Na temelju članka 49. stavka 8. i članka 50. stavka 4. Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti (Narodne novine, broj 141/13 i 39/15) ravnatelj Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost uz suglasnost ministra nadležnog za zaštitu okoliša i energetiku i ministra nadležnog za graditeljstvo i prostorno uređenje donosi
Pravilnik o zbrinjavanju radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora
I. OPĆE ODREDBE
Sadržaj pravilnika
Članak 1.
Ovim Pravilnikom utvrđuju se: uvjeti te način zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora, obveza vođenja evidencije o istima, njihov sadržaj, način vođenja i rokovi čuvanja te opseg i način izvješćivanja kao i popis i uvjeti djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora te popis dokumenata kojima se u postupku davanja odobrenja dokazuje da je udovoljeno propisanim uvjetima.
Članak 2.
Ovaj Pravilnik sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije:
– Direktivom Vijeća br. 2011/70/Euratom od 19. srpnja 2011. o uspostavi okvira Zajednice za odgovorno i sigurno zbrinjavanje istrošenog goriva i radioaktivnog otpada (SL L 199, 2. 8. 2011.).
– Direktivom Vijeća br. 2013/59/Euratom od 05. prosinca 2013. o osnovnim sigurnosnim standardima za zaštitu od opasnosti koje potječu od izloženosti ionizirajućem zračenju i o stavljanju izvan snage direktiva 89/618/Euratom, 90/641/Euratom, 96/29/Euratom, 97/43/Euratom i 2003/122/Euratom
Pojmovi
Članak 3.
(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:
djelatnost zbrinjavanjaradioaktivnog otpada i iskorištenih izvora jest obavljanje pojedinačnog postupka ili skupa postupaka zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora.Podrazumijeva sve administrativne i operativne postupke koji su uključeni u predobradu, obradu, kondicioniranje, rukovanje, prijevoz, skladištenje i odlaganje, isključujući prijevoz izvan lokacije zbrinjavanja.
dekontaminacija jest aktivnost kojom se potpuno ili djelomično uklanja radioaktivno onečišćenje korištenjem ciljanih fizičkih, kemijskih ili bioloških postupaka
ispuštanje jestodobreno, kontrolirano i planirano ispuštanje radioaktivnih tvari u tekućem i plinovitom stanju u okoliš.
izvješće sigurnosne studije jest sažeti prikaz argumenata i dokaza sigurnosne studije koje se predaje Zavodu za radiološku i nuklearnu sigurnost na pregled i prihvaćanje
kondicioniranje jest postupak kojim se radioaktivni otpad i iskorišteni izvori prilagođavaju zahtjevima drugih postupaka u zbrinjavanju, poput: prijevoza, skladištenja ili odlaganja. Kondicioniranje uključuje pretvorbu u kruti oblik (imobilizaciju) ili ulaganje pakiranog ili nepakiranog radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora u spremnike.
minimiziranje otpada je proces svođenja količine ili aktivnosti radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora na najmanju moguću mjeru kroz ponovnu uporabu i preradu te postupke obrade kojima se smanjuje aktivnost.
obrada jest skup postupaka s radioaktivnim otpadom i iskorištenim izvorima kojima se prije prijevoza, skladištenja ili odlaganja mijenjaju značajke radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora zbog tehničkih, gospodarskih ili sigurnosnih razloga. Tri osnovna cilja obrade su a) smanjenje volumena, b) uklanjanje radionuklida, c) promjena sastava.
odležavanje jest postupak privremene pohrane ili zadržavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora u spremištu. Postupak traje određeno vrijeme kako bi se smanjila aktivnost radionuklida ili njihova toplinska snaga.
otpuštanje iz nadzora jest prestanak obveze primjenjivanja odredbi propisanih zakonom koji uređuje radiološku i nuklearnu sigurnost i na temelju njega donesenih pod zakonskih propisa na radioaktivni otpad i iskorištene izvore, izvore ionizirajućeg zračenja ili građevine koji su bili uključeni u djelatnost zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora ili djelatnost s izvorima ionizirajućeg zračenja.
paket otpada jest proizvod koji uključuje otpad s pripadajućim spremnikom s unutarnjim pregradama, pripremljen za rukovanje, prijevoz, skladištenje ili odlaganje, bez namjere daljnje obrade istih
posjednik radioaktivnog otpada i/ili iskorištenog izvora jest pravna ili fizička osoba koja je radioaktivni otpad i/ili iskorišteni izvor preuzela od prouzročitelja i/ili vlasnika u svrhu obavljanja pojedinih postupaka pri zbrinjavanju ili u svrhu prijevoza
postrojenje za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora jest sklop jedne ili više građevina namijenjenih obavljanju pojedinih postupaka pri zbrinjavanju radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora i pripadajuće opreme. Postrojenja za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora jesu postrojenje za skladištenje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora i postrojenje za odlaganje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora
predobrada jest skup postupaka koji prethode obradi radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora kao što su prikupljanje, razvrstavanje, kemijska prilagodba i dekontaminacija.
procjena sigurnosti jest sveobuhvatni proces koji se provodi tijekom svih faza životnog vijeka postrojenja za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora i aktivnosti koje se u njemu obavljaju s ciljem usporedbe rezultata sigurnosne analize s relevantnim sigurnosnim zahtjevima te konačne prosudbe na osnovi ispunjenja sigurnosnih zahtjeva.
