NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STRUKOVNOM OBRAZOVANJU
Članak 1.
U Zakonu o strukovnom obrazovanju (Narodne novine, broj 30/2009., 24/2010. i 22/2013.) članak 3. mijenja se i glasi:
Pojedini izrazi u ovome zakonu znače:
-Strukovno obrazovanje je proces stjecanja kompetencija ako su rezultati tog procesa vrednovani i potvrđeni u postupku koji provode ustanove za strukovno obrazovanje.
-Strukovno osposobljavanje podrazumijeva obrazovanje za stjecanje kompetencija za obavljanje jednostavnih poslova.
-Strukovno usavršavanje podrazumijeva obrazovanje kojim se stječu dodatne kompetencije iste ili više razine kvalifikacije u sklopu obrazovnoga sektora za koji polaznik ima priznatu kvalifikaciju.
-Formalno učenje označava organiziranu aktivnost ovlaštene pravne ili fizičke osobe koja se izvodi prema odobrenim programima radi stjecanja i unapređivanja kompetencija za osobne, društvene i profesionalne potrebe, a dokazuje se svjedodžbom, diplomom ili drugom javnom ispravom koju izdaje ovlaštena pravna osoba.
-Kompetencije označavaju znanje i vještine te samostalnost i odgovornost.
-Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje su kompetencije odgovarajuće razine koje su nužne pojedincu za uključenost u život zajednice, a obuhvaćaju komunikaciju na materinskome jeziku, komunikaciju na stranim jezicima, matematičku kompetenciju i osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji, digitalnu kompetenciju, kompetenciju učiti kako učiti, socijalnu i građansku kompetenciju, inicijativnost i poduzetnost te kulturnu svijest i izražavanje.
-Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje je dokument kojim se određuju svrha, vrijednosti, ciljevi, procesi učenja i poučavanja, organizacija i načini vrednovanja ishoda učenja u sustavu strukovnog obrazovanja Republike Hrvatske.
-Sektorski kurikulum je okvir koji obuhvaća sve strukovne kurikulume kojima se omogućuje stjecanje kvalifikacija na razinama od 2 do 5 Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira (u daljnjem tekstu: HKO) jednoga obrazovnog sektora.
-Kurikulum škole je dokument koji izrađuje i donosi ustanova za strukovno obrazovanje te kojim se detaljno razrađuje odgojno-obrazovni proces kojim se stječu kvalifikacije na razinama od 2 do 5 HKO-a u toj ustanovi, a izrađuje se na temelju sektorskoga kurikuluma.
-Strukovni kurikulum definira proces i uvjete stjecanja kvalifikacija na razinama od 2 do 5 HKO-a.
-Kvalifikacija je naziv za obuhvaća skupove ishoda učenja određenih razina, obujma, profila, vrste i kvalitete, a koja se dokazuje javnom ispravom koju izdaje ovlaštena pravna osoba.
-Razine kvalifikacija označavaju složenost i doseg stečenih kompetencija, a opisuju se skupom mjerljivih pokazatelja.
-Kreditni bod je mjerna jedinica kojom se iskazuje obujam stečenih kompetencija, a određuje se prosječnim ukupno utrošenim vremenom polaznika koji su uspješno svladali program, a koje je potrebno za stjecanje tih kompetencija.
-Standard zanimanja je popis svih poslova koje pojedinac obavlja u određenom zanimanju i popis kompetencija potrebnih za njihovo uspješno obavljanje, a u funkciji je izrade standarda kvalifikacije i sektorskih kurikuluma.
-Standard kvalifikacije je sadržaj i struktura određene kvalifikacije. Uključuje sve podatke koji su potrebni za određivanje razine, obujma i profila kvalifikacije te podatke koji su potrebni za osiguravanje i unapređenje kvalitete standarda kvalifikacije.
-Modul je zaokružena cjelina u strukovnome kurikulumu koja povezuje strukovne i ključne kompetencije te sadrži popis skupova ishoda učenja.
