje javnih stipendija.
MZO, Hrvatski studentski zbor (HSZ)MZO (moguća suradnja s novom javnom institucijom za pružanje financijske pomoći studentima)
Broj javnih natječaja za stipendije s ovakvim kriterijima (posebno pratiti jesu li natječaji namijenjeni studentima početnih godina studija).
Određivanje skale iznosa javnih stipendija sukladno ustanovljenim potrebama (5 razina) i stvarnim troškovima studiranja (koristiti tablicu s formulom). * Vidjeti File i dr. (2013). Financiranje visokog obrazovanja i socijalna dimenzija u Hrvatskoj: analiza i preporuke. Zagreb: Institut za razvoj obrazovanja. Vidjeti str. 65-70.
MZO (moguća suradnja s novom javnom institucijom za pružanje financijske pomoći studentima)
Kriteriji i skale iznosa javnih stipendija javno dostupni putem internetskih stranica.
Javno dostupni podaci o troškovima studiranja sustavnim objavljivanjem istraživanja Eurostudent (u obliku koji je prilagođen krajnjim korisnicima: učenici, studenti, roditelji) na internetskim stranicama MZO-a i relevantnih javnih institucija.
Prilagođavanje dinamike isplate javnih stipendija tako da budu dostupne na početku akademske godine.
MZO
Javno objavljeni datumi isplate rata javnih stipendija.
Ograničavanje vremenskog razdoblja za primanje javnih stipendija u svrhu poticanja završavanja studija u roku.
MZO, HSZ
Broj javnih natječaja za stipendije s ovakvim kriterijima.
Izraditi studiju isplativosti neizravnih financijskih potpora studentima u vidu javnih subvencija.
MZO
Izrađena i objavljena studija isplativosti.
Razmotriti smanjivanje ili postupno ukidanje neizravnih financijskih potpora studentima u vidu subvencija te preusmjeravanje ovih sredstva u javne stipendije prema kriteriju potrebe.
MZO
Izvješća MZO-a o ovoj temi.
Povećati javnu financijsku potporu koja će studentima omogućiti da provedu određeno razdoblje studija u inozemstvu.
MZO u suradnji s AMPEU i visokim učilištima, HSZ
Broj i visina javnih stipendija koje omogućuju određeno razdoblje studiranja u inozemstvu.
5.4. Povećati dostupnost smještaja u studentskim domovima pod povoljnim financijskim uvjetima s ciljem da je više od 20% studenata smješteno u studentskim domovima.
Proširivanje smještajnih kapaciteta u studentskim domovima izgradnjom novih i obnovom postojećih kapaciteta. *Vidjeti File i dr. (2013). Financiranje visokog obrazovanja i socijalna dimenzija u Hrvatskoj: analiza i preporuke. Zagreb: Institut za razvoj obrazovanja. Vidjeti str. 65-70.
MZO, u suradnji s visokim učilištima
Povećati udio studenata smještenih u studentskim domovima s trenutnih 8% na 20% od ukupnog broja studenata. *Vidjeti Šćukanec i dr. (2016). Socijalni i ekonomski uvjeti studentskog života u Hrvatskoj: nacionalno izvješće istraživanja EUROSTUDENT V za Hrvatsku za 2014. Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Vidjeti str. 66-74.
Uvođenje kriterija potrebe kao glavnog kriterija za dobivanje smještaja u studentskom domu.
MZO, HSZ
Broj javnih natječaja s ovakvim kriterijima.
Osigurati da kriteriji za smještaj u studentskom domu daju prednost podzastupljenim i ranjivim skupinama studenata.
MZO
Broj javnih natječaja s ovakvim kriterijima.
5.5. Pokrenuti financiranje visokih učilišta putem cjelovitih programskih ugovora koji će u sebi sadržavati mehanizme za unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja.
Pokretanje mehanizma financiranja visokih učilišta temeljen na osnovnom financiranju (broj upisanih studenata), na osnovu rezultata (broj diplomiranih) i na osnovu projekata – u sva tri segmenta financiranja ugraditi mehanizme kojima se unapređuje socijalna dimenzija visokog obrazovanja. * Vidjeti Šćukanec i dr. (2016). Socijalni i ekonomski uvjeti studentskog života u Hrvatskoj: nacionalno izvješće istraživanja EUROSTUDENT V za Hrvatsku za 2014. Zagreb: Ministar
MZO
Broj sklopljenih programskih ugovora s visokim učilištima koji sadrže mehanizme kojima se unapređuje socijalna dimenzija visokog obrazovanja.
5.6. Pokrenuti mehanizme koji će potaknuti tvrtke, zaklade i udruge na aktivnije uključivanje u stipendiranje studenata iz podzastupljenih i ranjivih skupina.
Izrada propisa i procedura koje će omogućiti da se stipendije ne oporezuju i na temelju kojih će se ukinuti najniži neoporezivi iznos stipendija.
MZO i MFIN (Porezna uprava)
Doneseni propisi koji omogućuju da stipendije bude neoporezive i kojima se ne ograničava najviši neoporezivi iznos stipendija.
Izrada poreznih poticaja za one koji izdvajaju za stipendiranje studenata.
MZO i MFIN (Porezna uprava)
Doneseni propisi koji omogućuju porezne poticaje za one koji izdvajaju za stipendije.
Pokretanje programa nagrađivanja institucija koje su razvile najučinkovitije programe stipendiranja podzastupljenih i ranjivih skupina studenata.
MZO u suradnji s organizacijama civilnog društva, Hrvatskim studentskim zborom, HUP-om, HGK-om i tvrtkama
Pokrenuti program nagrađivanja i broj dodijeljenih nagrada.
5.7. Edukacija o financijskom planiranju za uspješno studiranje
Donošenje propisa na temelju kojih će visoka učilišta transparentno istaknuti očekivane troškove studiranja te moguće prihode studentima.
MZO i visoka učilišta
Doneseni propis. Broj visokih učilišta koji su na svojim internetskim stranicama objavili ove podatke.
Uvođenje izbornog programa financijske pismenosti za uspješno studiranje u završne razrede srednjih škola za učenike te na visoka učilišta za studente.
MZO u suradnji s MFIN te s visokim učilištima i srednjim školama
Broj javnih natječaja za financiranje projekata financijske pismenosti.
Broj studentskih službi na visokim učilištima (npr. centri za razvoj karijere, uredi za međunarodnu suradnju i dr.) koji nude programe financijske pismenosti studentima.
Uvođenje programa financijske pismenosti za uspješno studiranje i socijalnu dimenziju visokog obrazovanja, s posebnim naglaskom na potrebe podzastupljenih i ranjivih studenata, u stručno obrazovanje nastavnog i nenastavnog kadra na visokim učilištima.
MZO u suradnji s MFIN te visokim učilištima
Broj visokih učilišta koja su pokrenula ovakav program.
Uvođenje programa financijske pismenosti za uspješno studiranje i socijalnu dimenziju obrazovanja, s posebnim naglaskom na potrebe podzastupljenih i ranjivih studenata, u stručno obrazovanje nastavnika srednjih škola.
MZO u suradnji s AOO i ASOO
Broj srednjih škola koja su pokrenula ovakav program.
Cilj 6: sustav osiguravanja kvalitete uključuje standarde vezane za socijalnu dimenziju visokog obrazovanja
Podcilj
Aktivnost
Odgovornost
Indikator
6.1. Unaprjeđenje procesa upravljanja i donošenja politika vezanih za veću dostupnost visokog obrazovanja
Izrada strateških dokumenata o većoj pristupačnosti visokog obrazovanja ranjivim i podzastupljenim skupinama te procjena učinaka tih strategija
Visoka učilišta
Procijenjeni učinci provedbe strateških dokumenata nakon određenog vremenskog razdoblja
6.2. Sustav osiguravanja kvalitete visokoga učilišta promiče i procjenjuje aktivnosti visokoga učilišta usmjerene na olakšavanje studiranja ranjivim i podzastupljenim skupinama
Politika kvalitete visokoga učilišta obuhvaća između ostaloga i: - unapređivanje socijalne dimenzije visokoga obrazovanja kao bitne sastavnice sveukupnog unapređenja kvalitete visokoga obrazovanja za dobrobit svih studenata,
-unapređivanje socijalne uključenosti i studenata i zaposlenika.
Usvajanje odgovarajućih akata kojima se osigurava podrška (financijska, nastavna, mentorska i dr., navedeno pod ciljevima 2. – 5.) studentima ranjivih i podzastupljenih skupina te praćenje njihovih učinaka
Ustrojavanje odgovarajućih tijela koja osiguravaju podršku (financijsku, nastavnu, mentorsku i dr., vidi ciljeve 2. – 5.) studentima ranjivih i podzastupljenih skupina
Učinkovitost sustava osiguravanja kvalitete visokoga učilišta obuhvaća i procjenu aktivnosti kojima visoko učilište potiče i omogućava pristup, pruža potporu, prati uspješnost i završnost studija te razvoj karijere studenata ranjivih i podzastupljenih skupina.
Visoko učilište
Usvojen i javno objavljen dokument
Prihvaćeni, objavljeni i dostupni odgovarajući akti te analiza učinaka provedbe
Ustrojena odgovarajuća tijela za podršku
Unutarnja prosudba sustava osiguravanja kvalitete obuhvatila je učinkovitost sustava unutarnjeg osiguravanja kvalitete u socijalnom aspektu visokoga obrazovanja
6.3. Postupci vanjske evaluacije VU (reakreditacija, audit) obuhvaćaju kriterije koji se odnose na socijalnu dimenziju visokoga obrazovanja
2. Uvođenje oznake kvalitete ili odgovarajućeg kriterija za postignuća visokog učilišta u socijalnoj dimenziji visokoga obrazovanja i socijalne uključivosti kako studenata tako i zaposlenika
AZVO, MZO
AZVO, MZO
Usvojeni kriteriji i postupci koji obuhvaćaju socijalnu dimenziju visokoga obrazovanja
Uvedena oznaka kvalitete ili zasebni kriterij za postignuća visokoga učilišta u socijalnoj dimenziji
O ciljevima
Cilj 1: Ostvariti sustavno prikupljanje i obradu podataka koji su relevantni za unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja te ih koristiti u tu svrhu
Donošenje odluka na temelju analize podataka jedno je od načela Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. Ovo načelo posebno je izraženo u Nacionalnom planu za unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja u cilju: ostvarivanje sustavnog prikupljanja i obrade podataka koji su relevantni za unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja te njihovo korištenje u tu svrhu.
Iako je u proteklih nekoliko godina u Hrvatskoj provedeno više istraživanja čiji su podaci važni za adresiranje socijalne dimenzije visokog obrazovanja, a koji čine temelj dokumenta Podzastupljene i ranjive skupine u visokom obrazovanju u Hrvatskoj, koji se nalazi u prilogu, uočeno je nekoliko empirijskih manjkavosti. Primjerice, ne postoji sustavno i standardizirano prikupljanje i obrada podataka relevantnih za socijalnu dimenziju visokog obrazovanja na razini svakog pojedinačnog visokog učilišta; za neke ranjive skupine studenata imamo više uvida, za druge vrlo malo; ne postoje podaci o uspješnosti mjera i aktivnosti usmjerenih na poboljšanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja. Uz to, podaci o studentima se trenutno upisuju u više različitih baza podataka što otežava njihovu sistematizaciju.
Podciljevi i aktivnosti navedeni u Nacionalnom planu usmjereni su na prevazilaženje tih manjkavosti. Sugerira se integracija postojećih baza podataka studenata (1.1.), sistematizacija postojećih podataka koje prikuplja Državni zavod za statistiku (1.2.), prikupljanje novih podataka o ranjivim skupinama studenata o kojima imamo nedostatne uvide (1.3.), nastavak dobre prakse prikupljanja komparativnih uvida važnih za unapređivanje socijalne dimenzije (1.4.), izrada mehanizma kontinuiranog praćenja obrazovnih i profesionalnih putova studenata i studentica (1.5.), korištenje podataka u reakreditaciji visokih učilišta, kod odluka o financiranju visokih učilišta te kod razvoja mjera za unapređivanje socijalne dimenzije (1.6.) te prikupljanje podataka o uspješnosti aktivnosti usmjerenih za unapređivanje socijalne dimenzije s ciljem identificiranja primjera dobre prakse (1.7.).
Cilj 2: Unaprijediti pristup visokom obrazovanju podzastupljenim i ranjivim skupinama i ukloniti prepreke pri ulasku
Misija hrvatskog obrazovnog sustava jest osigurati kvalitetno obrazovanje dostupno svima pod jednakim uvjetima (Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije 2014.), što svakako uključuje i dostupnost visokog obrazovanja podzastupljenim i ranjivim skupinama studenata. S tim ciljem potrebno je realizirati čitav niz mjera rane intervencije i uklanjanja prepreka pri ulasku u visoko obrazovanje. To podrazumijeva aktivnosti povezivanja socijalne dimenzije visokog obrazovanja po obrazovnoj vertikali (2.1.), aktivnosti kojima će se povećati interes mladih za uključivanje u visokoobrazovne programe (2.2.), aktivnosti kojima će se unaprijediti postojeći sustav profesionalnog usmjeravanja što uključuje profesionalno informiranje i prosvjećivanje, kao i profesionalno savjetovanje, ali i samo-informiranje (2.3.) te osigurati prijelaz iz trogodišnjeg srednjoškolskog u visoko obrazovanje (2.4).
Rana intervencija u visokom obrazovanju prije svega se odnosi na osiguravanje socijalne dimenzije predtercijarnog obrazovanja i veći angažman resornih institucija, ali i civilnog sektora i lokalne zajednice. U tom pogledu, kvalitetno proveden postupak profesionalnog usmjeravanja (u kojem trebaju sudjelovati stručni suradnici i nastavnici u osnovnim i srednjim školama, ali i savjetnici za profesionalno usmjeravanje iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje), omogućit će pojedincu primjeren odabir srednjeg odnosno visokog obrazovanja. Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN, 87/08) u članku 4 navode se upravo načela odgoja i obrazovanja koja su uporište za provođenje profesionalnog usmjeravanja u školama, a koja uz stjecanje općeobrazovnih i stručnih kompetencija podrazumijevaju i osposobljavanje učenika za cjeloživotno učenje.
