Akcijski plan unaprjeđenja sustava
socijalnih naknada za razdoblje od 2017. do 2020. godine
Nacrt prijedloga
MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I
SOCIJALNU POLITIKU
Zagreb, rujan 2017.
- Ukupno komentara:
- Ukupno općih komentara:
- Ukupno nadopuna teksta:
POPIS KRATICA:
1. APIS IT - Agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijskim
tehnologijama
2. CZSS - Centar za socijalnu skrb
3. DZS - Državni zavod za statistiku
4. HZMO - Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
5. HZZ - Hrvatski zavod za zapošljavanje
6. HZZO - Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
7. JCN - Jedinstveni centar za naknade
8. JLP(R)S - Jedinice lokalne, područne (regionalne) samouprave
9. JLS - Jedinice lokalne samouprave
10. NPR - Nacionalni program reformi
11. MDOMSP - Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
12. MRMS - Ministarstvo rada i mirovinskog sustava
13. MU - Ministarstvo uprave
14. MZ - Ministarstvo zdravstva
15. MZO - Ministarstvo znanosti i obrazovanja
16. SDUŠ - Središnji državni ured za šport
17. UNDP - Program Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj
18. ZMN - Zajamčena minimalna naknada
19. ZMS - Zajamčeni minimalni standard
1.
UVOD
Sustav socijalne zaštite, a posebice sustav socijalne skrbi obilježen je promjenama i pomacima prema aktivnoj socijalnoj državi te podrazumijeva zadovoljavanje složenijih i brojnijih potreba korisnika, uvažavajući pritom specifičnosti područja, kao i potrebu smanjivanja regionalnih razlika u dostupnosti usluga. Bitno je napomenuti da je socijalna zaštita pojam koji, s obzirom na različite nacionalne kontekste u kojima su izgrađivani specifični nacionalni sustavi socijalne zaštite i različite metodologije prikupljanja podataka, nerijetko poprima različita značenja.
U sklopu projekta „Sinergijski socijalni sustav“ pojam socijalne zaštite je definiran kao sustav koji obuhvaća sustav socijalnog osiguranja (ili socijalne sigurnosti), sustav socijalne pomoći i kategorijalnih naknada, kao i sustav socijalnih usluga koje su dostupne građanima i koje su često također nacionalno specifične. 1 Za razliku od spomenute sveobuhvatne definicije, u ovom dokumentu pojam socijalne zaštite ima bitno uže značenje te podrazumijeva naknade i usluge namijenjene ranjivim i socijalno ugroženim skupinama, a to se prvenstveno odnosi na naknade i usluge iz sustava socijalne skrbi te na određene naknade i usluge iz drugih sustava socijalne zaštite koji se odnose na područje obitelji, obrazovanja, nezaposlenosti, zdravstva i invaliditeta .2 Posebice su iz ove definicije isključene naknade koje se stječu temeljem plaćanja doprinosa (naknade i usluge u mirovinskom, zdravstvenom osiguranju i osiguranju od nezaposlenosti). Također, izuzete su iz razmatranja naknade i usluge za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji.
1 Izvješće „Struktura naknada, izdaci i korisnici programa socijalne zaštite u Republici Hrvatskoj“ – izrađena u sklopu projekta »Sinergijski socijalni sustav« koji je financiran sredstvima Programa Europske unije za zapošljavanje i socijalnu solidarnost - PROGRESS 2007. - 2013., Zagreb, 2016.
2 Primjerice, u području zdravstva obuhvaćene su naknade namijenjene siromašnima, osobama s invaliditetom, djeci i studentima pripadnicima romske nacionalne manjine.