- Obrazovni sektor je skupina kvalifikacija temeljenih na potrebama tržišta rada, općim i posebnim obrazovnim postignućima polaznika s ciljem osposobljavanja učenika za uključivanje u svijet rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje. Obrazovni sektor može se sastojati od više podsektora.
-Podsektor je skupina srodnih kvalifikacija u sklopu jednoga obrazovnog sektora.
-Ishodi učenja su kompetencije koje je osoba stekla učenjem i dokazala nakon postupka učenja.
-Skup ishoda učenja je najmanji cjelovit skup povezanih ishoda učenja iste razine, obujma i profila.
Članak 2.
Naziv II. poglavlja mijenja se i glasi: „II. STJECANJE KVALIFIKACIJA“.
Članak 3.
Članak 5. mijenja se i glasi:
(1) Strukovnim obrazovanjem stječe se kvalifikacija određene razine, obujma, profila i kvalitete koja se dokazuje javnom ispravom čiji sadržaj i oblik propisuje ministar nadležan za obrazovanje (u daljnjem tekstu: ministar) te se omogućuje uključivanje na tržište rada ili nastavak obrazovanja.
(2) Strukovnim kurikulumom stječe se najmanje 70% kreditnih bodova obveznih skupova ishoda i najviše 30% kreditnih bodova izbornih skupova ishoda učenja od ukupnog obujma kvalifikacije.
(3) Iznimno, polaznicima programa za stjecanje zdravstvenih kvalifikacija, nakon završenoga dvogodišnjega općeobrazovnog dijela obrazovanja, izdaje se uvjerenje čiji sadržaj i oblik propisuje ministar.
(4) Proces učenja temeljenog na radu sastavni je i neodvojiv dio strukovnog obrazovanja i partnerski se provodi između ustanova za strukovno obrazovanje i gospodarskih subjekata.
(5) Učenje temeljeno na radu provodi se u:
-gospodarskome subjektu i/ili
-regionalnim centrima kompetentnosti i/ili
-ustanovi za strukovno obrazovanje.
(6) Polaznici mogu stjecati ishode učenja i tijekom razdoblja međunarodne mobilnosti u drugoj zemlji u poslodavca ili ustanovi za strukovno obrazovanje.
Članak 4.
Članak 6. se briše.
Članak 5.
Članak 7. mijenja se i glasi:
(1) Kreditni bodovi dodjeljuju se kvalifikacijama i pripadajućim skupovima ishoda učenja.
(2) Jedan kreditni bod dodjeljuje se polazniku za prosječno 15 do 25 radnih sati u trajanju od 60 minuta potrebnih za stjecanje odgovarajućih ishoda učenja.
(3) Jednom stečeni kreditni bodovi određenoga skupa ishoda učenja pripadajućega standarda kvalifikacije priznaju se kao stečeni kreditni bodovi skupa ishoda učenja istog naziva i sadržaja drugog standarda kvalifikacije.
(4) Zbroj kreditnih bodova svih skupova ishoda učenja određenoga standarda kvalifikacije odgovarajuće razine jednak je obujmu te kvalifikacije.
Članak 6.
Članak 8. mijenja se i glasi:
(1) Strukovno obrazovanje ostvaruje se na temelju nacionalnoga okvirnog kurikuluma, nacionalnoga kurikuluma za strukovno obrazovanje, sektorskih kurikuluma, strukovnih kurikuluma te kurikuluma škole.
(2) Sektorski kurikulum je okvir koji obuhvaća sve strukovne kurikulume kojima se omogućuje stjecanje kvalifikacija na razinama od 2 do 5 HKO-a jednoga obrazovnog sektora te pripadajuće skupove ishoda učenja iz standarda kvalifikacija.
(3) Sektorski kurikulum sadrži popis svih kvalifikacija obrazovnoga sektora koje se mogu stjecati strukovnim obrazovanjem u sklopu pojedinoga obrazovnog sektora, trajanje obrazovanja, načine i uvjete za ostvarivanje horizontalne i vertikalne prohodnosti u sklopu obrazovnog sektora te modele i preporuke za provođenja svih oblika učenja temeljenog na radu.