razine otpuštanja iz nadzorajesu granične vrijednosti izražene kao koncentracija aktivnosti i/ili ukupna aktivnost, ispod kojih prestaje obveza primjenjivanja odredbi propisanih zakonom koji uređuje radiološku i nuklearnu sigurnost i na temelju njega donesenih pod zakonskih propisa.
razvrstavanje jest postupak kojim se radioaktivni otpad i iskorišteni izvori odvajaju prema radiološkim, kemijskim i fizikalnim značajkama u skladu s planiranim zbrinjavanjem.
rukovanje jest postupak predaje i preuzimanja radioaktivnog otpada i istrošenih izvora. Njime je obuhvaćeno i premještanje ili interni prijevoz unutar postrojenja za zbrinjavanje.
sigurnosna analiza jest analiza i proračun rizika povezanih s primjenom određenih aktivnosti.
sigurnosna studija jest dokumentirana zbirka znanstvenih, tehničkih, administrativnih i upravljačkih argumenata i dokaza, utemeljenih na procjeni sigurnosti, čija je svrha dokazivanje zadovoljavajućeg stupnja sigurnosti postupka zbrinjavanja ili postrojenja koji se koriste u procesu zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora.
spremište jest samostalna građevina ili prostorija unutar građevine druge namjene koja je prikladna za privremenu pohranu radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora u svrhu kontroliranog odležavanja ili kratkotrajnog zadržavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora prije predaje Centru za zbrinjavanje radioaktivnog otpada..
spremnik za radioaktivni otpad i/ili iskorištene izvore jest jedinica ambalaže u kojoj se radioaktivni otpad i/ili iskorišteni izvor nalazi ili se u nju pakira za potrebe rukovanja, prijevoza, skladištenja i/ili odlaganja. Spremnik je dio paketa otpada
štit jest pasivni element zaštite u obliku sigurnosne pregrade kojoj je svrha smanjiti tok ionizirajućeg zračenja u postrojenju za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora.
(2) Ostali pojmovi koji se pojavljuju u ovom Pravilniku imaju značenja definirana u Zakonu o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti.
Članak 4.
(1) Izrazi koji se koriste u ovome propisu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.
II. RADIOAKTIVNI OTPAD
Podjela i klasifikacija
Članak 5.
(1) Radioaktivni otpad se u odnosu na agregatno stanje dijeli na kruti, tekući i plinoviti.
(2) Radioaktivni otpad se s obzirom na njegova tipična svojstva te predviđeni način zbrinjavanja razvrstava u sljedeće klase:
Klasa
Tipična svojstva
Načini zbrinjavanja
Otpušteni radioaktivni otpad (IZRAO)
Radioaktivni otpad koji udovoljava uvjetima za izuzeće odnosno otpuštanje iz regulatornog nadzora.
Izuzimanje odnosno otpuštanje iz regulatornog nadzora. Jednom otpušten iz nadzora ovaj se materijal više ne smatra radioaktivnim otpadom.
Vrlo kratkoživući radioaktivni otpad (VKRAO)
Sadrži radionuklide s vremenom poluraspada kraćim od 100 dana.
Skladištenje u objektu odgovarajućih karakteristika i potom otpuštanje iz regulatornog nadzora. Ovom radioaktivnom otpadu će se skladištenjem kroz nekoliko godina koncentracija aktivnosti smanjiti ispod kriterija propisanih u Prilogu 1 ovog Pravilnika.
Vrlo nisko radioaktivni otpad (VNRAO)
Radioaktivni otpad s većim koncentracijama aktivnosti od VKRAO. Koncentracije dugoživućih radionuklida u ovoj kategoriji otpada su zanemarive.
Skladištenje u objektu odgovarajućih karakteristika i potom otpuštanje iz regulatornog nadzora. Ovom radioaktivnom otpadu će se skladištenjem kroz nekoliko desetaka godina granične koncentracije aktivnosti smanjiti ispod kriterija propisanih u Prilogu 1 ovog Pravilnika.
Nisko radioaktivni otpad (NRAO)
Radioaktivni otpad koji sadrži radionuklide s vremenom poluraspada kraćim od 30 godina i ograničene koncentracije aktivnosti dugoživućih radionuklida (4.000 Bq/g u pojedinom pakiranju, odnosno 400 Bq/g za kompletnu masu radioaktivnog otpada). Proizvodnja topline u ovom otpadu niža je od 2 kW/m3.
Skladištenje u objektu odgovarajućih karakteristika i potom odlaganje u površinskom ili podzemnom odlagalištu.
Srednje radioaktivni otpad (SRAO)
Radioaktivni otpad koji sadrži veće koncentracije aktivnosti od NRAO.
Skladištenje u objektu odgovarajućih karakteristika i potom odlaganje u podzemnom odlagalištu na dubini od nekoliko desetaka do nekoliko stotina metara ispod površine.
Visoko radioaktivni otpad (VRAO)
Radioaktivni otpad u kojemu je proizvodnja topline iznad 2 kW/m3.
Skladištenje u objektu odgovarajućih karakteristika i potom odlaganje u podzemnom odlagalištu smještenom u stabilnoj geološkoj formaciji na dubini od nekoliko stotina metara ispod površine.
(3) Prouzročitelj i/ili vlasnik je odgovoran za klasifikaciju radioaktivnog otpada.
