1 Temelji i opće odredbe

1.1 Svrha Poziva

U sklopu mjera za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (NN 124/14),  posebna važnost pridružena je stjecanju znanja i vještina kroz rad (work-based learning), na svim razinama obrazovanja. Kako je navedeno u poglavlju Cjeloživotno učenje, koje je poglavlje transverzalnog karaktera te obuhvaća ciljeve i mjere koje su zajedničke za sve razine obrazovanja, „iskustva iz industrijski razvijenih zemalja pokazuju da veća uključenost u radne procese tijekom obrazovanja podiže razinu zapošljivosti polaznika i povećava brzinu prilagodbe poslovima na radnom mjestu“.  

Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali za ostvarivanje specifičnog cilja 10.ii.1 „Poboljšanje kvalitete, relevantnosti i učinkovitosti programa u visokom obrazovanju“ unutar investicijskog prioriteta 10.ii „Poboljšanje kvalitete i učinkovitosti tercijarnog i ekvivalentnog obrazovanja te pristupa njemu radi povećanja sudjelovanja u njemu i njegova stjecanja, posebno za skupine u nepovoljnom položaju“ prepoznaje nedostatnost poticaja prema poslodavcima da studentima nude stažiranje te prema visokim učilištima prema uvođenju strukturiranog radnog iskustva i stručne prakse. Mogućnost stručne prakse prije diplomiranja povećat će kvalitetu programa, potaknuti partnerstva između poslodavaca i visokih učilišta te povećati zapošljivost studenata.  

Stoga će se sredstva ove operacije koristiti za provedbu učenja kroz rad kao sastavnih dijelova studijskih programa kroz strukturiranu suradnju visokih učilišta i poslodavaca kako bi se osigurala stručna praksa temeljena na ishodima učenja i uz razvijene postupke osiguravanja kvalitete.

Operacija je osmišljena na temelju provedenih analiza te rasprava s dionicima, a s konačnim ciljem unapređenja kvalitete i zastupljenosti stručne prakse koja se odvija u sklopu studijskih programa, što je utvrđeno kao nedostatak visokog obrazovanja. Teorijska podloga na kojoj se temelji ova operacija sastoji se u ideji da se učenjem kroz rad, prije svega, omogućava studentima produbiti i proširiti stečene kompetencije te razviti odgovarajuće vještine koje doprinose boljem snalaženju u radnom okruženju, većoj samostalnosti i lakšem pronalasku zaposlenja. Projektima u sklopu ove operacije financirat će se provedba onih aktivnosti koje su prepoznate kao ključne za ostvarivanje specifičnog cilja unapređenja kvalitete i povećanja zastupljenosti stručne prakse kao i doprinos ostvarenju općeg cilja povećanja zapošljivosti završenih studenata. Kako bi se unaprijedila stručna praksa kao dio učenja kroz rad, stručna praksa treba biti opisana ishodima učenja ali i postupcima za vrednovanje stečenih ishoda učenja.

Jednako se tako kvaliteta stažiranja i pripravništva može unaprijediti izradom ishoda učenja i postupaka za vrednovanje stečenih ishoda učenja. Ovom operacijom omogućuju se aktivnosti koje podržavaju razvoj i unaprjeđenje sustava mentorstva i stručne prakse, stručnih ekskurzija i terenske nastave kao dijela studijskog programa i učenja kroz rad. Provedba zajedničkih istraživačkih projekata studenata i nastavnika također može pridonijeti stjecanju ishoda učenja predviđenih studijskim programom. Uključivanje mentora iz svijeta rada i gospodarstva kao gostujućih predavača u izvedbu studijskog programa povećava relevantnost nastavne djelatnosti. Gospodarstvo treba biti partner i u izradi završnih i diplomskih radova. Mentore iz svijeta rada i gospodarstva potrebno je uključiti  u izvedbu studijskih programa kao gostujuće predavače. Ispitivanje kompetencija alumnija ali i anketiranje poslodavaca i alumnija nužno je kako bismo dobili informacije o tržištu rada. Opremanje laboratorija, vježbaonica i radionica nužno je kako bi bili usklađeni s trendovima tehnološkog razvoja kako bili opremljeni suvremenom opremom koja će studentima omogućiti razvijanje i stjecanje  kompetencija aktualno potrebnih na tržištu rada. Naposljetku sudjelovanje studenata i nastavnika na znanstvenim i stručnim skupovima u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu pridonijet će kako relevantnoj i kvalitetnoj nastavnoj djelatnosti, tako i širenju perspektiva studenata. Isto tako potreban je razvoj i provedba programa, seminara i radionica za stjecanje upravljačkih i poduzetničkih kompetencija studenata.

