MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE
1.2.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
ZAKON O BRDSKO-PLANINSKIM PODRUČJIMA
1.3.
Datum:
1.4.
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
UPRAVA ZA POTPOMOGNUTA PODRUČJA
1.5.
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
DA
Naziv akta:
Program Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016.-2020.
Opis mjere:
Razvoj brdsko-planinskih područja u cilju jačanja brdsko-planinskih područja s naglaskom na ruralni razvoj, poljoprivredu, šumarstvo te drvno-prerađivačku industriju.
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
NE
Naziv pravne stečevine EU:
0
Komentiraj
2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
U okviru institucionalnog okvira kreiranog u svrhu provedbe instrumenata poticanja razvoja područnih i lokalnih samouprava mogu se razlikovati četiri kategorije potpomognutih područja – područja koja zaostaju u društveno-gospodarskog razvoju, ratom zahvaćena područja, otoci i brdsko-planinska područja. Poseban status definiran je za Grad Vukovar donošenjem Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara 2001. godine (NN 44/01). Definiranjem navedenih područja kroz krovne zakone (Zakon o područjima posebne državne skrbi (NN 44/96, 57/96, 124/97, 78/99, 73/00,87/00, 127/00, 94/01 i 88/02, 42/05 i 90/05), Zakon o otocima (NN 34/99, 149/99, 32/02, 33/06), Zakon o brdsko-planinskim područjima (NN 12/02, 32/02, 117/03, 42/05, 90/05, 80/08, 148/13, 147/14), Zakon o obnovi i razvoju Grada Vukovara (NN 44/01, 90/05) nastojalo se riješiti probleme uzrokovane društveno-gospodarskim zaostajanjem u razvoju, zaostajanje izazvano geografskim položajem te probleme područja koja su trpila izravne ratne štete. Kasnijom transformacijom regulatornog okvira u Zakon o regionalnom razvoju 2010. godine mijenjaju se mehanizmi definiranja potpomognutih područja kao i sadržaj državnih intervencija, međutim, razmjer državnih pomoći ne mijenja svoj intenzitet.
Zakon o brdsko-planinskim područjima donesen je 2002. godine („Narodne novine“ broj 12/02), a slijedile su ga izmjene i dopune objavljene u Narodnim novinama broj 32/02, 117/03, 42/05, 90/05, 80/08, 148/13, 147/14. Zakonom o brdsko-planinskim područjima uređuju se poticajne mjere za demografsku obnovu, gospodarski rast i održivi razvitak, te stvaranje preduvjeta za rješavanje socijalnih prilika i podizanja životnog standarda stanovnika u brdsko-planinskim područjima, odnosno brdsko-planinska područja određena su kao područja od interesa i pod posebnom zaštitom Republike Hrvatske. Općine i gradovi koji imaju status brdsko planinskih područja taksativno su navedene u Zakonu.
Brdsko-planinska područja jesu područja od posebnog interesa i posebnom zaštitom Republike Hrvatske radi poticanja demografske obnove, naseljavanja i stvaranja preduvjeta da se gospodarski resursi kvalitetnije koriste za gospodarski razvoj ovih područja.
Unatoč institucionalnim naporima koji su se očitovali kroz razne mjere državne pomoći: izravne kapitalne potpore lokalnim i područnim proračunima, povoljniji tretman u okviru sustava raspodjele zajedničkih poreza, porezne olakšice poreznim obveznicima, smanjivanje troškova poslovanja poduzetnicima te posebno poljoprivrednicima, poticajne mjere u području stambenog zbrinjavanja, poticajne mjere zapošljavanja i brojne druge, nisu se dogodila očekivana demografska i gospodarska pozitivna kretanja. Naprotiv, u gotovo svim područjima bilježe se kontinuirana negativna demografska, gospodarska te socijalna kretanja .
Praksa promjene ZBPP RH pokazala je da neka od pitanja koje uređuje ovaj zakon nisu pravno cjelovito te u provedbenom smislu učinkovito i koherentno riješena. Analiza i stanje gospodarskih, fiskalnih i demografskih kretanja ukazuje na važnost osmišljavanja izmjene zakonske podloge sa ciljem konvergencije razvojnih trendova i razvoja brdsko-planinskih područja.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Zakonom se uređuju ciljevi i načela upravljanja razvojem brdsko-planinskih područja kao dijelom upravljanja politikom regionalnog razvoja Republike Hrvatske, tijela nadležna za upravljanje razvojem brdsko-planinskih područja, poticanje razvoja, ostanka, povratka i naseljavanja brdsko–planinskih područja, provedba, praćenje i izvještavanje o provedbi programa za upravljanje razvojem ovih područja u svrhu gospodarske i socijalne revitalizacije brdsko-planinskih područja, jačanja socijalne kohezije i održivog razvoja te što učinkovitijeg korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova.
Dosadašnji zakonski okvir nije ponudio zadovoljavajuća rješenja u okviru problema zaostajanja u razvoju brdsko –planinskih područja.
Novim prijedlogom zakona nastoji se osigurati podloga za jačanje razvoja brdsko-planinskih područja s naglaskom na ruralni razvoj, poljoprivredu, šumarstvo i drvno prerađivačku industriju kao strateške odrednice konkurentnosti i ostvarenje vlastitih razvojnih potencijala.
Poticanja povratka i ostanka stanovništva na brdsko-planinskim područjima i naseljavanje državljana Republike Hrvatske svih zanimanja, osobito onih koji mogu obavljanjem djelatnosti pridonijeti gospodarskom i društvenom razvoju ovih područja; kreiranja novih politika mjera te uvjeta za daljnji rast i razvoj ovih područja; osiguranja stručne i financijske pomoći za pripremu razvojnih projekata na potpomognutim područjima za čiju se provedbu planiraju koristiti sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Kao dokaz mogu se navesti i analitička podloga u okviru Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 2020. godine kao i pokazatelji kretanja i stanja demografskih, gospodarskih i fiskalnih obilježja u okviru izračuna indeksa razvijenosti koji svjedoče o potrebi rješavanja sve većih razvojnih nejednakosti županija te lokalnih zajednica u Republici Hrvatskoj.
0
Komentiraj
3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Praksa primjene Zakona o brdsko- planinskim područjima Republike Hrvatske pokazala je da neka od pitanja koje uređuje Zakon nisu pravno cjelovito i u provedenom smislu učinkovito i koherentno riješena. Ovim zakonskim prijedlogom želi se ojačati razvojni potencijal brdsko-planinskih područja. Cilj je sustavno djelovanje kroz mjere i politike koje bi omogućile razvoj brdsko-planinskih područja s naglaskom na ruralni razvoj, poljoprivredu, šumarstvo i drvno prerađivačku industriju kao strateške odrednice.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Kroz posebno izrađene programe brdsko-planinskih područja te korištenjem vlastitog razvojnog potencijala nastoji se postići gospodarski oporavak kroz rast i razvoj investicija, te poticanje povratka i ostanka stanovništva, sprečavanje iseljavanja stanovništva i smanjenje negativnog demografskog trenda.
Očekuju se pozitivni učinci na demografska, gospodarska i socijalna kretanja.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
Učinci i promjene koje će Zakon polučiti moguće je očekivati u trogodišnjem razdoblju od dana stupanja na snagu novog Zakona.
0
Komentiraj
4. UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
-Novi propis / stavljanje van snage propisa
Obrazloženje:
Stupanjem na snagu novog propisa nastoji se osigurati učinkovitija potpora brdsko-planinskim područjima kao i povećanje i optimalno korištenje vlastitog razvojnog potencijala uz ključne mjere državne intervencije
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Obrazloženje:
Ova opcija ne može se razmatrati obzirom na potrebne izmjene Zakona o brdsko-planinskim područjima Republike Hrvatske moguće je jedino normativno rješenje prema izrađenim tezama propisa.
0
Komentiraj
5. UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
0
Komentiraj
5.1. UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
Da
Ne
Ne
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
Da
Ne
Ne
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
Ne
Da
Ne
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
Da
Ne
Ne
5.1.5.
Cijena roba i usluga
Da
Ne
Ne
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
Ne
Da
Ne
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
Ne
Da
Ne
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
Ne
Da
Ne
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
Ne
Da
Ne
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Da
Ne
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
Ne
Da
Ne
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Da
Ne
Ne
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
Da
Ne
Ne
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Da
Ne
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Da
Ne
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Da
Ne
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Da
Ne
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Da
Ne
5.1.21.
Hrvatski branitelji
Ne
Da
Ne
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Da
Ne
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Da
Ne
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Da
Ne
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Da
Ne
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
da
veliki
0
Komentiraj
5.2. UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
Da
Ne
Ne
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
Da
Ne
Ne
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE
1.2.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
ZAKON O BRDSKO-PLANINSKIM PODRUČJIMA
1.3.
Datum:
1.4.
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
UPRAVA ZA POTPOMOGNUTA PODRUČJA
1.5.
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
DA
Naziv akta:
Program Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016.-2020.
Opis mjere:
Razvoj brdsko-planinskih područja u cilju jačanja brdsko-planinskih područja s naglaskom na ruralni razvoj, poljoprivredu, šumarstvo te drvno-prerađivačku industriju.
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
NE
Naziv pravne stečevine EU:
2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
U okviru institucionalnog okvira kreiranog u svrhu provedbe instrumenata poticanja razvoja područnih i lokalnih samouprava mogu se razlikovati četiri kategorije potpomognutih područja – područja koja zaostaju u društveno-gospodarskog razvoju, ratom zahvaćena područja, otoci i brdsko-planinska područja. Poseban status definiran je za Grad Vukovar donošenjem Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara 2001. godine (NN 44/01). Definiranjem navedenih područja kroz krovne zakone (Zakon o područjima posebne državne skrbi (NN 44/96, 57/96, 124/97, 78/99, 73/00,87/00, 127/00, 94/01 i 88/02, 42/05 i 90/05), Zakon o otocima (NN 34/99, 149/99, 32/02, 33/06), Zakon o brdsko-planinskim područjima (NN 12/02, 32/02, 117/03, 42/05, 90/05, 80/08, 148/13, 147/14), Zakon o obnovi i razvoju Grada Vukovara (NN 44/01, 90/05) nastojalo se riješiti probleme uzrokovane društveno-gospodarskim zaostajanjem u razvoju, zaostajanje izazvano geografskim položajem te probleme područja koja su trpila izravne ratne štete. Kasnijom transformacijom regulatornog okvira u Zakon o regionalnom razvoju 2010. godine mijenjaju se mehanizmi definiranja potpomognutih područja kao i sadržaj državnih intervencija, međutim, razmjer državnih pomoći ne mijenja svoj intenzitet.
Zakon o brdsko-planinskim područjima donesen je 2002. godine („Narodne novine“ broj 12/02), a slijedile su ga izmjene i dopune objavljene u Narodnim novinama broj 32/02, 117/03, 42/05, 90/05, 80/08, 148/13, 147/14. Zakonom o brdsko-planinskim područjima uređuju se poticajne mjere za demografsku obnovu, gospodarski rast i održivi razvitak, te stvaranje preduvjeta za rješavanje socijalnih prilika i podizanja životnog standarda stanovnika u brdsko-planinskim područjima, odnosno brdsko-planinska područja određena su kao područja od interesa i pod posebnom zaštitom Republike Hrvatske. Općine i gradovi koji imaju status brdsko planinskih područja taksativno su navedene u Zakonu.
Brdsko-planinska područja jesu područja od posebnog interesa i posebnom zaštitom Republike Hrvatske radi poticanja demografske obnove, naseljavanja i stvaranja preduvjeta da se gospodarski resursi kvalitetnije koriste za gospodarski razvoj ovih područja.
Unatoč institucionalnim naporima koji su se očitovali kroz razne mjere državne pomoći: izravne kapitalne potpore lokalnim i područnim proračunima, povoljniji tretman u okviru sustava raspodjele zajedničkih poreza, porezne olakšice poreznim obveznicima, smanjivanje troškova poslovanja poduzetnicima te posebno poljoprivrednicima, poticajne mjere u području stambenog zbrinjavanja, poticajne mjere zapošljavanja i brojne druge, nisu se dogodila očekivana demografska i gospodarska pozitivna kretanja. Naprotiv, u gotovo svim područjima bilježe se kontinuirana negativna demografska, gospodarska te socijalna kretanja .
Praksa promjene ZBPP RH pokazala je da neka od pitanja koje uređuje ovaj zakon nisu pravno cjelovito te u provedbenom smislu učinkovito i koherentno riješena. Analiza i stanje gospodarskih, fiskalnih i demografskih kretanja ukazuje na važnost osmišljavanja izmjene zakonske podloge sa ciljem konvergencije razvojnih trendova i razvoja brdsko-planinskih područja.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Zakonom se uređuju ciljevi i načela upravljanja razvojem brdsko-planinskih područja kao dijelom upravljanja politikom regionalnog razvoja Republike Hrvatske, tijela nadležna za upravljanje razvojem brdsko-planinskih područja, poticanje razvoja, ostanka, povratka i naseljavanja brdsko–planinskih područja, provedba, praćenje i izvještavanje o provedbi programa za upravljanje razvojem ovih područja u svrhu gospodarske i socijalne revitalizacije brdsko-planinskih područja, jačanja socijalne kohezije i održivog razvoja te što učinkovitijeg korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova.
Dosadašnji zakonski okvir nije ponudio zadovoljavajuća rješenja u okviru problema zaostajanja u razvoju brdsko –planinskih područja.
Novim prijedlogom zakona nastoji se osigurati podloga za jačanje razvoja brdsko-planinskih područja s naglaskom na ruralni razvoj, poljoprivredu, šumarstvo i drvno prerađivačku industriju kao strateške odrednice konkurentnosti i ostvarenje vlastitih razvojnih potencijala.
Poticanja povratka i ostanka stanovništva na brdsko-planinskim područjima i naseljavanje državljana Republike Hrvatske svih zanimanja, osobito onih koji mogu obavljanjem djelatnosti pridonijeti gospodarskom i društvenom razvoju ovih područja; kreiranja novih politika mjera te uvjeta za daljnji rast i razvoj ovih područja; osiguranja stručne i financijske pomoći za pripremu razvojnih projekata na potpomognutim područjima za čiju se provedbu planiraju koristiti sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Kao dokaz mogu se navesti i analitička podloga u okviru Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 2020. godine kao i pokazatelji kretanja i stanja demografskih, gospodarskih i fiskalnih obilježja u okviru izračuna indeksa razvijenosti koji svjedoče o potrebi rješavanja sve većih razvojnih nejednakosti županija te lokalnih zajednica u Republici Hrvatskoj.
3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Praksa primjene Zakona o brdsko- planinskim područjima Republike Hrvatske pokazala je da neka od pitanja koje uređuje Zakon nisu pravno cjelovito i u provedenom smislu učinkovito i koherentno riješena. Ovim zakonskim prijedlogom želi se ojačati razvojni potencijal brdsko-planinskih područja. Cilj je sustavno djelovanje kroz mjere i politike koje bi omogućile razvoj brdsko-planinskih područja s naglaskom na ruralni razvoj, poljoprivredu, šumarstvo i drvno prerađivačku industriju kao strateške odrednice.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Kroz posebno izrađene programe brdsko-planinskih područja te korištenjem vlastitog razvojnog potencijala nastoji se postići gospodarski oporavak kroz rast i razvoj investicija, te poticanje povratka i ostanka stanovništva, sprečavanje iseljavanja stanovništva i smanjenje negativnog demografskog trenda.
Očekuju se pozitivni učinci na demografska, gospodarska i socijalna kretanja.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
Učinci i promjene koje će Zakon polučiti moguće je očekivati u trogodišnjem razdoblju od dana stupanja na snagu novog Zakona.
4. UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
- Novi propis / stavljanje van snage propisa
Obrazloženje:
Stupanjem na snagu novog propisa nastoji se osigurati učinkovitija potpora brdsko-planinskim područjima kao i povećanje i optimalno korištenje vlastitog razvojnog potencijala uz ključne mjere državne intervencije
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Obrazloženje:
Ova opcija ne može se razmatrati obzirom na potrebne izmjene Zakona o brdsko-planinskim područjima Republike Hrvatske moguće je jedino normativno rješenje prema izrađenim tezama propisa.
5. UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1. UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
Da
Ne
Ne
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
Da
Ne
Ne
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
Ne
Da
Ne
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
Da
Ne
Ne
5.1.5.
Cijena roba i usluga
Da
Ne
Ne
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
Ne
Da
Ne
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
Ne
Da
Ne
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
Ne
Da
Ne
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
Ne
Da
Ne
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Da
Ne
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
Ne
Da
Ne
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Da
Ne
Ne
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
Da
Ne
Ne
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Da
Ne
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Da
Ne
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Da
Ne
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Da
Ne
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Da
Ne
5.1.21.
Hrvatski branitelji
Ne
Da
Ne
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Da
Ne
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Da
Ne
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Da
Ne
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Da
Ne
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
da
veliki
5.2. UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
Da
Ne
Ne
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
Da
Ne
Ne
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
Da
Ne