(4) Strukovnim kurikulumom stječu se ključne i strukovne kompetencije te definiraju pravila i načini kombiniranja skupova ishoda učenja s ciljem stjecanja kvalifikacije. Skupovi ishoda učenja grupiraju se u obvezne i izborne module određenog obujma, a za svaki modul navodi se broj nastavnih sati na godišnjoj razini, nastavne cjeline, okruženje za učenje te načini praćenja stjecanja skupova ishoda učenja i vrednovanje ishoda učenja.
(5) Kurikulum škole je dokument koji izrađuje i donosi ustanova za strukovno obrazovanje te kojim se detaljno razrađuje odgojno-obrazovni proces kojim se stječu kvalifikacije na razinama od 2 do 5 HKO-a u ustanovi za strukovno obrazovanje.
(6) Kurikulum škole izrađuje se na temelju sektorskoga kurikuluma i strukovnih kurikuluma u suradnji s dionicima strukovnog obrazovanja na lokalnoj i regionalnoj razini.
(7) Kurikulumom škole utvrđuje se:
-nastavni plan za svaku strukovnu kvalifikaciju koju ustanova za strukovno obrazovanje u toj školskoj godini izvodi;
-plan i vremenski slijed stjecanja ishoda učenja s pripadajućim nastavnim temama, metodama učenja i poučavanja, načinima praćenja, vrednovanja i ocjenjivanja te zajedničkim aktivnostima i horizontalnim temama koje pridonose stjecanju ishoda učenja.
(8) Udjeli ključnih kompetencija utvrđuju se u nacionalnome okvirnom kurikulumu i nacionalnome kurikulumu za strukovno obrazovanje.
(9) Metodologiju izrade sektorskoga kurikuluma i strukovnoga kurikuluma, kao i smjernice za izradu kurikuluma škole, utvrđuje agencija nadležna za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (u daljnjem tekstu: Agencija).
(10) Sektorski kurikulum donosi ministar, na prijedlog Agencije.
(11) Strukovni kurikulum donosi ministar, na prijedlog Agencije.
(12) Kurikulum škole donosi tijelo upravljanja ustanove za strukovno obrazovanje najkasnije do 31. kolovoza za sljedeću školsku godinu.
(13) Ustanova za strukovno obrazovanje dužna je najkasnije u roku od 15 dana od dana donošenja kurikuluma iz stavka 12. ovoga članka dostaviti ga Agenciji, o čemu Agencija vodi evidenciju.
Članak 7.
Članak 9. mijenja se i glasi:
(1) Sustav osiguravanja kvalitete strukovnog obrazovanja uspostavlja se na razini nacionalnoga sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, pružatelja strukovnog obrazovanja i na razini kvalifikacija.
(2) Kvaliteta strukovnog obrazovanja u pojedinoj ustanovi za strukovno obrazovanje utvrđuje se na temelju samovrednovanja i s njime povezanoga vanjskog vrednovanja ustanove za strukovno obrazovanje, uključujući neposredni uvid u rad ustanove za strukovno obrazovanje te na temelju nacionalnih, odnosno posebnih ispita, prema posebnim propisima.
(3) Rezultate samovrednovanja i s njime povezanoga vanjskog vrednovanja ustanove za strukovno obrazovanje moraju koristiti za unapređivanje kvalitete rada i ostvarivanje boljih rezultata.
(4) Metodologiju samovrednovanja i s njime povezanoga vanjskog vrednovanja ustanova za strukovno obrazovanje, kao i područja i kriterije kvalitete, donosi Agencija.
(5) Načine i mehanizme praćenja i pokazatelje kvalitete strukovnog obrazovanja, povezanih s Europskim sustavom osiguravanja kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (EQAVET) te način korištenja rezultata vrednovanja ustanova za strukovno obrazovanje propisuje ministar, na prijedlog Agencije.
(6) Agencija vodi i održava informacijski sustav koji pruža podršku ustanovama za strukovno obrazovanje u provedbi samovrednovanja, koristi se pri vanjskom vrednovanju ustanova za strukovno obrazovanje te služi za izvješćivanje i praćenje pokazatelja kvalitete.