III. PRINCIPI, OPĆI ZAHTJEVI I OBVEZE PRI ZBRINJAVANJA RADIOAKTIVNOG OTPADA I ISKORIŠTENIH IZVORA
Principi zbrinjavanja
Članak 6.
(1) U svim postupcima zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora posebna pozornost posvetiti će se:
1. zaštiti pojedinaca i društva od štetnih posljedica ionizirajućeg zračenja
2. poduzimanju svih potrebnih koraka da se tijekom postupaka zbrinjavanja izbjegne nepotrebno stvaranje radioaktivnog otpada te da se postojeća količina i aktivnost svede na najmanju moguću mjeru
3. poduzimanju svih potrebnih koraka da se izbjegne opasnost za biljni i životinjski svijet kroz onečišćavanje okoliša odnosno voda, mora, tla i zraka iznad propisanih graničnih vrijednosti otpuštanja iz nadzora
4. poduzimanju svih potrebnih koraka da se u najvećoj mogućoj mjeri izbjegne prebacivanje tereta odlaganja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora na buduće generacije.
5. poduzimanju svih potrebnih koraka da se izbjegne nekontrolirano odlaganje i postupanje s radioaktivnim otpadom i iskorištenim izvorima
6. poduzimanju svih potrebnih koraka da se osigura edukacija i trening svih zaposlenika u sustavu zbrinjavanja kao i financiranje potrebnih istraživačkih i razvojnih aktivnosti nužnih da se ostvare ciljevi zacrtani Strategijom zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva (Narodne novine, broj 125/14)
7. dostupnosti svih nužnih informacija o zbrinjavanju radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora zaposlenicima u sustavu zbrinjavanja kao i javnosti, ako to ne ugrožava sigurnost.
(2) U svim postupcima zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora mora se omogućiti javnosti da sudjeluje u procesu donošenja odluka u skladu s međunarodnim obvezama i propisima Republike Hrvatske.
Odobrenje za obavljanje djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora
Članak 7.
(1) Svi postupci pri zbrinjavanju radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora, osim predobrade, mogu se odvijati samo uz odobrenje za obavljanje djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora.
(2) Odobrenje iz stavka 1. ovog članka daje Zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost (u daljnjem tekstu: Zavod) u posebnom postupku definiranom u člancima 15. i 16. ovog Pravilnika.
Pisani postupci
Članak 8.
(1) Svi postupci pri zbrinjavanju radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora moraju se odvijati u skladu s Pisanim postupcima koje izrađuje i provodi nositelj odobrenja .
(2) Opseg i sadržaj Pisanih postupaka definirani su u Prilogu 2. koji je sastavni dio ovog Pravilnika.
(3) Pisani postupci iz stavka 1. ovog članka moraju biti pripremljeni u skladu s nositeljevim programom osiguranja kvalitete.
Program zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora
Članak 9.
(1) U Centru za zbrinjavanje radioaktivnog otpada mora se osigurati da se s radioaktivnim otpadom i iskorištenim izvorima postupa u skladu s Programom zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora (u daljnjem tekstu: Program), koji mora biti u skladu s aktualnim Nacionalnim programom provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva
(2) Program je samostalan dokument koji sastavlja nositelj odobrenja za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora koji upravlja Centrom za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.
(3) Sadržaj Programa mora biti u skladu s Prilogom 3. ovoga Pravilnika te Izvješćem sigurnosne studije i programom osiguranja kvalitete nositelja odobrenja.
(3) Program se revidira najmanje svakih pet godina. Program i njegove revizije odobrava Zavod.
Plan zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora
Članak 10.
(1) S radioaktivnim otpadom i iskorištenim izvorima koji se ne nalaze u Centru za zbrinjavanje prouzročitelji i/ili vlasnici te posjednici moraju postupati u skladu sa svojim Planom zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora.
(2) Plan zbrinjavanja iz stavka 1. ovog članka mora sadržavati:
1. organizaciju postupaka zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora te ime osobe odgovorne za zbrinjavanje
2. pisane postupke u skladu s kojima se zbrinjavanje provodi
3. opis načina nastanka radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora, klasifikaciju i vrstu te dinamiku nastajanja
4. tehničke, organizacijske i druge mjere s kojima se sprječava štetan utjecaj radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora na zaposlenike, pojedine stanovnike i okoliš
5. predviđenu dinamiku predaje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora na zbrinjavanje Centru ili njegovo otpuštanje iz nadzora
6. način vođenja evidencije radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora u spremištu kao i način izvješćivanja u središnju evidenciju radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora.
(3) Planovi zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora revidiraju se svakih pet godina. Planove i njihove revizije odobrava Zavod.
Obveze prouzročitelja i/ili vlasnika i posjednika radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora
Članak 11.
(1) Prouzročitelj i/ili vlasnik radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora mora osigurati da radioaktivni otpad i iskorišteni izvori nastaju u najmanjim mogućim količinama.
(2) Prouzročitelj i/ili vlasnik a nakon preuzimanja posjednik snosi punu odgovornost za radioaktivni otpad i iskorištene izvore te je dužan provoditi propisane mjere radiološke sigurnosti i mjere nuklearnog osiguranja te spriječiti neovlašteno uklanjanje (npr. krađu), gubitak, sabotažu, neovlašteni pristup, štetu, neovlašteni prijenos ili druga zlonamjerna djela, a sve u svrhu omogućavanja primjerene zaštite pojedinaca, društva i okoliša od štetnih posljedica ionizirajućeg zračenja te sprječavanja zlouporabe radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora.