Na profesionalne interese pozitivno mogu djelovati različiti oblici grupnog informiranja provedeni od strane stručnjaka iz službi profesionalnog usmjeravanja, ali i osposobljenih stručnih suradnika i nastavnika u školama (što podrazumijeva usmjerena, specijalizirana stručna usavršavanja za područje profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere), kao i uvođenje izbornih ili fakultativnih nastavnih predmeta na temu profesionalnog usmjeravanja i/ili profesionalnim usmjeravanjem kao međupredmetnom temom (Euroguidance, 2012). *Euroguidance (2012). Agencija za mobilnost i programe Europske unije. http://www.mobilnost.hr/hr/sadrzaj/programi/obrazovanje-i-osposobljavanje/programi-mreze-inicijative-u-podrucju-obrazovanja-i-osposobljavanja/euroguidance/Uz to, važno je učenicima omogućiti i samo-informiranje na način da se sve informacije relevantne za donošenje odluka o nastavku školovanja, odnosno planiranja daljnjeg profesionalnog razvoja učine dostupnima i prilagođenima mladima. Korisno bi bilo objediniti informacije na jednom mjestu, iako se veliki broj ovakvih informacija, kao i korisnih brošura i vodiča, trenutno može naći na web-stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (http://www.hzz.hr/) i njihovih Centara za informiranje i savjetovanje o karijeri (http://www.cisok.hr/), portala Upisi.hr (https://www.upisi.hr/upisi/) i Instituta za razvoj obrazovanja (http://www.iro.hr/hr/) te pojedinih visokih učilišta. S ciljem približavanja ovih informacija potencijalnim studentima trebalo bi ih objediniti. Smotre sveučilišta, dani otvorenih vrata, sajam stipendija, ljetne škole, dani karijera, dani otvorenih vrata, festivali znanosti i ostale takve aktivnosti, vrijedan su dio informiranja i motiviranja kandidata za upis na studij.
Kada se radi o kandidatima s invaliditetom, potrebno je uvesti obvezno dodatno savjetovanje o mogućim teškoćama pri realizaciji ishoda učenja studijskog programa kojeg kandidati žele upisati, a koje bi trebali provesti koordinatori za studente s invaliditetom, voditelji studijskih programa i prodekani za nastavu. To je potrebno kako bi se prevenirale eventualne teškoće vezane uz nemogućnost dosezanja nekih ishoda učenja pojedinog obveznog kolegija ili studijskog programa, uzrokovano mogućim ograničenjima kao posljedica oštećenja, bolesti ili poremećaja kod studenta i kako bi se na vrijeme osigurale potrebne prilagodbe. Ovakvo dodatno savjetovanje treba, prema želji i potrebi omogućiti i drugim kandidatima za upis na studij.
Sve informacije o studijskim programima, savjetovanju, procedurama upisa i tijeku studija, mjerama izjednačavanja mogućnosti, financiranju studija i zapošljavanju moraju studentima biti dostupne, a kada se radi o studentima s nekim vrstama invaliditeta, prezentirane i u alternativnim formatima.
Cilj 3: Omogućiti jednake prilike svim studentima tijekom studiranja
Kako bi se ostvarilo jedno od temeljnih načela Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije Republike Hrvatske – ono jednakosti obrazovnih mogućnosti za sve, koje je posebno naglašeno u cilju 6. dijela Strategije koje se bavi visokim obrazovanjem, nužno je djelovati vrlo rano u sustavu studiranja i ukloniti prepreke s kojima se susreću studenti, a pogotovo pripadnici ranjivih skupina. Najveća stopa odustajanja od studija (dropoutrate), kao i velik dio zaostajanja onih studenata koji ne odustanu od studija, događa se upravo na prvoj godini studija. *Farnell, T., Doolan, K., Matković, T. i Cvitan, M. (2014). Socijalna uključivost visokog obrazovanja u Hrvatskoj: analiza stanja. Zagreb: IRO. (http://www.iro.hr/userdocs/File/Publikacije/Socijalna_ukljucivost_visokog_obrazovanja.pdf)
U tom kontekstu, u Nacionalnom planu se predlažu mjere (3.1.) kao što su uvođenje programa nadoknade kompetencija, unapređivanje sustava prilagodbe za studente s invaliditetom te revizija studijskih programa, odnosno raspodjele studentskog opterećenja kroz godine studija. Osim cilja 6. Strategije (u njenom dijelu o visokom obrazovanju), ove mjere oslanjaju se i na aktivnosti iz cilja 1.2. („Prilagoditi sadržaje studijskih programa jasno definiranim ishodima učenja“).
Značajnu prepreku uspješnom studiranju pripadnika ranjivih skupina studenata predstavlja također i nedovoljno razvijen sustav studentskog savjetovanja(3.2.). *Orr, D. i Szabo, M. (2015), Peer Learning for the Social Dimension: Country Review in Croatia – Final Report (http://www.pl4sd.eu/images/Country_Reviews/CR_Final_Report_Croatia.pdf)
Na visokim učilištima na kojima postoji ovakav sustav, još uvijek se radi uglavnom o isključivo psihološkom savjetovanju. Potrebno je stoga postojeći sustav savjetovanja razviti i proširiti kako bi uključivao i ostale vrste podrške za studente (karijerno, financijsko, akademsko, podrška studentima s invaliditetom).
Još jedna značajka sustava visokog obrazovanja koja negativno utječe na sve studente, ali je pogotovo problematična za pripadnike ranjivih skupina, jest nedovoljna fleksibilnost studijskih programa (3.3.). U ovom smislu, procedure validiranja informalnog i neformalnog učenja mogu značajno olakšati pristup i uspješan završetak studija, naročito onima koji su prethodno stupili u radni odnos ili drugi oblik stjecanja praktičnog iskustva prije početka studija, ili tijekom njegova trajanja, pri čemu bitnu konceptualnu podlogu predstavlja strateški dokument za razvoj sustava priznavanja prethodnog učenja. Navedeno se također oslanja i na opći cilj 2. Strategije („Razviti procese i sustav priznavanja neformalno i informalno stečenih znanja i vještina“). Drugi vid fleksibilizacije studijskih programa jest u korištenim nastavnim metodama i metodama procjena znanja. Moguće je koristiti alate učenja na daljinu kako bi se povećala dostupnost za studente, a pogotovo one kojima je zbog životnih okolnosti stalna fizička prisutnost otežana ili onemogućena. Ova mjera oslanja se i na cilj 5.2. Strategije („Unaprijediti informacijsko-komunikacijsku infrastrukturu“).
Studentima pripadnicima ranjivih skupina potrebna je također i razvijenija podrška u učenju (3.4.). Predložene mjere u ovoj domeni jesu šira dostupnost resursa za učenje, prilagodba nastavnih materijala, te uspostava i razvoj sustava mentoriranja studenata. Predložene mjere proizlaze također i iz mjere 1.2.3. cilja 1.2. Strategije („Osmisliti i uvesti mentorski sustav na sva visoka učilišta”).
Temeljna pretpostavka dostupnosti i pristupačnosti visokog obrazovanja za ranjive skupine jesu kvalitetno osposobljeni i obrazovani nastavnici i nenastavno osoblje visokih učilišta (3.5.). Trenutno, čak i nastavnici koji su završili formalno obrazovanje u ovom području (nastavnički studiji) nisu kroz takav program prošli sadržajniju obuku o radu s ranjivim skupinama studenata. Mjere koje se predlažu jesu revizija studijskih programa koji pružaju nastavničke kompetencije i uspostava programa za usavršavanje nastavnika za rad s ranjivim skupinama, a oslanjaju se i na cilj 3. Strategije („Osigurati kvalitetnu kadrovsku strukturu visokih učilišta kao osnovu za unapređivanje kvalitete visokog obrazovanja“).
Naposljetku, iz perspektive socijalne dimenzije visokog obrazovanja problematično je i razdioba sustava visokog obrazovanja na redovne i izvanredne studije, odnosno studente (3.6.). Izvanredni studenti izglednije će biti pripadnici ranjivih skupina, dok istovremeno imaju smanjen ili nikakav pristup instrumentima podrške studentima. *Šćukanec, N., Sinković, M., Bilić, R., Doolan, K. i Cvitan, M. (2016). Socijalni i ekonomski uvjeti studentskog života u Hrvatskoj: nacionalno izvješće istraživanja EUROSTUDENT V za Hrvatsku za 2014.Zagreb: MZOS.
Situaciju za ove studente pogoršava također i činjenica da, osim što svi plaćaju studij, većina ih nije u stalnom radnom odnosu na puno radno vrijeme. Predložene mjere u ovom Nacionalnom planu za unapređivanje položaja izvanrednih studenata odnose se na ograničavanje školarina studenata izvanrednih studija, zakonsko reguliranje prava studenata izvanrednih studija, omogućavanje dijelu studenata izvanrednih studija pristup alatima za poboljšanje studentskog standarda. Ove mjere oslanjaju se na cilj 2.8. Strategije („redefinirati model studiranja s djelomičnim opterećenjem (izvanredni studiji)“).
Cilj 4: Podizanje stope završavanja i zapošljavanja podzastupljenih i ranjivih skupina nakon završetka studija
stopa anketne nezaposlenosti mladih u Grčkoj i Španjolskoj u 2014. godini bila je najviša u EU, dok je Hrvatska iste godine zauzela visoko treće mjesto unutar Europske unije sa stopom od 45,5%. Prosjek EU je bio 22,2%. Od tada na razini EU, a i u Hrvatskoj stopa nezaposlenih mladih pada, ali je u Hrvatskoj i dalje vrlo visoka. U 2015. godini prosječna je stopa nezaposlenosti među mladima u dobi od 15 do 24 godine u Europskoj uniji iznosila 20,4%, u usporedbi s 22,2% godinu dana ranije. U Hrvatskoj stopa nezaposlenosti mladih u 2015. godini iznosila je 43%. Stopa zaposlenosti osoba koje su završile tercijarno obrazovanje iznosila je 2014. ukupno 83,7% u EU-28 dok je za Hrvatsku ta stopa 80,5%. *Strategija Europa 2020 - Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast (2010). Europska komisija. Posebno naglašava postizanje triju glavnih ciljeva do 2020.: 75 % zaposlenih osoba u dobi od 20 do 64 godine; stope prijevremenog napuštanja školovanja niže od 10 % te najmanje 40 % osoba u dobi od 30 do 34 godine sa završenim tercijarnim obrazovanjem; najmanje 20 milijuna manje osoba izloženih siromaštvu ili u opasnosti da budu izložene siromaštvu i socijalnoj isključenosti.
Europska komisija donijela je 18. travnja 2012. skup prijedloga i mjera za poticanje zapošljavanja posebnim paketom mjera za zapošljavanje, koje Hrvatska također mora namjenski iskoristiti. U prosincu 2012., suočena s visokom i još uvijek rastućom nezaposlenošću mladih Europska komisija predložila je Paket za zapošljavanje mladih. Taj se paket nastavlja na mjere za mlade utvrđene u širem paketu za zapošljavanje i sastoji se od niza prijedloga, uključujući sljedeće:
sve bi mlade osobe u dobi do 25 godina trebale dobiti kvalitetnu ponudu za zaposlenje, daljnje obrazovanje, naukovanje ili praktičnu izobrazbu u razdoblju od četiri mjeseca od završetka formalnog obrazovanja ili prestanka radnog odnosa (jamstvo za mlade), *Garancija za mlade. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava (2014).http://www.gzm.hr/
savjetovanje europskih socijalnih partnera o okviru kvalitete za praktičnu izobrazbu kojim bi se mladima omogućilo stjecanje visokokvalitetnog radnog iskustva u sigurnim uvjetima,
Europski savez za naukovanje u svrhu poboljšanja kvalitete i ponude dostupnih naukovanja te utvrđivanje načina za smanjenje prepreka mobilnosti mladih.
U kontekstu zapošljavanja, u ovom Nacionalnom planu se predviđa podizanje suradnje visokih učilišta s poslodavcima na osiguravanju studentske prakse (4.1.), zatim se predlaže vrednovanje visokih učilišta iz pozicije potpore ranom razvoju karijere diplomanada temeljem jedinstvenog modela zrelosti (4.3.), uključivanje visokih učilišta u posebne programe potpore zapošljavanju preko EU fondova (4.4.), praćenje i nagrađivanje putem programskih ugovora aktivnosti koje doprinose zapošljavanju diplomanada kao i praćenje zapošljavanja studenata u prva 4 mjeseca nakon diplome (4.6.). Neki od ovih podciljeva nadovezuju se na Strategiju znanosti, obrazovanja i tehnologije u čijem se uvodu navodi „...u dijelu se studijskih programa uočava nedostatak studentske prakse i terenske nastave. Kvalitetno izvođenje stručne prakse za mnoge je studije preduvjet stjecanja kompetencija pa time i preduvjet bolje zapošljivosti završenih studenata, odnosno njihove bolje pripremljenosti za zahtjeve budućih poslodavaca. Zbog toga je u okviru sektorskih interesnih mreža (vidi mjeru 4.2.4.) potrebno uspostaviti odgovarajuće modele organiziranja ovog oblika praktičnog dijela studija.“
Vezano uz završnost u visokom obrazovanju Strategija znanosti, obrazovanja i tehnologije *http://novebojeznanja.hr/UserDocsImages//datoteke/3.1.pdfu uvodom dijelu za VO navodi: „nužno je i povećanje učinkovitosti sustava koje vodi skraćivanju vremena studiranja i povećanju završnosti. Sve to može se postići samo povezivanjem napora i inicijativa na svim razinama koje vode pozitivnim pomacima u sustavu visokog obrazovanja, a time i pozitivnim trendovima u hrvatskom društvu.“ I dalje (str.4.) „Bolja učinkovitost podrazumijeva skraćivanje trajanja studija, povećavanje završnosti studiranja, smanjivanje upisnih kvota na studijima koji obrazuju velik broj studenata u strukama koje ne omogućavaju zapošljavanje, povećavanje kvota za studije u deficitarnim zanimanjima, omogućavanje zapošljivosti nakon stjecanja prvostupničke diplome i povećanje kvalitete visokog obrazovanja u svim područjima.“ Tako se navodi i zasebna mjera (1.2.6.): poticati završavanje studija u propisanom vremenu trajanja uz istodobno osiguravanje kvalitete i dostupnosti studija te postizanje ishoda učenja, a ovu mjeru uvrstiti i među ciljeve zadane programskim ugovorima.
Kako bi se podržalo studente iz ranjivih skupina da uspješno završe upisani studij, u Nacionalnom planu je predviđeno jačanje centara za podršku studentima (4.2.).
Cilj 5: Unaprijediti sustav financijske pomoći pripadnicima podzastupljenih i ranjivih skupina*
* Popis literature na kojoj se temelje prijedlozi nalazi se na kraju dokumenta.
Razrada ovog cilja vođena je Strategijom znanosti, obrazovanja i tehnologije RH (2014) u dijelu koji se odnosi na razvoj visokog obrazovanja. To se ponajprije odnosi na dva strateška cilja koja su navedena u području visokog obrazovanja: (a) osigurati učinkovit i razvojno poticajan sustav financiranja visokih učilišta (četvrti strateški cilj za visoko obrazovanje) i (b) unaprijediti studentski standard uz posebnu skrb za socijalnu dimenziju studiranja (šesti strateški cilj za visoko obrazovanje). Prijedlozi podciljeva, aktivnosti i indikatora najvećim se dijelom temelje na istraživanjima, glavnim nalazima i preporukama koji su razvijeni unutar različitih međunarodnih projekata za razvoj visokog obrazovanja koji su bili financirani sredstvima EU.
Projekt „ACCESS: Prema pravednom i transparentnom pristupu visokom obrazovanju u Hrvatskoj“ (financiran u okviru programa TEMPUS) poslužilo je kao temelj za izradu ovdje iznesenih preporuka za reformu financiranja javnih visokih učilišta i sustava financijskih potpora za studente (studentski standard). Ovaj projekt analizirao je prvi put utjecaj politika financiranja u Hrvatskoj i Europi na socijalnu dimenziju visokog obrazovanja. Konzorcij projekta okupio je, uz ostale, sva hrvatska visoka učilišta, Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH, a projektom je upravljao Institut za razvoj obrazovanja (IRO) u razdoblju od 2010. do 2013. godine. Preporuke koje navodimo u ovom poglavlju proizlaze iz komparativnih analiza politika financiranja visokih učilišta i sustava financijske pomoći u šest europskih zemalja. Sve informacije o projektu, zajedno s izvješćima provedenih istraživanja i preporukama, dostupne su na internetskim stranicama www.iro.hr te u popisu literature.
Uz to, projekt „PL4SD: Peer Learning for the Social Dimension“ kojim je upravljao Institute of Advanced Studies iz Beča u razdoblju od 2012. do 2015. imao je za cilj povećati transparentnost te sustavan i cjelovit pristup aktivnostima kojima zemlje članice Europskog prostora visokog obrazovanja (EHEA) unapređuju socijalnu dimenziju. U izradi ovih preporuka koristili smo bazu podataka ovog projekta koja je okupila velik broj mjera kojima se unapređuje socijalna dimenzija u zemljama EHEA i koja je dostupna na internetskim stranicama projekta www.pl4sd.eu. Dodatno, koristili smo izvještaje o provedenom vanjskom neovisnom vrednovanju (country review) politika i mjera kojima Hrvatska kao članica EHEA unapređuje socijalnu dimenziju.
Naposljetku, koristili smo se podacima i rezultatima istraživanja EUROSTUDENT. Kako bi se politike za unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja temeljile na podacima, pokrenuto je međunarodno istraživanje EUROSTUDENT koje se provodi u 30 od 47 zemalja EHEA. Cilj istraživanja je prikupiti podatke o demografskom profilu studentskog tijela, socio-ekonomskom statusu studenata, troškovima koje studenti imaju za vrijeme studija, izvorima financiranja, zadovoljstvu studenata različitim aspektima studija, radu za vrijeme studija te o njihovim iskustvima i planovima za međunarodnu mobilnost. Hrvatska se prvi put uključila 2010. godine u istraživanje EUROSTUDENT u njegovu četvrtom ciklusu te je zatim sudjelovala i u petom ciklusu istraživanja (EUROSTUDENT V) koje je provedeno 2014. godine u Hrvatskoj.
Proučavanjem glavnih ishoda ovdje opisanih projekata zaključili smo da je važno financijsku pomoć iz javnih izvora za pripadnike podzastupljenih i ranjivih skupina temeljiti primarno na izravnim oblicima pomoći u obliku stipendija, pomoć dodjeljivati primarno po kriteriju potrebe te prilagoditi mjesečni iznos stipendije stvarnim troškovima studiranja za ranjive skupine. Ovakvom mjerom smanjila bi se potreba za plaćenim radom tih studenata, što bi im omogućilo da više vremena posvete studijskim obvezama. Potrebno je razmotriti mogućnost povećanja ukupno dostupnih javnih stipendija kao mehanizma izravne pomoći studentima s ciljem da se poveća udio studenata koji primaju stipendije. Kako bi se to ostvarilo, potrebno je razmotriti je li omjer javnih ulaganja u neizravne oblike pomoći studentima iz subvencija (koje su univerzalno dostupne svima) i u izravne oblike pomoći stipendijama (koje bi trebale biti namijenjene najpotrebitijima) u skladu s načelom pravednosti i efikasnosti.
Smatramo također važnim istaknuti podcilj koji se odnosi na povećanje dostupnosti smještaja u studentskim domovima pod povoljnim financijskim uvjetima s ciljem postupnog približavanja skupini EUROSTUDENT zemalja u kojima je više od četvrtine studenata smješteno u studentskim domovima (Slovenija s 27%, Nizozemska s 29%, Finska s 32% te Slovačka s 36%). Kriterij potrebe trebalo bi uzimati kao glavni kriteriji za dobivanje smještaja u studentskom domu.
Kako bi se stipendijama obuhvatio veći udio studenata od trenutnih 23% (Šćukanec i dr., 2016), predlažemo da se razrade mehanizmi koji bi potaknuli tvrtke, zaklade i udruge na aktivnije uključivanje u stipendiranje studenata. Prema nalazima istraživanja EUROSTUDENT V, stipendije koje dodjeljuju tvrtke, zaklade ili udruge u Hrvatskoj obuhvaćaju najmanji udio od 8% među promatranim izvorima stipendija.
Cilj 6: sustav osiguravanja kvalitete uključuje standarde vezane za socijalnu dimenziju visokoga učilišta
Osiguravanje kvalitete može se promatrati kao podrška visokoobrazovnim institucijama u njihovoj prilagodbi novom okruženju i očekivanjima društva, osiguravajući pritom da kvalifikacije studenata i iskustvo studiranja ostanu prioriteti institucionalnih misija. Vanjsko vrednovanje institucija visokoga obrazovanja provodi se u Hrvatskoj u skladu s Europskim standardima i smjernicama iz 2015. *Europsko udruženje za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju (European Association for Quality Assurance in Higher Education, ENQA), Standardi i smjernice za osiguravanje kvalitete u europskom prostoru visokoga obrazovanja, ESG 2015.
koje su preoblikovane s naglaskom na studentu kao središnjem fokusu visokoga obrazovanja. Sukladno tome, u osiguravanju kvalitete posebna se pozornost posvećuje podršci, resursima, nastavnom procesu i učenju prilagođenim studentskim potrebama i mogućnostima.
Sustav osiguravanja kvalitete visokoobrazovnih institucija, s obzirom na strateška opredjeljenja RH te europski okvir, trebao bi obuhvatiti i one procese koji vode ka većoj dostupnosti i boljoj prohodnosti visokoga obrazovanja za ranjive i podzastupljene studentske skupine. U tom kontekstu, u Nacionalnom planu se preporučuje ugrađivanje indikatora vezanih za socijalnu dimenziju visokog obrazovanja u unutarnje sustave osiguravanja kvalitete (6.2.), kao i u vanjsku evaluaciju visokih učilišta (6.3.). Naposljetku, kako bi se unaprijedio proces upravljanja i donošenja politika veće dostupnosti visokog obrazovanja (6.1.) predlaže se izrada strateških dokumenata o unapređenju pristupačnosti visokog obrazovanja ranjivim i podzastupljenim skupinama, kao i procjena učinaka tih strategija.
Doolan, K., Farnell, T., Šćukanec, N. i File, J. (2016). Student Funding and the Social Dimension in Croatian Higher Education. U Jongbloed, B. i Vossensteyn, H. (Ur.). Access and Expansion Post-Massification: Opportunities and Barriers to Further Growth in Higher Education Participation. New York and London: Routledge/Taylor & Francis Group, str. 131-150.
Hauschildt, K., Gwosc, C., Netz, N., Mishra, S. (2015). Social and Economic Conditions of Student Life in Europe: Synopsis of Indicators. Eurostudent V 2012-2015. Bielefeld: W. Bertelsmann Verlag.
Orr, D., Gwosć, C. i Netz, N. (2011). Social and Economic Conditions of Student Life in Europe. Synopsis of indicators. Final report. Eurostudent IV 2008 - 2011. Bielefeld: W. Bertelsmann Verlag. Dostupno na: http://www.felvi.hu/pub_bin/dload/eurostudent/EUROSTUDENT_IV.pdf
MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
Prijedlog Nacionalnog plana za unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj 2018.-2021.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Uvod
Od Sorbonske deklaracije (1998.), preko Praškog (2001.), Berlinskog (2003.), Bergenskog (2005.), Londonskog (2007.), Leuvenskog (2009.) priopćenja, Budimpeštansko-Bečke deklaracije (2010.), Bukureškog (2012.) priopćenja pa do Erevanskog (2015.) ističe se važnost socijalne dimenzije u visokom obrazovanju što proizlazi iz shvaćanja visokog obrazovanja kao javnog dobra koje treba biti priuštivo svima, neovisno o socio-ekonomskom položaju specifičnih društvenih skupina. U sklopu Erevanskog priopćenja, ministri visokog obrazovanja zemalja koje sudjeluju u Bolonjskom procesu usvojili su Strategiju za razvoj socijalne dimenzije i cjeloživotno učenje u Europskom prostoru visokog obrazovanja do 2020. godine. U navedenoj Strategiji europski ministri visokog obrazovanja obvezali su se na razvoj učinkovitih javnih politika s ciljem osiguravanja većeg pristupa kvalitetnom visokom obrazovanju, poglavito za studente iz podzastupljenih i socijalno ranjivih skupina. Ujedno su se složili donijeti nacionalne planove ili strategije u kojima bi se prepoznale različite podzastupljene i ranjive skupine studenata te donijele specifične mjere i aktivnosti za poboljšanje pristupa, uspješno studiranje i završavanje studija. Ovaj je dokument doprinos tim ciljevima u hrvatskom kontekstu.
Iako je socijalna dimenzija područje javnih politika koje je značajnim dijelom vezano uz Bolonjski proces, i drugi strateški dokumenti naglašavaju važnost kvalitetnog i relevantnog visokog obrazovanja, koje je pravedno i priuštivo svima uz jednake šanse, kao ključ za smanjenje socijalnih nejednakosti. Nastavno na strateške odrednice Europe 2020 i ostvarenje cilja od 40% populacije u dobi 30-34 godina sa završenim tercijarnim obrazovanjem, Paketom socijalnih ulaganja, koji je donesen u ožujku 2013. godine, želi se doprinijeti jačanju socijalne kohezije i konkurentnosti, uz naglasak na strategije obrazovanja, zdravstva i socijalnih usluga s ulaganjem posebno u mlade koji dolaze iz nepovoljnih socio-ekonomskih prilika. *Europska komisija (2013). Prema socijalnom ulaganju za rast i koheziju – uključujući i provedbu Europskog socijalnog fonda za razdoblje 2014. – 2020. Prijevod. Revija za socijalnu politiku, 20 (2), 167-190.
Polazeći od europskog strateškog konteksta u kojemu se razvijaju nacionalne politike visokog obrazovanja, dostupnost, pristupačnost i priuštivost visokog obrazovanja postala su strateška obilježja recentnih hrvatskih strateško-programskih dokumenata koja svoj konačni izričaj dobivaju u prvoj sveobuhvatnoj nacionalnoj strategiji obrazovanja, Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije Republike Hrvatske (2014). Među glavnim strateškim ciljevima Strategije u dijelu koji se odnosi na visoko obrazovanje, navodi se „dostupnost visokog obrazovanja svima u skladu s osobnim sposobnostima“, dok je „uključivanje podzastupljenih skupina u sustav visokog obrazovanja jedan od prioriteta razvoja hrvatskog obrazovanja“. *Cilj 6. Unaprijediti studentski standard uz posebnu skrb za socijalnu dimenziju studiranja http://www.novebojeznanja.hr/strategija/visoko-obrazovanje/12
Socijalna dimenzija svoj izričaj u hrvatskom sustavu visokog obrazovanja dobiva putem nekoliko važnih mjera primarno vezanih za financiranje visokih učilišta i sustavom stipendiranja. Što se tiče financiranja, s ciljem obuhvaćanja što većeg broja studenata novim modelom subvencija školarina te usmjeravanja financiranja temeljenog na rezultatima u ostvarenju dogovorenih strateških i programskih ciljeva, 2012. godine je pokrenut novi model trogodišnjeg programskog financiranja u visokom obrazovanju. Među strateškim ciljevima pilot programskih ugovora sklopljenih između javnih sveučilišta, veleučilišta i visokih škola s jedne strane i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta s druge strane, za trogodišnje razdoblje, od akademske godine 2012./2013. do 2015./2016., tri od pet dogovorena opća cilja sadržavala su socijalnu dimenziju visokog obrazovanja: 1. Stjecanje kvalifikacija u razdoblju predviđenom studijskim programom; 2. Olakšanje pristupa studiju i potpora pri studiju za studente slabijeg socijalno-ekonomskog statusa i studente s invaliditetom; 3. Olakšanje pristupa i osiguravanje kvalitete studija za studente starije od 25 godina. Analiza provedbe pilot programskih ugovora pokazala je da su prvi opći cilj odabrala četiri od sedam javnih sveučilišta te devet od četrnaest javnih veleučilišta, odnosno visokih škola, drugi opći cilj odabrala su četiri od sedam javnih sveučilišta te četiri od četrnaest javnih veleučilišta, odnosno visokih škola i treći od navedenih općih ciljeva odabrala su četiri od sedam javnih sveučilišta i dva od četrnaest javnih veleučilišta, odnosno visokih škola.
Daljnjim izmjenama politike financiranja subvencija školarina redovitih studenata osigurava se kontinuitet i dodatno potiče osjetljivost prema socijalnoj dimenziji visokog obrazovanja u trogodišnjem razdoblju koje slijedi nakon završetka provedbe pilot programskih ugovora. U ugovorima o sufinanciranju troškova studiranja redovitih studenata i materijalnih troškova u akademskim godinama 2015./2016., 2016./2017. i 2017./2018 koja su sklopila javna sveučilišta, veleučilišta i visoke škole s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta, dva od tri strateška cilja sadrže socijalnu dimenziju visokog obrazovanja: 1. Osiguravanje jednakog pristupa visokom obrazovanju svim redovitim studentima u Republici Hrvatskoj; 2. Poticanje završnosti visokog obrazovanja. *Sukladno Odluci Vlade Republike Hrvatske o uvjetima, kriterijima i načinu subvencioniranja participacije redovitih studenata u troškovima studija i sufinanciranje materijalnih troškova javnim visokim učilištima u Republici Hrvatskoj u akademskim godinama 2015./2016., 2016./2017. i 2017./2018. https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/Sjednice/2015/238%20sjednica%20Vlade/238%20-%204.pdf Indikator je definiran kao Udio doznačenih sredstava utrošenih na aktivnosti za ostvarenje cilja u odnosu na doznačena sredstva prema Ugovoru, te je u ugovorima navedeno da aktivnosti za provedbu mjera moraju biti izravno usmjerene na studente s otežanim pristupom studiju. Ako su aktivnosti neizravne, njihov trošak ne ulazi u izračun ciljane vrijednosti indikatora. Također, Ministarstvo je izdalo preporuku da navedeni indikatori ne budu manji od 1% za studente slabijeg socijalno-ekonomskog statusa, niti manji od 0,5% za studente sa invaliditetom. Sukladno definiranim indikatorima iznos koji visoka učilišta godišnje troše na aktivnosti za studente slabijeg socijalno-ekonomskog statusa je 8,2 mil kn, a na aktivnosti za studente s invaliditetom 2,8 mil kn, što ukupno iznosi 11 mil kn od ukupnih 319 mil kn godišnje dodijeljenih visokim učilištima, dok je godišnji iznos utrošen za ostvarivanje istog cilja u Pilot programskim ugovorima iznosio 2,5 milijuna kuna u odnosu na ukupni iznos programa od 225 milijuna kuna.
Kako bi se povećao pristup visokom obrazovanju i stopa završnosti, komplementarno s financiranjem subvencija školarina redovitim studentima, zadnjih godina se kontinuirano radi na povećanju ulaganja u stipendiranje studenata. U Operativnom programu Učinkoviti ljudski potencijali 2014. - 2020. * Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. http://www.strukturnifondovi.hr/op-ucinkoviti-ljudski-potencijali-2014-2020-780 osigurana su sredstva za najmanje 22.000 stipendija za studente slabijeg socio-ekonomskog statusa i 15.000 stipendija za studente upisane na studijske programe u biotehničkom, tehničkom, biomedicinskom i prirodnom području znanosti te studijske programe kojima se stječe akademski odnosno stručni naziv prvostupnik informatike, poslovne informatike, informacijskih znanosti i informatologije, tzv. STEM područja.
Navedeno znači da će se na godišnjoj razini, s početkom akademske godine 2017./2018. dodjeljivati najmanje 13.000 stipendija, što uključuje i 5.000 državnih stipendija koje se godišnje osiguravaju u Državnom proračunu Republike Hrvatske.
Prema podatcima Ministarstva znanosti i obrazovanja državnu stipendiju prima prosječno 5.400 studenata godišnje što čini 4.5% ukupne studentske populacije. Međutim, godišnje se na natječaj za dodjelu državnih stipendija za studente slabijeg socio-ekonomskog statusa javlja u prosjeku 11.500 studenata, među kojima 10.000 studenata zadovoljava kriterije za dodjelu državne stipendije, a to su prihodi po članu obitelji manji od 65% proračunske osnovice, najmanje 45 ECTS bodova u prethodnoj akademskoj godini i 40 ECTS bodova prosječno u svim godinama. Zbog nedostatka sredstava, ukupno 4.600 studenata koji udovolji propisanim kriterijima, ne ostvari pravo na državnu stipendiju. To su studenti koji su u najvećem potencijalnom riziku od napuštanja studija. *Prema analizi utjecaja kriterija na ostvarivanje prava na državnu stipendiju, koju je izradilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja na temelju natječaja provedenog za akademsku godinu 2016./2017., a koja je objavljena na poveznici zajedno sa rezultatima natječaja, samo studenti s prihodom manjim od 850,00 kn mjesečno po članu obitelji sigurno ostvaruju pravo na državnu stipendiju. Iako je dohodovni cenzus postavljen na 2.162 kn mjesečno, niti jedan student koji je imao više od 1.800,00 kn mjesečno po članu obitelji nije ostvario pravo na stipendiju, a čak 471 student koji ima manje od 1.100,00 kn mjesečno po članu obitelji nije ostvario pravo na državnu stipendiju. Nadalje, od 82 studenta roditelja, njih 20 nije ostvarilo pravo iako su ispunili uvjete. Zatim, 258 studenata kojima je jedan roditelj umro, a 12 studenata kojima su oba roditelja umrla nisu ostvarila pravo. U akademskoj godini 2013./2014. uvedene su promjene u sustavu državnih potpora pri čemu se u većoj mjeri proračunska sredstva počinju izdvajati za izravne državne potpore (stipendije) u odnosu na neizravne (smještaj, prehrana). Tako su sredstva za stipendije sa 37.762.267,00 kn u 2013. godini povećana na 61.427.594,00 kn u 2014. godini. Time se pojačava socijalna osjetljivost i dostupnost visokog obrazovanja na način da se državne potpore usmjeravaju studentima nižeg socio-ekonomskog statusa.
Dodatno, Ministarstvo znanosti i obrazovanja povećalo je u 2017. godini iznos novčane potpore za podmirenje dijela troškova prijevoza za redovite studente s invaliditetom za akademsku godinu 2016./2017. sa 1.000,00 kn mjesečno na 1.500,00 kn mjesečno.
Sukladno Strategiji znanosti, obrazovanja i tehnologije, Nacionalna skupina za unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja dobila je zaduženje izraditi Nacionalni plan za unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj 2018.-2021. Nacionalni plan predstavlja prijedlog operacionalizacije Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije u dijelu koji se odnosi na socijalnu dimenziju visokog obrazovanja i to kroz prijedlog konkretnih ciljeva, podciljeva i aktivnosti koje preuzimaju provesti prvenstveno institucije i tijela u visokom obrazovanju, ali i drugi relevantni dionici u sustavu obrazovanja. Uz to, u Nacionalnom planu predlažu se mjerljivi pokazatelji praćenja ostvarivanja strateških ciljeva i podciljeva.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Proces izrade Nacionalnog plana
Prijedlog Nacionalnog plana za unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja izrađen je najvećim dijelom tijekom 2016. godine. Izrada Nacionalnog plana sastojala se od nekoliko faza.
U prvoj fazi je izrađen pregled empirijskih uvida relevantnih za socijalnu dimenziju visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Oni su sažeti u dokumentima Podzastupljene i ranjive skupine u visokom obrazovanju u Hrvatskoj te Smjernice za unapređivanje sustava potpore studentima s invaliditetom u Hrvatskoj koji se nalaze u prilogu. Ovi pregledi su izrađeni kako bi Nacionalni plan bio što je više moguće utemeljen na relevantnim podacima.
Drugu fazu čine konzultacije o ranijim verzijama spomenutih dokumenata. Povratne informacije na dokument Podzastupljene i ranjive skupine u visokom obrazovanju u Hrvatskoj dobivene su tijekom javne stručne rasprave, dok su komentari na dokument Smjernice za unapređivanje sustava potpore studentima s invaliditetom u Hrvatskoj prikupljeni od osoblja visokih učilišta koji su zaduženi za studente s invaliditetom.
Imajući u vidu i slične dokumente usmjerene na unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja, kao što je npr. irski Nacionalni plan za jednakost pristupa visokom obrazovanju za period 2015.-2019., u trećoj fazi se pristupilo izradi prijedloga Nacionalnog plana pri čemu su se u obzir uzimali i prijedlozi iz brojnih izvješća relevantnih za socijalnu dimenziju visokog obrazovanja, uključujući Eurostudent izvješća za Hrvatsku te Izvješće o socijalnoj dimenziji visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj (izrađeno u sklopu projekta Peer Learning for the Social Dimension ). Prijedlog formata i sadržaja Plana izradili su članovi Nacionalne skupine za unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja.
Četvrtu fazu čine konzultacije o prijedlogu Nacionalnog plana koje su provedene s predstavnicima Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Agencije za odgoj i obrazovanje, Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Hrvatskom udrugom poslodavaca, Hrvatskom gospodarskom komorom, prorektorima za nastavu i studente visokih učilišta, predstavnicima studenata, centrima za podršku studentima na visokim učilištima te drugim relevantnim akterima u području visokog obrazovanja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Ciljevi
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Cilj 1: Ostvariti sustavno prikupljanje i obradu podataka koji su relevantni za unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja te ih koristiti u tu svrhu
Podcilj
Aktivnost
Odgovornost
Indikator
1.1. Omogućiti da se podaci o studentima upisuju samo jedanput i to u evidenciju o studentima koju vodi visoko učilište.
Integrirati postojeće baze podataka o studentima.
MZO
Podaci o studentima se upisuju samo jednom a koriste se u više evidencija .
1.2. Učiniti postojeće podatke o socijalnom i ekonomskom statusu studentskog tijela na svim razinama visokog obrazovanja u Hrvatskoj javno dostupnim.
Sistematizirati postojeće podatke Državnog zavoda za statistiku (ŠV20 formular) o socijalnom i ekonomskom statusu studentskog tijela na svim razinama visokog obrazovanja.
MZO u suradnji sa stručnjacima
Podaci o socijalnom i ekonomskom statusu studenata objavljeni na mrežnoj stranici MZO-a.
1.3. Provesti istraživanja o obrazovnim iskustvima studenata i studentica iz ranjivih skupina, a o kojima postoje nedostatni uvidi (vidjeti dokument u prilogu).
Prikupiti i obraditi podatke o ranjivim skupinama, na svim razinama visokog obrazovanja, o kojima postoje nedostatni uvidi (udio tih studenata, teškoće s kojima se susreću za vrijeme studija, njihovi prijedlozi za unapređivanje kvalitete studija).
Visoka učilišta, nezavisni istraživački tim
Izvješća o provedenim istraživanjima objavljena na mrežnoj stranici MZO-a.
1.4. Omogućiti prikupljanje i analizu komparativnih podataka o socijalnoj dimenziji visokog obrazovanja.
Osigurati sredstva za periodično provođenje Eurostudent istraživanja u Hrvatskoj.
MZO
Periodična Eurostudent izvješća.
1.5. Razviti standardiziranu metodologiju praćenja obrazovnih i profesionalnih putova studenata (upisa, tijeka studija, završetka, zapošljavanja) prema njihovom socijalnom i ekonomskom statusu.
Usvojiti jedinstvenu i standardiziranu metodologiju provjere socijalnog i ekonomskog statusa studenata, te drugih uvjeta ranjivosti.
Prikupiti primjere dobrih praksi praćenja obrazovnih i profesionalnih putova studenata te na osnovu njih izraditi mehanizam primjenjiv za sva visoka učilišta u Hrvatskoj.
MZO, Visoka učilišta, AZVO, Nacionalna skupina za unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja
Baze podataka na visokim učilištima te središnja baza pri MZO-u.
1.6. Temeljiti aktivnosti usmjerene na poboljšanje socijalne dimenzije na relevantnim empirijskim podacima.
Povezati prikupljanje podataka o ranjivim skupinama studenata na visokim učilištima s postupcima reakreditacije, financiranjem visokog obrazovanja te aktivnostima visokih učilišta usmjerenima na unapređivanje socijalne dimenzije.
AZVO, MZO, Visoka učilišta
Relevantni podaci prikupljeni i korišteni u procedurama reakreditacije visokih učilišta, u pregovorima oko financiranja visokih učilišta te u aktivnostima visokih učilišta usmjerenih na unapređivanje socijalne dimenzije.
1.7. Evaluirati uspješnost postojećih aktivnosti usmjerenih na unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja.
U suradnji sa studentima i studenticama provesti institucijske evaluacije aktivnosti usmjerenih na unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja.
Provesti analizu učinkovitosti sustava studentskog standarda u onom dijelu u kojem njime upravljaju Studentski centri.
MZO, Visoka učilišta
Izrađen popis primjera dobre prakse za unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja.
Izrađeni prijedlozi za unapređivanje sustava studentskog standarda koji je u nadležnosti Studentskih centara.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Cilj 2: Unaprijediti pristup visokom obrazovanju podzastupljenim i ranjivim skupinama i ukloniti prepreke pri ulasku
Podcilj
Aktivnost
Odgovornost
Indikator
2.1. Povezivati obrazovnu vertikalu kako bi se unaprijedila socijalna dimenzija obrazovanja
Osnovati Nacionalnu skupinu za unapređivanje socijalne dimenzije predtercijarnog obrazovanja
MZO
Osnovana skupina i izrađen nacionalni plan za unapređivanje socijalne dimenzije predtercijarnog obrazovanja
2.2. Povećati interes za pristup visokom obrazovanju kod podzastupljenih i ranjivih skupina
Unaprijediti sustav ranih intervencija kroz uvođenje Outreach programa (ljetne škole, dani karijera, dani otvorenih vrata, smotre sveučilišta, sajam stipendija, festivali znanosti) za rad s učenicima i njihovim roditeljima s ciljem povećanja motivacije za studij
Udruge, obrazovne institucije, MZO, AOO, HZZ, visoka učilišta, lokalna zajednica
Broj ponuđenih programa i broj sudionika uključenih u programe
Broj sudionika koji su bili zadovoljni provedenim programima
2.3. Unaprijediti sustav profesionalnog usmjeravanja i samo-informiranja
Uspostaviti mrežu centara, službi i usluga profesionalnog usmjeravanja
Pokrenuti web sučelje za sveobuhvatni pristup profesionalnom usmjeravanju
Dodatno osposobiti stručne suradnike i nastavnike za provođenje profesionalnog informiranja i savjetovanja učenika i roditelja
Intenzivirati rad na realizaciji profesionalnog usmjeravanja kao međupredmetne teme u osnovnim i srednjim školama
Uvesti obvezno dodatno savjetovanje o izboru studija za osobe s invaliditetom
HZZ, udruge, institucije srednjeg i visokog obrazovanja
HZZ – CISOK, MZO, visoka učilišta, udruge
MZO, AZOO, ASOO
MZO, AOO, OŠ, SŠ
MZO, AOO, HZZ
Formirana mreža
Pokrenuto web sučelje
Broj visokih učilišta koja su informacije učinila dostupnima i prilagođenima; objedinjene informacije
Broj ponuđenih dodatnih edukacija, broj sudionika (broj dodatno osposobljenih stručnih suradnika i nastavnika)
Broj predmeta i realiziranih tema
Broj provedenih savjetovanja i sudionika
2.4. Osigurati prijelaz iz trogodišnjeg srednjoškolskog u visoko obrazovanje
Kreirati i provesti program obrazovanja za prijelaz iz trogodišnjih strukovnih škola u visoko obrazovanje
MZO, AOO, NCVVO i AZVO
Povećanje broja studenata koji su završili trogodišnje srednjoškolsko obrazovanje
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Cilj 3: Omogućiti jednake prilike svim studentima tijekom studiranja
Podcilj
Aktivnost
Odgovornost
Indikator
3.1. Ukloniti prepreke pri početku studiranja
Uspostaviti programe nadoknade kompetencija
U okviru studentskog savjetovanja, razviti program prilagodbe na studij za ranjive skupine
Revidirati studijske programe i ujednačiti opterećenje na svim godinama studija
MZO
Visoko učilište (pojedine sastavnice, odnosno centri odgovorni za nastavu)
MZO
Studentski savjetovališni centri (uspostava programa)
Visoka učilišta
Broj programa nadoknade kompetencija
Kvaliteta i korisnost ovih programa (analiza utjecaja na prolaznost)
Izvještaji Ureda za studente s invaliditetom (s povratnim informacijama korisnika)
Izvještaji Sveučilišnih savjetovališnih centara
(s povratnim informacijama korisnika)
Revidirani studijski programi
3.2. Uspostaviti učinkovit sustav nematerijalne potpore za studente tijekom studija
Uspostaviti sustav savjetovanja na visokim učilištima sa sljedećim elementima:
Psihološko savjetovanje; Karijerno i financijsko savjetovanje; Akademsko savjetovanje; Savjetovanje i potpora studentima s invaliditetom
Visoka učilišta
Hrvatski zavod za zapošljavanje
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava
MZO
Broj studenata korisnika ovih programa
Izvještaji savjetovališnih centara (s povratnim informacijama korisnika)
3.3. Fleksibilizacija studijskih programa
Izrada strateškog dokumenta za razvoj sustava priznavanja prethodnog učenja
Kroz procedure vrednovanja informalnog i neformalnog učenja pružiti studentima s prethodnim ili trenutnim radnim ili drugim iskustvom mogućnost izuzeća od dijela formalnog studijskog programa
Fleksibilizirati studijske programe kroz primjenu učenja na daljinu i smanjene obaveze fizičke prisutnosti
Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala
Visoka učilišta
(centri i tijela zaduženi za studijske programe)
Visoka učilišta (centri i tijela zaduženi za studijske programe)
Izrađen strateški dokument
Uspostavljene procedure vrednovanja
Udio ECTS bodova koji studenti, kojima je to potrebno, mogu ostvariti učenjem na daljinu
3.4. Unapređivanje resursa za učenje
Osigurati resurse za učenje i prilagoditi nastavne materijale
Uspostaviti sustav mentoriranja (nastavničkog i studentskog)
Visoka učilišta, MZO
Visoka učilišta, studentski zborovi
Povratne informacije studenata pripadnika ranjivih skupina
Povratne informacije korisnika sustava mentoriranja
3.5. Provesti profesionalno usavršavanje nastavnika i nenastavnog osoblja za rad s ranjivim skupinama
Revizija nastavničkih studijskih programa
Izrada programa za usavršavanje nastavnika u području rada s pripadnicima ranjivih skupinama
Visoka učilišta (centri za obrazovanje nastavnika), MZO
Revidirani studijski programi na način da su integrirane teme vezane za socijalnu dimenziju
Izrađen program za usavršavanje nastavnika u ovome području
Udio nastavnika koji su završili ovaj program
3.6. Prilagoditi i poboljšati sustav izvanrednog studiranja
Reformirati sustav izvanrednog studiranja na način da se:
- propišu specifična prava studenata izvanrednih studija
- ograniči iznos školarina u odnosu na trošak participacije redovitih studenata
- ograniči broj izvanrednih studenata u odnosu na broj redovitih studenata
- određenim studentima izvanrednih studija omoguće studentska prava (prehrana, smještaj, stipendije)
MZO
Visoka učilišta
Nova zakonska regulativa izvanrednog studiranja
Uspostavljene potrebne prakse na visokim učilištima
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Cilj 4: Podizanje stope završavanja studija i zapošljavanja podzastupljenih i ranjivih skupina nakon završetka studija
Podcilj
Aktivnost
Odgovornost
Indikator
4.1. Podizanje suradnje VU s poslodavcima na osiguravanju studentske prakse za posebne podzastupljene/ranjive skupine
Revizije studijskih programa s ciljem uključivanja studentske prakse u obaveze na studiju i uključivanje u mehanizme vanjskog vrednovanja kvalitete provođenja
Uklanjanje administrativnih i ostalih prepreka za uvođenje i provođenje studentske prakse s naglaskom na prepreke za podzastupljene skupine
Osiguravanje sredstva za unapređivanje studijskih programa uz svrsishodno uvođenje studentske prakse putem EU fondova i nacionalnih izvora
Izrada informacijskog sustava za praćenje studentske prakse u koji bi pristup imali studenti i poslodavci
Visoka učilišta (VU), AZVO
MZO, HZZ
MZO, HGK, HUP
MZO, VU
% studijskih programa s obaveznom studentskom praskom
% studenata koji su zadovoljni provođenjem studentske prakse
% poslodavaca koji su zadovoljni provođenjem studentske prakse
% studenata koji su se zaposlili kod poslodavca kod kojeg su obavljali praksu
Povoljan udio podzastupljenih i ranjivih skupina u gornjim indikatorima
4.2. Organiziranje aktivnosti centara za potporu studentima (akademsko i psihološko savjetovanje, savjetovanje za razvoj karijere, studentske prakse) koji pomažu studentima u postizanju kompetencija potrebnih za završavanje studija i rani razvoj karijere
Početna analiza stanja i potreba na VU
Financijska potpora VU koji su osnovali centre i uložili vlastita sredstva kako bi se dalje razvili i umrežili
Stvaranje mreže centara u RH kako bi se razvili i razmijenili programi, materijali za edukaciju te objedinili virtualni resursi
VU, MZO,
HZZ, MRMS specijalizirane udruge
Broj centara, broj zaposlenih u centrima, broj aktivnosti vezanih uz završnost i rani razvoj karijere, broj korisnika
Zadovoljstvo korisnika, posebno onih iz podzastupljenih i ranjivih skupina, uslugama centara
Broj članova mreže centara
4.3. Vrednovanje VU s pozicije potpore ranom razvoju karijere diplomanada temeljem jedinstvenog modela zrelosti ( određivanje razine na kojoj je neko VU s obzirom na potporu studentima u ranom razvoju karijere ) i udovoljavanju zahtjevima HKO
Uvođenje modela praćenja rada VU temeljem prihvaćenog modela zrelosti VU s obzirom na potporu ranom razvoju karijere diplomanata s naglaskom na jednake prilike za sve studente
Samovrednovanje i/ili unutarnje i/ili vanjsko vrednovanje VU prema razini zrelosti vezano uz potporu
Izrada izvješća o stanju na VU u RH i preporuke za poboljšanje
Izrada preporuka za vrednovanje studijskih programa usklađenih sa standardima kvalifikacija
Usklađivanje studijskih programa sa standardima kvalifikacija i zanimanja
Samovrednovanje i/ili unutarnje i/ili vanjsko vrednovanje VU prema razini zrelosti vezano uz usklađenost sa HKO-om
AZVO, VU, MZO
Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala RH
Prihvaćen model zrelosti VU s obzirom na rani razvoj karijere
Podizanje razine zrelosti za jednu razinu u sljedećih 4 godine
Preporuke za vrednovanje VU vezano uz usklađenost sa HKO-om
Broj standarda kvalifikacija i s njima povezanih studijskih programa u Registru HKO-a
4.4. Posebni programi potpore zapošljavanju preko EU fondova (Garancija/Jamstvo za mlade)
uključuju VU
Koordinacija aktivnosti MZO, HZZ, VU
HZZ, MZO, MRMS
Povratak studiranju onih koji su odustajali od studija, posebno podzastupljenih skupina
4.5. Razrada programskih ugovora na način da se prate dogovoreni indikatori vezani uz podzastupljene/ ranjive skupine i aktivnosti iz Plana vezane uz završavanje studija i zapošljavanje
Postavljenje programskih ugovora na način da budu orijentirani na ishode, a ne na ulazne parametre
Omogućavanje dodatnih sredstava za studije, koji imaju visoku stopu zapošljavanja nakon diplome, kako bi podigli kapacitete za povećanje upisnih kvota
Omogućavanje dodatnih sredstava za studije kod kojih je udio podzastupljenih i/ili ranjivih skupina u grupi diplomiranih jednak (ili bolji) udjelu upisanih
Vlada RH, MZO
Postavljanje jasnih indikatora u programske ugovore vezanih uz stope završavanja studija unutar 150% nominalnog vremena trajanja studija i vezanih uz zapošljavanje diplomanada
4.6. Praćenje zapošljavanja studenata u prva 4 mjeseca nakon diplome i redovito izvještavanje VU
Postavljanje sustava monitoringa i izvještavanja vezano uz zapošljavanje diplomanta (ovu aktivnost povezati s postupcima vanjskog vrednovanja VU)
VU prate stope zapošljavanja (u struci) podzastupljenih i ranjivih skupina diplomanada
HZZ, AZVO, VU
Udio zaposlenih 4 mjeseca nakon studija
% VU koji imaju sustav praćenja alumnija
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Cilj 5: Unaprijediti sustav financijske pomoći pripadnicima podzastupljenih i ranjivih skupina
Podcilj
Aktivnost
Odgovornost
Indikator
5.1. Objediniti i centralizirati prikupljanje podataka o financijskoj pomoći studentima na nacionalnoj, lokalnoj i institucijskoj razini.
Uspostava jedinstvenog informacijskog sustava za pružanje financijske pomoći studentima (objedinjuje sve niže navedene aktivnosti).
MZO
Objedinjeni različiti informacijski sustavi i baze u jedinstven informacijski sustav.
Uspostava sustava provjere materijalnog statusa studenata.
MZO, MFIN
Pouzdana provjera materijalnog statusa se vrši putem jedinstvenog informacijskog sustava.
Pokretanje jedinstvene nacionalne baze podataka o financijskim potporama studentima (uključuje i bazu stipendija).
MZO, u suradnji sa stručnim organizacijama u ovom području.
Pokrenuta nacionalna on-line baza koja je javno dostupna.
Evaluiranje različitih oblika financijske pomoći studentima, s posebnim fokusom na podzastupljene i ranjive skupine.
MZO
Objavljena godišnja izvješća.
Pokretanje razmjene primjera dobre prakse među dionicima koji dodjeljuju financijsku pomoć studentima (peer learning) , s posebnim fokusom na podzastupljene i ranjive skupine.
MZO osiguravanjem financijskih sredstava za ovakve projekte kroz EU fondove
Broj raspisanih natječaja te broj dodijeljenih projekata.
Broj primjera dobre prakse unesen u jedinstveni informacijski sustav.
Broj organiziranih javnih skupova na ovu temu.
Analiziranje prikupljenih podatka o financijskoj pomoći podzastupljenim i ranjivim studentima putem istraživačkih i stručnih projekata, potaknutih javnim i privatnim financiranjem.
MZO, HUP,HGK, tvrtke.
Visoka učilišta, stručne organizacije, udruge.
Broj pokrenutih znanstvenih i stručnih projekata na ovu temu te broj objavljenih radova.
Izraditi analizu opravdanosti postojećeg modela oporezivanja studentskog rada putem studentskih ugovora.
MZO
Izrađena i objavljena analiza opravdanosti.
5.2. Stipendirati učenike završnih razreda srednjih škola koji pripadaju podzastupljenim i ranjivim skupinama za nastavak obrazovanja na visokoškolskoj razini te pružati pomoć srednjim školama čiji učenici postižu loše ishode.
Pokretanje programa stipendiranja učenika podzastupljenih i ranjivih skupina u završnim razredima srednjih škola za upis visokih učilišta.
MZO, u suradnji s jedinicama lokalne samouprave.
Broj pokrenutih programa stipendiranja i broj dodijeljenih stipendija.
Pružanje stručne i financijske pomoći školama za stručno usavršavanje nastavnika o socijalnoj dimenziji obrazovanja i proširivanju pristupa visokom obrazovanju.
MZO u suradnji s AOO, ASOO i NCVVO
Broj provedenih programa stručnog usavršavanja nastavnika.
5.3. Financijsku pomoć iz javnih izvora temeljiti primarno na izravnim oblicima pomoći u obliku stipendija, pomoć dodjeljivati primarno po kriteriju potrebe te prilagoditi mjesečni iznos stipendije stvarnim troškovima studiranja.
Izraditi studiju isplativosti vezanu uz moguće pokretanje nove javne institucije za pružanje financijske pomoći studentima.
MZO
Izrađena i objavljena studija isplativosti.
Revidirati kriterije za dodjelu javnih stipendija te ih temeljiti primarno na kriteriju potrebe.
MZO, Hrvatski studentski zbor (HSZ)
Broj javnih natječaja za stipendije s ovakvim kriterijima.
Uz kriterij potrebe, odrediti dodatne kriterije za dodjelu javnih stipendija podzastupljenim i ranjivim skupinama.
MZO, Hrvatski studentski zbor (HSZ)
Broj javnih natječaja za stipendije s ovakvim kriterijima.