Kako bi se došlo do potrebnih podataka i preporuka za kvalitetnu pripremu ove operacije, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, je naručilo izradu „Studije o stručnoj praksi u visokom obrazovanju“  koja predstavlja analizu zastupljenosti i kvalitete stručne prakse i drugih oblika učenja kroz rad u studijskim programima koji se izvode na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj. Uz detaljnu analizu postojećeg stanja, Studija sadrži i preporuke Ministarstvu za povećanje zastupljenosti i unapređenje kvalitete stručne prakse. Preporuke su izrađene na temelju identificiranih problema i potreba u visokom obrazovanju.

Iz prikupljenih podataka vidljiva je zastupljenost stručne prakse koja je najviša kod integriranih preddiplomskih i diplomskih studija, odnosno preddiplomskih stručnih studija. Najmanje je zastupljena u slučaju preddiplomskih sveučilišnih studija. Zaključno, zastupljenost stručne prakse u programima na sveučilištima je oko 50 %, a na veleučilištima i visokom školama oko 77 %.

Kad je riječ o osnivačima, podatci upućuju na zaključak da je općenito na stručnim programima i javnih i privatnih visokih učilišta udio programa sa stručnom praksom znatno veći nego na sveučilišnim programima. Također je udio studenata koji pohađaju programe stručne prakse  veći u slučaju privatnih nego u slučaju javnih osnivača.

Također, stručna praksa na sveučilišnim programima (i prema udjelu programa prema udjelu studenata) najviše je zastupljena u području biomedicine i zdravstva, odnosno biotehničkih znanosti. Najmanje je pak zastupljena u području humanističkih znanosti. Nadalje, podatci pokazuju da programi u okviru integriranih preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija u najvećoj mjeri imaju definirane ishode učenja za stručnu praksu (91 %), dok istodobno preddiplomski sveučilišni programi imaju najrjeđe definirane ishode (72 % programa).

Rezultati analize pokazuju da je „stručna praksa u okviru visokog obrazovanja poželjna za sve dionike procesa. Studenti putem stručne prakse razvijaju vještine koje im mogu pomoći pri ulasku u svijet rada. Osim prilike da testiraju stečena teoretska znanja, višestruka stručna praksa omogućava istraživanje različitih putova razvoja karijere. Prednosti za poslodavce mogu se naći u s jedne strane u određenom doprinosu raspoloživoj radnoj snazi u proizvodnom procesu. Međutim, važnije od toga je da zaposlenici-mentori kroz sustav mentorstva imaju mogućnost revidiranja vlastitih znanja. Naime, praksa vrlo često pokazuje da proces stjecanja novih znanja nije jednosmjeran, već dvosmjeran. Interakcija između studenata i mentora, u poticajnom okruženju, može stvoriti nove vrijednosti za poduzetnika i za društvo. Visoka učilišta sudjelovanjem u stručnoj praksi ne samo da omogućavaju svojim polaznicima da stječu vrlo važna znanja, već i kroz suradnju s poslovnom zajednicom omogućavaju diseminaciju znanja. Suradnja s poslodavcima koja počinje sa stručnom praksom može prerasti kroz zajedničke projekte u značajnije (inovativne) aktivnosti.“ Nadalje, u Studiji se navodi da „istraživanja pokazuju da Hrvatska u segmentu suradnje između znanstvene i poslovne zajednice zaostaje za razvijenijim gospodarstvima. Poticanje stvaranja veza kroz stručnu praksu može predstavljati pozitivan korak.“

Rezultati analize, zaključci do kojih je analiza dovela te preporuke za povećanje zastupljenosti i unapređenje kvalitete stručne prakse, predstavljeni su na Okruglom stolu „Učenje kroz rad u visokom obrazovanju (stručna praksa i stažiranje kao dio studijskog programa“ u sklopu konferencije Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala „HKO kvalifikacije – za tržište, društvo ili pojedinca“ održane 27.-28. listopada 2016. godine.

Zaključci s Okruglog stola na kojem su sudjelovali predstavnici poslodavaca i visokih učilišta koja imaju stručnu praksu u sklopu svojih studijskih programa, donijeli su dodatne uvide u probleme i prepreke te ideje i preporuke za razvoj i unapređenje stručne prakse na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj, među kojima su za ovu operaciju značajne sljedeće:

-Osim teorijskog znanja, poslodavci od zaposlenika očekuju razvijene praktične vještine i snalaženje u novim situacijama;

-Primjeri dobre prakse na visokim učilištima u kojima je praksa obvezni kolegij pokazuju da se 70 % studenata zapošljava u tvrtkama u kojima su obavljali stručnu praksu;

-Kao problem se ističe nedovoljan broj kompetentnih mentora koji mogu odvojiti vrijeme za rad sa studentima, zaštita na radu, zaštita podataka, naknade;

-Predlaže se da visoka učilišta uspostave centre za razvoj karijere koji bi se bavili, između ostaloga i organizacijom i osiguravanjem provedbe stručne prakse te vođenjem  evidencija relevantnih poslodavaca;

-Potrebno je ustanoviti sustav  edukacija te praćenja i vrednovanja rada mentora;

-Predlaže se visokim učilištima izraditi jednostavne web aplikacije kako bi se mali poslodavci jednostavno mogli registrirati kao ponuđači stručne prakse;

-Osigurati poticaje i nagrade za mentore koji rade sa studentima u poduzećima.

U skladu s navedenim strateškim odrednicama, cilj ove operacije je potaknuti, razviti i unaprijediti stručnu praksu i praktičnu nastavu kao sastavni dio studijskih programa, odnosno,  u najširem smislu, stjecanje znanja i vještina učenjem kroz rad ( work-based learning ). Učenje kroz rad se ovdje odnosi na svaki oblik stjecanja kompetencija koje se odvija na radnom mjestu ili pokušalištu, u vježbaonici ili laboratoriju, a sastavni je dio studijskog programa.

1.2 Ciljevi poziva

Opći cilj : Povećanje zapošljivosti studenata omogućavanjem stjecanja praktičnih vještina za rad.

Specifični ciljevi operacije :

1. Unapređenje kvalitete stručne prakse kao obveznog ili izbornog dijela studijskog programa kroz razvoj modela učenja kroz rad (work based learning).

2. Povećanje zastupljenosti stručne prakse kao obveznog ili izbornog dijela studijskog programa omogućavanjem stjecanja radnog iskustva studentima.

1.3 Ciljne skupine

Ciljne skupine u okviru ovog Poziva su: nastavno i nenastavno osoblje na visokim učilištima, studenti preddiplomskih, diplomskih te integriranih preddiplomskih i diplomskih studija.

Korisnici će biti obvezni osigurati dokaze o pripadnosti ciljnim skupinama:

- za nastavno i nenastavno osoblje na visokim učilištima:

o Izjava institucije o ciljnoj skupini (temeljem evidencije o osobnim podacima zaposlenika koje vodi visoko učilište i evidencije zbirke podataka - zaposlenika koju vodi nadležno Ministarstvo)

o ili

o Ugovor o radu/druge vrste ugovora/dodatak ili rješenje o rasporedu na radno mjesto

- za studente:

o Izjava institucije o ciljnoj skupini (temeljem evidencije studenata koje vodi visoko učilište )

o ili

o Preslika indeksa (prve dvije stranice gdje se nalaze osobni podaci i stranice gdje se navodi zadnji upisani semestar)

o ili

o Preslika studentske iskaznice (baza ISAK – Informacijski sustav akademskih kartica)

o ili

o Potvrda iz sustava ISSP (Informacijski sustav studentskih prava)

1.4 Pokazatelji

Projektni prijedlozi moraju pridonijeti ispunjavanju ciljeva ovog Poziva, kao i uspješnosti provedbe cjelokupnog Operativnog programa, mjereno sljedećim pokazateljima provedbe:

1.5 Trajanje projekta

Predviđeno trajanje projekata je 24-36 mjeseci.

1.6 Lokacija projekta

Projektne aktivnosti se moraju provoditi u Republici Hrvatskoj. Pojedine aktivnosti (npr. seminari, radionice, stručna praksa, znanstveni i stručni skupovi) moguće je organizirati izvan teritorija Republike Hrvatske ako je to opravdano i nužno za postizanje ciljeva projekta.

2 Financijska alokacija i iznos bespovratnih sredstava

2.1 Ukupna raspoloživa sredstva

Ukupni iznos operacije : 100.000.000,00 KN

ESF sufinanciranje (85%): 85.000.000,00 KN

Nacionalno sufinanciranje (15%): 15.000.000,00 KN

2.2 Raspoloživa sredstva po prijavitelju

Minimalni iznos: 1.000.000,00 KN

Maksimalni iznos: 4.000.000,00 KN

2.3 Predviđeni intenzitet potpore

Projekti se mogu financirati u iznosu do 100% prihvatljivih troškova. Sufinanciranje projekta u sklopu ovog Poziva nije obvezno.

U ovom pozivu na dostavu projektnih prijedloga Ministarstvo znanosti i obrazovanja osigurava Korisnicima isplatu predujma u najvišem iznosu od 10% bespovratnih sredstava.

Proračunski i izvan proračunski korisnici državnog proračuna kao i proračunski korisnici treće razine sukladno Podacima iz registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika za 2017. godinu (Narodne novine br. 51/17) i podacima s mrežne stranice Ministarstva financija potrebna sredstva za provedbu projekta osiguravaju u sklopu državnog proračuna slijedeći odredbe Zakona o proračunu, Zakona o izvršenju proračuna i Upute za izradu prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske Ministarstva financija za razdoblje planiranja od tri godine (2017.-2019.). Takvim korisnicima ne isplaćuje se predujam.

3 Prihvatljivi prijavitelji/partneri

Prihvatljivi prijavitelji u okviru ovog Poziva su: javna i privatna visoka učilišta upisana u Upisnik visokih učilišta u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske  prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15).  

Partnerstvo na projektu nije obvezno .

Prihvatljivi partneri u okviru ovog Poziva su:

- javna i privatna visoka učilišta upisana u Upisnik visokih učilišta u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske  prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15)

- sve pravne osobe upisane u  odgovarajući registar.

4 Prihvatljive aktivnosti

Element 1. Upravljanje projektom i administracija

1.1.    upravljanje projektom

1.2.    praćenje provedbe

1.3.    izvještavanje o provedbi.

Element 2. . Unapređenje postojećih i razvoj novih modela provedbe stručne prakse u visokom obrazovanju

2.1.unapređenje stručne prakse kroz izradu ishoda učenja i postupaka za vrednovanje stečenih ishoda učenja

2.2.unaprjeđenje kvalitete stažiranja kroz izradu programa stažiranja razrađenih kroz ishode učenja i postupke za vrednovanje stečenih ishoda učenja

2.3.razvoj i unaprjeđenje sustava mentorstva i stručne prakse, stručnih ekskurzija i terenske nastave kao dijela studijskog programa i učenja kroz rad

2.4.provedba zajedničkih istraživačkih projekata studenata, mentora i nastavnika povezanih sa stjecanjem ishoda učenja predviđenih studijskim programom

2.5.uključivanje mentora iz svijeta rada i gospodarstva kao gostujućih predavača u izvedbu studijskog programa

2.6.izrada završnih i diplomskih radova u suradnji s gospodarstvom

2.7.izrada priručnika i ostalih materijala povezanih sa razvojem i provedbom stručne prakse

2.8.praćenje i analize zapošljivosti diplomiranih (alumnija)

2.9.anketiranje poslodavaca i alumnija o temama povezanima s unapređenjem    kvalitete studijskih programa (i stručne prakse)

2.10.provedba evaluacije postojeće stručne prakse

2.11.opremanje laboratorija, vježbaonica i radionica

2.12.sudjelovanje studenata i nastavnika na znanstvenim i stručnim skupovima u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu.

Aktivnosti unutar Elementa 2 trebaju biti izrađene uz korištenje metodologije i alata Hrvatskog kvalifikacijskog okvira.

Element 3. Provedba stručne prakse

3.1.uspostava i/ili unapređenje rada centara za razvoj karijere na visokim učilištima u provedbi aktivnosti, između ostaloga, organizacije i osiguravanja provedbe stručne prakse, razvijanja i upravljanja informatičkim alatima (web aplikacijama) za registraciju poslodavaca, vođenja evidencija relevantnih poslodavaca, organiziranja različitih događanja za privlačenje poslodavaca, povezivanja sa studentima, praćenja završenih studenata, istraživanja i ispitivanja poslodavaca i alumnija

3.2.poticaji za uključivanje poslodavaca u programe stručne prakse - edukacija, praćenje rada, vrednovanje

3.3.     organizacija stručne prakse za studente unutar i izvan mjesta stanovanja.

Aktivnost 3.1. unutar Elementa 3. je obvezna jer doprinosi ostvarenju indikatora „broj studenata koji koriste studentske usluge“.

Element 4. Promidžba i vidljivost

4.1.     organizacija promotivnih aktivnosti

4.2.     organizacija okruglih stolova, tiskovnih i drugih konferencija, diseminacijskih  

          radionica

4.3.     priprema promotivnog materijala

4.4.     uspostava i održavanje internetskih stranica

4.5.     oglasi i objave u medijskom prostoru.

Prijavitelj mora provesti aktivnost 3.1. iz Elementa 3., sve aktivnosti iz Elementa 1., te barem jednu aktivnost iz Elemenata 4.

Pored gore navedenih aktivnosti, prijavitelj može predložiti i dodatne aktivnosti koje su u skladu s navedenim Elementima i ciljevima Poziva osim onih navedenih u točki 5. (Neprihvatljive aktivnosti).

Troškovi vezani uz provedbu Elementa 1. mogu iznositi najviše 10% ukupno prihvatljivih troškova projekta.

Troškovi vezani uz provedbu Elementa 4. mogu iznositi najviše 5% ukupnih prihvatljivih troškova projekta.

5 Neprihvatljive aktivnosti

Sljedeće vrste aktivnosti nisu prihvatljive za financiranje:

- aktivnosti u sklopu studijskih programa koji su obuhvaćeni projektima koji se financiraju iz Operacije „Provedba HKO-a na razini visokog obrazovanja“

- provedba stručne prakse u inozemstvu

- sponzoriranje sudjelovanja na radionicama, seminarima, konferencijama, kongresima koji nisu u skladu s Elementima 2. i 3.

- projekti koji su povezani s političkim ili vjerskim aktivnostima.