Članak 8.
Članak 10. se briše.
Članak 9.
Članak 11. mijenja se i glasi:
(1) Ustanove za strukovno obrazovanje dužne su provoditi samovrednovanje i s njime povezano vanjsko vrednovanje.
(2) Vanjsko vrednovanje ustanova za strukovno obrazovanje povezano sa samovrednovanjem ustanova za strukovno obrazovanje provode Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Članak 10.
Članak 15. mijenja se i glasi:
Ministar na prijedlog Vijeća za strukovno obrazovanje, a uz prethodno mišljenje Agencije, donosi odluku kojom se utvrđuju obrazovni sektori i podsektori.
Članak 11.
U članku 20. stavak 4. se briše.
Članak 12.
Članak 23. mijenja se i glasi:
Nastavna godina za stjecanje kvalifikacija na razinama od 2 do 5 HKO-a traje najviše 40 tjedana.
Članak 13.
U članku 29. stavak 1. mijenja se i glasi:
(1) Maloljetnim redovitim polaznicima praktična nastava i vježba organizira se u vremenu od 6 do 22 sata i ne smije trajati dulje od 8 sati dnevno.
Stavak 2. mijenja se i glasi:
(2) Na izvođenje praktične nastave i vježbi primjenjuju se odredbe ovoga zakona i propisa koji iz njega proizlaze.
Članak 14.
Članak 33. mijenja se i glasi:
(1) Regionalni centar kompetentnosti (u daljnjem tekstu: Centar) je mjesto izvrsnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u kojemu će se provoditi programi redovitoga strukovnog obrazovanja, stručnog usavršavanja i cjeloživotnog obrazovanja, kao i drugi oblici formalnog i neformalnog obrazovanja.
(2) Temeljna obilježja Centra su inovativni modeli učenja, izvrsnost nastavnika, predavača i mentora u poslodavaca te visokokvalitetna infrastruktura, konstruktivna i kreativna suradnja sa socijalnim partnerima, javnim sektorom te gospodarskim subjektima i drugim zainteresiranim institucijama šire zajednice.
(3) Ustanova za strukovno obrazovanje može ustrojiti Centar.
(4) Način, postupak i uvjete za ustroj i rad Centra propisuje ministar.
(5) Mrežu Centara donosi ministar nadležan za obrazovanje.
(6) Centar osigurava ukupne stručne i materijalne uvjete za provedbu nastave svojih polaznika, polaznika drugih ustanova te vanjskih korisnika.
(7) Ravnatelj Centra je poslovodni i stručni voditelj Centra.
(8) Centar ima ustrojstvene jedinice kojima upravljaju voditelji.
(9) Ustrojstvene jedinice Centra su:
- ustrojstvena jedinica za redovito srednjoškolsko obrazovanje,
- ustrojstvena jedinica za obrazovanje odraslih i cjeloživotno učenje,
- ustrojstvena jedinica za smještaj polaznika.
(10) Centar ima suradnju s gospodarskim subjektima za provedbu programa iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 15.
U članku 37. stavak 6. mijenja se i glasi:
(1) Strukovni učitelji i suradnici u nastavi iz ovoga članka pedagoške kompetencije stječu po posebnome programu koji donosi Ministarstvo, a organizira i provodi institucija koju ovlasti Ministarstvo.
Članak 16.
(1) Stupanjem na snagu ovoga zakona prestaje vrijediti odredba članka 57. Zakona o obrtu (Narodne novine, broj 143/13).
(2) Program stjecanja osnovnog znanja o poučavanju učenika donosi ministarstvo nadležno za poduzetništvo i obrt na prijedlog Hrvatske obrtničke komore i Hrvatske gospodarske komore, a uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za obrazovanje.
(3) Ispit kojim se dokazuje osnovno znanje o poučavanju učenika provodi Hrvatska gospodarska komora, odnosno Hrvatska obrtnička komora sukladno nadležnostima uređenim posebnim propisima.
Članak 17.
Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STRUKOVNOM OBRAZOVANJU
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Članak 1.
U Zakonu o strukovnom obrazovanju (Narodne novine, broj 30/2009., 24/2010. i 22/2013.) članak 3. mijenja se i glasi:
Pojedini izrazi u ovome zakonu znače:
- Strukovno obrazovanje je proces stjecanja kompetencija ako su rezultati tog procesa vrednovani i potvrđeni u postupku koji provode ustanove za strukovno obrazovanje.
- Strukovno osposobljavanje podrazumijeva obrazovanje za stjecanje kompetencija za obavljanje jednostavnih poslova.
- Strukovno usavršavanje podrazumijeva obrazovanje kojim se stječu dodatne kompetencije iste ili više razine kvalifikacije u sklopu obrazovnoga sektora za koji polaznik ima priznatu kvalifikaciju.
- Formalno učenje označava organiziranu aktivnost ovlaštene pravne ili fizičke osobe koja se izvodi prema odobrenim programima radi stjecanja i unapređivanja kompetencija za osobne, društvene i profesionalne potrebe, a dokazuje se svjedodžbom, diplomom ili drugom javnom ispravom koju izdaje ovlaštena pravna osoba.
- Kompetencije označavaju znanje i vještine te samostalnost i odgovornost.
- Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje su kompetencije odgovarajuće razine koje su nužne pojedincu za uključenost u život zajednice, a obuhvaćaju komunikaciju na materinskome jeziku, komunikaciju na stranim jezicima, matematičku kompetenciju i osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji, digitalnu kompetenciju, kompetenciju učiti kako učiti, socijalnu i građansku kompetenciju, inicijativnost i poduzetnost te kulturnu svijest i izražavanje.
- Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje je dokument kojim se određuju svrha, vrijednosti, ciljevi, procesi učenja i poučavanja, organizacija i načini vrednovanja ishoda učenja u sustavu strukovnog obrazovanja Republike Hrvatske.
- Sektorski kurikulum je okvir koji obuhvaća sve strukovne kurikulume kojima se omogućuje stjecanje kvalifikacija na razinama od 2 do 5 Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira (u daljnjem tekstu: HKO) jednoga obrazovnog sektora.
- Kurikulum škole je dokument koji izrađuje i donosi ustanova za strukovno obrazovanje te kojim se detaljno razrađuje odgojno-obrazovni proces kojim se stječu kvalifikacije na razinama od 2 do 5 HKO-a u toj ustanovi, a izrađuje se na temelju sektorskoga kurikuluma.
- Strukovni kurikulum definira proces i uvjete stjecanja kvalifikacija na razinama od 2 do 5 HKO-a.
- Kvalifikacija je naziv za obuhvaća skupove ishoda učenja određenih razina, obujma, profila, vrste i kvalitete, a koja se dokazuje javnom ispravom koju izdaje ovlaštena pravna osoba.
- Razine kvalifikacija označavaju složenost i doseg stečenih kompetencija, a opisuju se skupom mjerljivih pokazatelja.
- Kreditni bod je mjerna jedinica kojom se iskazuje obujam stečenih kompetencija, a određuje se prosječnim ukupno utrošenim vremenom polaznika koji su uspješno svladali program, a koje je potrebno za stjecanje tih kompetencija.
- Standard zanimanja je popis svih poslova koje pojedinac obavlja u određenom zanimanju i popis kompetencija potrebnih za njihovo uspješno obavljanje, a u funkciji je izrade standarda kvalifikacije i sektorskih kurikuluma.
- Standard kvalifikacije je sadržaj i struktura određene kvalifikacije. Uključuje sve podatke koji su potrebni za određivanje razine, obujma i profila kvalifikacije te podatke koji su potrebni za osiguravanje i unapređenje kvalitete standarda kvalifikacije.
- Modul je zaokružena cjelina u strukovnome kurikulumu koja povezuje strukovne i ključne kompetencije te sadrži popis skupova ishoda učenja.