(3) Prouzročitelj i/ili vlasnik a nakon preuzimanja posjednik radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora mora osigurati da se radioaktivni otpad i iskorišteni izvori zbrinjavaju u skladu s odredbama ovoga pravilnika
(4) Prouzročitelj i/ili vlasnik radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora obvezan je osigurati i snositi troškove njihova zbrinjavanja.
(5) Prouzročitelj i/ili vlasnik a nakon preuzimanja posjednik radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora obvezan je imenovati osobu odgovornu za zbrinjavanje istog.
(6) Osoba odgovorna za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora mora imati završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij tehničke ili prirodne struke i posebno stručno obrazovanje za rukovanje izvorima ionizirajućeg zračenja i primjenu mjera radiološke sigurnosti koje se stječe redovitim obrazovanjem, specijalističkim obrazovanjem ili dodatnim obrazovanjem, o čemu mora postojati pisani dokaz, te za nju ne postoje sigurnosne zapreke za obavljanje preuzete obveze .
IV. SUSTAV ZBRINJAVANJA RADIOAKTIVNOG OTPADA I ISKORIŠTENIH IZVORA
Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada
Članak 12.
(1) U Centru za zbrinjavanje radioaktivnog otpada ( daljnjem tekstu: Centar), u skladu sa Zakonom koji uređuje radiološku i nuklearnu sigurnost u Republici Hrvatskoj te temeljem odobrenja, obavlja se djelatnost zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora
(2) Centar može uključivati:
1. postrojenje za skladištenje institucionalnog radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora podrijetlom s teritorija Republike Hrvatske (tzv. središnje skladište);
2. postrojenje za skladištenje nisko i srednje radioaktivnog otpada koji nije nastao na teritoriju Republike Hrvatske, a čija obveza zbrinjavanja proizlazi iz bilateralnih ugovora sklopljenih prije dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika;
3. postrojenje za odlaganje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora;
4. prateće građevine i infrastrukturu
(3) Nositelj odobrenja za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora koji ujedno i upravlja Centrom mora uspostaviti i provoditi te redovito obnavljati program osiguranja kvalitete.
(4) Zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora u Centru se provodi u skladu s Programom zbrinjavanja radioaktivnog otpada.
Zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora izvan Centra
Članak 13.
(1) Pojedini postupci pri zbrinjavanju radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora, izuzev skladištenja i odlaganja, mogu se , u skladu sa Zakonom koji uređuje radiološku i nuklearnu sigurnost u Republici Hrvatskoj a temeljem odobrenja za obavljanje djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora, obavljati izvan Centra.
Radioaktivni otpad i iskorišteni izvori bez posjednika
Članak 14.
(1) Za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora za koje se ne može odrediti prouzročitelj i/ili vlasnik odgovoran je Centar.
V. UVJETI ZA IZDAVANJE ODOBRENJA
Uvjeti za odobrenje obavljanja djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora
Članak 15.
(1) Pravna ili fizička osoba-obrtnik koja podnese Zavodu zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora dužna je uz zahtjev priložiti:
1. plan zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora;
2. plan i program mjera za slučaj izvanrednog događaja;
3. dokaz o tehničkoj opremljenosti za obavljanje opisane djelatnosti;
4. potvrdu o osposobljenosti radnika za obavljanje djelatnosti s radioaktivnim izvorima i primjenu mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja,
5. potvrdu da osposobljeni radnik zadovoljava posebne zdravstvene uvjete za obavljanje djelatnosti u području izloženosti oko radioaktivnog izvora,
6. dokaz o osiguranom mjerenju osobnog ozračenja radnika i provođenja mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja,
7. mišljenje ovlaštenog stručnog tehničkog servisa da prostor i oprema, u kojem će se obavljati navedene djelatnosti udovoljavaju uvjetima zaštite od ionizirajućeg zračenja.
8. program osiguranja kvalitete.
(2) Ako je pravna osoba koja podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka ujedno i ovlašteni stručni tehnički servis, mišljenje iz točke 7. stavka 1. ovoga članka mora izdati drugi ovlašteni stručni tehnički servis.
(3) Odobrenje iz stavka 1. ovog članka izdaje Zavod na razdoblje od najviše deset godina.
Uvjeti za odobrenje obavljanja djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora upravitelja Centra
Članak 16.
(1) Pravna osoba koja je upravitelj Centra te u njemu želi obavljati djelatnost zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora predaje Zavodu zahtjev za obavljanje djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora uz koji je dužna priložiti:
1. dozvolu za probni rad za odgovarajuće postrojenje;
2. Program zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora;
3. Plan nuklearnog osiguranja;
4. Plan zaštite postrojenja od požara;
5. Plan i program mjera za slučaj izvanrednog događaja;
6. Program praćenja stanja radioaktivnosti u okolišu;
7. popis štitova te popis opreme i instrumenata koji će se u postupcima zbrinjavanja koristiti;
8. akt o imenovanju osobe odgovorne za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora;
9. popis osoba koje će obavljati postupke zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora, s njihovom stručnom spremom i iskustvom u obavljanju takvih ili sličnih poslova;
10. Plan zatvaranja i razgradnje postrojenja za zbrinjavanje.
(2) Odobrenje iz stavka 1. ovog članka izdaje Zavod na razdoblje od najviše 10 godina.
PRIJEDLOG
Na temelju članka 49. stavka 8. i članka 50. stavka 4. Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti (Narodne novine, broj 141/13 i 39/15) ravnatelj Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost uz suglasnost ministra nadležnog za zaštitu okoliša i energetiku i ministra nadležnog za graditeljstvo i prostorno uređenje donosi
Pravilnik o zbrinjavanju radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
I. OPĆE ODREDBE
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Sadržaj pravilnika
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Čla nak 1.
Ovim Pravilnikom utvrđuju se: uvjeti te način zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora, obveza vođenja evidencije o istima, njihov sadržaj, način vođenja i rokovi čuvanja te opseg i način izvješćivanja kao i popis i uvjeti djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora te popis dokumenata kojima se u postupku davanja odobrenja dokazuje da je udovoljeno propisanim uvjetima.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 2.
Ovaj Pravilnik sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije:
– Direktivom Vijeća br. 2011/70/Euratom od 19. srpnja 2011. o uspostavi okvira Zajednice za odgovorno i sigurno zbrinjavanje istrošenog goriva i radioaktivnog otpada (SL L 199, 2. 8. 2011.).
– Direktivom Vijeća br. 2013/59/Euratom od 05. prosinca 2013. o osnovnim sigurnosnim standardima za zaštitu od opasnosti koje potječu od izloženosti ionizirajućem zračenju i o stavljanju izvan snage direktiva 89/618/Euratom, 90/641/Euratom, 96/29/Euratom, 97/43/Euratom i 2003/122/Euratom
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Pojmovi
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 3.
(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje :
djelatnost zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora jest obavljanje pojedinačnog postupka ili skupa postupaka zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora. Podrazumijeva sve administrativne i operativne postupke koji su uključeni u predobradu, obradu, kondicioniranje, rukovanje, prijevoz, skladištenje i odlaganje, isključujući prijevoz izvan lokacije zbrinjavanja.
dekontaminacija jest aktivnost kojom se potpuno ili djelomično uklanja radioaktivno onečišćenje korištenjem ciljanih fizičkih, kemijskih ili bioloških postupaka
ispuštanje jest odobreno, kontrolirano i planirano ispuštanje radioaktivnih tvari u tekućem i plinovitom stanju u okoliš.
izvješće sigurnosne studije jest sažeti prikaz argumenata i dokaza sigurnosne studije koje se predaje Zavodu za radiološku i nuklearnu sigurnost na pregled i prihvaćanje
kondicioniranje jest postupak kojim se radioaktivni otpad i iskorišteni izvori prilagođavaju zahtjevima drugih postupaka u zbrinjavanju, poput: prijevoza, skladištenja ili odlaganja. Kondicioniranje uključuje pretvorbu u kruti oblik (imobilizaciju) ili ulaganje pakiranog ili nepakiranog radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora u spremnike.
minimiziranje otpada je proces svođenja količine ili aktivnosti radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora na najmanju moguću mjeru kroz ponovnu uporabu i preradu te postupke obrade kojima se smanjuje aktivnost.
obrada jest skup postupaka s radioaktivnim otpadom i iskorištenim izvorima kojima se prije prijevoza, skladištenja ili odlaganja mijenjaju značajke radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora zbog tehničkih, gospodarskih ili sigurnosnih razloga. Tri osnovna cilja obrade su a) smanjenje volumena, b) uklanjanje radionuklida, c) promjena sastava.
odležavanje jest postupak privremene pohrane ili zadržavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora u spremištu. Postupak traje određeno vrijeme kako bi se smanjila aktivnost radionuklida ili njihova toplinska snaga.
otpuštanje iz nadzora jest prestanak obveze primjenjivanja odredbi propisanih zakonom koji uređuje radiološku i nuklearnu sigurnost i na temelju njega donesenih pod zakonskih propisa na radioaktivni otpad i iskorištene izvore, izvore ionizirajućeg zračenja ili građevine koji su bili uključeni u djelatnost zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora ili djelatnost s izvorima ionizirajućeg zračenja.
paket otpada jest proizvod koji uključuje otpad s pripadajućim spremnikom s unutarnjim pregradama, pripremljen za rukovanje, prijevoz, skladištenje ili odlaganje, bez namjere daljnje obrade istih
posjednik radioaktivnog otpada i/ili iskorištenog izvora jest pravna ili fizička osoba koja je radioaktivni otpad i/ili iskorišteni izvor preuzela od prouzročitelja i/ili vlasnika u svrhu obavljanja pojedinih postupaka pri zbrinjavanju ili u svrhu prijevoza
postrojenje za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora jest sklop jedne ili više građevina namijenjenih obavljanju pojedinih postupaka pri zbrinjavanju radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora i pripadajuće opreme. Postrojenja za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora jesu postrojenje za skladištenje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora i postrojenje za odlaganje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora
predobrada jest skup postupaka koji prethode obradi radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora kao što su prikupljanje, razvrstavanje, kemijska prilagodba i dekontaminacija.
procjena sigurnosti jest sveobuhvatni proces koji se provodi tijekom svih faza životnog vijeka postrojenja za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora i aktivnosti koje se u njemu obavljaju s ciljem usporedbe rezultata sigurnosne analize s relevantnim sigurnosnim zahtjevima te konačne prosudbe na osnovi ispunjenja sigurnosnih zahtjeva.
razine otpuštanja iz nadzora jesu granične vrijednosti izražene kao koncentracija aktivnosti i/ili ukupna aktivnost, ispod kojih prestaje obveza primjenjivanja odredbi propisanih zakonom koji uređuje radiološku i nuklearnu sigurnost i na temelju njega donesenih pod zakonskih propisa.
razvrstavanje jest postupak kojim se radioaktivni otpad i iskorišteni izvori odvajaju prema radiološkim, kemijskim i fizikalnim značajkama u skladu s planiranim zbrinjavanjem.
rukovanje jest postupak predaje i preuzimanja radioaktivnog otpada i istrošenih izvora. Njime je obuhvaćeno i premještanje ili interni prijevoz unutar postrojenja za zbrinjavanje.
sigurnosna analiza jest analiza i proračun rizika povezanih s primjenom određenih aktivnosti.
sigurnosna studija jest dokumentirana zbirka znanstvenih, tehničkih, administrativnih i upravljačkih argumenata i dokaza , utemeljenih na procjeni sigurnosti, čija je svrha dokazivanje zadovoljavajućeg stupnja sigurnosti postupka zbrinjavanja ili postrojenja koji se koriste u procesu zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora.
spremište jest samostalna građevina ili prostorija unutar građevine druge namjene koja je prikladna za privremenu pohranu radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora u svrhu kontroliranog odležavanja ili kratkotrajnog zadržavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora prije predaje Centru za zbrinjavanje radioaktivnog otpada..
spremnik za radioaktivni otpad i/ili iskorištene izvore jest jedinica ambalaže u kojoj se radioaktivni otpad i/ili iskorišteni izvor nalazi ili se u nju pakira za potrebe rukovanja, prijevoza, skladištenja i/ili odlaganja. Spremnik je dio paketa otpada
štit jest pasivni element zaštite u obliku sigurnosne pregrade kojoj je svrha smanjiti tok ionizirajućeg zračenja u postrojenju za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora.
(2) Ostali pojmovi koji se pojavljuju u ovom Pravilniku imaju značenja definirana u Zakonu o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 4.
(1) Izrazi koji se koriste u ovome propisu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
II. RADIOAKTIVNI OTPAD
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Podjela i klasifikacija
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 5.
(1) Radioaktivni otpad se u odnosu na agregatno stanje dijeli na kruti, tekući i plinoviti.
(2) Radioaktivni otpad se s obzirom na njegova tipična svojstva te predviđeni način zbrinjavanja razvrstava u sljedeće klase:
Klasa
Tipična svojstva
Načini zbrinjavanja
Otpušteni radioaktivni otpad (IZRAO)
Radioaktivni otpad koji udovoljava uvjetima za izuzeće odnosno otpuštanje iz regulatornog nadzora.
Izuzimanje odnosno otpuštanje iz regulatornog nadzora. Jednom otpušten iz nadzora ovaj se materijal više ne smatra radioaktivnim otpadom.
Vrlo kratkoživući radioaktivni otpad (VKRAO)
Sadrži radionuklide s vremenom poluraspada kraćim od 100 dana.
Skladištenje u objektu odgovarajućih karakteristika i potom otpuštanje iz regulatornog nadzora. Ovom radioaktivnom otpadu će se skladištenjem kroz nekoliko godina koncentracija aktivnosti smanjiti ispod kriterija propisanih u Prilogu 1 ovog Pravilnika.
Vrlo nisko radioaktivni otpad (VNRAO)
Radioaktivni otpad s većim koncentracijama aktivnosti od VKRAO. Koncentracije dugoživućih radionuklida u ovoj kategoriji otpada su zanemarive.
Skladištenje u objektu odgovarajućih karakteristika i potom otpuštanje iz regulatornog nadzora. Ovom radioaktivnom otpadu će se skladištenjem kroz nekoliko desetaka godina granične koncentracije aktivnosti smanjiti ispod kriterija propisanih u Prilogu 1 ovog Pravilnika.
Nisko radioaktivni otpad (NRAO)
Radioaktivni otpad koji sadrži radionuklide s vremenom poluraspada kraćim od 30 godina i ograničene koncentracije aktivnosti dugoživućih radionuklida (4.000 Bq/g u pojedinom pakiranju, odnosno 400 Bq/g za kompletnu masu radioaktivnog otpada). Proizvodnja topline u ovom otpadu niža je od 2 kW/m 3 .
Skladištenje u objektu odgovarajućih karakteristika i potom odlaganje u površinskom ili podzemnom odlagalištu.
Srednje radioaktivni otpad (SRAO)
Radioaktivni otpad koji sadrži veće koncentracije aktivnosti od NRAO.
Skladištenje u objektu odgovarajućih karakteristika i potom odlaganje u podzemnom odlagalištu na dubini od nekoliko desetaka do nekoliko stotina metara ispod površine.
Visoko radioaktivni otpad (VRAO)
Radioaktivni otpad u kojemu je proizvodnja topline iznad 2 kW/m 3 .
Skladištenje u objektu odgovarajućih karakteristika i potom odlaganje u podzemnom odlagalištu smještenom u stabilnoj geološkoj formaciji na dubini od nekoliko stotina metara ispod površine.
