1.1.

Stručni nositelj:

MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE

1.2.

Naziv nacrta prijedloga zakona:

ZAKON O POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA

1.3.

Datum:

1.4.

Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:

UPRAVA ZA POTPOMOGNUTA PODRUČJA

1.5.

Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?

Da/Ne:

DA

Naziv akta:

Program Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016.-2020.

Opis mjere:

Ravnomjeran razvoj svih krajeva Republike Hrvatske. Jačanje razvojnog potencijala sa ciljem jačanja socijalne kohezije i održivog razvoja potpomognutih područja.

1.6.

Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?

Da/Ne:

Naziv pravne stečevine EU:

2.1.

Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?

Republika Hrvatska još je od 1996. godine donošenjem Zakona o područjima posebne državne skrbi, čiji je sadržaj nakon brojnih izmjena i dopuna zamijenjen Strategijom regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2010. godine te Zakonom o regionalnom razvoju NN 153/2009, kao jedan od temeljnih ciljeva odredila postizanje što ravnomjernijeg razvitka svih područja Republike Hrvatske, poticanje demografskog i gospodarskog napretka, završetak programa obnove, povratak prijeratnog stanovništva te trajno stambeno zbrinjavanje.

U okviru institucionalnog okvira kreiranog u svrhu provedbe instrumenata poticanja razvoja područnih i lokalnih samouprava mogu se razlikovati četiri kategorije potpomognutih područja – područja koja zaostaju u društveno-gospodarskog razvoju, ratom zahvaćena područja, otoci i brdsko-planinska područja. Poseban status definiran je za Grad Vukovar donošenjem Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara 2001. godine (NN 44/01). Definiranjem navedenih područja kroz krovne zakone (Zakon o područjima posebne državne skrbi (NN 44/96, 57/96, 124/97, 78/99, 73/00,87/00, 127/00, 94/01 i 88/02, 42/05 i 90/05), Zakon o otocima (NN 34/99, 149/99, 32/02, 33/06), Zakon o brdsko-planinskim područjima (NN 12/02, 32/02, 117/03, 42/05, 90/05), Zakon o obnovi i razvoju Grada Vukovara (NN 44/01, 90/05) nastojalo se riješiti probleme uzrokovane društveno-gospodarskim zaostajanjem u razvoju, zaostajanje izazvano geografskim položajem te probleme područja koja su trpjela izravne ratne štete. Kasnijom transformacijom regulatornog okvira u Zakon o regionalnom razvoju 2010. godine mijenjaju se mehanizmi definiranja potpomognutih područja kao i sadržaj državnih intervencija, međutim, razmjer državnih pomoći ne mijenja svoj intenzitet.

Unatoč institucionalnim naporima koji su se očitovali kroz razne mjere državne pomoći: izravne kapitalne potpore lokalnim i područnim proračunima, povoljniji tretman u okviru sustava raspodjele zajedničkih poreza, porezne olakšice poreznim obveznicima, smanjivanje troškova poslovanja poduzetnicima te posebno poljoprivrednicima, poticajne mjere u području stambenog zbrinjavanja, poticajne mjere zapošljavanja i brojne druge, nisu se dogodila očekivana demografska i gospodarska pozitivna kretanja. Naprotiv, u gotovo svim potpomognutim područjima bilježe se kontinuirana negativna demografska, gospodarska te socijalna kretanja koja su posebno naglašena u Gradu Vukovaru u kojem je razmjer državne intervencije bio najviše naglašen.

Od 2009. godine potpomognuta područja definirana su Zakonom o regionalnom razvoju (NN 153/2009) te Uredbom o izračunu indeksa razvijenosti (NN 63/2010) gdje je temeljem izračuna indeksa razvijenosti za županije i jedinice lokalne samouprave omogućeno njihovo razvrstavanje u razvojne skupine. Potpomognutim područjima definirane su one jedinice lokalne i područne samouprave čija vrijednost indeksa razvijenosti ne prelazi 75% državnog prosjeka (županije iz I. od IV. skupine te gradovi i općine iz I. i II., od ukupno skupine). Međutim, metodologija te mehanizam izračuna indeksa razvijenosti, osim zakonske upotrebe dao je jasnu sliku značajne divergencije razvoja hrvatskog nacionalnog prostora. Iako su vrijednosti indeksa do sada prikazane samo u 2010. i 2013. godini, mogu se uočiti značajne razlike potpomognutih te razvijenih područja u gospodarskom, fiskalnom i demografskom smislu.