Omogućiti svim studentima upisanim na visoka učilišta (od prve do posljednje godine studija) ostvarivanje prava na dobivanje javnih stipendija.
MZO, Hrvatski studentski zbor (HSZ)MZO (moguća suradnja s novom javnom institucijom za pružanje financijske pomoći studentima)
Broj javnih natječaja za stipendije s ovakvim kriterijima (posebno pratiti jesu li natječaji namijenjeni studentima početnih godina studija).
Određivanje skale iznosa javnih stipendija sukladno ustanovljenim potrebama (5 razina) i stvarnim troškovima studiranja (koristiti tablicu s formulom). * Vidjeti File i dr. (2013). Financiranje visokog obrazovanja i socijalna dimenzija u Hrvatskoj: analiza i preporuke. Zagreb: Institut za razvoj obrazovanja. Vidjeti str. 65-70.
MZO (moguća suradnja s novom javnom institucijom za pružanje financijske pomoći studentima)
Kriteriji i skale iznosa javnih stipendija javno dostupni putem internetskih stranica.
Javno dostupni podaci o troškovima studiranja sustavnim objavljivanjem istraživanja Eurostudent (u obliku koji je prilagođen krajnjim korisnicima: učenici, studenti, roditelji) na internetskim stranicama MZO-a i relevantnih javnih institucija.
Prilagođavanje dinamike isplate javnih stipendija tako da budu dostupne na početku akademske godine.
MZO
Javno objavljeni datumi isplate rata javnih stipendija.
Ograničavanje vremenskog razdoblja za primanje javnih stipendija u svrhu poticanja završavanja studija u roku.
MZO, HSZ
Broj javnih natječaja za stipendije s ovakvim kriterijima.
Izraditi studiju isplativosti neizravnih financijskih potpora studentima u vidu javnih subvencija.
MZO
Izrađena i objavljena studija isplativosti.
Razmotriti smanjivanje ili postupno ukidanje neizravnih financijskih potpora studentima u vidu subvencija te preusmjeravanje ovih sredstva u javne stipendije prema kriteriju potrebe.
MZO
Izvješća MZO-a o ovoj temi.
Povećati javnu financijsku potporu koja će studentima omogućiti da provedu određeno razdoblje studija u inozemstvu .
MZO u suradnji s AMPEU i visokim učilištima, HSZ
Broj i visina javnih stipendija koje omogućuju određeno razdoblje studiranja u inozemstvu.
5.4. Povećati dostupnost smještaja u studentskim domovima pod povoljnim financijskim uvjetima s ciljem da je više od 20% studenata smješteno u studentskim domovima.
Proširivanje smještajnih kapaciteta u studentskim domovima izgradnjom novih i obnovom postojećih kapaciteta. *Vidjeti File i dr. (2013). Financiranje visokog obrazovanja i socijalna dimenzija u Hrvatskoj: analiza i preporuke. Zagreb: Institut za razvoj obrazovanja. Vidjeti str. 65-70.
MZO, u suradnji s visokim učilištima
Povećati udio studenata smještenih u studentskim domovima s trenutnih 8% na 20% od ukupnog broja studenata. * Vidjeti Šćukanec i dr. (2016). Socijalni i ekonomski uvjeti student skog života u Hrvatskoj: nacionalno izvješće istraživanja EUROSTUDENT V za Hrvatsku za 2014. Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Vidjeti str. 66-74.
Uvođenje kriterija potrebe kao glavnog kriterija za dobivanje smještaja u studentskom domu.
MZO, HSZ
Broj javnih natječaja s ovakvim kriterijima.
Osigurati da kriteriji za smještaj u studentskom domu daju prednost podzastupljenim i ranjivim skupinama studenata.
MZO
Broj javnih natječaja s ovakvim kriterijima.
5.5. Pokrenuti financiranje visokih učilišta putem cjelovitih programskih ugovora koji će u sebi sadržavati mehanizme za unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja.
Pokretanje mehanizma financiranja visokih učilišta temeljen na osnovnom financiranju (broj upisanih studenata), na osnovu rezultata (broj diplomiranih) i na osnovu projekata – u sva tri segmenta financiranja ugraditi mehanizme kojima se unapređuje socijalna dimenzija visokog obrazovanja. * Vidjeti Šćukanec i dr. (2016). Socijalni i ekonomski uvjeti studentskog života u Hrvatskoj: nacionalno izvješće istraživanja EUROSTUDENT V za Hrvatsku za 2014. Zagreb: Ministar
MZO
Broj sklopljenih programskih ugovora s visokim učilištima koji sadrže mehanizme kojima se unapređuje socijalna dimenzija visokog obrazovanja.
5.6. Pokrenuti mehanizme koji će potaknuti tvrtke, zaklade i udruge na aktivnije uključivanje u stipendiranje studenata iz podzastupljenih i ranjivih skupina.
Izrada propisa i procedura koje će omogućiti da se stipendije ne oporezuju i na temelju kojih će se ukinuti najniži neoporezivi iznos stipendija.
MZO i MFIN (Porezna uprava)
Doneseni propisi koji omogućuju da stipendije bude neoporezive i kojima se ne ograničava najviši neoporezivi iznos stipendija.
Izrada poreznih poticaja za one koji izdvajaju za stipendiranje studenata.
MZO i MFIN (Porezna uprava)
Doneseni propisi koji omogućuju porezne poticaje za one koji izdvajaju za stipendije.
Pokretanje programa nagrađivanja institucija koje su razvile najučinkovitije programe stipendiranja podzastupljenih i ranjivih skupina studenata.
MZO u suradnji s organizacijama civilnog društva, Hrvatskim studentskim zborom, HUP-om, HGK-om i tvrtkama
Pokrenuti program nagrađivanja i broj dodijeljenih nagrada.
5.7. Edukacija o financijskom planiranju za uspješno studiranje
Donošenje propisa na temelju kojih će visoka učilišta transparentno istaknuti očekivane troškove studiranja te moguće prihode studentima.
MZO i visoka učilišta
Doneseni propis. Broj visokih učilišta koji su na svojim internetskim stranicama objavili ove podatke.
Uvođenje izbornog programa financijske pismenosti za uspješno studiranje u završne razrede srednjih škola za učenike te na visoka učilišta za studente.
MZO u suradnji s MFIN te s visokim učilištima i srednjim školama
Broj javnih natječaja za financiranje projekata financijske pismenosti.
Broj studentskih službi na visokim učilištima (npr. centri za razvoj karijere, uredi za međunarodnu suradnju i dr.) koji nude programe financijske pismenosti studentima.
Uvođenje programa financijske pismenosti za uspješno studiranje i socijalnu dimenziju visokog obrazovanja, s posebnim naglaskom na potrebe podzastupljenih i ranjivih studenata, u stručno obrazovanje nastavnog i nenastavnog kadra na visokim učilištima.
MZO u suradnji s MFIN te visokim učilištima
Broj visokih učilišta koja su pokrenula ovakav program.
Uvođenje programa financijske pismenosti za uspješno studiranje i socijalnu dimenziju obrazovanja, s posebnim naglaskom na potrebe podzastupljenih i ranjivih studenata, u stručno obrazovanje nastavnika srednjih škola.
MZO u suradnji s AOO i ASOO
Broj srednjih škola koja su pokrenula ovakav program.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Cilj 6: sustav osiguravanja kvalitete uključuje standarde vezane za socijalnu dimenziju visokog obrazovanja
Podcilj
Aktivnost
Odgovornost
Indikator
6.1. Unaprjeđenje procesa upravljanja i donošenja politika vezanih za veću dostupnost visokog obrazovanja
Izrada strateških dokumenata o većoj pristupačnosti visokog obrazovanja ranjivim i podzastupljenim skupinama te procjena učinaka tih strategija
Visoka učilišta
Procijenjeni učinci provedbe strateških dokumenata nakon određenog vremenskog razdoblja
6.2. Sustav osiguravanja kvalitete visokoga učilišta promiče i procjenjuje aktivnosti visokoga učilišta usmjerene na olakšavanje studiranja ranjivim i podzastupljenim skupinama
Politika kvalitete visokoga učilišta obuhvaća između ostaloga i:
- unapređivanje socijalne dimenzije visokoga obrazovanja kao bitne sastavnice sveukupnog unapređenja kvalitete visokoga obrazovanja za dobrobit svih studenata,
-unapređivanje socijalne uključenosti i studenata i zaposlenika .
Usvajanje odgovarajućih akata kojima se osigurava podrška (financijska, nastavna, mentorska i dr., navedeno pod ciljevima 2. – 5.) studentima ranjivih i podzastupljenih skupina te praćenje njihovih učinaka
Ustrojavanje odgovarajućih tijela koja osiguravaju podršku (financijsku, nastavnu, mentorsku i dr., vidi ciljeve 2. – 5.) studentima ranjivih i podzastupljenih skupina
Učinkovitost sustava osiguravanja kvalitete visokoga učilišta obuhvaća i procjenu aktivnosti kojima visoko učilište potiče i omogućava pristup, pruža potporu, prati uspješnost i završnost studija te razvoj karijere studenata ranjivih i podzastupljenih skupina.
Visoko učilište
Usvojen i javno objavljen dokument
Prihvaćeni, objavljeni i dostupni odgovarajući akti te analiza učinaka provedbe
Ustrojena odgovarajuća tijela za podršku
Unutarnja prosudba sustava osiguravanja kvalitete obuhvatila je učinkovitost sustava unutarnjeg osiguravanja kvalitete u socijalnom aspektu visokoga obrazovanja
6.3. Postupci vanjske evaluacije VU (reakreditacija, audit) obuhvaćaju kriterije koji se odnose na socijalnu dimenziju visokoga obrazovanja
1. Izrada odgovarajućih kriterija i postupaka vanjskoga vrednovanja osiguravanja kvalitete visokoga učilišta
2. Uvođenje oznake kvalitete ili odgovarajućeg kriterija za postignuća visokog učilišta u socijalnoj dimenziji visokoga obrazovanja i socijalne uključivosti kako studenata tako i zaposlenika
AZVO, MZO
AZVO, MZO
Usvojeni kriteriji i postupci koji obuhvaćaju socijalnu dimenziju visokoga obrazovanja
Uvedena oznaka kvalitete ili zasebni kriterij za postignuća visokoga učilišta u socijalnoj dimenziji
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
O ciljevima
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Cilj 1: Ostvariti sustavno prikupljanje i obradu podataka koji su relevantni za unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja te ih koristiti u tu svrhu
Donošenje odluka na temelju analize podataka jedno je od načela Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. Ovo načelo posebno je izraženo u Nacionalnom planu za unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja u cilju: ostvarivanje sustavnog prikupljanja i obrade podataka koji su relevantni za unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja te njihovo korištenje u tu svrhu.
Iako je u proteklih nekoliko godina u Hrvatskoj provedeno više istraživanja čiji su podaci važni za adresiranje socijalne dimenzije visokog obrazovanja, a koji čine temelj dokumenta Podzastupljene i ranjive skupine u visokom obrazovanju u Hrvatskoj , koji se nalazi u prilogu, uočeno je nekoliko empirijskih manjkavosti. Primjerice, ne postoji sustavno i standardizirano prikupljanje i obrada podataka relevantnih za socijalnu dimenziju visokog obrazovanja na razini svakog pojedinačnog visokog učilišta; za neke ranjive skupine studenata imamo više uvida, za druge vrlo malo; ne postoje podaci o uspješnosti mjera i aktivnosti usmjerenih na poboljšanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja. Uz to, podaci o studentima se trenutno upisuju u više različitih baza podataka što otežava njihovu sistematizaciju.
Podciljevi i aktivnosti navedeni u Nacionalnom planu usmjereni su na prevazilaženje tih manjkavosti. Sugerira se integracija postojećih baza podataka studenata (1.1.), sistematizacija postojećih podataka koje prikuplja Državni zavod za statistiku (1.2.), prikupljanje novih podataka o ranjivim skupinama studenata o kojima imamo nedostatne uvide (1.3.), nastavak dobre prakse prikupljanja komparativnih uvida važnih za unapređivanje socijalne dimenzije (1.4.), izrada mehanizma kontinuiranog praćenja obrazovnih i profesionalnih putova studenata i studentica (1.5.), korištenje podataka u reakreditaciji visokih učilišta, kod odluka o financiranju visokih učilišta te kod razvoja mjera za unapređivanje socijalne dimenzije (1.6.) te prikupljanje podataka o uspješnosti aktivnosti usmjerenih za unapređivanje socijalne dimenzije s ciljem identificiranja primjera dobre prakse (1.7.).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Cilj 2: Unaprijediti pristup visokom obrazovanju podzastupljenim i ranjivim skupinama i ukloniti prepreke pri ulasku
Misija hrvatskog obrazovnog sustava jest osigurati kvalitetno obrazovanje dostupno svima pod jednakim uvjetima (Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije 2014.), što svakako uključuje i dostupnost visokog obrazovanja podzastupljenim i ranjivim skupinama studenata. S tim ciljem potrebno je realizirati čitav niz mjera rane intervencije i uklanjanja prepreka pri ulasku u visoko obrazovanje. To podrazumijeva aktivnosti povezivanja socijalne dimenzije visokog obrazovanja po obrazovnoj vertikali (2.1.), aktivnosti kojima će se povećati interes mladih za uključivanje u visokoobrazovne programe (2.2.), aktivnosti kojima će se unaprijediti postojeći sustav profesionalnog usmjeravanja što uključuje profesionalno informiranje i prosvjećivanje, kao i profesionalno savjetovanje, ali i samo-informiranje (2.3.) te osigurati prijelaz iz trogodišnjeg srednjoškolskog u visoko obrazovanje (2.4).
Rana intervencija u visokom obrazovanju prije svega se odnosi na osiguravanje socijalne dimenzije predtercijarnog obrazovanja i veći angažman resornih institucija, ali i civilnog sektora i lokalne zajednice. U tom pogledu, kvalitetno proveden postupak profesionalnog usmjeravanja (u kojem trebaju sudjelovati stručni suradnici i nastavnici u osnovnim i srednjim školama, ali i savjetnici za profesionalno usmjeravanje iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje), omogućit će pojedincu primjeren odabir srednjeg odnosno visokog obrazovanja. Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN, 87/08) u članku 4 navode se upravo načela odgoja i obrazovanja koja su uporište za provođenje profesionalnog usmjeravanja u školama, a koja uz stjecanje općeobrazovnih i stručnih kompetencija podrazumijevaju i osposobljavanje učenika za cjeloživotno učenje.