Posljednjih godina u tijeku je preispitivanje postojećeg sustava socijalnih naknada, s ciljem povećanja učinkovitosti, transparentnosti, bolje usmjerenosti te osiguranja njegove održivosti. Naime, u Izvješću Europske komisije za Hrvatsku 2017. 3 naglašeno je da Hrvatska i dalje bilježi visoke razine siromaštva i socijalne isključenosti, a dvjema uzastopnim reformama poreza na dohodak smanjen je kapacitet poreznog sustava za rješavanje problema dohodovne nejednakosti. Oslabljena učinkovitost sustava socijalne zaštite dovodi se u direktnu vezu s rascjepkanošću sustava socijalne zaštite, njegovom neusklađenosti i transparentnosti. Utvrđene su znatne regionalne razlike u rashodima za socijalne naknade, a bilježi se i nisko izdvajanje za programe namijenjene najsiromašnijim građanima, svega 0,6% BDP-a.
3 Europska komisija: Izvješće za Hrvatsku 2017. s detaljnim preispitivanjem o sprječavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža Priložen dokumentu Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskoj središnjoj banci i Euro skupini; Europski semestar 2017.: procjena napretka u provedbi strukturnih reformi te sprječavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža i rezultati detaljnih preispitivanja u skladu s Uredbom (EU) br. 1176/2011 {COM(2017) 90 final} {SWD(2017) 67 final do SWD(2017) 93 final}
Na temelju takvih ocjena stanja u području socijalne zaštite, Vijeće Europske unije 11. srpnja 2017. godine usvojilo je preporuke o Nacionalnom programu reformi za 2017. godinu donijelo je svoje posebne preporuke za Republiku Hrvatsku. U preporuci 2. preporučuje se da Republika Hrvatska u 2017. i 2018. godini, za područje socijalnih naknada, poduzme djelovanja kojima je cilj: „… Poboljšati koordinaciju i transparentnost socijalnih naknada. “ 4
4 Preporuka Vijeća Europske unije o Nacionalnom programu reformi Hrvatske za 2017. i dostavljanju mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Hrvatske za 2017.
Vlada Republike Hrvatske svojim je Programom za razdoblje 2016. - 2020. odredila demografsku obnovu te mjere populacijske politike kao temelj gospodarskog, regionalnog, ruralnog i ukupnog razvitka. Budući da je obitelj preduvjet demografskog razvitka, prije svega će se kroz obiteljsku politiku osnaživati obitelj, te provoditi politike koje pomažu usklađivanju rada i obiteljskog života, pri čemu posebnu pozornost treba usmjeriti na rodiljne i roditeljske potpore.
Stoga sustav socijalne zaštite mora, uz nužnu konsolidaciju poradi njegove dugoročne financijske održivosti, zadržati načelo solidarnosti te svoju zaštitnu funkciju. Solidarnost i smanjenje nejednakosti u društvu ključni su za ostvarivanje socijalne pravednosti.
Sustav socijalne skrbi potrebno je unaprijediti u cilju smanjenja siromaštva i zaštite najosjetljivijih skupina društva, osiguravajući potrebna sredstva i usluge upravo onima kojima su najpotrebnije. Socijalne naknade koje su namijenjene siromašnim i socijalno isključenima svakako trebaju zadržati načelo solidarnosti te svoju zaštitnu funkciju. Za razliku od ostalih socijalnih naknada doplatak za djecu isplaćuje se i izvan Hrvatske, na području drugih država članica EU, kao i država koje nisu članice EU, te se prilikom poduzimanja određenih aktivnosti u cilju unapređenja socijalnih naknada o tom aspektu treba voditi računa.
Republika Hrvatska je već u svojem Nacionalnom programu reformi 2016. predstavila glavne mjere kojima će unaprijediti i poboljšati sustav socijalne zaštite u cilju veće pravičnosti i transparentnosti, bolje usmjerenosti na najpotrebitije te ujednačavanja kriterija ostvarivanja naknada. U tu svrhu su definirane mjere kojima je cilj konsolidacija socijalnih naknada, uspostava jedinstvenog mjesta za administraciju naknada te, u konačnici, osiguravanje minimalnog životnog standarda najugroženijim skupinama u društvu. Prvi korak u tom smjeru napravljen je stupanjem na snagu novoga Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, broj 57/13) od 1. siječnja 2014. godine, kojim je uvedeno novo pravo - zajamčena minimalna naknada (ZMN).