S obzirom na relativno učestale promjene metodologije i mehanizma definiranja potpomognutih područja, na agregatnoj razini nije moguće obuhvatiti dužu vremensku seriju koja bi poslužila za analizu gospodarskih, demografskih te fiskalnih trendova u okviru potpomognutih područja. Međutim, za takvu analizu mogu se iskoristiti podaci korišteni upravo za izračun indeksa razvijenosti. Zadnji izračun indeksa razvijenosti iz 2013. je godine, a obuhvaća podatke od 2010. do 2012. godine.

Kada je riječ o županijama, prosječni dohodak po glavi stanovnika u trogodišnjem razdoblju (od 2010.-2012. godine) u okviru svih županija svrstanih u potpomognuta područja kretao se na razini od 22.798 HRK dok za ostale, razvijenije županije iznosi 29.426 HRK što svjedoči o znatno nižoj razini životnog standarda stanovništva na potpomognutim područjima. Kao pokazatelj gospodarskog stanja, prosječna stopa nezaposlenosti u navedenom trogodišnjem razdoblju također je značajno niža u razvijenijim županijama gdje se prosječno kreće oko 13% dok je u potpomognutim županijama na razini od 20%.

Kada se u obzir uzmu prosječni izvorni prihodi po glavi stanovnika, kao fiskalna kategorija, tada je divergencija razvojnih mogućnosti još značajnija. Trogodišnji prosjek za sva potpomognuta područja za ovaj pokazatelj iznosi 1.912 HRK po glavi stanovnika, a za ostale županije 3.659 HRK što govori o gotovo dvostruko većem fiskalnom kapacitetu razvijenijih županija.

Najveći problem zasigurno predstavljaju demografski činitelji koji su, u dugom roku, najznačajnija odrednica i gospodarskih kriterija. Pokazatelj kretanja stanovništva koji se izračunava kao omjer usporedivog broja stanovnika jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave u dva zadnja popisa stanovništva, u ovom slučaju 2001. i 2010. godine, ukazuje na jaku depopulaciju u županijama svrstanima u potpomognuta područja. Pokazatelj kretanja stanovništva za županije u potpomognutim područjima iznosi 93%, a za razvijenije županije 103% što svakako govori o bitno različitim demografskim postavkama. Takvim podacima odgovara i kretanje udjela obrazovanog stanovništva u stanovništvu od 15 do 65 godine gdje trogodišnji prosjek za sva potpomognuta područja iznosi 81%, dok je za razvijenije županije bitno veći te iznosi 69%.

Kada je riječ o jedinicama lokalne samouprave, mogu se utvrditi vrlo slični odnosi koji su u ovom slučaju još izraženiji jer su, zbog velikog broja lokalnih samouprava, prisutne i značajnije razlike u kretanju pojedinih pokazatelja. Tako u svim jedinicama lokalne samouprave svrstanima u potpomognuta područja pokazatelj prosječnog dohotka u trogodišnjem razdoblju iznosi 17.197 HRK, a za sve ostale lokalne jedinice 25.598 HRK. Prosječna stopa nezaposlenosti gotovo je dvostruko veća u potpomognutim područjima gdje iznosi 25,5%, naspram 13% u razvijenijim lokalnim samoupravama. Prosječni izvorni prihodi skoro su trostruko veći u razvijenijoj skupini lokalnih samouprava te iznose 2.894 HRK u promatranom razdoblju, naspram 971 HRK. Pokazatelj kretanja stanovništva pokazuje još izraženiju depopulaciju na potpomognutim područjima u odnosu na kretanja po županijama. U promatranom razdoblju broj stanovnika u lokalnim jedinicama na potpomognutim područjima smanjio se za oko 9,5 postotnih bodova, dok se u razvijenijim jedinicama povećao za 4,3%. Slične tendencije karakteriziraju i pokazatelj obrazovanosti važan u smislu mogućnosti stvaranja viših dodanih vrijednosti u gospodarstvu, koji za potpomognuta područja iznosi 60,7%, a za razvijenije lokalne samouprave 75,7%.

Prethodno iznesena sažeta analiza kretanja odnosa ključni gospodarskih, fiskalnih i demografskih kretanja jasno ukazuje na važnost osmišljavanja nove zakonske podloge koja bi realizaciju mjera gospodarskih, demografskih i fiskalnih poticaja s ciljem konvergencije razvojnih trendova lokalnih i područnih samouprava u Republici Hrvatskoj. Bez značajnije državne intervencije, razvojne tendencije ubrzat će već započete procese homogenizacije nacionalnog prostora.

2.2.

Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?

Dosadašnji zakonski okviri nisu ponudili zadovoljavajuća rješenja u okviru problema razvojnih nejednakosti lokalnih samouprava te županija na prostoru Republike Hrvatske. Problematika potpomognutih područja nije bila zakonski regulirana te se novim prijedlogom zakona nastoji se osigurati podloga za jačanje konkurentnosti i ostvarenje vlastitih razvojnih potencijala potpomognutih područja i to putem:

- jačanja lokalnih i regionalnih razvojnih potencijala i povezanost lokalnih i regionalnih razvojnih potreba s mjerama i programima te ciljevima kohezijske politike Europske unije;

- potpore slabije razvijenim područjima za povećanje i optimalno korištenje vlastitog razvojnog potencijala;

- odgovarajućih mjera za ravnomjeran i održiv razvoj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na potpomognutim područjima

- poticanja međuopćinske i na partnerstvu zasnovane suradnje, s ciljem jačanja administrativnih i financijskih kapaciteta kao preduvjeta za učinkovito korištenje sredstva strukturnih i investicijskih fondova Europske unije;

- kreiranja novih politika mjera te uvjeta za daljnji rast i razvoj ovih područja;

- poticanja povratka i ostanka stanovništva na potpomognutim područjima i naseljavanje državljana Republike Hrvatske svih zanimanja, osobito onih koji mogu obavljanjem djelatnosti pridonijeti gospodarskom i društvenom razvoju ovih područja;

- osiguranja stručne i financijske pomoći za pripremu razvojnih projekata na potpomognutim područjima za čiju se provedbu planiraju koristiti sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova.

2.3.

Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.

Kao dokaz mogu se navesti i analitička podloga u okviru Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 2020. godine kao i pokazatelji kretanja i stanja demografskih, gospodarskih i fiskalnih obilježja u okviru izračuna indeksa razvijenosti koji svjedoče o potrebi rješavanja sve većih razvojnih nejednakosti županija te lokalnih zajednica u Republici Hrvatskoj.

3.1.

Što je cilj koji se namjerava postići?

Praksa primjene Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske pokazala je da neka od pitanja koje uređuje Zakon nisu pravno cjelovito i u provedenom smislu učinkovito i koherentno riješena. Ovim zakonskim prijedlogom želi se ojačati razvojni potencijal slabije razvijenih područja odnosno potpomognutih područja. Cilj je sustavno djelovanje kroz mjere i politike koje bi omogućile gospodarski oporavak slabije razvijenih područja kroz rast i razvoj investicija, te poticanje povratka i ostanka stanovništva .

3.2.

Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?

Kroz posebno izrađene programe za gospodarski oporavak potpomognutih područja i korištenjem vlastitog razvojnog potencijala nastoje se smanjiti regionalne razlike,

sprečavanje iseljavanja stanovništva i smanjenje negativnog demografskog trenda. Naseljavanje državljanina Republike Hrvatske svih zanimanja osobito onih koji mogu obavljanjem djelatnosti pridonijeti gospodarskom i društvenom razvoju područja. Očekuje se pozitivni učinci na demografska, gospodarska i socijalna kretanja.

3.3.

Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?

Učinci i promjene koje će Zakon polučiti moguće je očekivati u trogodišnjem razdoblju od dana stupanja na snagu novog Zakona.

4.1.

Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.

Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):

-          Novi propis

Obrazloženje:

Stupanjem na snagu novog propisa nastoji se osigurati potpora slabije razvijenim područjima kao i povećanje i optimalno korištenje vlastitog razvojnog potencijala uz ključne mjere državne intervencije

4.2.

Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.

Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):

Obrazloženje:

Ova opcija ne može se razmatrati obzirom na potrebne izmjene Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske moguće je jedino normativno rješenje prema izrađenim tezama propisa.

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.1.1.

Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz

Ne

Da

Ne

5.1.2.

Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala

Da

Ne

Ne

5.1.3.

Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva

Ne

Da

Ne

5.1.4.

Prepreke za razmjenu dobara i usluga

Da

Ne

Ne

5.1.5.

Cijena roba i usluga

Da

Ne

Ne

5.1.6.

Uvjet za poslovanje na tržištu

Ne

Da

Ne

5.1.7.

Trošak kapitala u gospodarskim subjektima

Ne

Da

Ne

5.1.8.

Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)

Ne

Da

Ne

5.1.9.

Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima

Da

Ne

Ne

5.1.10.

Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata

Ne

Da

Ne

5.1.11.

Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije

Ne

Da

Ne

5.1.12.

Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata

Da

Ne

Ne

5.1.13.

Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata

Da

Ne

Ne

5.1.14.

Drugi očekivani izravni učinak:

Ne

Da

Ne

5.1.15.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.

Utvrdite veličinu adresata:

5.1.16.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Da

Ne

5.1.17.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Da

Ne

5.1.18.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Da

Ne

5.1.19.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Da

Ne

5.1.20.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Da

Ne

5.1.21.

Hrvatski branitelji

Ne

Da

Ne

5.1.22.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Da

Ne

5.1.23.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Da

Ne

5.1.24.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Da

Ne

5.1.25.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Da

Ne

5.1.26.

Drugi utvrđeni adresati:

Ne

Ne

Ne

5.1.27.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:

5.1.28.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

–      veliki izravni učinak i mali broj adresata

–      veliki izravni učinak i veliki broj adresata

–      mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.2.1.

Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini

Da

Ne

Ne

5.2.2.

Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu

Da

Ne

Ne

5.2.3.

Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima

Da

Ne

Ne

5.2.4.

Drugi očekivani izravni učinak:

Ne

Ne

Ne

5.2.5.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:

Utvrdite veličinu adresata:

5.2.6.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Da

Ne

Ne

5.2.7.

Srednji i veliki poduzetnici

Da

Ne

Ne

5.2.8.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Da

Ne

Ne

5.2.9.

Radnici i/ili umirovljenici

Da

Ne

Ne

5.2.10.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Da

Ne

Ne

5.2.11.

Hrvatski branitelji

Da

Ne

Ne

5.2.12.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Da

Ne

Ne

5.2.13.

Udruge i/ili zaklade

Da

Ne

Ne

5.2.14.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Da

Ne

Ne

5.2.15.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Da

Ne

Ne

5.2.16.

Drugi utvrđeni adresati:

Ne

Ne

Ne

5.2.17.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:

5.2.17.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

–      veliki izravni učinak i mali broj adresata

–      veliki izravni učinak i veliki broj adresata

–      mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.3.1.

Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.

Ne

Da

Ne

5.3.2.

Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva

Ne

Ne

Da

5.3.3.

Socijalna uključenost

Ne

Da

Ne

5.3.4.

Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama

Ne

Da

Ne

5.3.5.

Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu

Da

Ne

Ne

5.3.6.

Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite

Ne

Ne

Ne

5.3.7.

Drugi očekivani izravni učinak:

Ne

Ne

Ne

5.3.8.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:

Utvrdite veličinu adresata:

5.3.9.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Da

Ne

5.3.10.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Da

Ne

5.3.11.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Da

Ne

5.3.12.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Da

Ne

5.3.13.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Da

Ne

5.3.14.

Hrvatski branitelji

Ne

Da

Ne

5.3.15.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Da

Ne

5.3.16.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Da

Ne

5.3.17.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Da

Ne

5.3.18.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Da

Ne

5.3.19.

Drugi utvrđeni adresati:

Ne

Ne

Ne

5.3.20.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:

5.3.21.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

–      veliki izravni učinak i mali broj adresata

–      veliki izravni učinak i veliki broj adresata

–      mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.4.1.

Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području

Ne

Da

Ne

5.4.2.

Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta

Ne

Da

Ne

5.4.3.

Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine

Ne

Ne

Ne

5.4.4.

Status regulirane profesije

Da

Ne

Ne

5.4.5.

Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva

Da

Ne

Ne

5.4.6.

Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva

Ne

Da

Ne

5.4.7.

Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava

Ne

Ne

Ne

5.4.8.

Odnos između privatnog i poslovnog života

Ne

Da

Ne

5.4.9.

Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba

Ne

Da

Ne

5.4.10.

Pravo na kvalitetu radnog mjesta

Da

Ne

Ne

5.4.11.

Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava

Ne

Ne

Ne

5.4.12.

Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja

Ne

Ne

Ne

5.4.13.

Drugi očekivani izravni učinak:

Ne

Ne

Ne

5.4.14.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:

Utvrdite veličinu adresata:

5.4.15.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Da

Ne

Ne

5.4.16.

Srednji i veliki poduzetnici

Da

Ne

Ne

5.4.17.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Da

Ne

Ne

5.4.18.

Radnici i/ili umirovljenici

Da

Ne

Ne

5.4.19.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Da

Ne

Ne

5.4.20.

Hrvatski branitelji

Da

Ne

Ne

5.4.21.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Da

Ne

Ne

5.4.22.

Udruge i/ili zaklade

Da

Ne

Ne

5.4.23.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Da

Ne

Ne

5.4.24.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Da

Ne

Ne

5.4.25.

Drugi utvrđeni adresati:

Ne

Ne

Ne

5.4.26.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.

5.4.27.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

–      veliki izravni učinak i mali broj adresata

–      veliki izravni učinak i veliki broj adresata

–      mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.5.1.

Utjecaj na klimu

Da

Ne

Ne

5.5.2.

Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla

Da

Ne

Ne

5.5.3.

Korištenje energije

Da

Ne

Ne

5.5.4.

Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije

Da

Ne

Ne

5.5.5.

Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta

Da

Ne

Ne

5.5.6.

Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje

Da

Ne

Ne

5.5.7.

Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi

Da

Ne

Ne

5.5.8.

Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama

Da

Ne

Ne

5.5.9.

Zaštita od utjecaja kemikalija

Da

Ne

Ne

5.5.10.

Drugi očekivani izravni učinak:

Ne

Ne

Ne

5.5.11.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:

Utvrdite veličinu adresata:

5.5.12.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Da

Ne

Ne

5.5.13.

Srednji i veliki poduzetnici

Da

Ne

Ne

5.5.14.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Da

Ne

Ne

5.5.15.

Radnici i/ili umirovljenici

Da

Ne

Ne

5.5.16.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Da

Ne

Ne

5.5.17.

Hrvatski branitelji

Da

Ne

Ne

5.5.18.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Da

Ne

Ne

5.5.19.

Udruge i/ili zaklade

Da

Ne

Ne

5.5.20.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Da

Ne

Ne

5.5.21.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Da

Ne

Ne

5.5.22.

Drugi utvrđeni adresati:

Ne

Ne

Ne

5.5.23.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.

5.5.24.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

–      veliki izravni učinak i mali broj adresata

–      veliki izravni učinak i veliki broj adresata

–      mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.6.1.

Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata

Da

Ne

Ne

5.6.2.

Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava

Da

Ne

Ne

5.6.3.

Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije

Da

Ne

Ne

5.6.4.

Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi

Da

Ne

Ne

5.6.5.

Povreda prava na privatnost

Da

Ne

Ne

5.6.6.

Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć

Da

Ne

Ne

5.6.7.

Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi

Da

Ne

Ne

5.6.8.

Pravo na pristup informacijama

Da

Ne

Ne

5.6.9.

Drugi očekivani izravni učinak:

Ne

Ne

Ne

5.6.10.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:

Utvrdite veličinu adresata:

5.6.12.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Da

Ne

Ne

5.6.13.

Srednji i veliki poduzetnici

Da

Ne

Ne

5.6.14.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Da

Ne

Ne

5.6.15.

Radnici i/ili umirovljenici

Da

Ne

Ne

5.6.16.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Da

Ne

Ne

5.6.17.

Hrvatski branitelji

Da

Ne

Ne

5.6.18.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Da

Ne

Ne

5.6.19.

Udruge i/ili zaklade

Da

Ne

Ne

5.6.20.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Da

Ne

Ne

5.6.21.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Da

Ne

Ne

5.6.22.

Drugi utvrđeni adresati:

Ne

Ne

Ne

5.6.23.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.

5.6.24.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

–      veliki izravni učinak i mali broj adresata

–      veliki izravni učinak i veliki broj adresata

–      mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:

DA

NE

6.1.

Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?

NE

Obrazloženje:

Stupanjem na snagu novog propisa nastoji se osigurati potpora slabije razvijenim područjima kao i povećanje i optimalno korištenje vlastitog razvojnog potencijala uz ključne mjere državne intervencije

Propis se odnosi na jačanje regionalnog razvoja potpomognutih područja s ciljem društveno-gospodarskog i demografskog razvoja u skladu s načelima održivog razvoja.

6.2.

Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?

NE

Obrazloženje:

Stupanjem na snagu novog propisa nastoji se osigurati potpora slabije razvijenim područjima kao i povećanje i optimalno korištenje vlastitog razvojnog potencijala uz ključne mjere državne intervencije. Propis se odnosi na jačanje regionalnog razvoja potpomognutih područja s ciljem društveno-gospodarskog i demografskog razvoja u skladu s načelima održivog razvoja

6.3.

Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?

NE

Obrazloženje:

Stupanjem na snagu novog propisa nastoji se osigurati potpora slabije razvijenim područjima kao i povećanje i optimalno korištenje vlastitog razvojnog potencijala uz ključne mjere državne intervencije. Propis se odnosi na jačanje regionalnog razvoja potpomognutih područja s ciljem društveno-gospodarskog i demografskog razvoja u skladu s načelima održivog razvoja

6.4.

Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?

DA

Obrazloženje:

Stupanjem na snagu novog propisa nastoji se osigurati potpora slabije razvijenim područjima kao i povećanje i optimalno korištenje vlastitog razvojnog potencijala uz ključne mjere državne intervencije. Propis se odnosi na jačanje regionalnog razvoja potpomognutih područja s ciljem društveno-gospodarskog i demografskog razvoja u skladu s načelima održivog razvoja

6.5.

Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.

Obrazloženje:

Stupanjem na snagu novog propisa nastoji se osigurati potpora slabije razvijenim područjima kao i povećanje i optimalno korištenje vlastitog razvojnog potencijala uz ključne mjere državne intervencije. Propis se odnosi na jačanje regionalnog razvoja potpomognutih područja s ciljem društveno-gospodarskog i demografskog razvoja u skladu s načelima održivog razvoja

Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).

SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.

SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model

Procjena učinaka propisa

Potreba za PUP

Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa

DA

NE

8.1.

Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.

8.2.

Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.

8.3.

Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.

8.4.

Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.

8.5.

Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.

8.6.

Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.

MSP test

Potreba za MSP test

8.7.

Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo  (MSP test)

DA

NE

8.8.

Provođenje MSP testa

8.9.

Provođenje SCM metodologije

Uputa:

·         Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.