Na profesionalne interese pozitivno mogu djelovati različiti oblici grupnog informiranja provedeni od strane stručnjaka iz službi profesionalnog usmjeravanja, ali i osposobljenih stručnih suradnika i nastavnika u školama (što podrazumijeva usmjerena, specijalizirana stručna usavršavanja za područje profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere), kao i uvođenje izbornih ili fakultativnih nastavnih predmeta na temu profesionalnog usmjeravanja i/ili profesionalnim usmjeravanjem kao međupredmetnom temom (Euroguidance, 2012). * Euroguidance (2012). Agencija za mobilnost i programe Europske unije. http://www.mobilnost.hr/hr/sadrzaj/programi/obrazovanje-i-osposobljavanje/programi-mreze-inicijative-u-podrucju-obrazovanja-i-osposobljavanja/euroguidance/ Uz to, važno je učenicima omogućiti i samo-informiranje na način da se sve informacije relevantne za donošenje odluka o nastavku školovanja, odnosno planiranja daljnjeg profesionalnog razvoja učine dostupnima i prilagođenima mladima. Korisno bi bilo objediniti informacije na jednom mjestu, iako se veliki broj ovakvih informacija, kao i korisnih brošura i vodiča, trenutno može naći na web-stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ( http://www.hzz.hr/ ) i njihovih Centara za informiranje i savjetovanje o karijeri ( http://www.cisok.hr/ ), portala Upisi.hr ( https://www.upisi.hr/upisi/ ) i Instituta za razvoj obrazovanja ( http://www.iro.hr/hr/ ) te pojedinih visokih učilišta. S ciljem približavanja ovih informacija potencijalnim studentima trebalo bi ih objediniti. Smotre sveučilišta, dani otvorenih vrata, sajam stipendija, ljetne škole, dani karijera, dani otvorenih vrata, festivali znanosti i ostale takve aktivnosti, vrijedan su dio informiranja i motiviranja kandidata za upis na studij.
Kada se radi o kandidatima s invaliditetom, potrebno je uvesti obvezno dodatno savjetovanje o mogućim teškoćama pri realizaciji ishoda učenja studijskog programa kojeg kandidati žele upisati , a koje bi trebali provesti koordinatori za studente s invaliditetom, voditelji studijskih programa i prodekani za nastavu. To je potrebno kako bi se prevenirale eventualne teškoće vezane uz nemogućnost dosezanja nekih ishoda učenja pojedinog obveznog kolegija ili studijskog programa, uzrokovano mogućim ograničenjima kao posljedica oštećenja, bolesti ili poremećaja kod studenta i kako bi se na vrijeme osigurale potrebne prilagodbe. Ovakvo dodatno savjetovanje treba, prema želji i potrebi omogućiti i drugim kandidatima za upis na studij.
Sve informacije o studijskim programima, savjetovanju, procedurama upisa i tijeku studija, mjerama izjednačavanja mogućnosti, financiranju studija i zapošljavanju moraju studentima biti dostupne, a kada se radi o studentima s nekim vrstama invaliditeta, prezentirane i u alternativnim formatima.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Cilj 3: Omogućiti jednake prilike svim studentima tijekom studiranja
Kako bi se ostvarilo jedno od temeljnih načela Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije Republike Hrvatske – ono jednakosti obrazovnih mogućnosti za sve, koje je posebno naglašeno u cilju 6. dijela Strategije koje se bavi visokim obrazovanjem, nužno je djelovati vrlo rano u sustavu studiranja i ukloniti prepreke s kojima se susreću studenti, a pogotovo pripadnici ranjivih skupina. Najveća stopa odustajanja od studija ( dropout rate ), kao i velik dio zaostajanja onih studenata koji ne odustanu od studija, događa se upravo na prvoj godini studija. * Farnell, T., Doolan, K., Matković, T. i Cvitan, M. (2014). Socijalna uključivost visokog obrazovanja u Hrvatskoj: analiza stanja . Zagreb: IRO. (http://www.iro.hr/userdocs/File/Publikacije/Socijalna_ukljucivost_visokog_obrazovanja.pdf)
U tom kontekstu, u Nacionalnom planu se predlažu mjere (3.1.) kao što su uvođenje programa nadoknade kompetencija, unapređivanje sustava prilagodbe za studente s invaliditetom te revizija studijskih programa, odnosno raspodjele studentskog opterećenja kroz godine studija. Osim cilja 6. Strategije (u njenom dijelu o visokom obrazovanju), ove mjere oslanjaju se i na aktivnosti iz cilja 1.2. („Prilagoditi sadržaje studijskih programa jasno definiranim ishodima učenja“).
Značajnu prepreku uspješnom studiranju pripadnika ranjivih skupina studenata predstavlja također i nedovoljno razvijen sustav studentskog savjetovanja(3.2.). * Orr, D. i Szabo, M. (2015), Peer Learning for the Social Dimension: Country Review in Croatia – Final Report ( http://www.pl4sd.eu/images/Country_Reviews/CR_Final_Report_Croatia.pdf )
Na visokim učilištima na kojima postoji ovakav sustav, još uvijek se radi uglavnom o isključivo psihološkom savjetovanju. Potrebno je stoga postojeći sustav savjetovanja razviti i proširiti kako bi uključivao i ostale vrste podrške za studente (karijerno, financijsko, akademsko, podrška studentima s invaliditetom).
Još jedna značajka sustava visokog obrazovanja koja negativno utječe na sve studente, ali je pogotovo problematična za pripadnike ranjivih skupina, jest nedovoljna fleksibilnost studijskih programa (3.3.). U ovom smislu, procedure validiranja informalnog i neformalnog učenja mogu značajno olakšati pristup i uspješan završetak studija, naročito onima koji su prethodno stupili u radni odnos ili drugi oblik stjecanja praktičnog iskustva prije početka studija, ili tijekom njegova trajanja, pri čemu bitnu konceptualnu podlogu predstavlja strateški dokument za razvoj sustava priznavanja prethodnog učenja. Navedeno se također oslanja i na opći cilj 2. Strategije („Razviti procese i sustav priznavanja neformalno i informalno stečenih znanja i vještina“). Drugi vid fleksibilizacije studijskih programa jest u korištenim nastavnim metodama i metodama procjena znanja. Moguće je koristiti alate učenja na daljinu kako bi se povećala dostupnost za studente, a pogotovo one kojima je zbog životnih okolnosti stalna fizička prisutnost otežana ili onemogućena. Ova mjera oslanja se i na cilj 5.2. Strategije („Unaprijediti informacijsko-komunikacijsku infrastrukturu“).
Studentima pripadnicima ranjivih skupina potrebna je također i razvijenija podrška u učenju (3.4.). Predložene mjere u ovoj domeni jesu šira dostupnost resursa za učenje, prilagodba nastavnih materijala, te uspostava i razvoj sustava mentoriranja studenata. Predložene mjere proizlaze također i iz mjere 1.2.3. cilja 1.2. Strategije („ Osmisliti i uvesti mentorski sustav na sva visoka učilišta”).
Temeljna pretpostavka dostupnosti i pristupačnosti visokog obrazovanja za ranjive skupine jesu kvalitetno osposobljeni i obrazovani nastavnici i nenastavno osoblje visokih učilišta (3.5.). Trenutno, čak i nastavnici koji su završili formalno obrazovanje u ovom području (nastavnički studiji) nisu kroz takav program prošli sadržajniju obuku o radu s ranjivim skupinama studenata. Mjere koje se predlažu jesu revizija studijskih programa koji pružaju nastavničke kompetencije i uspostava programa za usavršavanje nastavnika za rad s ranjivim skupinama, a oslanjaju se i na cilj 3. Strategije („Osigurati kvalitetnu kadrovsku strukturu visokih učilišta kao osnovu za unapređivanje kvalitete visokog obrazovanja“).
Naposljetku, iz perspektive socijalne dimenzije visokog obrazovanja problematično je i razdioba sustava visokog obrazovanja na redovne i izvanredne studije, odnosno studente (3.6.). Izvanredni studenti izglednije će biti pripadnici ranjivih skupina, dok istovremeno imaju smanjen ili nikakav pristup instrumentima podrške studentima. * Šćukanec, N., Sinković, M., Bilić, R., Doolan, K. i Cvitan, M. (2016). Socijalni i ekonomski uvjeti studentskog života u Hrvatskoj: nacionalno izvješće istraživanja EUROSTUDENT V za Hrvatsku za 2014. Zagreb: MZOS.
Situaciju za ove studente pogoršava također i činjenica da, osim što svi plaćaju studij, većina ih nije u stalnom radnom odnosu na puno radno vrijeme. Predložene mjere u ovom Nacionalnom planu za unapređivanje položaja izvanrednih studenata odnose se na ograničavanje školarina studenata izvanrednih studija, zakonsko reguliranje prava studenata izvanrednih studija, omogućavanje dijelu studenata izvanrednih studija pristup alatima za poboljšanje studentskog standarda. Ove mjere oslanjaju se na cilj 2.8. Strategije („redefinirati model studiranja s djelomičnim opterećenjem (izvanredni studiji)“).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Cilj 4: Podizanje stope završavanja i zapošljavanja podzastupljenih i ranjivih skupina nakon završetka studija
Stopa nezaposlenih mladih ljudi u Hrvatskoj je među najvišima u EU što ima dugoročno iznimno loše posljedice za gospodarstvo, ali i društvene fenomene i osobne probleme nezaposlenih. Prema Eurostatu, * Eurostat Employment Statistics: http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Employment_statistics
stopa anketne nezaposlenosti mladih u Grčkoj i Španjolskoj u 2014. godini bila je najviša u EU, dok je Hrvatska iste godine zauzela visoko treće mjesto unutar Europske unije sa stopom od 45,5%. Prosjek EU je bio 22,2%. Od tada na razini EU, a i u Hrvatskoj stopa nezaposlenih mladih pada, ali je u Hrvatskoj i dalje vrlo visoka. U 2015. godini prosječna je stopa nezaposlenosti među mladima u dobi od 15 do 24 godine u Europskoj uniji iznosila 20,4%, u usporedbi s 22,2% godinu dana ranije. U Hrvatskoj stopa nezaposlenosti mladih u 2015. godini iznosila je 43%. Stopa zaposlenosti osoba koje su završile tercijarno obrazovanje iznosila je 2014. ukupno 83,7% u EU-28 dok je za Hrvatsku ta stopa 80,5%. * Strategija Europa 2020 - Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast (2010). Europska komisija . Posebno naglašava postizanje triju glavnih ciljeva do 2020.: 75 % zaposlenih osoba u dobi od 20 do 64 godine; stope prijevremenog napuštanja školovanja niže od 10 % te najmanje 40 % osoba u dobi od 30 do 34 godine sa završenim tercijarnim obrazovanjem; najmanje 20 milijuna manje osoba izloženih siromaštvu ili u opasnosti da budu izložene siromaštvu i socijalnoj isključenosti.
Europska komisija donijela je 18. travnja 2012. skup prijedloga i mjera za poticanje zapošljavanja posebnim paketom mjera za zapošljavanje, koje Hrvatska također mora namjenski iskoristiti. U prosincu 2012., suočena s visokom i još uvijek rastućom nezaposlenošću mladih Europska komisija predložila je Paket za zapošljavanje mladih. Taj se paket nastavlja na mjere za mlade utvrđene u širem paketu za zapošljavanje i sastoji se od niza prijedloga, uključujući sljedeće:
sve bi mlade osobe u dobi do 25 godina trebale dobiti kvalitetnu ponudu za zaposlenje, daljnje obrazovanje, naukovanje ili praktičnu izobrazbu u razdoblju od četiri mjeseca od završetka formalnog obrazovanja ili prestanka radnog odnosa (jamstvo za mlade), * Garancija za mlade. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava (2014). http://www.gzm.hr/
savjetovanje europskih socijalnih partnera o okviru kvalitete za praktičnu izobrazbu kojim bi se mladima omogućilo stjecanje visokokvalitetnog radnog iskustva u sigurnim uvjetima,
Europski savez za naukovanje u svrhu poboljšanja kvalitete i ponude dostupnih naukovanja te utvrđivanje načina za smanjenje prepreka mobilnosti mladih.
U kontekstu zapošljavanja, u ovom Nacionalnom planu se predviđa podizanje suradnje visokih učilišta s poslodavcima na osiguravanju studentske prakse (4.1.), zatim se predlaže vrednovanje visokih učilišta iz pozicije potpore ranom razvoju karijere diplomanada temeljem jedinstvenog modela zrelosti (4.3.), uključivanje visokih učilišta u posebne programe potpore zapošljavanju preko EU fondova (4.4.), praćenje i nagrađivanje putem programskih ugovora aktivnosti koje doprinose zapošljavanju diplomanada kao i praćenje zapošljavanja studenata u prva 4 mjeseca nakon diplome (4.6.). Neki od ovih podciljeva nadovezuju se na Strategiju znanosti, obrazovanja i tehnologije u čijem se uvodu navodi „...u dijelu se studijskih programa uočava nedostatak studentske prakse i terenske nastave. Kvalitetno izvođenje stručne prakse za mnoge je studije preduvjet stjecanja kompetencija pa time i preduvjet bolje zapošljivosti završenih studenata, odnosno njihove bolje pripremljenosti za zahtjeve budućih poslodavaca. Zbog toga je u okviru sektorskih interesnih mreža (vidi mjeru 4.2.4.) potrebno uspostaviti odgovarajuće modele organiziranja ovog oblika praktičnog dijela studija.“
Vezano uz završnost u visokom obrazovanju Strategija znanosti, obrazovanja i tehnologije * http://novebojeznanja.hr/UserDocsImages//datoteke/3.1.pdf u uvodom dijelu za VO navodi: „nužno je i povećanje učinkovitosti sustava koje vodi skraćivanju vremena studiranja i povećanju završnosti. Sve to može se postići samo povezivanjem napora i inicijativa na svim razinama koje vode pozitivnim pomacima u sustavu visokog obrazovanja, a time i pozitivnim trendovima u hrvatskom društvu.“ I dalje (str.4.) „Bolja učinkovitost podrazumijeva skraćivanje trajanja studija, povećavanje završnosti studiranja, smanjivanje upisnih kvota na studijima koji obrazuju velik broj studenata u strukama koje ne omogućavaju zapošljavanje, povećavanje kvota za studije u deficitarnim zanimanjima, omogućavanje zapošljivosti nakon stjecanja prvostupničke diplome i povećanje kvalitete visokog obrazovanja u svim područjima.“ Tako se navodi i zasebna mjera (1.2.6.): poticati završavanje studija u propisanom vremenu trajanja uz istodobno osiguravanje kvalitete i dostupnosti studija te postizanje ishoda učenja, a ovu mjeru uvrstiti i među ciljeve zadane programskim ugovorima.
Kako bi se podržalo studente iz ranjivih skupina da uspješno završe upisani studij, u Nacionalnom planu je predviđeno jačanje centara za podršku studentima (4.2.).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Cilj 5: Unaprijediti sustav financijske pomoći pripadnicima podzastupljenih i ranjivih skupina*
* Popis literature na kojoj se temelje prijedlozi nalazi se na kraju dokumenta.
Razrada ovog cilja vođena je Strategijom znanosti, obrazovanja i tehnologije RH (2014) u dijelu koji se odnosi na razvoj visokog obrazovanja. To se ponajprije odnosi na dva strateška cilja koja su navedena u području visokog obrazovanja: (a) osigurati učinkovit i razvojno poticajan sustav financiranja visokih učilišta (četvrti strateški cilj za visoko obrazovanje) i (b) unaprijediti studentski standard uz posebnu skrb za socijalnu dimenziju studiranja (šesti strateški cilj za visoko obrazovanje). Prijedlozi podciljeva, aktivnosti i indikatora najvećim se dijelom temelje na istraživanjima, glavnim nalazima i preporukama koji su razvijeni unutar različitih međunarodnih projekata za razvoj visokog obrazovanja koji su bili financirani sredstvima EU.
Projekt „ACCESS: Prema pravednom i transparentnom pristupu visokom obrazovanju u Hrvatskoj“ (financiran u okviru programa TEMPUS) poslužilo je kao temelj za izradu ovdje iznesenih preporuka za reformu financiranja javnih visokih učilišta i sustava financijskih potpora za studente (studentski standard). Ovaj projekt analizirao je prvi put utjecaj politika financiranja u Hrvatskoj i Europi na socijalnu dimenziju visokog obrazovanja. Konzorcij projekta okupio je, uz ostale, sva hrvatska visoka učilišta, Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH, a projektom je upravljao Institut za razvoj obrazovanja (IRO) u razdoblju od 2010. do 2013. godine. Preporuke koje navodimo u ovom poglavlju proizlaze iz komparativnih analiza politika financiranja visokih učilišta i sustava financijske pomoći u šest europskih zemalja. Sve informacije o projektu, zajedno s izvješćima provedenih istraživanja i preporukama, dostupne su na internetskim stranicama www.iro.hr te u popisu literature.
Uz to, projekt „PL4SD: Peer Learning for the Social Dimension“ kojim je upravljao Institute of Advanced Studies iz Beča u razdoblju od 2012. do 2015. imao je za cilj povećati transparentnost te sustavan i cjelovit pristup aktivnostima kojima zemlje članice Europskog prostora visokog obrazovanja (EHEA) unapređuju socijalnu dimenziju. U izradi ovih preporuka koristili smo bazu podataka ovog projekta koja je okupila velik broj mjera kojima se unapređuje socijalna dimenzija u zemljama EHEA i koja je dostupna na internetskim stranicama projekta www.pl4sd.eu . Dodatno, koristili smo izvještaje o provedenom vanjskom neovisnom vrednovanju (country review) politika i mjera kojima Hrvatska kao članica EHEA unapređuje socijalnu dimenziju.
Naposljetku, koristili smo se podacima i rezultatima istraživanja EUROSTUDENT. Kako bi se politike za unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja temeljile na podacima, pokrenuto je međunarodno istraživanje EUROSTUDENT koje se provodi u 30 od 47 zemalja EHEA. Cilj istraživanja je prikupiti podatke o demografskom profilu studentskog tijela, socio-ekonomskom statusu studenata, troškovima koje studenti imaju za vrijeme studija, izvorima financiranja, zadovoljstvu studenata različitim aspektima studija, radu za vrijeme studija te o njihovim iskustvima i planovima za međunarodnu mobilnost. Hrvatska se prvi put uključila 2010. godine u istraživanje EUROSTUDENT u njegovu četvrtom ciklusu te je zatim sudjelovala i u petom ciklusu istraživanja (EUROSTUDENT V) koje je provedeno 2014. godine u Hrvatskoj.
Proučavanjem glavnih ishoda ovdje opisanih projekata zaključili smo da je važno financijsku pomoć iz javnih izvora za pripadnike podzastupljenih i ranjivih skupina temeljiti primarno na izravnim oblicima pomoći u obliku stipendija, pomoć dodjeljivati primarno po kriteriju potrebe te prilagoditi mjesečni iznos stipendije stvarnim troškovima studiranja za ranjive skupine. Ovakvom mjerom smanjila bi se potreba za plaćenim radom tih studenata, što bi im omogućilo da više vremena posvete studijskim obvezama. Potrebno je razmotriti mogućnost povećanja ukupno dostupnih javnih stipendija kao mehanizma izravne pomoći studentima s ciljem da se poveća udio studenata koji primaju stipendije. Kako bi se to ostvarilo, potrebno je razmotriti je li omjer javnih ulaganja u neizravne oblike pomoći studentima iz subvencija (koje su univerzalno dostupne svima) i u izravne oblike pomoći stipendijama (koje bi trebale biti namijenjene najpotrebitijima) u skladu s načelom pravednosti i efikasnosti.
Smatramo također važnim istaknuti podcilj koji se odnosi na povećanje dostupnosti smještaja u studentskim domovima pod povoljnim financijskim uvjetima s ciljem postupnog približavanja skupini EUROSTUDENT zemalja u kojima je više od četvrtine studenata smješteno u studentskim domovima (Slovenija s 27%, Nizozemska s 29%, Finska s 32% te Slovačka s 36%). Kriterij potrebe trebalo bi uzimati kao glavni kriteriji za dobivanje smještaja u studentskom domu.
Kako bi se stipendijama obuhvatio veći udio studenata od trenutnih 23% (Šćukanec i dr., 2016), predlažemo da se razrade mehanizmi koji bi potaknuli tvrtke, zaklade i udruge na aktivnije uključivanje u stipendiranje studenata. Prema nalazima istraživanja EUROSTUDENT V, stipendije koje dodjeljuju tvrtke, zaklade ili udruge u Hrvatskoj obuhvaćaju najmanji udio od 8% među promatranim izvorima stipendija.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
Cilj 6: sustav osiguravanja kvalitete uključuje standarde vezane za socijalnu dimenziju visokoga učilišta
Osiguravanje kvalitete može se promatrati kao podrška visokoobrazovnim institucijama u njihovoj prilagodbi novom okruženju i očekivanjima društva, osiguravajući pritom da kvalifikacije studenata i iskustvo studiranja ostanu prioriteti institucionalnih misija. Vanjsko vrednovanje institucija visokoga obrazovanja provodi se u Hrvatskoj u skladu s Europskim standardima i smjernicama iz 2015. *Europsko udruženje za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju (European Association for Quality Assurance in Higher Education, ENQA), Standardi i smjernice za osiguravanje kvalitete u europskom prostoru visokoga obrazovanja, ESG 2015.
koje su preoblikovane s naglaskom na studentu kao središnjem fokusu visokoga obrazovanja. Sukladno tome, u osiguravanju kvalitete posebna se pozornost posvećuje podršci, resursima, nastavnom procesu i učenju prilagođenim studentskim potrebama i mogućnostima.
Sustav osiguravanja kvalitete visokoobrazovnih institucija, s obzirom na strateška opredjeljenja RH te europski okvir, trebao bi obuhvatiti i one procese koji vode ka većoj dostupnosti i boljoj prohodnosti visokoga obrazovanja za ranjive i podzastupljene studentske skupine. U tom kontekstu, u Nacionalnom planu se preporučuje ugrađivanje indikatora vezanih za socijalnu dimenziju visokog obrazovanja u unutarnje sustave osiguravanja kvalitete (6.2.), kao i u vanjsku evaluaciju visokih učilišta (6.3.). Naposljetku, kako bi se unaprijedio proces upravljanja i donošenja politika veće dostupnosti visokog obrazovanja (6.1.) predlaže se izrada strateških dokumenata o unapređenju pristupačnosti visokog obrazovanja ranjivim i podzastupljenim skupinama, kao i procjena učinaka tih strategija.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
POPIS LITERATURE
Doolan, K., Košutić, I. i Barada, V. (2014). Institucijski poticaji i prepreke za uspjeh u studiju: perspektiva studenata/ica (Izvješće o nalazima istraživanja). Zagreb: Institut za razvoj obrazovanja. Dostupno na: http://www.iro.hr/hr/publikacije-i-resursi/institucijski-poticaji-i-prepreke-za-uspjeh-u-studiju-perspektiva-studenataica-izvjesce-o-nalazima-istrazivanja-2015/
Doolan, K., Farnell, T., Šćukanec, N. i File, J. (2016). Student Funding and the Social Dimension in Croatian Higher Education. U Jongbloed, B. i Vossensteyn, H. (Ur.). Access and Expansion Post-Massification: Opportunities and Barriers to Further Growth in Higher Education Participation. New York and London: Routledge/Taylor & Francis Group, str. 131-150.
Farnell, T., Doolan, K., Matković, T. i Cvitan, M. (2011.). Socijalna i ekonomska slika studentskog života u Hrvatskoj: nacionalno izvješće istraživanja EUROSTUDENT za Hrvatsku . Zagreb: Institut za razvoj obrazovanja. Dostupno na: http://iro.hr/userdocs/File/ACCESS-glavni/1.%20EUROSTUDENT_Nacionalno_izvjesce_RH_2011.pdf
File, J., Farnell, T., Doolan, K., Lesjak, D. i Šćukanec, N. (2013.). Financiranje visokog obrazovanja i socijalna dimenzija u Hrvatskoj: analiza i preporuke. Zagreb: Institut za razvoj obrazovanja. Dostupno na: http://www.iro.hr/hr/publikacije-i-resursi/financiranje-i-socijalna-dimenzija/
Hauschildt, K., Gwosc, C., Netz, N., Mishra, S. (2015). Social and Economic Conditions of Student Life in Europe: Synopsis of Indicators. Eurostudent V 2012-2015 . Bielefeld: W. Bertelsmann Verlag.
Orr, D., Gwosć, C. i Netz, N. (2011). Social and Economic Conditions of Student Life in Europe. Synopsis of indicators. Final report. Eurostudent IV 2008 - 2011. Bielefeld: W. Bertelsmann Verlag. Dostupno na: http://www.felvi.hu/pub_bin/dload/eurostudent/EUROSTUDENT_IV.pdf
Orr, D., Schnitzer, K. i Frackmann, E. (2008). Social and Economic Conditions of Student Life in Europe. Synopsis of indicators. Final report. Eurostudent IV 2005–2008. Bielefeld: W. Bertelsmann Verlag. Dostupno na: http://www.eurostudent.eu/download_files/documents/Synopsis_of_Indicators_EIII.pdf
Orr, D. i Szabo, M. (2015). Peer Learning for the Social Dimension: Country Review in Croatia – Final Report. Vienna: Institute of Advanced Studies. Dostupno na: http://www.pl4sd.eu/images/Country_Reviews/CR_Final_Report_Croatia.pdf
Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije RH [Strategija]. (2014.). Zagreb: Hrvatski sabor.
Šćukanec, N., Doolan, K., Thomas, L., Košutić, I. i Barada, V. (2015.). Unapređivanje kvalitete u visokom obrazovanju kroz jačanje pravednosti i socijalne uključenosti. Zagreb: Institut za razvoj obrazovanja. Dostupno na: http://www.iro.hr/hr/publikacije-i-resursi/unapredjivanje-kvalitete-u-visokom-obrazovanju-kroz-jacanje-pravednosti-i-socijalne-ukljucenosti-pregled-rezultata-projekta-equality-2015/
Šćukanec, N. (2015). Izvještaji o stanju pravednosti i socijalne uključenosti na Sveučilištu u Rijeci, Sveučilištu u Zadru i Veleučilištu „Marko Marulić“ u Kninu (Nalazi i preporuke projekta E-Quality). Zagreb: Institut za razvoj obrazovanja. Dostupno na: http://www.iro.hr/hr/publikacije-i-resursi/izvjestaji-o-stanju-pravednosti-i-socijalne-ukljucenosti-na-sveucilistu-u-rijeci-sveucilistu-u-zadru-i-veleucilistu-marko-marulic-u-kninu-nalazi-i-preporuke-projekta-equality-2015/
Šćukanec, N. (2015). Smjernice za jačanje pravednosti i socijalne uključenosti na visokim učilištima (Smjernice za visoka učilišta u Hrvatskoj). Zagreb: Institut za razvoj obrazovanja. Dostupno na: http://www.iro.hr/hr/publikacije-i-resursi/smjernice-za-jacanje-pravednosti-i-socijalne-ukljucenosti-na-visokim-ucilistima/
Šćukanec, N., Sinković, M., Bilić, R., Doolan, K. i Cvitan, M. (2016). Socijalni i ekonomski uvjeti studentskog života u Hrvatskoj: nacionalno izvješće istraživanja EUROSTUDENT V za Hrvatsku za 2014. Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH. Dostupno na: http://iro.hr/userdocs/File/EUROSTUDENT%20V_Nacionalno%20izvje%C5%A1%C4%87e%20istra%C5%BEivanja%20za%20Hrvatsku%20za%202014.%20godinu.pdf
Thomas, L. (2015). Oznaka kvalitete za unapređivanje pravednosti i socijalne uključenosti u visokom obrazovanju u Hrvatskoj (Preporuke i pregled međunarodne dobre prakse). Zagreb: Institut za razvoj obrazovanja. Dostupno na: http://www.iro.hr/hr/publikacije-i-resursi/oznaka-kvalitete-za-unapredjivanje-pravednosti-i-socijalne-ukljucenosti-u-visokom-obrazovanju-u-hrvatskoj-preporuke-i-pregled-medjunarodne-dobre-prakse-2015/
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH