ISKAZ O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O STRATEŠKIM INVESTICIJSKIM PROJEKTIMA REPUBLIKE HRVATSKE
PRILOG 4. OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Zakon o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske
1.2.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:
Da/Ne: Da
Naziv akta: Program za preuzimanje i provedbu pravne stečevine Europske unije za 2017. godinu.
Opis mjere:
1.3.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/Ne: Da
Naziv pravne stečevine EU: Uredba (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu te stavljanju izvan snage Odluke br. 1364/2006/EZ i izmjeni uredaba (EZ) br. 713/2009, (EZ) br. 714/2009 i (EZ) br. 715/2009 (Tekst značajan za EGP) kako je posljednji put izmijenjena Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2016/89 оd 18. studenoga 2015. o izmjeni Uredbe (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s popisom projekata od zajedničkog interesa Unije
2.
ANALIZA ISHODA NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA
2.1.
Ukratko navesti argumente, razloge i potrebe da se nacrt prijedloga zakona uputi u proceduru Vlade Republike Hrvatske. Objasniti koji se ishodi odnosno promjene očekuju u području koje se namjerava urediti nacrtom prijedloga zakona. Objasniti koji su uzroci nastanka problema odnosno poteškoća u primjeni postojećeg zakonodavstva. Objasniti koje se posljedice očekuju ako se nacrt prijedloga zakona ne uputi u proceduru Vlade Republike Hrvatske na donošenje.
Jasno utvrdite ciljeve koji se žele postići donošenjem nacrta prijedloga zakona uzimajući u obzir da cilj mora biti specifičan, mjerljiv, ostvariv, realistična i vremenski ograničen.
Razlozi za donošenje novog Zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske u odnosu na važeći Zakon o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 133/2013, 152/14 i 22/16) – (koji se stupanjem na snagu novog Zakona stavlja van snage) su sljedeći: neusklađenost zakonskih propisa Republike Hrvatske i Europske unije vezano za energetske investicijske projekte podržane od strane Republike Hrvatske i Europske unije, visoko postavljene nominalne vrijednosti za prijavu investicije da bi dobila status strateškog projekta, predugi rokovi procjene i odlučivanja o prihvaćanju projekta, previsoki iznos garancijskog depozita.
Promjene u novom Zakonu u odnosu na važeći Zakon su sljedeće: redefiniran iznos vrijednosti prijavljenog projekta, redefinirani dokazi o osiguranim izvorima financiranja (brisan je članak 11.a), redefinirano raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, pojednostavljenje postupaka pri realizaciji projekta, propisana obveza potpisivanja Sporazuma za privatne i javne projekte, propisana obveza potpisivanja Sporazuma između investitora i Vlade RH prije donošenja odluke Vlade Republike Hrvatske o proglašenju projekta strateškim, te definiranje ugovorne kazne u visini vrijednosti 0,1% ukupne vrijednosti projekta i to samo u slučaju prekoračenja krajnjeg roka realizacije strateškog projekta krivnjom investitora ili u slučaju odustajanja investitora od realizacije strateškog projekta, te učinkovitija provedba energetskih investicijskih projekata podržanih od strane Republike Hrvatske i Europske unije, a uvrštenih na Europsku listu projekata od zajedničkog interesa (PCI projekata - projects of common interest). Također, ukoliko postoji odluka da će se investicijski projekt financirati iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, a koji će se provoditi tijekom programskog razdoblja 2014-2020 u Republici Hrvatskoj, isti se na prijedlog Povjerenstva automatizmom uvrštava na Listu strateških projekata, uz prethodno podnošenje dokaza investitora da će se investicijski projekt financirati iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.
Ukoliko se nacrt prijedloga zakona ne uputi u proceduru Vlade Republike Hrvatske, a nakon toga na donošenje u Hrvatski sabor, uzrokovat će narušavanje investicijske klime te smanjenje interesa za investicijske projekte od strateškog interesa u Republici Hrvatskoj.
Ciljevi ovog zakonskog prijedloga su: jačanje investicijske klime, povećanje učinkovitosti rada središnjih tijela državne uprave, ubrzanje postupaka za provedbu investicijskih projekata, uklanjanje uočenih prepreka za provođenje postupaka po prijavama projekata, veći interes za investicijske projekte u Republici Hrvatskoj i osiguravanje provedbe Uredbe (EU) br. 347/2013 u hrvatskom zakonodavstvu. Također, pokretanje investicijskog ciklusa predstavlja stvaranje preduvjeta za povećanje investicija u hrvatsko gospodarstvo što uključuje bolje korištenje i gospodarenje dobrima od interesa za Republiku Hrvatsku.
3.
ANALIZA UTVRĐENIH IZRAVNIH UČINAKA
3.1.
Analiza gospodarskih učinaka
Intencija Zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske je skratiti i znatno ubrzati procedure ishođenja ukupne dokumentacije neophodne za realizaciju projekata, kako javnih i privatnih tako i javno-privatnih investicijskih projekata, koji su od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku. Osnovni cilj ovoga Zakona je jačanje investicijske klime u Republici Hrvatskoj, kao i povećanje učinkovitosti rada središnjih tijela državne uprave za koje se utvrdi da priprema i provedba projekta djelomično ili potpuno spada u njihovu nadležnost, a kroz ubrzanje postupaka potrebnih za realizaciju projekata i uklanjanje uočenih prepreka za provođenje postupka po prijavama strateških projekata.
S obzirom na odgovarajuće uklanjanje administrativnih prepreka (pojednostavljenjem postupka) pri realizaciji investicijskih projekata kojima se bavi ovaj Zakon, značajno će se pridonijeti većem interesu za investicijske projekte od strateškog interesa u Republici Hrvatskoj.
Zakonom se definiraju postupci i načini ostvarenja investicijskih projekata od strateške važnosti za Republiku Hrvatsku, tijek pripreme projekata, izvedba projekata te stavljanje investicija u funkciju.
Investitor može biti Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te svaka domaća i strana pravna osoba, investitor prijavljuje projekt radi njegova proglašenja strateškim projektom nadležnom administrativnom tijelu putem Obrasca za prijavu strateških projekata.
Osnovni kriteriji koje projekt mora ispunjavati su: projekt mora biti u skladu s važećim prostornim planovima, te mora imati vrijednost ukupnih kapitalnih troškova ulaganja jednaku ili veću od 75.000.000,00 kuna, uključujući mogućnost sufinanciranja iz fondova i programa Europske unije, ilijednaku ili veću od 10.000.000,00 kuna, ako se ostvaruje na potpomognutim područjima ili na otocima, ili se ulaže u poljoprivrednu proizvodnju, ribarstvo i šumarstvo.