Reforma podrazumijeva i unapređenje rada centara za socijalnu skrb u cilju veće učinkovitosti te podizanja stručne razine socijalnog rada. Informatizacijom sustava socijalne skrbi u proteklom razdoblju pokrenut je proces unapređenja rada centara za socijalnu skrb. Implementacijom informacijskog sustava SocSkrb u 80 centara za socijalnu skrb i njihovim podružnicama unaprijeđen je rad djelatnika, smanjeno je administriranje te su unaprijeđeni postojeći radni procesi putem implementacije novih alata u radu stručnih radnika. Također su stvoreni prvi preduvjeti za stvaranje baze podataka o korisnicima prava i usluga u sustavu socijalne skrbi (sada oko 600 000 korisnika), a njegovim daljnjim razvojem i uključivanjem drugih ustanova socijalne skrbi te institucija izvan sustava osigurat će se cjelovit uvid i u područje socijalnih naknada. Ujedno, kroz informacijski sustav SocSkrb osigurano je povezivanje i razmjena podataka s drugim tijelima državne uprave čime su stvorene pretpostavke za transparentan sustav upravljanja koji će smanjiti pogreške i zlouporabe sustava.
U okviru Programa Unije za zapošljavanje i socijalnu solidarnost - PROGRESS (2007.-2013.), proveden je projekt „Sinergijski socijalni sustav“. Izvješće „Struktura naknada, izdaci i korisnici programa socijalne zaštite u Republici Hrvatskoj“ 5 daje pregled i cjelovitu analizu sustava socijalne zaštite, izdataka za socijalne naknade i socijalnih programa na razini središnje države te programa i socijalnih naknada na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ovim se projektom po prvi puta stekao uvid u to koliko su i u kojoj mjeri socijalni programi i naknade na lokalnoj i regionalnoj razini komplementarni sustavu socijalnih naknada na nacionalnoj razini, odnosno postoje li preklapanja u programima i naknadama. Temeljem rezultata prethodno spomenute analize cjelokupnog sustava socijalne zaštite izrađen je prijedlog Strateškog okvira mjera za učinkovitiji sustav socijalne zaštite u Republici Hrvatskoj.
5 Struktura naknada, izdaci i korisnici programa socijalne zaštite u Republici Hrvatskoj, Zagreb, 2016.
Analizom naknada utvrđeno je da ne postoje ujednačeni kriteriji za njihovu dodjelu. Naime, za pojedine naknade se vrši provjera dohotka i imovine, za pojedine samo provjera dohotka, ali ne i imovine, dok se za neke ne vrši provjera ni dohotka ni imovine.
Uvažavajući činjenicu da je obiteljska i socijalna politika pod snažnim utjecajem promjena koje se događaju u društvu (demografska recesija), planiraju se i poduzimaju mjere kojima je cilj odgovoriti na konkretnu demografsku situaciju te osnaživanje i podupiranje obitelji i skrb o djeci. Stoga su kroz prijedlog mjera unapređenja socijalnih naknada, naknade namijenjene obitelji i djeci izuzete od daljnjeg preispitivanja uvođenja dohodovnog ili imovinskog cenzusa. Budući da su naknade u sustavu socijalne skrbi dobro ciljane, konsolidacija naknada treba biti usmjerena na njihovu učinkovitost, veću povezanost s drugim sustavima koji osiguravaju socijalne naknade i programe, transparentnost i dostupnost sustava.
Strategija javne uprave za razdoblje od 2015. do 2020. godine („Narodne novine“, broj 70/2015) je sveobuhvatni dokument koji predstavlja okvir za razvoj javne uprave i usmjerena je na unapređenje upravnih kapaciteta te na bolju organizaciju javne uprave u svrhu učinkovite provedbe zakona i stvaranja transparentne, korisnicima orijentirane, profesionalne i učinkovite javne uprave. Radi izgradnje suvremenog sustava uprave, informacijske i komunikacijske infrastrukture javnopravnih tijela trebaju se povezati na zajedničkoj informatičkoj platformi, kao zajedničkoj organizacijskoj i poslovnoj cjelini tako da, pored ostaloga, sva tijela javne vlasti osiguravaju e-usluge iz svojeg djelokruga. Time će se pridonijeti pojednostavljenju postupanja i vremenskim uštedama, uz smanjenje birokratizacije procesa, standardizacije postupanja, a time i smanjivanja mogućnosti ljudske pogreške.
Uvažavajući spomenuto, Vlada RH je svojim Zaključkom donesenim na sjednici 20. travnja 2017. godine obvezala javnopravna tijela da od 1. listopada 2017. godine po službenoj dužnosti pribavljaju podatke iz državnih matica. To podrazumijeva da neće zahtijevati od građana isprave iz državnih matica za postupke pred javnopravnim tijelima. Naime, u Ministarstvu uprave je pripremljena aplikacija „Uvid u osobna stanja građana“ koja omogućava uvid u podatke iz državnih matica (matice rođenih, vjenčanih i umrlih, registra životnog partnerstva te evidencije o državljanstvu) radi pružanja usluga ovlaštenim korisnicima.
Akcijski plan unapređenja sustava socijalnih naknada za razdoblje od 2017. - 2020. godine donosi se radi stvaranja jasnog okvira za međuresorno djelovanje i provedbu usklađenih politika u području socijalnih naknada, kako na nacionalnoj tako i na lokalnoj razini, s ciljem njihove veće učinkovitosti i pravednosti, veće usklađenosti i transparentnosti.
U dokumentu su navedene mjere i aktivnosti definirane Nacionalnim programom reformi, ali i druge mjere usmjerene na rješavanje problema u području socijalne zaštite. Mjere su usmjerene na postizanje učinkovitijeg i pravednijeg sustava socijalne zaštite, bolje usmjeravanje naknada na potrebite i veći obuhvat osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti te smanjivanje rascjepkanosti sustava njegovim povezivanjem na nacionalnoj i lokalnoj razini.
Mjere navedene u Akcijskom planu obuhvaćaju:
a) mjere usmjerene na harmonizaciju i pojednostavljivanje procesa, usklađivanje zakonodavnog okvira, standardizaciju kriterija i terminologije, osiguravanje većeg obuhvata korisnika i bolje ciljanje naknada i programa, prilagodbi zakonodavnog okvira sa svrhom njegove kvalitetnije primjene i podizanju razine stručnog rada centara za socijalnu skrb;
b) mjere koje utječu na veću transparentnost i učinkovitost sustava socijalne zaštite kroz unapređenje postojećeg IT sustava koji se koristi u sustavu socijalne skrbi i sustava drugih nadležnih tijela i kroz koji se ostvaruje razmjena podataka s drugim sustavima, pojednostavljivanjem poslovnih procesa u području ostvarivanja naknada i uspostavi preduvjeta za daljnju razmjenu podataka s drugim sustavima i
c) mjere koje će pridonijeti unapređenju kvalitete života građana i smanjenje administrativnog opterećenja uspostavom novih e-usluga kroz postojeći servis e-Građani.
U dokumentu su jasno definirani nositelji i sunositelji mjera, aktivnosti, način praćenja, pokazatelji rezultata, izvori financiranja i rokovi za provedbu mjera.
I CILJEVI REFORME SOCIJALNIH NAKNADA
Snaga reformskog potencijala i značaj unapređenja učinkovitosti sustava socijalnih naknada prepoznati su i ugrađeni u Nacionalni program reformi.
Nacionalnim programom reformi za 2017. godinu naglašava se potreba provedbe reforme sustava socijalne skrbi, posebno sustava novčanih naknada, u cilju smanjenja siromaštva i zaštite najosjetljivijih skupina društva, osiguravajući potrebna sredstva i usluge upravo onima kojima su najpotrebnije.
Stabilnost javnih financija temelj je trajnog ekonomskog rasta, ali i ukupne ekonomske stabilnosti. Upravo u području glavnog cilja 3. Održivost javnih financija , pored povećanja zapošljivosti i osiguravanje dostupnosti zdravstvene zaštite i mirovinskoga sustava, pažnja se posvećuje području vezanom uz unapređenje sustava socijalnih naknada.
U okviru Nacionalnog programa reformi planirane su tri mjere koje se odnose na standardizaciju kriterija kod ostvarivanja određenih socijalnih naknada, integraciju upravljanja socijalnim naknadama te osiguravanje e-usluga iz sustava socijalne skrbi.
U sustavu socijalne skrbi ostvaruje se najveći broj naknada i usluga namijenjenih siromašnim i socijalno isključenim osobama te drugim osobama koje su u stanju socijalno-zaštitne potrebe. Uz to, u području obiteljske politike važnu ulogu imaju i naknade koje se dodjeljuju za djecu te za vrijeme rodiljnog ili roditeljskog dopusta.
U području socijalnih naknada tijekom 2016. godine izrađen je popis naknada, a za neke od njih planirao se uvesti i imovinski cenzus. Također je izvršena analiza infrastrukturnih uvjeta i ljudskih potencijala ureda državne uprave u županijama, koji su trebali biti mjesta uspostave jedinstvene točke u području socijalnih naknada kojom je utvrđen problem neprilagođenih prostornih uvjeta i nedostatka potrebnih ljudskih kapaciteta, zbog čega je dogovoren novi koncept JCN-a. Stoga je predloženo da se, u prvoj fazi, administracija naknada i dalje odvija u postojećim institucijama uz uspostavu tehničkih pretpostavki za informacijsko povezivanje i razmjenu podataka kroz „virtualni centar“. U tu svrhu predložene su mjere kojima će se nadograditi IT sustav socijalne skrbi SocSkrb te izraditi potrebne nove funkcionalnosti kao i pripremiti prijedlog izrade novih modula za izdavanje potvrda iz sustava socijalne zaštite u okviru servisa e-Građani.
Prikupljeni podaci o socijalnim naknadama dobiveni razmjenom između nadležnih tijela koristit će za planiranje budućih promjena i daljnje unapređenje sustava socijalnih naknada, koje će se odvijati u drugoj fazi reforme.
U skladu s opredjeljenjem i Programom VRH za razdoblje 2016. - 2020. da je obitelj preduvjet demografskog razvitka te da se kroz obiteljsku politiku treba osnaživati obitelj, odlučeno je da su socijalne naknade namijenjene obitelji i djeci izuzete od daljnjeg preispitivanja uvođenja imovinskog cenzusa.
U skladu s planiranim normativnim aktivnostima za 2017. godinu, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, kao jednu u nizu mjera cjelokupne populacijske i obiteljske politike, izradilo je, a Hrvatski sabor na svojoj sjednici od 20. lipnja 2017. godine donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama s ciljem povećanja limita i povećanja iznosa novčanih naknada za rodiljne i roditeljske potpore 6 .
6 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama objavljen u NN broj 59/17 i stupio je na snagu 1. srpnja 2017.
Povećanje materijalnih prava korisnika novčanih potpora za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta jedna je od prioritetnih aktivnosti koja će dodatno potaknuti korištenje roditeljskog dopusta od strane oba roditelja, čime bi se pružila kvalitetnija i sustavnija potpora obiteljima s novorođenom djecom. Namjera je zakonskih promjena: a) osigurati primjereno vrijeme za brigu o djetetu te motivirati roditelje na korištenje roditeljskog dopusta; b) osigurati socijalnu sigurnost kroz odgovarajući visinu naknade plaće ili novčane potpore za vrijeme korištenja roditeljskih potpora; c) utjecati na povećanje ukupne kvalitete života i standarda hrvatskih građana ciljanim uređenjem novčanih potpora kao jedne od mjera izravne potpore obiteljima s djecom; d) pozitivno utjecati na povećanje broja (samo) zaposlenih očeva koji koriste pravo na roditeljski dopust te jačanje njihove uloge u odgoju i brizi za dijete.
U izradi Akcijskog plana sudjelovali su članovi Radne skupine za unaprjeđenje sustava socijalnih naknada u Republici Hrvatskoj. Mjere navedene u Akcijskom planu donose se za razdoblje od četiri godine, a u njihovoj će provedbi sudjelovati kao nositelji ili sunositelji predstavnici državne i javne uprave (Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Ministarstvo financija, Porezna uprava, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje) i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (Hrvatska zajednica županija, udruga općina i gradova u RH, Udruga gradova u RH) te predstavnici obrazovnih i znanstvenih institucija (Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Studijski centar socijalnog rada i Institut za javne financije).
Provedba mjera iz Akcijskog plana financirat će se sredstvima iz Državnog proračuna Republike Hrvatske te sredstvima fondova EU, kao i međunarodnim fondovima i drugim raspoloživim sredstvima. Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku nadležno je za koordinaciju i praćenje provedbe mjera te pripremu Izvješća o provedbi Akcijskog plana unapređenja sustava socijalnih naknada za određenu godinu.
Obveza je koordinatora da Vladi Republike Hrvatske podnese godišnje izvješće o provedbi i utjecaju mjera, eventualnim problemima u provedbi odnosno izmjenama i prilagodbama politike.
II MJERE ZA UNAPRJEĐENJE SUSTAVA SOCIJALNIH NAKNADA
1. Pojednostavljenje i usklađivanje zakonskog okvira
1.1.Standardizacija pojmova koji se odnose na kriterije kod ostvarivanja određenih socijalnih naknada
1.2.Standardizacija programa socijalne zaštite na lokalnoj i županijskoj razini, te usklađivanje s ESSPROS metodologijom
1.3.Uspostava koordinacije s JLP(R)S
1.4.Uspostava organizacijske strukture upravljanja integriranim sustavom socijalnih naknada u MDOMSP-u
1.5.Povezivanje nadležnosti za naknade za obrazovanje iz sustava socijalne skrbi i obrazovanja
2. Integracija praćenja socijalnih naknada
2.1 Izrada snimke poslovnih procesa
2.2 Utvrđivanje stanja IT sustava SocSkrb i unapređenje funkcionalnosti
2.3.Uspostava razmjene podataka o pravu na rodiljne i roditeljske potpore i doplatka za djecu
2.4.Uspostava razmjene podataka između tijela središnje državne uprave
2.5Osiguranje razmjene podataka između MDOMSP i JLP(R)S
3. Osiguranje e-usluga iz sustava socijalne skrbi
3.1.Uspostava e-usluga za izdavanje potvrda o socijalno-ekonomskom statusu
3.2.Uspostava novih e-usluga za podnošenje zahtjeva za doplatak za djecu i rodiljne i roditeljske potpore
3.3.Uspostava e-usluga za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava na ostale naknade i usluge iz područja socijalne skrbi
4. Unapređenje zakonodavnog okvira i stvaranje pretpostavki za podizanje kvalitete stručnog socijalnog rada
4.1.Usklađivanje i unapređenje zakonodavnog okvira u području socijalne skrbi
4.2.Uspostava nove organizacije poslova centara za socijalnu skrb
Strateška područja
1. Pojednostavljenje i usklađivanje zakonskog okvira
2. Integracija praćenja socijalnih naknada
3. Osiguranje e-usluga iz sustava socijalne skrbi
4. Unapređenje zakonodavnog okvira i stvaranje pretpostavki za podizanje kvalitete stručnog socijalnog rada
Komentari