(3) Prouzročitelj i/ili vlasnik je odgovoran za klasifikaciju radioaktivnog otpada.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
III. PRINCIPI, OPĆI ZAHTJEVI I OBVEZE PRI ZBRINJAVANJA RADIOAKTIVNOG OTPADA I ISKORIŠTENIH IZVORA
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Principi zbrinjavanja
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 6.
(1) U svim postupcima zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora posebna pozornost posvetiti će se:
1. zaštiti pojedinaca i društva od štetnih posljedica ionizirajućeg zračenja
2. poduzimanju svih potrebnih koraka da se tijekom postupaka zbrinjavanja izbjegne nepotrebno stvaranje radioaktivnog otpada te da se postojeća količina i aktivnost svede na najmanju moguću mjeru
3. poduzimanju svih potrebnih koraka da se izbjegne opasnost za biljni i životinjski svijet kroz onečišćavanje okoliša odnosno voda, mora, tla i zraka iznad propisanih graničnih vrijednosti otpuštanja iz nadzora
4. poduzimanju svih potrebnih koraka da se u najvećoj mogućoj mjeri izbjegne prebacivanje tereta odlaganja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora na buduće generacije.
5. poduzimanju svih potrebnih koraka da se izbjegne nekontrolirano odlaganje i postupanje s radioaktivnim otpadom i iskorištenim izvorima
6. poduzimanju svih potrebnih koraka da se osigura edukacija i trening svih zaposlenika u sustavu zbrinjavanja kao i financiranje potrebnih istraživačkih i razvojnih aktivnosti nužnih da se ostvare ciljevi zacrtani Strategijom zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva (Narodne novine, broj 125/14)
7. dostupnosti svih nužnih informacija o zbrinjavanju radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora zaposlenicima u sustavu zbrinjavanja kao i javnosti, ako to ne ugrožava sigurnost.
(2) U svim postupcima zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora mora se omogućiti javnosti da sudjeluje u procesu donošenja odluka u skladu s međunarodnim obvezama i propisima Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Odobrenje za obavljanje djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 7.
(1) Svi postupci pri zbrinjavanju radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora, osim predobrade, mogu se odvijati samo uz odobrenje za obavljanje djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora.
(2) Odobrenje iz stavka 1. ovog članka daje Zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost (u daljnjem tekstu: Zavod) u posebnom postupku definiranom u člancima 15. i 16. ovog Pravilnika.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Pisani postupci
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 8.
(1) Svi postupci pri zbrinjavanju radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora moraju se odvijati u skladu s Pisanim postupcima koje izrađuje i provodi nositelj odobrenja .
(2) Opseg i sadržaj Pisanih postupaka definirani su u Prilogu 2 . koji je sastavni dio ovog Pravilnika.
(3) Pisani postupci iz stavka 1. ovog članka moraju biti pripremljeni u skladu s nositeljevim programom osiguranja kvalitete.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Program zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 9.
(1) U Centru za zbrinjavanje radioaktivnog otpada mora se osigurati da se s radioaktivnim otpadom i iskorištenim izvorima postupa u skladu s Programom zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora (u daljnjem tekstu: Program), koji mora biti u skladu s aktualnim Nacionalnim programom provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva
(2) Program je samostalan dokument koji sastavlja nositelj odobrenja za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora koji upravlja Centrom za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.
(3) Sadržaj Programa mora biti u skladu s Prilogom 3. ovoga Pravilnika te Izvješćem sigurnosne studije i programom osiguranja kvalitete nositelja odobrenja.
(3) Program se revidira najmanje svakih pet godina. Program i njegove revizije odobrava Zavod.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Plan zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 10.
(1) S radioaktivnim otpadom i iskorištenim izvorima koji se ne nalaze u Centru za zbrinjavanje prouzročitelji i/ili vlasnici te posjednici moraju postupati u skladu sa svojim Planom zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora.
(2) Plan zbrinjavanja iz stavka 1. ovog članka mora sadržavati:
1. organizaciju postupaka zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora te ime osobe odgovorne za zbrinjavanje
2. pisane postupke u skladu s kojima se zbrinjavanje provodi
3. opis načina nastanka radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora, klasifikaciju i vrstu te dinamiku nastajanja
4. tehničke, organizacijske i druge mjere s kojima se sprječava štetan utjecaj radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora na zaposlenike, pojedine stanovnike i okoliš
5. predviđenu dinamiku predaje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora na zbrinjavanje Centru ili njegovo otpuštanje iz nadzora
6. način vođenja evidencije radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora u spremištu kao i način izvješćivanja u središnju evidenciju radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora.
(3) Planovi zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora revidiraju se svakih pet godina. Planove i njihove revizije odobrava Zavod.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Obveze prouzročitelja i/ili vlasnika i posjednika radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 11.
(1) Prouzročitelj i/ili vlasnik radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora mora osigurati da radioaktivni otpad i iskorišteni izvori nastaju u najmanjim mogućim količinama.
(2) Prouzročitelj i/ili vlasnik a nakon preuzimanja posjednik snosi punu odgovornost za radioaktivni otpad i iskorištene izvore te je dužan provoditi propisane mjere radiološke sigurnosti i mjere nuklearnog osiguranja te spriječiti neovlašteno uklanjanje (npr. krađu), gubitak, sabotažu, neovlašteni pristup, štetu, neovlašteni prijenos ili druga zlonamjerna djela, a sve u svrhu omogućavanja primjerene zaštite pojedinaca, društva i okoliša od štetnih posljedica ionizirajućeg zračenja te sprječavanja zlouporabe radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora.
(3) Prouzročitelj i/ili vlasnik a nakon preuzimanja posjednik radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora mora osigurati da se radioaktivni otpad i iskorišteni izvori zbrinjavaju u skladu s odredbama ovoga pravilnika
(4) Prouzročitelj i/ili vlasnik radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora obvezan je osigurati i snositi troškove njihova zbrinjavanja.
(5) Prouzročitelj i/ili vlasnik a nakon preuzimanja posjednik radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora obvezan je imenovati osobu odgovornu za zbrinjavanje istog.
(6) Osoba odgovorna za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i i skorištenih izvora mora imati završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij tehničke ili prirodne struke i posebno stručno obrazovanje za rukovanje izvorima ionizirajućeg zračenja i primjenu mjera radiološke sigurnosti koje se stječe redovitim obrazovanjem, specijalističkim obrazovanjem ili dodatnim obrazovanjem, o čemu mora postojati pisani dokaz, te za nju ne postoje sigurnosne zapreke za obavljanje preuzete obveze .
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
IV. SUSTAV ZBRINJAVANJA RADIOAKTIVNOG OTPADA I ISKORIŠTENIH IZVORA
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 12.
(1) U Centru za zbrinjavanje radioaktivnog otpada ( daljnjem tekstu: Centar), u skladu sa Zakonom koji uređuje radiološku i nuklearnu sigurnost u Republici Hrvatskoj te temeljem odobrenja, obavlja se djelatnost zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora
(2) Centar može uključivati:
1. postrojenje za skladištenje institucionalnog radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora podrijetlom s teritorija Republike Hrvatske (tzv. središnje skladište );
2. postrojenje za skladištenje nisko i srednje radioaktivnog otpada koji nije nastao na teritoriju Republike Hrvatske, a čija obveza zbrinjavanja proizlazi iz bilateralnih ugovora sklopljenih prije dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika;
3. postrojenje za odlaganje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora;
4. prateće građevine i infrastrukturu
(3) Nositelj odobrenja za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora koji ujedno i upravlja Centrom mora uspostaviti i provoditi te redovito obnavljati program osiguranja kvalitete.
(4) Zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora u Centru se provodi u skladu s Programom zbrinjavanja radioaktivnog otpada.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora izvan Centra
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 13.
(1) Pojedini postupci pri zbrinjavanju radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora, izuzev skladištenja i odlaganja, mogu se , u skladu sa Zakonom koji uređuje radiološku i nuklearnu sigurnost u Republici Hrvatskoj a temeljem odobrenja za obavljanje djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora, obavljati izvan Centra.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Radioaktivni otpad i iskorišteni izvori bez posjednika
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 14.
(1) Za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora za koje se ne može odrediti prouzročitelj i/ili vlasnik odgovoran je Centar.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
V. UVJETI ZA IZDAVANJE ODOBRENJA
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Uvjeti za odobrenje obavljanja djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 15.
(1) Pravna ili fizička osoba-obrtnik koja podnese Zavodu zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora dužna je uz zahtjev priložiti:
1. plan zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora;
2. plan i program mjera za slučaj izvanrednog događaja;
3. dokaz o tehničkoj opremljenosti za obavljanje opisane djelatnosti;
4. potvrdu o osposobljenosti radnika za obavljanje djelatnosti s radioaktivnim izvorima i primjenu mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja,
5. potvrdu da osposobljeni radnik zadovoljava posebne zdravstvene uvjete za obavljanje djelatnosti u području izloženosti oko radioaktivnog izvora,
6. dokaz o osiguranom mjerenju osobnog ozračenja radnika i provođenja mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja,
7. mišljenje ovlaštenog stručnog tehničkog servisa da prostor i oprema, u kojem će se obavljati navedene djelatnosti udovoljavaju uvjetima zaštite od ionizirajućeg zračenja.
8. program osiguranja kvalitete.
(2) Ako je pravna osoba koja podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka ujedno i ovlašteni stručni tehnički servis, mišljenje iz točke 7. stavka 1. ovoga članka mora izdati drugi ovlašteni stručni tehnički servis.
(3) Odobrenje iz stavka 1. ovog članka izdaje Zavod na razdoblje od najviše deset godina.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Uvjeti za odobrenje obavljanja djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora upravitelja Centra
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 16.
(1) Pravna osoba koja je upravitelj Centra te u njemu želi obavljati djelatnost zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora predaje Zavodu zahtjev za obavljanje djelatnosti zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora uz koji je dužna priložiti:
1. dozvolu za probni rad za odgovarajuće postrojenje;
2. Program zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora;
3. Plan nuklearnog osiguranja;
4. Plan zaštite postrojenja od požara;
5. Plan i program mjera za slučaj izvanrednog događaja;
6. Program praćenja stanja radioaktivnosti u okolišu;
7. popis štitova te popis opreme i instrumenata koji će se u postupcima zbrinjavanja koristiti;
8. akt o imenovanju osobe odgovorne za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora;
9. popis osoba koje će obavljati postupke zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora, s njihovom stručnom spremom i iskustvom u obavljanju takvih ili sličnih poslova;
10. Plan zatvaranja i razgradnje postrojenja za zbrinjavanje.
(2) Odobrenje iz stavka 1. ovog članka izdaje Zavod na razdoblje od najviše 10 godina.