Od početka primjene važećeg Zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske (NN 133/13, 152/14, 22/16)-(studeni 2013. g.) proglašeno je ukupno 14 projekata strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske ukupne prijavljene vrijednosti 12.655.596.468,00 kn, od toga 11 javnih strateških projekata vrijednosti 11.548.744.776,00 kn i 3 privatna projekta ukupne vrijednosti1. 106.851.692,00 kn.-(Prilog 1.- Proglašeni strateški investicijski projekti Republike Hrvatske)
Na Listi strateških projekata trenutno se nalazi ukupno 24 projekata i to 16 javnih projekata ukupne prijavljene vrijednosti 12.447.033.466,00 kn i 8 privatnihinvesticijskih projekata prijavljene vrijednosti 5.824.518.300,00 kn što u konačnici iznosi 18.271.551.766.00 kn ukupno. - (Prilog 2.- Lista strateških projekata Republike Hrvatske)
Da li nacrt prijedloga zakona utječe na gospodarski rast i/ili zaposlenost?
Da, realizacijom strateških projekata stvaraju se uvjeti za zapošljavanje većeg broja osoba ovisno o vrsti i lokaciji projekta. Prema Prilogu 3. (koji je sastavni dio ovoga Iskaza) vidljivo je da većina investitora za realizaciju projekata zapošljava radnike na određeno vrijeme, ali također stvaraju se uvjeti za nova radna mjesta zbog očekivanog povećanja obima posla ili ulaganja u nove gospodarske djelatnosti. Nadalje, znatno se pridonosi razvoju ili poboljšanju uvjeta i standarda za proizvodnju proizvoda i pružanje usluga, uvode i razvijaju se nove tehnologije kojima se povećava konkurentnost i ekonomičnost u gospodarstvu ili javnom sektoru i/ili kojim se podiže ukupna razina sigurnosti i kvalitete života građana i zaštite okoliša, također pozitivno se utječe na gospodarske djelatnosti i stvara se dodana vrijednost, te se u većoj mjeri pridonosi održivom razvitku i zaštiti prostora, okoliša i kulture te se znatno pridonosi konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.
Kako doprinosi poboljšanju uvjeta za ulaganje i funkcioniranje tržišta? Potiče li nacrt prijedloga zakona priljev investicija?
Novim Zakonom uvedene su promjene koje će pridonijeti poboljšanju uvjeta za ulaganja. Ovim zakonskim prijedlogom snižen je kriterij vrijednosti ukupnih kapitalnih troškova ulaganja s minimalnih 150.000.000,00 kn na 75.000.000,00 kn bez PDV-a, uključujući mogućnost sufinanciranja iz fondova i programa Europske Unije, te s 20.000.000,00 kn na 10.000.000,00 kn za projekte koji se ostvaruju na potpomognutim područjima, otocima te onima koji spadaju u područje poljoprivredne proizvodnje, ribarstva i šumarstva. Ova promjena daje mogućnost zainteresiranim investitorima na prijavljivanje većeg broja strateških investicijskih projekata. Nadalje, brisanjem odredbeo dostavi „dokaza o osiguranim izvorima financiranja u visini vrijednosti najmanje 10% ukupne vrijednosti projekta“ uklonila bi se ozbiljna prijetnja ulaganjima. Također, skraćivanje rokova za provedbu investicijskih projekata znatno ubrzava pokretanje pojedinog investicijskog ciklusa te ima pozitivan učinak na priljev investicija.
Ima li izravni učinak na makroekonomsku stabilnost?
Razvojem industrije koja stvara proizvode visoke dodane vrijednosti potiče se potrošnja kućanstva, investicijska potrošnja, raste BDP što u konačnici pridonosi boljem standardu stanovništva.
Koji su učinci na slobodno kretanje roba, usluga, kapitala i rada?
Nema podataka o utjecaju prijedloga zakona na slobodno kretanje roba, usluga, kapitala i rada.
Kakav je učinak na konkurentnost hrvatskih gospodarskih subjekata na zajedničkom tržištu EU i u regiji?
Predloženi prijedlog novog Zakona doprinijet će većem broju investicija koje će ojačati hrvatsko gospodarstvo i povećati konkurentnost gospodarskih subjekata na zajedničkom tržištu EU i regiji.
Može li utjecati na oglašavanje proizvoda tako da ograničava ili zabranjuje oglašavanje?
Nema utjecaja prijedloga zakona na oglašavanje proizvoda.
Može li negativno utjecati na otvaranje novih gospodarskih subjekata, obrta ili njihovim zatvaranjem?
Nema negativnog utjecaju prijedloga zakona na otvaranje novih gospodarskih subjekata, obrta ili njihovim zatvaranjem.
Olakšava li uvođenje i širenje novih proizvodnih metoda, tehnologija i proizvoda?
Nacrt prijedloga zakona omogućiti će realizaciju projekata koji stvaraju dodanu vrijednost, potiču razvoj manje razvijenih dijelova Hrvatske, stvaraju nova radna mjesta i ulažu u edukaciju zaposlenih, kreiraju inovativne proizvode, donose nove tehnologije i tehnološke postupke kojima se povećava konkurentnost i produktivnost. Iz Priloga 3. (koji je sastavni dio ovoga Iskaza) može se uočiti da veliki broj investitora uvodi nove tehnologije ponajviše u području energetike i vodnog gospodarstva.
Utječe li na prava intelektualnog vlasništva (patenti, žigovi, autorska prava, ostala prava intelektualnog vlasništva)?
Prijedloga zakona nema utjecaja na prava intelektualnog vlasništva.
Potiče li ili ograničava istraživanja akademskog ili industrijskog tipa?
Prijedlogom novog Zakona nastoji se premostiti jaz između istraživanja u akademskoj i istraživačkoj zajednici i potreba industrije. To će doprinijeti kreiranju inovativnih proizvoda za potrebe industrije temeljeno na znanstvenim istraživanjima i pomoći hrvatskom gospodarstvu povećanjem prihoda od novih proizvoda, otvaranjem novih radnih mjesta visoke dodatne vrijednosti i unošenjem nove tehnologije u hrvatsku industriju. Ovaj zakonski prijedlog predstavlja platformu za zaokruženi koncept koji će umrežavati akademsku zajednicu, istraživačke institute, hrvatsku industriju, lokalnu i širu zajednicu te državnu upravu. Sinergijom navedenih dionika osigurat će se prostor za multidisciplinarna istraživanja i razvoj, racionalizaciju primjene i komercijalizacije rezultata te posljedično i kreiranje i unapređenje industrije visoke dodane vrijednosti.
Potiče li bolju produktivnost/učinkovitost korištenja resursa?
Primjena novog Zakona imala bi pozitivan učinak na pokretanje održivog investicijskog ciklusa koje osigurava bolje uvjete za gospodarenje dobrima, njihovu učinkovitost i održivi razvitak.
3.2.
Analiza učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.3.
Analiza socijalnih učinaka
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.4.
Analiza učinaka na rad i tržište rada
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.5.
Analiza učinaka na zaštitu okoliša
Kako je cilj ovog zakonskog prijedloga osiguravanje provedbe Uredbe (EU) br. 347/2013, odnosno učinkovitija provedba energetskih investicijskih projekata podržanih od strane Republike Hrvatske i Europske unije, a uvrštenih na Europsku listu projekata od zajedničkog interesa (PCI projekata - projects of common interest) to se sukladno predmetnoj Uredbi osigurava doprinos ciljevima za integraciju energetskog tržišta te klimatskim i energetskim ciljevima za 2020. godinu i dugoročno, približavanju ekonomiji niskih ugljikovodika do 2050.
Nadalje, ubrzanjem realizacije strateških projekata iz područja plina osigurava se diversifikacija opskrbe i održivost sustava što između ostalog smanjuje emisije, te stvara pretpostavke za implementaciju bio-plina u sustav.
Realizacijom projekata transporta električne energije i skladištenja koji spadaju u kategorije energetske infrastrukture značajno će se pridonijeti održivosti, između ostalog kroz integraciju obnovljive energije u mrežu i transport obnovljive energije do najvećih potrošačkih centara i skladišta.
Da li ima učinak na ispuštanje stakleničkih plinova (npr. ugljičnog dioksida, metana, itd.) u atmosferu?
Svi strateški projekti iz područja energetike pomiču ekološke standarde i svakako utječu na ukupno smanjenje emisija čišćom proizvodnjom primarne energije, a projekti kojima se provodi realizacija izgradnje ili revitalizacija objekata iz npr., područja turizma moraju biti usklađeni sa važećim tehničkim normama koje rezultiraju smanjenjem potrošnje energenata po metru kvadratnom, a samim time i smanjenom emisijom.
Da li ima učinak na ispuštanje kiselih, fotokemijskih ili štetnih onečišćivača zraka koji mogu utjecati na ljudsko zdravlje, oštetiti usjeve ili zgrade ili dovesti do onečišćenja okoliša (tla, rijeka i dr.)? Smanjuje li se broj bioloških vrsta/primjeraka u određenom području (npr. smanjivanjem bioraznolikosti) ili povećava broj vrsta (npr. promicanjem njihovog očuvanja)? Utječe li na zaštićene ili ugrožene vrste, njihova staništa ili ekološki ugrožena područja? Da li se na bilo koji drugi način utječe na migracijske putove, ekološke koridore ili zaštićene ekološke zone? Da li se utječe na kvalitetu pitke vode i podzemnih voda? Da li se povećava ili smanjuje kvalitetu vode u priobalnim i morskim područjima (zbog ispuštanja kanalizacije, hranjivih tvari, ulja, teških metala i ostalih zagađivača) Da li utječe na proizvodnju otpada (krutog, gradskog, poljoprivrednog, rudarskog, radioaktivnog ili toksičnog otpada Utječe li na rizik neovlaštenog ili nenamjernog ispuštanja ekološki štetnih ili genetski modificiranih organizama?
Za svaki od projekata koji može imati štetna ispuštanja u atmosferu ili bilo kakav negativan utjecaj na okoliš provodi se postupak procjene utjecaja na okoliš. To je postupak ocjenjivanja prihvatljivosti namjeravanog zahvata s obzirom na okoliš i određivanje potrebnih mjera zaštite okoliša, kako bi se utjecaji sveli na najmanju moguću mjeru i postigla najveća moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Da li ima učinak na energetske resurse za potrebe gospodarstva?
Da, diversifikacijom izvora nabave energenata i izgradnjom infrastrukture potrebne za realizaciju strateških projekata stvaraju se pretpostavke za konkurentno tržište i sigurnost opskrbe.
Da li ima učinak na kombinaciju goriva (ugljena, plina, nuklearne energije, obnovljivih izvora) koji se koriste u proizvodnji energije?
Da, očekuje se smanjenje potrošnje ugljena i povećanje korištenja obnovljivih izvora.
Hoće li povećati ili smanjiti potražnju za prijevozom (putničkim ili teretnim)?
Realizacijom strateških projekata iz područja prometa stvoriti će se pretpostavke za povećanje broja putnika u cestovnom, morskom, željezničkom i zračnom prijevozu.
Hoće li povećati ili smanjiti potražnju za energijom i gorivom? Hoće li tvrtke više ili manje zagađivati atmosferu zbog promjena u načinu poslovanja?)?
Realizacijom strateških projekata stvaraju se pretpostavke za smanjenje potrošnje zbog poštivanja tehničkih normi u zgradarstvu, no moguć je ukupni porast potrošnje energenata ukoliko dođe do porasta prometa u npr. Turizmu ili putničkom prijevozu.
Ima li opcija učinak na upotrebu obnovljivih izvora energije (vjetar, voda, sunce, more), obnovljivih resursa hrane (npr. riba) i njihovu uporabu brže nego se resursi mogu samostalno obnoviti?
Da, stvaraju se pretpostavke za bržu realizaciju takvih projekata.
Ima li učinak na okoliš ili na mjere zaštite okoliša u susjednim zemljama i zemljama članicama EU (na primjer, nove inicijative u obalnom području ili planovi za izgradnju brana na rijekama koje protječu kroz druge zemlje)?
Da, osiguranjem provedbe Uredbe (EU) br. 347/2013 kroz ovaj Zakon osigurava se provođenje projekata od zajedničkog interesa dvije ili više susjednih zemalja članica EU. Svakako se podrazumijeva suradnja sa susjednim državama članicama i nužno je poštivanje njihovih propisa iz područja zaštite okoliša.
3.6.
Analiza učinaka na zaštitu ljudskih prava
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
4.
TEST MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA (MSP TEST)
MSP testom ocjenjuju se gospodarski učinci nacrta prijedloga zakona na male i srednje poduzetnike, ako je provedbom Prethodnog MSP testa u okviru Prethodne procjene utvrđena obveza provedbe učinaka propisa na malo gospodarstvo i izrada MSP testa. Pri odlučivanju o kvaliteti izrade MSP testa isključivo je mjerodavno mišljenje tijela nadležnog za njihovo provođenje sukladno Zakonu o procjeni učinaka propisa (»Narodne novine«, broj 44/17).
U okviru Prethodne procjene nije utvrđena obveza provedbe učinaka propisa na malo gospodarstvo i izrada MSP testa.
4.1.
Moguće opcije javnih politika
Prilikom utvrđivanja mogućih opcija javnih politika za rješavanje problema i postizanje cilja, potrebno je izraditi najmanje dva prijedloga nenormativnog rješenja i najmanje dva prijedloga mogućih normativnih rješenja.
Kod utvrđivanja nenormativnog rješenja, obvezno je navesti opciju »ne poduzimati ništa«. Na taj način utvrđuje se stanje koje će se, ovisno o trendovima, nastaviti i dalje, bez poduzimanja daljnjih normativnih koraka od strane stručnog nositelja. To znači da državna intervencija kroz propise nije potrebna. U slučaju važećeg propisa, opcija »ne poduzimati ništa« obuhvaća analizu postojećeg stanja od trenutka donošenja tog propisa.
Drugi prijedlog nenormativnog rješenja odnosi se na opciju rješavanja problema bez donošenja novog ili izmjene postojećeg zakonodavstva. Takvo nenormativno rješenje obuhvaća način rješenja problema kroz samoregulaciju unutar strukovnih organizacija i poslovnih udruženja. Također, takvo rješenje obuhvaća kampanje, smjernice, dobre prakse, edukacije za dobrovoljne standarde kvalitete, projekte i slične aktivnosti koje mogu u konačnici dovesti do navedenog cilja bez državne intervencije kroz zakonodavstvo.
Dva prijedloga normativnih rješenja obuhvaća rješavanje problema i postizanje utvrđenih ciljeva zakonodavstvom. Obvezno navedite i utvrdite normativno rješenje navedeno u Prethodnom MSP testu.
Drugo normativno rješenje odnosi se na drugi način rješavanja problema kroz donošenje novog odnosno izmjene postojećeg zakonodavstva.
Prije tablice Analize troškova i koristi za svaku od opcija javnih politika potrebno je analizirati koristi i troškove na temelju dostupnih podataka, analiza, izvješća i provedenih neformalnih savjetovanja sa dionicima. Svaku tvrdnju potrebno je opravdati informacijama, činjenicama i ostalim dostupnim statističkim podacima. Analiza svakog troška i koristi mora se iznijeti kvantitativno i kvalitativno. Brojčani pokazatelji se navode uz obvezno navođenje izvora podataka, uključujući SCM obrazac za mjerenje administrativnih troškova.
Tablica: Analiza troškova i koristi
Opcije
Troškovi (negativni učinci)
Koristi (pozitivni učinci)
Opcija 1.
Opcija 2.
Opcija 3.
Opcija 4.
Legenda:
- - znatan negativni učinak
- ograničen negativni učinak
1 nema učinka
+ ograničen pozitivan učinak
+ + znatan pozitivan učinak
5.
PROVOĐENJE SCM METODOLOGIJE
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. "DA", iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
Savjetovanje se provodi u trajanju od najmanje 30 dana uz javno izlaganje materije koja je predmet savjetovanja. Savjetovanje se provodi putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću objavom nacrta prijedloga zakona i Iskaza o procjeni učinaka propisa. Tijekom savjetovanja potrebno je provesti jedno ili više javnih izlaganja nacrta prijedloga zakona i Iskaza o procjeni učinaka propisa neposrednim kontaktom s dionicima.
Sažetak postupka savjetovanja s javnošću potrebno je iznijeti na jasan način i s točnim datumima početka i završetka savjetovanja, kao i datume provedenog javnog izlaganja. Potrebno je navesti broj ukupno zaprimljenih mišljenja, primjedbi i prijedloga koji su pristigli pisanim putem u vrijeme savjetovanja te broj prihvaćenih komentara na nacrt prijedloga zakona i Iskaz o procjeni učinaka propisa.
Istovremeno sa savjetovanjem, Iskaz o procjeni učinaka propisa dostavlja se na mišljenje nadležnim tijelima i Uredu za zakonodavstvo. Potrebno je ukratko navesti kojim nadležnim tijelima je dostavljen Iskaz o procjeni učinaka propisa i kada je zaprimljeno mišljenje nadležnog tijela i Ureda za zakonodavstvo.
7.
OPTIMALNO RJEŠENJE
Potrebno je kratko i sažeto prezentirati ukupne rezultate provedenog postupka procjene učinaka. Potrebno je dati analizu koristi i troškova nacrta prijedloga zakona, imajući u vidu rezultate analize i provedeno savjetovanje. Na temelju svega izloženog u postupku procjene učinaka propisa sažeto predložite optimalno normativno rješenje koje dovodi do rješenja za utvrđeni problem tako što donosi najviše ukupnih koristi u odnosu na ukupne troškove.
8.
VREMENSKI OKVIR I VREDNOVANJE
Sažeto i jasno navedite vremenski okvir postizanja očekivanih ishoda zakona, kako bi se omogućilo kontinuirano praćenje provedbe, kao i naknadno vrednovanje provedbe zakona. Za praćenje provedbe zakona potrebno je sažeto navesti kratki pregled postupka provedbe, utvrditi osnovne indikatore za praćenje provedbe (osnovne pokazatelje uspješnosti), utvrditi osnovne indikatore za vrednovanje postignutih ishoda zakona. Ako do sada nije bilo dostupnih podataka, odnosno podaci nisu bili cjeloviti ili se nisu prikupljali na odgovarajući način, kroz praćenje provedbe zakona moguće je utvrditi osnovne indikatore na temelju kojih će se podaci početi prikupljati.
9.
PRILOZI
U prilogu se prilažu važniji dokumenti, analize i rezultati korisni za donositelje odluka. Ako je riječ o opširnijim dokumentima, prilažu se sažeci dokumenta uz navođenje izvora. U priloge se također mogu staviti dokumenti nastali u postupku procjene učinaka propisa. Priloge je potrebno numerirati i ovdje navesti nazive priloga.
Prilog 1. Proglašeni strateški investicijski projekti Republike Hrvatske, sastavni je dio ovoga Iskaza i prikazuje projekte koje je Vlada Republike Hrvatske proglasila strateškim.
Prilog 2. Lista strateških projekata Republike Hrvatske, sastavni je dio ovoga Iskaza i prikazuje strateške projekte koje je Povjerenstvo za procjenu i utvrđivanje prijedloga strateških projekata uvrstilo na Listu strateških projekata Republike Hrvatske.
Prilog 3. Analiza do sada uloženih financijskih sredstava, novog zapošljavanja i uvođenja novih tehnologija, sastavni je dio ovoga Iskaza i prikazuje prijavljeni broj novozaposlenih te uvođenje novih tehnologija za svaki investicijski projekt, prema statusu projekta koji može biti:
-proglašeni strateški projekti,
-Lista strateških projekata,
-administrativno obrađene prijave,
-prijave u obradi.
Također, u Prilogu 3. prikazani su iznosi do sada uloženih financijskih sredstava za svaki pojedini projekt.
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: dr. sc. Martina Dalić,potpredsjednica Vlade i ministrica
Datum: 1.rujan 2017.
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa (»Narodne novine«, broj 44/17)
Uputa:
• Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj »nacrt prijedloga zakona« potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
ISKAZ O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O STRATEŠKIM INVESTICIJSKIM PROJEKTIMA REPUBLIKE HRVATSKE
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta
PRILOG 4. OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Zakon o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske
1.2.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:
Da/Ne: Da
Naziv akta: Program za preuzimanje i provedbu pravne stečevine Europske unije za 2017. godinu.
Opis mjere:
1.3.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/Ne: Da
Naziv pravne stečevine EU: Uredba (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu te stavljanju izvan snage Odluke br. 1364/2006/EZ i izmjeni uredaba (EZ) br. 713/2009, (EZ) br. 714/2009 i (EZ) br. 715/2009 (Tekst značajan za EGP) kako je posljednji put izmijenjena Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2016/89 оd 18. studenoga 2015. o izmjeni Uredbe (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s popisom projekata od zajedničkog interesa Unije
2.
ANALIZA ISHODA NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA
2.1.
Ukratko navesti argumente, razloge i potrebe da se nacrt prijedloga zakona uputi u proceduru Vlade Republike Hrvatske. Objasniti koji se ishodi odnosno promjene očekuju u području koje se namjerava urediti nacrtom prijedloga zakona. Objasniti koji su uzroci nastanka problema odnosno poteškoća u primjeni postojećeg zakonodavstva. Objasniti koje se posljedice očekuju ako se nacrt prijedloga zakona ne uputi u proceduru Vlade Republike Hrvatske na donošenje.
Jasno utvrdite ciljeve koji se žele postići donošenjem nacrta prijedloga zakona uzimajući u obzir da cilj mora biti specifičan, mjerljiv, ostvariv, realistična i vremenski ograničen.
Razlozi za donošenje novog Zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske u odnosu na važeći Zakon o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 133/2013, 152/14 i 22/16) – (koji se stupanjem na snagu novog Zakona stavlja van snage) su sljedeći: neusklađenost zakonskih propisa Republike Hrvatske i Europske unije vezano za energetske investicijske projekte podržane od strane Republike Hrvatske i Europske unije, visoko postavljene nominalne vrijednosti za prijavu investicije da bi dobila status strateškog projekta, predugi rokovi procjene i odlučivanja o prihvaćanju projekta, previsoki iznos garancijskog depozita.
Promjene u novom Zakonu u odnosu na važeći Zakon su sljedeće: redefiniran iznos vrijednosti prijavljenog projekta, redefinirani dokazi o osiguranim izvorima financiranja (brisan je članak 11.a), redefinirano raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, pojednostavljenje postupaka pri realizaciji projekta, propisana obveza potpisivanja Sporazuma za privatne i javne projekte, propisana obveza potpisivanja Sporazuma između investitora i Vlade RH prije donošenja odluke Vlade Republike Hrvatske o proglašenju projekta strateškim, te definiranje ugovorne kazne u visini vrijednosti 0,1% ukupne vrijednosti projekta i to samo u slučaju prekoračenja krajnjeg roka realizacije strateškog projekta krivnjom investitora ili u slučaju odustajanja investitora od realizacije strateškog projekta, te učinkovitija provedba energetskih investicijskih projekata podržanih od strane Republike Hrvatske i Europske unije, a uvrštenih na Europsku listu projekata od zajedničkog interesa (PCI projekata - projects of common interest). Također, ukoliko postoji odluka da će se investicijski projekt financirati iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, a koji će se provoditi tijekom programskog razdoblja 2014-2020 u Republici Hrvatskoj, isti se na prijedlog Povjerenstva automatizmom uvrštava na Listu strateških projekata, uz prethodno podnošenje dokaza investitora da će se investicijski projekt financirati iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.
Ukoliko se nacrt prijedloga zakona ne uputi u proceduru Vlade Republike Hrvatske, a nakon toga na donošenje u Hrvatski sabor, uzrokovat će narušavanje investicijske klime te smanjenje interesa za investicijske projekte od strateškog interesa u Republici Hrvatskoj.
Ciljevi ovog zakonskog prijedloga su: jačanje investicijske klime, povećanje učinkovitosti rada središnjih tijela državne uprave, ubrzanje postupaka za provedbu investicijskih projekata, uklanjanje uočenih prepreka za provođenje postupaka po prijavama projekata, veći interes za investicijske projekte u Republici Hrvatskoj i osiguravanje provedbe Uredbe (EU) br. 347/2013 u hrvatskom zakonodavstvu. Također, pokretanje investicijskog ciklusa predstavlja stvaranje preduvjeta za povećanje investicija u hrvatsko gospodarstvo što uključuje bolje korištenje i gospodarenje dobrima od interesa za Republiku Hrvatsku.
3.
ANALIZA UTVRĐENIH IZRAVNIH UČINAKA
3.1.
Analiza gospodarskih učinaka
Intencija Zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske je skratiti i znatno ubrzati procedure ishođenja ukupne dokumentacije neophodne za realizaciju projekata, kako javnih i privatnih tako i javno-privatnih investicijskih projekata, koji su od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku. Osnovni cilj ovoga Zakona je jačanje investicijske klime u Republici Hrvatskoj, kao i povećanje učinkovitosti rada središnjih tijela državne uprave za koje se utvrdi da priprema i provedba projekta djelomično ili potpuno spada u njihovu nadležnost, a kroz ubrzanje postupaka potrebnih za realizaciju projekata i uklanjanje uočenih prepreka za provođenje postupka po prijavama strateških projekata.
S obzirom na odgovarajuće uklanjanje administrativnih prepreka (pojednostavljenjem postupka) pri realizaciji investicijskih projekata kojima se bavi ovaj Zakon, značajno će se pridonijeti većem interesu za investicijske projekte od strateškog interesa u Republici Hrvatskoj.
Zakonom se definiraju postupci i načini ostvarenja investicijskih projekata od strateške važnosti za Republiku Hrvatsku, tijek pripreme projekata, izvedba projekata te stavljanje investicija u funkciju.
I nvestitor može biti Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te svaka domaća i strana pravna osoba, investitor prijavljuje projekt radi njegova proglašenja strateškim projektom nadležnom administrativnom tijelu putem Obrasca za prijavu strateških projekata.
Osnovni kriteriji koje projekt mora ispunjavati su: projekt mora biti u skladu s važećim prostornim planovima , te mora imati vrijednost ukupnih kapitalnih troškova ulaganja jednaku ili veću od 75.000.000,00 kuna, uključujući mogućnost sufinanciranja iz fondova i programa Europske unije , ili jednaku ili veću od 10.000.000,00 kuna, ako se ostvaruje na potpomognutim područjima ili na otocima, ili se ulaže u poljoprivrednu proizvodnju, ribarstvo i šumarstvo.
Od početka primjene važećeg Zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske (NN 133/13, 152/14, 22/16) -(studeni 2013. g.) proglašeno je ukupno 14 projekata strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske ukupne prijavljene vrijednosti 12.655.596.468 ,00 kn, od toga 11 javnih strateških projekata vrijednosti 11.548.744.776,00 kn i 3 privatna projekta ukupne vrijednosti 1. 106.851.692,00 kn.-(Prilog 1.- Proglašeni strateški investicijski projekti Republike Hrvatske)
Na Listi strateških projekata trenutno se nalazi ukupno 24 projekata i to 16 javnih projekata ukupne prijavljene vrijednosti 12.447.033.466,00 kn i 8 privatnih investicijskih projekata prijavljene vrijednosti 5.824.518.300,00 kn što u konačnici iznosi 18.271.551.766.00 kn ukupno. - (Prilog 2.- Lista strateških projekata Republike Hrvatske)
Da li nacrt prijedloga zakona utječe na gospodarski rast i/ili zaposlenost?
Da, realizacijom s trateških projekata stvaraju se uvjeti za zapošljavanje većeg broja osoba ovisno o vrsti i lokaciji projekta. Prema Prilogu 3. (koji je sastavni dio ovoga Iskaza) vidljivo je da većina investitora za realizaciju projekata zapošljava radnike na određeno vrijeme, ali također stvaraju se uvjeti za nova radna mjesta zbog očekivanog povećanja obima posla ili ulaganja u nove gospodarske djelatnosti. Nadalje, znatno se pridonosi razvoju ili poboljšanju uvjeta i standarda za proizvodnju proizvoda i pružanje usluga, uvode i razvijaju se nove tehnologije kojima se povećava konkurentnost i ekonomičnost u gospodarstvu ili javnom sektoru i/ili kojim se podiže ukupna razina sigurnosti i kvalitete života građana i zaštite okoliša, također pozitivno se utječe na gospodarske djelatnosti i stvara se dodana vrijednost, te se u većoj mjeri pridonosi održivom razvitku i zaštiti prostora, okoliša i kulture te se znatno pridonosi konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.
Kako doprinosi poboljšanju uvjeta za ulaganje i funkcioniranje tržišta? Potiče li nacrt prijedloga zakona priljev investicija?
Novim Zakonom uvedene su promjene koje će pridonijeti poboljšanju uvjeta za ulaganja. Ovim zakonskim prijedlogom snižen je kriterij vrijednosti ukupnih kapitalnih troškova ulaganja s minimalnih 150.000.000,00 kn na 75.000.000,00 kn bez PDV-a, uključujući mogućnost sufinanciranja iz fondova i programa Europske Unije, te s 20.000.000,00 kn na 10.000.000,00 kn za projekte koji se ostvaruju na potpomognutim područjima, otocima te onima koji spadaju u područje poljoprivredne proizvodnje, ribarstva i šumarstva. Ova promjena daje mogućnost zainteresiranim investitorima na prijavljivanje većeg broja strateških investicijskih projekata. Nadalje, brisanjem odredbe o dostavi „dokaza o osiguranim izvorima financiranja u visini vrijednosti najmanje 10% ukupne vrijednosti projekta“ uklonila bi se ozbiljna prijetnja ulaganjima. Također, skraćivanje rokova za provedbu investicijskih projekata znatno ubrzava pokretanje pojedinog investicijskog ciklusa te ima pozitivan učinak na priljev investicija.
Ima li izravni učinak na makroekonomsku stabilnost?
Razvojem industrije koja stvara proizvode visoke dodane vrijednosti potiče se potrošnja kućanstva, investicijska potrošnja, raste BDP što u konačnici pridonosi boljem standardu stanovništva.
Koji su učinci na slobodno kretanje roba, usluga, kapitala i rada?
Nema podataka o utjecaju prijedloga zakona na slobodno kretanje roba, usluga, kapitala i rada.
Kakav je učinak na konkurentnost hrvatskih gospodarskih subjekata na zajedničkom tržištu EU i u regiji?
Predloženi prijedlog novog Zakona doprinijet će većem broju investicija koje će ojačati hrvatsko gospodarstvo i povećati konkurentnost gospodarskih subjekata na zajedničkom tržištu EU i regiji.
Može li utjecati na oglašavanje proizvoda tako da ograničava ili zabranjuje oglašavanje?
Nema utjecaja prijedloga zakona na oglašavanje proizvoda.
Može li negativno utjecati na otvaranje novih gospodarskih subjekata, obrta ili njihovim zatvaranjem?
Nema negativnog utjecaju prijedloga zakona na otvaranje novih gospodarskih subjekata, obrta ili njihovim zatvaranjem.
Olakšava li uvođenje i širenje novih proizvodnih metoda, tehnologija i proizvoda?
Nacrt prijedloga zakona omogućiti će realizaciju projekata koji stvaraju dodanu vrijednost, potiču razvoj manje razvijenih dijelova Hrvatske, stvaraju nova radna mjesta i ulažu u edukaciju zaposlenih, kreiraju inovativne proizvode, donose nove tehnologije i tehnološke postupke kojima se povećava konkurentnost i produktivnost. Iz Priloga 3. (koji je sastavni dio ovoga Iskaza) može se uočiti da veliki broj investitora uvodi nove tehnologije ponajviše u području energetike i vodnog gospodarstva.
Utječe li na prava intelektualnog vlasništva (patenti, žigovi, autorska prava, ostala prava intelektualnog vlasništva)?
Prijedloga zakona nema utjecaja na prava intelektualnog vlasništva.
Potiče li ili ograničava istraživanja akademskog ili industrijskog tipa?
Prijedlogom novog Zakona nastoji se premostiti jaz između istraživanja u akademskoj i istraživačkoj zajednici i potreba industrije. To će doprinijeti kreiranju inovativnih proizvoda za potrebe industrije temeljeno na znanstvenim istraživanjima i pomoći hrvatskom gospodarstvu povećanjem prihoda od novih proizvoda, otvaranjem novih radnih mjesta visoke dodatne vrijednosti i unošenjem nove tehnologije u hrvatsku industriju. Ovaj zakonski prijedlog predstavlja platformu za zaokruženi koncept koji će umrežavati akademsku zajednicu, istraživačke institute, hrvatsku industriju, lokalnu i širu zajednicu te državnu upravu. Sinergijom navedenih dionika osigurat će se prostor za multidisciplinarna istraživanja i razvoj, racionalizaciju primjene i komercijalizacije rezultata te posljedično i kreiranje i unapređenje industrije visoke dodane vrijednosti.
Potiče li bolju produktivnost/učinkovitost korištenja resursa?
Primjena novog Zakona imala bi pozitivan učinak na pokretanje održivog investicijskog ciklusa koje osigurava bolje uvjete za gospodarenje dobrima, njihovu učinkovitost i održivi razvitak.
3.2.
Analiza učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.3.
Analiza socijalnih učinaka
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.4.
Analiza učinaka na rad i tržište rada
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.5.
Analiza učinaka na zaštitu okoliša
Kako je cilj ovog zakonskog prijedloga osiguravanje provedbe Uredbe (EU) br. 347/2013, odnosno učinkovitija provedba energetskih investicijskih projekata podržanih od strane Republike Hrvatske i Europske unije, a uvrštenih na Europsku listu projekata od zajedničkog interesa (PCI projekata - projects of common interest) to se sukladno predmetnoj Uredbi osigurava doprinos ciljevima za integraciju energetskog tržišta te klimatskim i energetskim ciljevima za 2020. godinu i dugoročno, približavanju ekonomiji niskih ugljikovodika do 2050.
Nadalje, ubrzanjem realizacije strateških projekata iz područja plina osigurava se diversifikacija opskrbe i održivost sustava što između ostalog smanjuje emisije, te stvara pretpostavke za implementaciju bio-plina u sustav.
Realizacijom projekata transporta električne energije i skladištenja koji spadaju u kategorije energetske infrastrukture značajno će se pridonijeti održivosti, između ostalog kroz integraciju obnovljive energije u mrežu i transport obnovljive energije do najvećih potrošačkih centara i skladišta.
Da li ima učinak na ispuštanje stakleničkih plinova (npr. ugljičnog dioksida, metana, itd.) u atmosferu?
Svi strateški projekti iz područja energetike pomiču ekološke standarde i svakako utječu na ukupno smanjenje emisija čišćom proizvodnjom primarne energije, a projekti kojima se provodi realizacija izgradnje ili revitalizacija objekata iz npr., područja turizma moraju biti usklađeni sa važećim tehničkim normama koje rezultiraju smanjenjem potrošnje energenata po metru kvadratnom, a samim time i smanjenom emisijom.
Da li ima učinak na ispuštanje kiselih, fotokemijskih ili štetnih onečišćivača zraka koji mogu utjecati na ljudsko zdravlje, oštetiti usjeve ili zgrade ili dovesti do onečišćenja okoliša (tla, rijeka i dr.)? Smanjuje li se broj bioloških vrsta/primjeraka u određenom području (npr. smanjivanjem bioraznolikosti) ili povećava broj vrsta (npr. promicanjem njihovog očuvanja)? Utječe li na zaštićene ili ugrožene vrste, njihova staništa ili ekološki ugrožena područja? Da li se na bilo koji drugi način utječe na migracijske putove, ekološke koridore ili zaštićene ekološke zone? Da li se utječe na kvalitetu pitke vode i podzemnih voda? Da li se povećava ili smanjuje kvalitetu vode u priobalnim i morskim područjima (zbog ispuštanja kanalizacije, hranjivih tvari, ulja, teških metala i ostalih zagađivača) Da li utječe na proizvodnju otpada (krutog, gradskog, poljoprivrednog, rudarskog, radioaktivnog ili toksičnog otpada Utječe li na rizik neovlaštenog ili nenamjernog ispuštanja ekološki štetnih ili genetski modificiranih organizama?
Za svaki od projekata koji može imati štetna ispuštanja u atmosferu ili bilo kakav negativan utjecaj na okoliš provodi se postupak procjene utjecaja na okoliš. To je postupak ocjenjivanja prihvatljivosti namjeravanog zahvata s obzirom na okoliš i određivanje potrebnih mjera zaštite okoliša, kako bi se utjecaji sveli na najmanju moguću mjeru i postigla najveća moguća očuvanost kakvoće okoliša.
Da li ima učinak na energetske resurse za potrebe gospodarstva?
Da, diversifikacijom izvora nabave energenata i izgradnjom infrastrukture potrebne za realizaciju strateških projekata stvaraju se pretpostavke za konkurentno tržište i sigurnost opskrbe.
Da li ima učinak na kombinaciju goriva (ugljena, plina, nuklearne energije, obnovljivih izvora) koji se koriste u proizvodnji energije?
Da, očekuje se smanjenje potrošnje ugljena i povećanje korištenja obnovljivih izvora.
Hoće li povećati ili smanjiti potražnju za prijevozom (putničkim ili teretnim)?
Realizacijom strateških projekata iz područja prometa stvoriti će se pretpostavke za povećanje broja putnika u cestovnom, morskom, željezničkom i zračnom prijevozu.
Hoće li povećati ili smanjiti potražnju za energijom i gorivom? Hoće li tvrtke više ili manje zagađivati atmosferu zbog promjena u načinu poslovanja?)?
Realizacijom strateških projekata stvaraju se pretpostavke za smanjenje potrošnje zbog poštivanja tehničkih normi u zgradarstvu, no moguć je ukupni porast potrošnje energenata ukoliko dođe do porasta prometa u npr. Turizmu ili putničkom prijevozu.
Ima li opcija učinak na upotrebu obnovljivih izvora energije (vjetar, voda, sunce, more), obnovljivih resursa hrane (npr. riba) i njihovu uporabu brže nego se resursi mogu samostalno obnoviti?
Da, stvaraju se pretpostavke za bržu realizaciju takvih projekata.
Ima li učinak na okoliš ili na mjere zaštite okoliša u susjednim zemljama i zemljama članicama EU (na primjer, nove inicijative u obalnom području ili planovi za izgradnju brana na rijekama koje protječu kroz druge zemlje)?
Da, osiguranjem provedbe Uredbe (EU) br. 347/2013 kroz ovaj Zakon osigurava se provođenje projekata od zajedničkog interesa dvije ili više susjednih zemalja članica EU. Svakako se podrazumijeva suradnja sa susjednim državama članicama i nužno je poštivanje njihovih propisa iz područja zaštite okoliša.
3.6.
Analiza učinaka na zaštitu ljudskih prava
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
4.
TEST MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA (MSP TEST)
MSP testom ocjenjuju se gospodarski učinci nacrta prijedloga zakona na male i srednje poduzetnike, ako je provedbom Prethodnog MSP testa u okviru Prethodne procjene utvrđena obveza provedbe učinaka propisa na malo gospodarstvo i izrada MSP testa. Pri odlučivanju o kvaliteti izrade MSP testa isključivo je mjerodavno mišljenje tijela nadležnog za njihovo provođenje sukladno Zakonu o procjeni učinaka propisa (»Narodne novine«, broj 44/17).
U okviru Prethodne procjene nije utvrđena obveza provedbe učinaka propisa na malo gospodarstvo i izrada MSP testa.
4.1.
Moguće opcije javnih politika
Prilikom utvrđivanja mogućih opcija javnih politika za rješavanje problema i postizanje cilja, potrebno je izraditi najmanje dva prijedloga nenormativnog rješenja i najmanje dva prijedloga mogućih normativnih rješenja.
Kod utvrđivanja nenormativnog rješenja, obvezno je navesti opciju »ne poduzimati ništa«. Na taj način utvrđuje se stanje koje će se, ovisno o trendovima, nastaviti i dalje, bez poduzimanja daljnjih normativnih koraka od strane stručnog nositelja. To znači da državna intervencija kroz propise nije potrebna. U slučaju važećeg propisa, opcija »ne poduzimati ništa« obuhvaća analizu postojećeg stanja od trenutka donošenja tog propisa.
Drugi prijedlog nenormativnog rješenja odnosi se na opciju rješavanja problema bez donošenja novog ili izmjene postojećeg zakonodavstva. Takvo nenormativno rješenje obuhvaća način rješenja problema kroz samoregulaciju unutar strukovnih organizacija i poslovnih udruženja. Također, takvo rješenje obuhvaća kampanje, smjernice, dobre prakse, edukacije za dobrovoljne standarde kvalitete, projekte i slične aktivnosti koje mogu u konačnici dovesti do navedenog cilja bez državne intervencije kroz zakonodavstvo.
Dva prijedloga normativnih rješenja obuhvaća rješavanje problema i postizanje utvrđenih ciljeva zakonodavstvom. Obvezno navedite i utvrdite normativno rješenje navedeno u Prethodnom MSP testu.
Drugo normativno rješenje odnosi se na drugi način rješavanja problema kroz donošenje novog odnosno izmjene postojećeg zakonodavstva.
OPCIJE ZA MSP TEST
4.1.1. Opcija 1. (nenormativno rješenje) »Ne poduzimati ništa«
4.1.2. Opcija 2. (nenormativno rješenje) »Poduzimati nenormativne aktivnosti«
4.1.3. Opcija 3. (normativno rješenje) »Poduzimati nenormativnu aktivnost A«
4.1.4. Opcija 4. (normativno rješenje) »Poduzimati nenormativnu aktivnost B«
4.2.
Ocjena i opcije
Prije tablice Analize troškova i koristi za svaku od opcija javnih politika potrebno je analizirati koristi i troškove na temelju dostupnih podataka, analiza, izvješća i provedenih neformalnih savjetovanja sa dionicima. Svaku tvrdnju potrebno je opravdati informacijama, činjenicama i ostalim dostupnim statističkim podacima. Analiza svakog troška i koristi mora se iznijeti kvantitativno i kvalitativno. Brojčani pokazatelji se navode uz obvezno navođenje izvora podataka, uključujući SCM obrazac za mjerenje administrativnih troškova.
Tablica: Analiza troškova i koristi
Opcije
Troškovi (negativni učinci)
Koristi (pozitivni učinci)
Opcija 1.
Opcija 2.
Opcija 3.
Opcija 4.
Legenda:
- - znatan negativni učinak
- ograničen negativni učinak
1 nema učinka
+ ograničen pozitivan učinak
+ + znatan pozitivan učinak
5.
PROVOĐENJE SCM METODOLOGIJE
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. "DA", iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model
6.
SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
Savjetovanje se provodi u trajanju od najmanje 30 dana uz javno izlaganje materije koja je predmet savjetovanja. Savjetovanje se provodi putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću objavom nacrta prijedloga zakona i Iskaza o procjeni učinaka propisa. Tijekom savjetovanja potrebno je provesti jedno ili više javnih izlaganja nacrta prijedloga zakona i Iskaza o procjeni učinaka propisa neposrednim kontaktom s dionicima.
Sažetak postupka savjetovanja s javnošću potrebno je iznijeti na jasan način i s točnim datumima početka i završetka savjetovanja, kao i datume provedenog javnog izlaganja. Potrebno je navesti broj ukupno zaprimljenih mišljenja, primjedbi i prijedloga koji su pristigli pisanim putem u vrijeme savjetovanja te broj prihvaćenih komentara na nacrt prijedloga zakona i Iskaz o procjeni učinaka propisa.
Istovremeno sa savjetovanjem, Iskaz o procjeni učinaka propisa dostavlja se na mišljenje nadležnim tijelima i Uredu za zakonodavstvo. Potrebno je ukratko navesti kojim nadležnim tijelima je dostavljen Iskaz o procjeni učinaka propisa i kada je zaprimljeno mišljenje nadležnog tijela i Ureda za zakonodavstvo.
7.
OPTIMALNO RJEŠENJE
Potrebno je kratko i sažeto prezentirati ukupne rezultate provedenog postupka procjene učinaka. Potrebno je dati analizu koristi i troškova nacrta prijedloga zakona, imajući u vidu rezultate analize i provedeno savjetovanje. Na temelju svega izloženog u postupku procjene učinaka propisa sažeto predložite optimalno normativno rješenje koje dovodi do rješenja za utvrđeni problem tako što donosi najviše ukupnih koristi u odnosu na ukupne troškove.
8.
VREMENSKI OKVIR I VREDNOVANJE
Sažeto i jasno navedite vremenski okvir postizanja očekivanih ishoda zakona, kako bi se omogućilo kontinuirano praćenje provedbe, kao i naknadno vrednovanje provedbe zakona. Za praćenje provedbe zakona potrebno je sažeto navesti kratki pregled postupka provedbe, utvrditi osnovne indikatore za praćenje provedbe (osnovne pokazatelje uspješnosti), utvrditi osnovne indikatore za vrednovanje postignutih ishoda zakona. Ako do sada nije bilo dostupnih podataka, odnosno podaci nisu bili cjeloviti ili se nisu prikupljali na odgovarajući način, kroz praćenje provedbe zakona moguće je utvrditi osnovne indikatore na temelju kojih će se podaci početi prikupljati.
9.
PRILOZI
U prilogu se prilažu važniji dokumenti, analize i rezultati korisni za donositelje odluka. Ako je riječ o opširnijim dokumentima, prilažu se sažeci dokumenta uz navođenje izvora. U priloge se također mogu staviti dokumenti nastali u postupku procjene učinaka propisa. Priloge je potrebno numerirati i ovdje navesti nazive priloga.
Prilog 1. Proglašeni strateški investicijski projekti Republike Hrvatske, sastavni je dio ovoga Iskaza i prikazuje projekte koje je Vlada Republike Hrvatske proglasila strateškim.
Prilog 2. Lista strateških projekata Republike Hrvatske, sastavni je dio ovoga Iskaza i prikazuje strateške projekte koje je Povjerenstvo za procjenu i utvrđivanje prijedloga strateških projekata uvrstilo na Listu strateških projekata Republike Hrvatske.
Prilog 3. Analiza do sada uloženih financijskih sredstava, novog zapošljavanja i uvođenja novih tehnologija, sastavni je dio ovoga Iskaza i prikazuje prijavljeni broj novozaposlenih te uvođenje novih tehnologija za svaki investicijski projekt, prema statusu projekta koji može biti:
-proglašeni strateški projekti,
-Lista strateških projekata,
-administrativno obrađene prijave,
-prijave u obradi.
Također, u Prilogu 3. prikazani su iznosi do sada uloženih financijskih sredstava za svaki pojedini projekt.
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: dr. sc. Martina Dalić, potpredsjednica Vlade i ministrica
Datum: 1.rujan 2017.
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa (»Narodne novine«, broj 44/17)
Uputa:
• Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj »nacrt prijedloga zakona« potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta