UVOD

Na temelju Zakona o službenoj statistici (Narodne novine, br. 103/03, 75/09,  59/12 i 12/13 – pročišćeni tekst), Državni zavod za statistiku, u suradnji s drugim nositeljima službene statistike, izrađuje Nacrt prijedloga programa statističkih aktivnosti Republike Hrvatske (u nastavku teksta: Program). U skladu s odredbama članaka 7. i 13. Zakona o službenoj statistici poslove službene statistike obavljaju Državni zavod za statistiku kao središnje tijelo, Hrvatska narodna banka, upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove službene statistike za područje Grada Zagreba i druga ovlaštena tijela službene statistike određena Programom.

Na temelju članka 7. stavka 1. točke 4. Zakona o službenoj statistici Programom se utvrđuju sljedeća ovlaštena tijela za obavljanje poslova službene statistike:

Hrvatska agencija za okoliš i prirodu

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Ministarstvo financija

Ministarstvo poljoprivrede.

Program se izrađuje za razdoblje koje je istovjetno razdoblju utvrđenom u Europskome statističkom programu Europske unije. Program obuhvaća prioritetna područja i aktivnosti koje hrvatski statistički sustav treba obuhvatiti u razdoblju na koje se Program odnosi, pregled razvojnih ciljeva službene statistike po područjima, glavne rezultate koje treba proizvesti i diseminirati, odgovorne nositelje službene statistike te osnovnu namjenu i glavne korisnike statističkih podataka.

Polazna osnova za izradu Nacrta prijedloga programa statističkih aktivnosti RH jest Strategija razvitka službene statistike Republike Hrvatske 2013. – 2022. Radi izvršavanja aktivnosti iz Programa, donosi se Godišnji provedbeni plan statističkih aktivnosti za svaku godinu na koju se Program odnosi .

Pri izradi Programa statističkih aktivnosti krenulo se od potreba korisnika, ali i zahtjeva Europske unije koji su navedeni u dokumentu Statistical Requirements Compendium ¹ (izdanje 2016.).

Budući da se Program izrađuje u skladu s korisničkim potrebama, moguće ga je mijenjati i dopunjavati kako bi se uključili naknadni zahtjevi korisnika za statističkim podacima. Također postoji mogućnost naknadnih izmjena sadržaja Programa, ovisno o raspoloživim financijskim sredstvima. Izmjene i dopune Programa provode se u skladu s odredbama Zakona o službenoj statistici kojima se utvrđuje donošenje Programa.

1 http://ec.europa.eu/eurostat/documents/3859598/7535696/KS-GQ-16-003-EN-   N.pdf /d3f54ab4-97af-4f53-be59-45aca3ecfb80

1. GLAVNI ZADACI, MISIJA, VIZIJA I VRIJEDNOSTI SLUŽBENE STATISTIKE

1.1. Glavni zadaci hrvatskoga statističkog sustava

Glavni zadaci hrvatskoga statističkog sustava usmjereni su na sljedeće:

 Prikupljanje, obradu i diseminaciju statističkih podataka te dostupnost statističkih podataka visoke kvalitete prilagođenih zahtjevima korisnika

 Čuvanje i jačanje stručne neovisnosti hrvatskoga statističkog sustava

 Povećanje povjerenja domaće i međunarodne javnosti u službenu statistiku

 Međunarodnu suradnju i aktivno sudjelovanje u radu relevantnih domaćih i međunarodnih institucija.

1.2. Misija

Troškovno učinkovito prikupljanje i obrada te pravodobna diseminacija kvalitetnih i međunarodno usporedivih statističkih pokazatelja stanja i promjena u gospodarskim i društvenim pojavama te procesima na područjima zaštite okoliša i prirodnim resursima, čime se korisnicima daje mogućnost da svoje odluke, zaključke i aktivnosti temelje na pouzdanim i lako dostupnim informacijama.

Statistički sustav Republike Hrvatske proizvodi nepristrane statističke podatke o društvenim i ekonomskim procesima osiguravajući činjeničnu osnovicu potrebnu za praćenje i usmjeravanje politika povezanih s razvojem hrvatskog društva i gospodarstva te politika Europske unije.

1.3. Vizija i vrijednosti

Hrvatski statistički sustav osigurava dostupnost širokog skupa međunarodno usporedivih i standardiziranih informacija o društveno-gospodarskim kretanjima u Hrvatskoj primjenom najboljih međunarodnih iskustava u pogledu metoda prikupljanja, obrade i publiciranja podataka te načela učinkovitosti, okrenutosti prema korisniku i kontinuiranog unaprjeđenja ljudskih potencijala.

Vizija Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske kao glavnog nositelja službene statistike temelji se na sljedećim ciljevima:

 Učinkovitost i inovativnost pri izvršavanju zadataka te primjena suvremenih tehnologija i elektroničkih oblika komunikacije

 Uključenost u društvene i ekonomske pojave

 Orijentiranost korisniku

 Atraktivnost zapošljavanja stručnjaka iz raznih područja znanosti.

 Radi ostvarenja zacrtane misije i vizije, statistički sustav polazi od dviju temeljnih vrijednosti, a one su:

 Proizvodnja i objava kvalitetnih, objektivnih i pravodobnih statističkih podataka

 Kontinuirana suradnja svih nositelja službene statistike u zemlji i inozemstvu radi postizanja najboljih mogućih rezultata

2. GLAVNI STRATEŠKI CILJEVI HRVATSKOGA STATISTIČKOG SUSTAVA

2.1. Jačati statistički sustav sustavnom primjenom pravnog okvira i kontinuiranim usklađivanjem s nacionalnim i međunarodnim potrebama i zahtjevima

 Jačati nacionalni statistički sustav unaprjeđenjem suradnje i koordinacije svih institucija uključenih u prikupljanje, obradu i diseminaciju podataka

 Sustavno primjenjivati međunarodne i nacionalne standarde u području stručne neovisnosti sustava službene statistike

 Aktivno sudjelovati u razvitku pravne regulative EU-a na području vezanom za statistički sustav te pravodobno usklađivati hrvatske norme u skladu s promjenama na razini EU-a

 Razvijati partnerski odnos s korisnicima podataka i jedinicama koje su obuhvaćene statističkim istraživanjima

 Održavati profesionalnu neovisnost službene statistike.

2.2. Osigurati kvalitetne i harmonizirane službene statističke podatke svim korisnicima što će omogućiti formuliranje, praćenje i evaluaciju mjera u sklopu politika koje provode Hrvatska i Europska unija

 Osiguravati raspoloživost statističkih podataka za hrvatsko društvo i gospodarstvo radi učinkovitog praćenja učinaka mjera ekonomske politike i drugih aktivnosti države usmjerenih na ostvarenje održivog razvitka u skladu s ciljevima definiranima u strategiji Europa 2020 ²

 Razvijati novi skup statističkih informacija relevantnih za donošenje odluka hrvatskih institucija i institucija EU-a potrebnih za upravljanje gospodarstvom i jačanje nadzora povezanog s načelima definiranima Sporazumom o stabilnosti i rastu

 Potpuno se uskladiti sa zahtjevima statističkog sustava EU-a u pogledu brojnosti statističkih pokazatelja, rokova objavljivanja i primijenjene metodologije do kraja razdoblja obuhvaćenog Strategijom

2 Europa 2020: Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast COM(2010) 2020 final ( Europe 2020: A European Strategy for Smart, Sustainable and Inclusive growth) COM(2010) 2020 final

 Uzeti u obzir zahtjeve domaćih korisnika podataka u pogledu uvođenja novih i proširivanja postojećih istraživanja imajući u vidu troškovni aspekt i potencijalne koristi za hrvatsko gospodarstvo

 Uvesti dodatne pokazatelje koji povezuju gospodarske trendove s različitim aspektima globalizacije, kvalitete života, zaštite okoliša, blagostanja stanovništva, zdravstvenih uvjeta i socijalne kohezije

 Povećavati učinkovitost u procesu prikupljanja, obradbe i objave podataka

 Osiguravati kvalitetnu statističku osnovicu koja prati aktivnosti poduzetnika, poput poslovnih statistika, kratkoročnih pokazatelja, investicija u ljudski potencijal, istraživanje i razvoj te proces globalizacije. Posebnu pozornost usmjeriti proširenju praćenja sektora s visokom dodanom vrijednošću.

2.3. Učinkovita organizacija hrvatskog sustava službene statistike te unaprjeđenje sustava prikupljanja, obrade i objave podataka koji će se temeljiti na suvremenim metodama

 Uvesti sustav upravljanja kvalitetom u hrvatski statistički sustav temeljen na revidiranom Kodeksu prakse europske statistike

 Sustav prikupljanja, obrade i objave podataka temeljiti na najboljim praksama koje primjenjuju najrazvijeniji statistički sustavi

 Uvoditi tehnologiju rada koja će pojednostaviti zahtjeve prema izvještajnim jedinicama te povećavati fleksibilnost statističkog sustava i njegovu prilagodbu novim zahtjevima vodeći računa o tome da se ne povećava opterećenje za izvještajne jedinice

 Jačati integraciju statističkih istraživanja harmonizacijom i standardizacijom statističkih procesa i baza podataka te uspostaviti statističke baze koje omogućuju multidimenzionalnu analizu

 Jačati sudjelovanje Državnog zavoda za statistiku (DZS-a) u oblikovanju administrativnih izvora podatka, što će omogućiti njihovu širu primjenu za statističke svrhe i smanjiti troškove prikupljanja statističkih podataka i u području registara koji obuhvaćaju pravne osobe i u pogledu registara stanovništva

 Razvijati i primjenjivati fleksibilnu IT infrastrukturu i tehničke standarde radi jednostavnijega i učinkovitijeg prikupljanja i obradbe podataka

 Povećati upotrebu suvremenih IT alata u statističkim poslovnim procesima

 Uvođenje novih tehnologija koje omogućuju pristup korisnika širem skupu podataka na jednostavan i troškovno učinkovit način, vodeći računa o razvitku tehnologija kojima se štiti povjerljivost podataka.

2.4. Povećati razinu uključenosti korisnika u proces definiranja aktivnosti i dostupnost rezultata statističkih aktivnosti uz dosljednu primjenu zaštite povjerljivih podataka

 Jačati suradnju s domaćim i inozemnim korisnicima podataka radi kvalitetnije identifikacije njihovih potreba, ali i jačati svijest o mogućnostima i ograničenjima službene statistike

 Surađivati s izvještajnim jedinicama i korisnicima podataka radi ostvarivanja ravnoteže između zahtjeva korisnika i opterećenja izvještajnih jedinica

 Povećavati ponudu baza s mikropodacima za potrebe znanstvenih istraživanja u skladu s uvjetima upotrebe takvih podataka definiranim u sklopu Europskoga statističkog sustava

 Povećavati ponudu javno dostupnih podataka za potrebe različitih korisnika

 Razvijati odgovarajuća tehnička rješenja, postupke i organizacijska pravila koja sprečavaju neovlašteni pristup podacima.

2.5. Jačati suradnju s relevantnim domaćim i međunarodnim institucijama, poboljšati ugled sudionika hrvatskoga statističkog sustava

 Unaprijediti suradnju s međunarodnim statističkim institucijama i statističkim uredima međunarodnih institucija te statističkim uredima drugih država, ponajprije država članica EU-a radi unaprjeđenja statistike i prihvaćanja najbolje međunarodne prakse

 Jačati suradnju s domaćim i inozemnim znanstvenim institucijama

 Prenositi znanja stečena u procesu prilagodbe hrvatskoga statističkog sustava zahtjevima EU-a prema zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima.

2.6. Jačati kvalitetu i pravovremenost objavljivanja statističkih podataka

 Povećanjem dostupnosti i kvalitete statističkih podataka unaprijediti prepoznatljivost službene statistike kao temeljnog izvora pouzdanih i pravodobnih podataka

 Ojačati i proširiti dijalog između korisnika i nositelja službene statistike radi zadovoljavanja korisničkih potreba.

 Primjena novih informatičkih tehnologija u procesu diseminacije službenih statističkih podatka.

 Uspostaviti troškovno učinkovitu i integriranu infrastrukturu za pristup podacima od strane korisnika uz osiguranje povjerljivosti statističkih podataka.

2.7. Postići održivost i razvoj sustava službene statistike Republike Hrvatske pravodobnim i kontinuiranim osiguravanjem i razvojem ljudskih potencijala te funkcionalnost organizacije rada putem:

 Planskoga i na načelima kvalitete zasnovanog sustava upravljanja ljudskim potencijalima

 Proširivanja znanja i vještina koje pridonose razvoju kompetencija ljudskih potencijala iz djelokruga poslova

 Kontinuirane izobrazbe i sustavnog motiviranja

 Uspostavljanja pozitivne organizacijske kulture

 Razvoja sustava praćenja i dokumentiranja interne produktivnosti i učinkovitosti

 Unaprjeđenja organizacije rada u smjeru postizanja razvoja, proizvodnje i diseminacije službene statistike u skladu s potrebama i zahtjevima.

3. PREGLED STATISTIČKIH PODRUČJA I RAZVOJNIH CILJEVA SLUŽBENE STATISTIKE REPUBLIKE HRVATSKE

U Strategiji razvitka službene Statistike Republike Hrvatske 2013. – 2022 ³ navedena su strateška područja i opći strateški ciljevi te pojedinačni ciljevi po statističkim područjima u razdoblju do 2022. Program statističkih aktivnosti 2018. – 2020. usmjeren je na realizaciju glavnih strateških ciljeva i pojedinačnih ciljeva u razdoblju do 2020.

Pregled općih razvojnih ciljeva službene statistike:

 daljnje jačanje nacionalnog statističkog sustava unaprjeđenjem suradnje i koordinacije svih institucija uključenih u aktivnosti službene statistike Republike Hrvatske

 kontinuirano unaprjeđenje sveukupnih statističkih procesa pri prikupljanju, proizvodnji, obradi i diseminaciji podataka

 modernizacija načina prikupljanja podataka

 smanjenje opterećenja izvještajnih jedinica

 povećanje uporabe administrativnih izvora podataka za statističke svrhe

 unaprjeđenje i proširenje sadržaja podataka iz raznih statističkih područja

 proširenje raspoloživih baza podataka na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku

3http://www.dzs.hr/Hrv/about_us/Legals/Strategija%20razvitka%20sluzbene%20statistike%202013-2022.pdf

Poglavlje I. ─ DEMOGRAFSKE I DRUŠTVENE STATISTIKE

Tema 1.01 Stanovništvo

MODUL 1.01.01 Vitalna statistika, migracije stanovništva i projekcije

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE : Državni zavod za statistiku  

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Godišnji demografski statistički podaci ključni su za proučavanje i definiranje širokog spektra politika, a posebno za provedbu socijalnih i gospodarskih mjera na nacionalnoj i regionalnoj razini.

Vitalna statistika temelji se na sustavnom prikupljanju informacija vezanih za evidencije vitalnih događaja u državnim maticama te obuhvaća prikupljanje, obradu i diseminaciju podataka o rođenima, umrlima, kao i sklopljenim, razvedenim i poništenim brakovima.

Statistika migracije stanovništva temelji se na podacima Ministarstva unutarnjih poslova, a obuhvaća prikupljanje, obradu i diseminaciju podataka o broju i strukturi doseljenih iz inozemstva i odseljenih u inozemstvo te preseljenih osoba unutar granica Republike Hrvatske.

Rezultati statističkih istraživanja iz navedenog područja osiguravaju podatke za izradu procjena i projekcija stanovništva. Procjena stanovništva izrađuje se u godišnjoj periodici, dok se projekcije izrađuju u višegodišnjoj periodici. Statistički podaci o stanovništvu neophodni su za izradu čitavog niza političkih pokazatelja te predstavljaju važnu podlogu nositeljima društvene i gospodarske aktivnosti pri kreiranju makroekonomskih politika te čine temeljnu odrednicu sadašnjeg i budućeg društvenog, gospodarskog i demografskog razvoja.

Sva istraživanja provode se u skladu s međunarodnim statističkim standardima i propisima Europske unije.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

 daljnja unaprjeđenja sustava prikupljanja, obrade i diseminacije podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja  

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

 opći pokazatelji neophodni za redovito učinkovito praćenje demografskih promjena i mogućih demografskih izazova u budućnosti

 podloga za donošenje mjera demografskih i migracijskih politika te praćenje učinaka tih mjera  

GLAVNI KORISNICI

 ministarstva i druga tijela državne uprave

 županije, gradovi i općine

 akademska zajednica

 znanstveno-istraživački instituti

 mediji

 Europska komisija, WHO, UN

MODUL 1.01.02 Popis stanovništva, integracija migranata, boravišne dozvole, međunarodna zaštita, provedba nacionalnog zakonodavstva o imigraciji

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE : Državni zavod za statistiku  

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Popis stanovništva, kućanstava i stanova najobuhvatnije je statističko istraživanje čiji je cilj prikupiti osnovne podatke o broju, teritorijalnom rasporedu i sastavu stanovništva prema njegovim demografskim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim i ostalim obilježjima. Također, u sklopu navedene aktivnosti, prikupljaju se podaci o kućanstvima i stanovima te njihovim obilježjima.

U Republici Hrvatskoj Popis se provodi svakih deset godina, a popisuju se sljedeće tri vrste jedinica: stanovništvo, kućanstva i stanovi.

Popis se provodi u skladu s europskom Uredbom 736/2008 Europskog parlamenta i Vijeća, nacionalnim propisim a (Zakon o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj i Zakon o službenoj statistici (Narodne novine, br. 103/03, 75/09, 59/12 i 12/13 – pročišćeni tekst)) te međunarodnim statističkim standardima.

Podaci Popisa objavljuju se za sljedeće razine diseminacije: Republika Hrvatska, regije, županije, gradovi/općine i naselja.

U suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova, a u cilju ispunjavanja propisanih EU obveza, obavlja se međunarodna razmjena podataka o migracijama i međunarodnoj zaštiti u mjesečnoj, tromjesečnoj i godišnjoj periodici. Razvoj i proizvodnja visoko kvalitetnih i međunarodno usporedivih podataka o migracijama i međunarodnoj zaštiti rezultat su povećanog interesa i fokusa političkog odlučivanja na socioekonomski utjecaj migracija, razvoj zajedničke imigracijske politike te zajedničkog europskog sustava azila.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

 analiza administrativnih izvora podataka s ciljem da se isti koriste u budućim statističkim aktivnostima te njihovo postupno usklađivanje sa statističkim zahtjevima kvalitete (definicije, pravila ažuriranja, identifikatori i njihova primjenjivost, povezanost s ostalim bazama podataka, geografska pokrivenost itd.)

 metodološka provjera baza podataka administrativnih izvora u cilju analize mogućnosti njihovog eventualnog korištenja u Popisu stanovništva 2021. te u popisima nakon 2021.

 osiguravanje pretpostavki za potpuni prelazak s tradicionalnog popisa stanovništva na registarski popis nakon 2021.

 unaprjeđenje prikupljanja, obrade i diseminacije podataka u skladu s najboljom europskom praksom  

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

 podaci Popisa nužni su za osmišljavanje i provedbu demografskih politika, raznih gospodarskih i socijalnih razvojnih politika te znanstvenih istraživanja

 usklađena i usporediva statistika o migracijama i međunarodnoj zaštiti ključna je za razvoj i praćenje zakonodavstva i politika koje se odnose na imigraciju, azil te na slobodno kretanje osoba  

GLAVNI KORISNICI

 ministarstva i druga tijela državne uprave

 županije, gradovi i općine

 akademska zajednica

 znanstveno-istraživački instituti

 mediji

 Europska komisija, UN

Tema 1.02 Tržište rada

MODUL 1.02.01 Zaposlenost i nezaposlenost

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE : Državni zavod za statistiku  

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Modul obuhvaća sljedeće aktivnosti: Anketu o radnoj snazi (ARS) i Istraživanje o slobodnim radnim mjestima (SRM).

Glavna svrha Ankete o radnoj snazi je pružiti usporedive podatke i pokazatelje o tržištu rada u tromjesečnoj i godišnjoj periodici na razini EU-28. Podaci i indikatori prikupljeni ovim istraživanjem odnose se na široki raspon karakteristika tržišta rada od kojih su najvažniji zaposlenost, nezaposlenost i neaktivnost osoba, kao i stope zaposlenosti, nezaposlenosti i aktivnosti prema dobnim skupinama. Na temelju podataka Ankete izračunava se i mjesečna stopa nezaposlenosti kao jedan od najvažnijih pokazatelja s područja tržišta rada. Također se izračunavaju i objavljuju socio-demografske, geografske i obrazovne varijable i karakteristike pojedinaca i kućanstava. Za statističke podatke o zaposlenim osobama prema djelatnosti i zanimanju koriste se Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007 (usporediva s međunarodnom klasifikacijom djelatnosti NACE Rev.2) i Nacionalna klasifikacija zanimanja 2010 (usporediva s međunarodnom klasifikacijom zanimanja ISCO-08). Za statistiku zaposlenih i nezaposlenih osoba prema stupnju obrazovanja koristi se međunarodna standardna klasifikacija obrazovanja (ISCED).

Istraživanje se provodi na temelju glavne Uredbe Vijeća (EZ) br. 577/98.

Godišnje se, uz Anketu o radnoj snazi , provodi i jedan ad hoc modul sa specifičnom temom vezanom za tržište rada, a čija je provedba definirana Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1397/2014.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

 kontinuirani rad na unaprjeđenju obuhvata i kvalitete prikupljenih podataka

 potpuno usklađivanje metodologije istraživanja s metodologijom koju propisuje Eurostat

 unaprjeđenje metoda i izvora prikupljanja podataka

 kraći rokovi objave podataka

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

 za donošenje odluka u području politike tržišta rada, a posebice u svrhu smanjenja nezaposlenosti kao glavnog cilja

 za provedbu mjera politike zapošljavanja mladih osoba na tržištu rada

GLAVNI KORISNICI

 ministarstva i druga tijela državne uprave

 mediji

 akademska zajednica

 znanstveno-istraživački instituti

 Europska komisija

MODUL 1.02.02 Zarade i trošak rada

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE : Državni zavod za statistiku  

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

U okviru ovog modula prikupljaju se podaci o visini i strukturi troškova rada koji obuhvaćaju osnovnu plaću, nadnice, socijalne doprinose koje plaća poslodavac, troškove obrazovanja, ostale troškove rada i subvencije prema djelatnostima, a dobivaju se Anketom o trošku rada (ATR) koja se provodi na temelju Uredbe Vijeća 530/1999. Nadalje, prikupljaju se podaci o zaradama prema spolu, dobi, zanimanju, završenoj školi, radnom stažu, vrsti radnog odnosa i radnog vremena, satima rada, kao i strukturi zarada (bruto plaća i obvezna izdvajanja iz plaće) dobiveni istraživanjem o strukturi zarada .

Indeks troška rada izračunava se u skladu s Uredbom (EZ) br. 450/2003 Europskog parlamenta i Vijeća dok se procijenjeni podaci o trošku rada za godine u kojima se ne provodi istraživanje izračunavaju iz raspoloživih izvora.  

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

 proširenje setova podataka

 povećano korištenje raspoloživih administrativnih izvora podataka za provođenje aktivnosti iz područja zarada i troška rada  

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

 donošenje odluka u području politike tržišta rada

 provođenje mjera socijalne politike

GLAVNI KORISNICI

 ministarstva i druga tijela državne uprave

 mediji

 akademska zajednica

 znanstveno-istraživački instituti

 Europska komisija

MODUL 1.02.03 Rodna statistika i diskriminacija

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE : Državni zavod za statistiku

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Prikupljanje, obrada i diseminacija podataka prema spolu provodi se za statistička područja obrazovanje i znanost, stanovništvo, kriminal i kazneno pravosuđe, a osobito vezano za jaz u razlikama plaća. Procjene o jazu u razlikama plaća za svaku kalendarsku godinu izračunavaju se na temelju raspoloživih podataka i istraživanja o strukturama zarada, a prema Uredbi Vijeća (EZ) br. 530/1999.  

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

 proširenje setova podataka prema spolu za statistička područja obrazovanje i znanost, stanovništvo, kriminal i kazneno pravosuđa

 unaprijediti načine prikupljanja, obrade i diseminacije podataka u skladu s europskom praksom   

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

 Opći pokazatelji za donošenje mjera iz područja rodne ravnopravnosti  

GLAVNI KORISNICI

 ministarstva i druga tijela državne uprave

 akademska zajednica

 mediji

 Europska komisija  

Tema 1.03 Obrazovanje

MODUL 1.03.01 Obrazovanje

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE : Državni zavod za statistiku  

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Cilj aktivnosti iz područja obrazovanja je proizvesti usporedive podatke i pokazatelje o svim razinama i područjima obrazovanja. U okviru ovog modula prikupljaju se podaci o dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama te visokim učilištima, kao i učeničkim i studentskim domovima. Također se za potrebe ispunjavanja sveobuhvatnog UOE ⁴ upitnika o obrazovanju preuzimaju financijski podaci iz administrativnog izvora, odnosno iz evidencija Ministarstva znanosti i obrazovanja. Za definiranje obrazovnih razina i područja koristi se međunarodna standardna klasifikacija obrazovanja ⁵ .

Podaci se prikupljaju na temelju Uredbe (EZ) br. 452/2008 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Komisije (EU) br. 912/2013 .

4 UNESCO institut za statistiku, OECD i Eurostat

5 International Standard Classification of Education (ISCED)   

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

 kontinuirano unaprjeđenje obuhvata i kvalitete statistike obrazovanja

 daljnja unaprjeđenja načina prikupljanja, obrade i diseminacije podataka primjenom modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja  

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

 za donošenje mjera u području obrazovnih aktivnosti  

 podloga za donošenje mjera obrazovnih politika i praćenje učinaka tih mjera  

GLAVNI KORISNICI

 ministarstva i druga tijela državne uprave

 akademska zajednica

 znanstveno-istraživački instituti

 mediji

 Europska komisija

MODUL 1.03.02 Strukovno osposobljavanje i cjeloživotno učenje

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE : Državni zavod za statistiku  

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Modul obuhvaća statistike o sudjelovanju u cjeloživotnom učenju, strukovnom osposobljavanju te podatke o ishodima obrazovanja.

Istraživanjem o obrazovanju odraslih prikupljaju se podaci o sudjelovanju odraslih u aktivnostima cjeloživotnog učenja. Svrha istraživanja je prikupiti podatke o sudjelovanju odraslih osoba u obrazovanju i učenju. Cjeloživotno obrazovanje podrazumijeva sudjelovanje u formalnom i neformalnom obrazovanju i informalnom učenju.

Aktivnost se provodi na temelju Uredbe (EZ) br. 452/2008 Europskog parlamenta i Vijeća .

Istraživanjem o strukovnom osposobljavanje u poduzećima prikupljaju se podaci o profesionalnom osposobljavanju i usavršavanju koje poduzeća organiziraju za svoje zaposlenike u kontekstu razvoja vještina i znanja stručnim i strukovnim obrazovanjem. Strukovno osposobljavanje i usavršavanje proizlazi iz primjene strategija cjeloživotnog učenja. Ulaganje poduzeća u obrazovanje zaposlenika pokazatelj je želje i spremnosti poduzeća da odgovori na rastuće zahtjeve globalnog tržišta te stupnja općega ekonomskog napretka neke zemlje. Istraživanje se provodi na temelju Uredbe (EZ) Europskog parlamenta i Vijeća br. 1552/2005 .

Također, putem Ankete o radnoj snazi prikupljaju se podaci o razinama sudjelovanja u obrazovanju i osposobljavanju/usavršavanju za dobnu skupinu 15+. Podaci dobiveni predmetnom anketom omogućuju izračun povezanih pokazatelja kao što su broj osoba koje rano napuštaju obrazovanje i osposobljavanje/usavršavanje ili broj mladih koji nisu zaposleni, niti su u sustavu obrazovanja i osposobljavanja/usavršavanja.  

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

 unaprjeđenje načina prikupljanja, obrade i diseminacije podatka u skladu s europskom praksom

 povećanje učinkovitosti u svim fazama provedbe i obrade istraživanja vodeći pritom računa o kvaliteti rezultata  

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

 opći pokazatelji sudjelovanja u obrazovnim aktivnostima i cjeloživotnom učenju

 podloga za donošenje mjera obrazovnih politika i praćenje učinaka tih mjera

GLAVNI KORISNICI

 ministarstva i druga tijela državne uprave

 akademska zajednica

 znanstveno-istraživački instituti

 mediji

 Europska komisija

Tema 1.04 Kultura

MODUL 1.04.01 Kultura i sport

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE : Državni zavod za statistiku  

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

U sklopu predmetnog modula donesen je plan razvoja i diseminacije redovitih europskih podataka o kulturi koji se temelji na konceptualnom okviru i preporukama koje su sadržane u konačnom izvješću Mreže za kulturu europskog statističkog sustava ⁶ koje je objavljeno 2012., a uzevši u obzir UNESCO-ov okvir za kulturne statistike iz 2009.

Posljednjih godina sport također postaje sve značajniji u nizu europskih strategija te samim time i dio šireg plana EU politika. Usvajanjem strategije Europa 2020 te u skladu s rastućim interesom kreatora politika o ulozi kulture u društvenom razvitku, uloga statistike kulture ogleda se kroz podupiranje tih politika traženim podacima.

U sklopu ovog modula prikupljaju se podaci o umjetničkom stvaralaštvu i reproduktivnom izvođenju, medijima, kinematografiji, arhivima, muzejima, galerijama i zbirkama te knjižnicama u godišnjoj i višegodišnjoj periodici. Podaci se koriste za nacionalne potrebe te za izvještavanje prema Eurostatu i UNESCO-u.

6 ESSnet ─ Culture

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

 unaprijediti načine prikupljanja, obrade i diseminacije podatka u skladu s europskom praksom

 povećanje učinkovitosti u svim fazama provedbe i obrade istraživanja vodeći pritom računa o kvaliteti rezultata

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

 donošenje mjera u politici planiranja razvitka kulture  

GLAVNI KORISNICI

 ministarstva i druga tijela državne uprave

 mediji

 Europska komisija

 UNESCO - UIS

Tema 1.05 Zdravstvo i sigurnost

MODUL 1.05.01 Javno zdravstvo

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE : Hrvatski zavod za javno zdravstvo  

KRATAK OPIS AKTIVNOSTI

Cilj ovog modula je pružiti usklađene i usporedive skupove podataka u području javnog zdravstva koji se odnose na zdravlje, odnosno zdravstveno stanje, morbiditet, invaliditet, uzroke smrti, odrednice zdravlja, zdravstvenu skrb, financijske, ljudske i druge resurse unutar zdravstva te raspodjelu tih sredstava između zdravstvenih djelatnosti.

Istraživanja se provode na temelju Uredbe (EZ) br. 1338/2008 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe (EZ) br. 328/2011 Europskog parlamenta i Vijeća.

PREGLED RAZVOJNIH CILJEVA

 daljnje unaprjeđenje načina prikupljanja podataka, obrade i diseminacije podataka pomoću primjene modernih informacijsko-komunikacijskih rješenja

 rad na razvoju i kvaliteti zdravstvenih pokazatelja  

OSNOVNA NAMJENA PODATAKA

 praćenja, analize i ocjena zdravstvenog stanja stanovništva i rada zdravstvenih službi

 zdravstveno planiranje i donošenje odluka u području zdravstva

 za praćenje provođenja mjera zdravstvene zaštite  

GLAVNI KORISNICI

 ministarstva i druga tijela državne uprave

 mediji

 akademska zajednica

 Europska komisija

MODUL 1.05.02 Zdravstvo i sigurnost na radu

NOSITELJ SLUŽBENE STATISTIKE : Hrvatski zavod za javno zdravstvo