- Obrazovni sektor je skupina kvalifikacija temeljenih na potrebama tržišta rada, općim i posebnim obrazovnim postignućima polaznika s ciljem osposobljavanja učenika za uključivanje u svijet rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje. Obrazovni sektor može se sastojati od više podsektora.
- Podsektor je skupina srodnih kvalifikacija u sklopu jednoga obrazovnog sektora.
- Ishodi učenja su kompetencije koje je osoba stekla učenjem i dokazala nakon postupka učenja.
- Skup ishoda učenja je najmanji cjelovit skup povezanih ishoda učenja iste razine, obujma i profila.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Članak 2.
Naziv II. poglavlja mijenja se i glasi: „II. STJECANJE KVALIFIKACIJA“.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Članak 3.
Članak 5. mijenja se i glasi:
(1) Strukovnim obrazovanjem stječe se kvalifikacija određene razine, obujma, profila i kvalitete koja se dokazuje javnom ispravom čiji sadržaj i oblik propisuje ministar nadležan za obrazovanje (u daljnjem tekstu: ministar) te se omogućuje uključivanje na tržište rada ili nastavak obrazovanja.
(2) Strukovnim kurikulumom stječe se najmanje 70% kreditnih bodova obveznih skupova ishoda i najviše 30% kreditnih bodova izbornih skupova ishoda učenja od ukupnog obujma kvalifikacije.
(3) Iznimno, polaznicima programa za stjecanje zdravstvenih kvalifikacija, nakon završenoga dvogodišnjega općeobrazovnog dijela obrazovanja, izdaje se uvjerenje čiji sadržaj i oblik propisuje ministar.
(4) Proces učenja temeljenog na radu sastavni je i neodvojiv dio strukovnog obrazovanja i partnerski se provodi između ustanova za strukovno obrazovanje i gospodarskih subjekata.
(5) Učenje temeljeno na radu provodi se u:
- gospodarskome subjektu i/ili
- regionalnim centrima kompetentnosti i/ili
- ustanovi za strukovno obrazovanje.
(6) Polaznici mogu stjecati ishode učenja i tijekom razdoblja međunarodne mobilnosti u drugoj zemlji u poslodavca ili ustanovi za strukovno obrazovanje.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Članak 4.
Članak 6. se briše.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Članak 5.
Članak 7. mijenja se i glasi:
(1) Kreditni bodovi dodjeljuju se kvalifikacijama i pripadajućim skupovima ishoda učenja.
(2) Jedan kreditni bod dodjeljuje se polazniku za prosječno 15 do 25 radnih sati u trajanju od 60 minuta potrebnih za stjecanje odgovarajućih ishoda učenja.
(3) Jednom stečeni kreditni bodovi određenoga skupa ishoda učenja pripadajućega standarda kvalifikacije priznaju se kao stečeni kreditni bodovi skupa ishoda učenja istog naziva i sadržaja drugog standarda kvalifikacije.
(4) Zbroj kreditnih bodova svih skupova ishoda učenja određenoga standarda kvalifikacije odgovarajuće razine jednak je obujmu te kvalifikacije.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Članak 6.
Članak 8. mijenja se i glasi:
(1) Strukovno obrazovanje ostvaruje se na temelju nacionalnoga okvirnog kurikuluma, nacionalnoga kurikuluma za strukovno obrazovanje, sektorskih kurikuluma, strukovnih kurikuluma te kurikuluma škole.
(2) Sektorski kurikulum je okvir koji obuhvaća sve strukovne kurikulume kojima se omogućuje stjecanje kvalifikacija na razinama od 2 do 5 HKO-a jednoga obrazovnog sektora te pripadajuće skupove ishoda učenja iz standarda kvalifikacija.
(3) Sektorski kurikulum sadrži popis svih kvalifikacija obrazovnoga sektora koje se mogu stjecati strukovnim obrazovanjem u sklopu pojedinoga obrazovnog sektora, trajanje obrazovanja, načine i uvjete za ostvarivanje horizontalne i vertikalne prohodnosti u sklopu obrazovnog sektora te modele i preporuke za provođenja svih oblika učenja temeljenog na radu.
(4) Strukovnim kurikulumom stječu se ključne i strukovne kompetencije te definiraju pravila i načini kombiniranja skupova ishoda učenja s ciljem stjecanja kvalifikacije. Skupovi ishoda učenja grupiraju se u obvezne i izborne module određenog obujma, a za svaki modul navodi se broj nastavnih sati na godišnjoj razini, nastavne cjeline, okruženje za učenje te načini praćenja stjecanja skupova ishoda učenja i vrednovanje ishoda učenja.
(5) Kurikulum škole je dokument koji izrađuje i donosi ustanova za strukovno obrazovanje te kojim se detaljno razrađuje odgojno-obrazovni proces kojim se stječu kvalifikacije na razinama od 2 do 5 HKO-a u ustanovi za strukovno obrazovanje.
(6) Kurikulum škole izrađuje se na temelju sektorskoga kurikuluma i strukovnih kurikuluma u suradnji s dionicima strukovnog obrazovanja na lokalnoj i regionalnoj razini.
(7) Kurikulumom škole utvrđuje se:
- nastavni plan za svaku strukovnu kvalifikaciju koju ustanova za strukovno obrazovanje u toj školskoj godini izvodi;
- plan i vremenski slijed stjecanja ishoda učenja s pripadajućim nastavnim temama, metodama učenja i poučavanja, načinima praćenja, vrednovanja i ocjenjivanja te zajedničkim aktivnostima i horizontalnim temama koje pridonose stjecanju ishoda učenja.
(8) Udjeli ključnih kompetencija utvrđuju se u nacionalnome okvirnom kurikulumu i nacionalnome kurikulumu za strukovno obrazovanje.
(9) Metodologiju izrade sektorskoga kurikuluma i strukovnoga kurikuluma, kao i smjernice za izradu kurikuluma škole, utvrđuje agencija nadležna za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (u daljnjem tekstu: Agencija).
(10) Sektorski kurikulum donosi ministar, na prijedlog Agencije.
(11) Strukovni kurikulum donosi ministar, na prijedlog Agencije.
(12) Kurikulum škole donosi tijelo upravljanja ustanove za strukovno obrazovanje najkasnije do 31. kolovoza za sljedeću školsku godinu.
(13) Ustanova za strukovno obrazovanje dužna je najkasnije u roku od 15 dana od dana donošenja kurikuluma iz stavka 12. ovoga članka dostaviti ga Agenciji, o čemu Agencija vodi evidenciju.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Članak 7.
Članak 9. mijenja se i glasi:
(1) Sustav osiguravanja kvalitete strukovnog obrazovanja uspostavlja se na razini nacionalnoga sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, pružatelja strukovnog obrazovanja i na razini kvalifikacija.
(2) Kvaliteta strukovnog obrazovanja u pojedinoj ustanovi za strukovno obrazovanje utvrđuje se na temelju samovrednovanja i s njime povezanoga vanjskog vrednovanja ustanove za strukovno obrazovanje, uključujući neposredni uvid u rad ustanove za strukovno obrazovanje te na temelju nacionalnih, odnosno posebnih ispita, prema posebnim propisima.
(3) Rezultate samovrednovanja i s njime povezanoga vanjskog vrednovanja ustanove za strukovno obrazovanje moraju koristiti za unapređivanje kvalitete rada i ostvarivanje boljih rezultata.
(4) Metodologiju samovrednovanja i s njime povezanoga vanjskog vrednovanja ustanova za strukovno obrazovanje, kao i područja i kriterije kvalitete, donosi Agencija.
(5) Načine i mehanizme praćenja i pokazatelje kvalitete strukovnog obrazovanja, povezanih s Europskim sustavom osiguravanja kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (EQAVET) te način korištenja rezultata vrednovanja ustanova za strukovno obrazovanje propisuje ministar, na prijedlog Agencije.
(6) Agencija vodi i održava informacijski sustav koji pruža podršku ustanovama za strukovno obrazovanje u provedbi samovrednovanja, koristi se pri vanjskom vrednovanju ustanova za strukovno obrazovanje te služi za izvješćivanje i praćenje pokazatelja kvalitete.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Članak 8.
Članak 10. se briše.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Članak 9.
Članak 11. mijenja se i glasi:
(1) Ustanove za strukovno obrazovanje dužne su provoditi samovrednovanje i s njime povezano vanjsko vrednovanje.
(2) Vanjsko vrednovanje ustanova za strukovno obrazovanje povezano sa samovrednovanjem ustanova za strukovno obrazovanje provode Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Članak 10.
Članak 15. mijenja se i glasi:
Ministar na prijedlog Vijeća za strukovno obrazovanje, a uz prethodno mišljenje Agencije, donosi odluku kojom se utvrđuju obrazovni sektori i podsektori.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Članak 11.
U članku 20. stavak 4. se briše.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Članak 12.
Članak 23. mijenja se i glasi:
Nastavna godina za stjecanje kvalifikacija na razinama od 2 do 5 HKO-a traje najviše 40 tjedana.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Članak 13.
U članku 29. stavak 1. mijenja se i glasi:
(1) Maloljetnim redovitim polaznicima praktična nastava i vježba organizira se u vremenu od 6 do 22 sata i ne smije trajati dulje od 8 sati dnevno.
Stavak 2. mijenja se i glasi:
(2) Na izvođenje praktične nastave i vježbi primjenjuju se odredbe ovoga zakona i propisa koji iz njega proizlaze.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Članak 14.
Članak 33. mijenja se i glasi:
(1) Regionalni centar kompetentnosti (u daljnjem tekstu: Centar) je mjesto izvrsnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u kojemu će se provoditi programi redovitoga strukovnog obrazovanja, stručnog usavršavanja i cjeloživotnog obrazovanja, kao i drugi oblici formalnog i neformalnog obrazovanja.
(2) Temeljna obilježja Centra su inovativni modeli učenja, izvrsnost nastavnika, predavača i mentora u poslodavaca te visokokvalitetna infrastruktura, konstruktivna i kreativna suradnja sa socijalnim partnerima, javnim sektorom te gospodarskim subjektima i drugim zainteresiranim institucijama šire zajednice.
(3) Ustanova za strukovno obrazovanje može ustrojiti Centar.
(4) Način, postupak i uvjete za ustroj i rad Centra propisuje ministar.
(5) Mrežu Centara donosi ministar nadležan za obrazovanje.
(6) Centar osigurava ukupne stručne i materijalne uvjete za provedbu nastave svojih polaznika, polaznika drugih ustanova te vanjskih korisnika.
(7) Ravnatelj Centra je poslovodni i stručni voditelj Centra.
(8) Centar ima ustrojstvene jedinice kojima upravljaju voditelji.
(9) Ustrojstvene jedinice Centra su:
- ustrojstvena jedinica za redovito srednjoškolsko obrazovanje,
- ustrojstvena jedinica za obrazovanje odraslih i cjeloživotno učenje,
- ustrojstvena jedinica za smještaj polaznika.
(10) Centar ima suradnju s gospodarskim subjektima za provedbu programa iz stavka 1. ovoga članka.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Članak 15.
U članku 37. stavak 6. mijenja se i glasi:
(1) Strukovni učitelji i suradnici u nastavi iz ovoga članka pedagoške kompetencije stječu po posebnome programu koji donosi Ministarstvo, a organizira i provodi institucija koju ovlasti Ministarstvo.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Članak 16.
(1) Stupanjem na snagu ovoga zakona prestaje vrijediti odredba članka 57. Zakona o obrtu (Narodne novine, broj 143/13).
(2) Program stjecanja osnovnog znanja o poučavanju učenika donosi ministarstvo nadležno za poduzetništvo i obrt na prijedlog Hrvatske obrtničke komore i Hrvatske gospodarske komore, a uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za obrazovanje.
(3) Ispit kojim se dokazuje osnovno znanje o poučavanju učenika provodi Hrvatska gospodarska komora, odnosno Hrvatska obrtnička komora sukladno nadležnostima uređenim posebnim propisima.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Članak 17.
Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja