socijalnih naknada za razdoblje od 2017. do 2020. godine
Nacrt prijedloga
MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I
SOCIJALNU POLITIKU
Zagreb, rujan 2017.
POPIS KRATICA:
1.APIS IT - Agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijskim
tehnologijama
2.CZSS- Centar za socijalnu skrb
3.DZS- Državni zavod za statistiku
4.HZMO- Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
5.HZZ - Hrvatski zavod za zapošljavanje
6.HZZO- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
7.JCN - Jedinstveni centar za naknade
8.JLP(R)S - Jedinice lokalne, područne (regionalne) samouprave
9.JLS - Jedinice lokalne samouprave
10.NPR - Nacionalni program reformi
11.MDOMSP - Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
12.MRMS - Ministarstvo rada i mirovinskog sustava
13.MU- Ministarstvo uprave
14.MZ- Ministarstvo zdravstva
15.MZO- Ministarstvo znanosti i obrazovanja
16.SDUŠ- Središnji državni ured za šport
17.UNDP- Program Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj
18.ZMN- Zajamčena minimalna naknada
19.ZMS- Zajamčeni minimalni standard
1.
UVOD
Sustav socijalne zaštite, a posebice sustav socijalne skrbi obilježen je promjenama i pomacima prema aktivnoj socijalnoj državi te podrazumijeva zadovoljavanje složenijih i brojnijih potreba korisnika, uvažavajući pritom specifičnosti područja, kao i potrebu smanjivanja regionalnih razlika u dostupnosti usluga. Bitno je napomenuti da je socijalna zaštita pojam koji, s obzirom na različite nacionalne kontekste u kojima su izgrađivani specifični nacionalni sustavi socijalne zaštite i različite metodologije prikupljanja podataka, nerijetko poprima različita značenja.
U sklopu projekta „Sinergijski socijalni sustav“ pojam socijalne zaštite je definiran kao sustav koji obuhvaća sustav socijalnog osiguranja (ili socijalne sigurnosti), sustav socijalne pomoći i kategorijalnih naknada, kao i sustav socijalnih usluga koje su dostupne građanima i koje su često također nacionalno specifične.1 Za razliku od spomenute sveobuhvatne definicije, u ovom dokumentu pojam socijalne zaštite ima bitno uže značenje te podrazumijeva naknade i usluge namijenjene ranjivim i socijalno ugroženim skupinama, a to se prvenstveno odnosi na naknade i usluge iz sustava socijalne skrbi te na određene naknade i usluge iz drugih sustava socijalne zaštite koji se odnose na područje obitelji, obrazovanja, nezaposlenosti, zdravstva i invaliditeta.2 Posebice su iz ove definicije isključene naknade koje se stječu temeljem plaćanja doprinosa (naknade i usluge u mirovinskom, zdravstvenom osiguranju i osiguranju od nezaposlenosti). Također, izuzete su iz razmatranja naknade i usluge za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji.
1 Izvješće „Struktura naknada, izdaci i korisnici programa socijalne zaštite u Republici Hrvatskoj“ – izrađena u sklopu projekta »Sinergijski socijalni sustav« koji je financiran sredstvima Programa Europske unije za zapošljavanje i socijalnu solidarnost - PROGRESS 2007. - 2013., Zagreb, 2016.
2 Primjerice, u području zdravstva obuhvaćene su naknade namijenjene siromašnima, osobama s invaliditetom, djeci i studentima pripadnicima romske nacionalne manjine.
Posljednjih godina u tijeku je preispitivanje postojećeg sustava socijalnih naknada, s ciljem povećanja učinkovitosti, transparentnosti, bolje usmjerenosti te osiguranja njegove održivosti. Naime, u Izvješću Europske komisije za Hrvatsku 2017.3 naglašeno je da Hrvatska i dalje bilježi visoke razine siromaštva i socijalne isključenosti, a dvjema uzastopnim reformama poreza na dohodak smanjen je kapacitet poreznog sustava za rješavanje problema dohodovne nejednakosti. Oslabljena učinkovitost sustava socijalne zaštite dovodi se u direktnu vezu s rascjepkanošću sustava socijalne zaštite, njegovom neusklađenosti i transparentnosti. Utvrđene su znatne regionalne razlike u rashodima za socijalne naknade, a bilježi se i nisko izdvajanje za programe namijenjene najsiromašnijim građanima, svega 0,6% BDP-a.
3 Europska komisija: Izvješće za Hrvatsku 2017. s detaljnim preispitivanjem o sprječavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža Priložen dokumentu Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskoj središnjoj banci i Euro skupini; Europski semestar 2017.: procjena napretka u provedbi strukturnih reformi te sprječavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža i rezultati detaljnih preispitivanja u skladu s Uredbom (EU) br. 1176/2011 {COM(2017) 90 final} {SWD(2017) 67 final do SWD(2017) 93 final}
Na temelju takvih ocjena stanja u području socijalne zaštite, Vijeće Europske unije 11. srpnja 2017. godine usvojilo je preporuke o Nacionalnom programu reformi za 2017. godinu donijelo je svoje posebne preporuke za Republiku Hrvatsku. U preporuci 2. preporučuje se da Republika Hrvatska u 2017. i 2018. godini, za područje socijalnih naknada, poduzme djelovanja kojima je cilj: „…Poboljšati koordinaciju i transparentnost socijalnih naknada.“4
4 Preporuka Vijeća Europske unije o Nacionalnom programu reformi Hrvatske za 2017. i dostavljanju mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Hrvatske za 2017.
Vlada Republike Hrvatske svojim je Programom za razdoblje 2016. - 2020. odredila demografsku obnovu te mjere populacijske politike kao temelj gospodarskog, regionalnog, ruralnog i ukupnog razvitka. Budući da je obitelj preduvjet demografskog razvitka, prije svega će se kroz obiteljsku politiku osnaživati obitelj, te provoditi politike koje pomažu usklađivanju rada i obiteljskog života, pri čemu posebnu pozornost treba usmjeriti na rodiljne i roditeljske potpore.
Stoga sustav socijalne zaštite mora, uz nužnu konsolidaciju poradi njegove dugoročne financijske održivosti, zadržati načelo solidarnosti te svoju zaštitnu funkciju. Solidarnost i smanjenje nejednakosti u društvu ključni su za ostvarivanje socijalne pravednosti.
Sustav socijalne skrbi potrebno je unaprijediti u cilju smanjenja siromaštva i zaštite najosjetljivijih skupina društva, osiguravajući potrebna sredstva i usluge upravo onima kojima su najpotrebnije. Socijalne naknade koje su namijenjene siromašnim i socijalno isključenima svakako trebaju zadržati načelo solidarnosti te svoju zaštitnu funkciju. Za razliku od ostalih socijalnih naknada doplatak za djecu isplaćuje se i izvan Hrvatske, na području drugih država članica EU, kao i država koje nisu članice EU, te se prilikom poduzimanja određenih aktivnosti u cilju unapređenja socijalnih naknada o tom aspektu treba voditi računa.
Republika Hrvatska je već u svojem Nacionalnom programu reformi 2016. predstavila glavne mjere kojima će unaprijediti i poboljšati sustav socijalne zaštite u cilju veće pravičnosti i transparentnosti, bolje usmjerenosti na najpotrebitije te ujednačavanja kriterija ostvarivanja naknada. U tu svrhu su definirane mjere kojima je cilj konsolidacija socijalnih naknada, uspostava jedinstvenog mjesta za administraciju naknada te, u konačnici, osiguravanje minimalnog životnog standarda najugroženijim skupinama u društvu. Prvi korak u tom smjeru napravljen je stupanjem na snagu novoga Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, broj 57/13) od 1. siječnja 2014. godine, kojim je uvedeno novo pravo - zajamčena minimalna naknada (ZMN).
Reforma podrazumijeva i unapređenje rada centara za socijalnu skrb u cilju veće učinkovitosti te podizanja stručne razine socijalnog rada. Informatizacijom sustava socijalne skrbi u proteklom razdoblju pokrenut je proces unapređenja rada centara za socijalnu skrb. Implementacijom informacijskog sustava SocSkrb u 80 centara za socijalnu skrb i njihovim podružnicama unaprijeđen je rad djelatnika, smanjeno je administriranje te su unaprijeđeni postojeći radni procesi putem implementacije novih alata u radu stručnih radnika. Također su stvoreni prvi preduvjeti za stvaranje baze podataka o korisnicima prava i usluga u sustavu socijalne skrbi (sada oko 600 000 korisnika), a njegovim daljnjim razvojem i uključivanjem drugih ustanova socijalne skrbi te institucija izvan sustava osigurat će se cjelovit uvid i u područje socijalnih naknada. Ujedno, kroz informacijski sustav SocSkrb osigurano je povezivanje i razmjena podataka s drugim tijelima državne uprave čime su stvorene pretpostavke za transparentan sustav upravljanja koji će smanjiti pogreške i zlouporabe sustava.
U okviru Programa Unije za zapošljavanje i socijalnu solidarnost - PROGRESS (2007.-2013.), proveden je projekt „Sinergijski socijalni sustav“. Izvješće „Struktura naknada, izdaci i korisnici programa socijalne zaštite u Republici Hrvatskoj“5 daje pregled i cjelovitu analizu sustava socijalne zaštite, izdataka za socijalne naknade i socijalnih programa na razini središnje države te programa i socijalnih naknada na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ovim se projektom po prvi puta stekao uvid u to koliko su i u kojoj mjeri socijalni programi i naknade na lokalnoj i regionalnoj razini komplementarni sustavu socijalnih naknada na nacionalnoj razini, odnosno postoje li preklapanja u programima i naknadama.Temeljem rezultata prethodno spomenute analize cjelokupnog sustava socijalne zaštite izrađen je prijedlog Strateškog okvira mjera za učinkovitiji sustav socijalne zaštite u Republici Hrvatskoj.
5 Struktura naknada, izdaci i korisnici programa socijalne zaštite u Republici Hrvatskoj, Zagreb, 2016.
Analizom naknada utvrđeno je da ne postoje ujednačeni kriteriji za njihovu dodjelu. Naime, za pojedine naknade se vrši provjera dohotka i imovine, za pojedine samo provjera dohotka, ali ne i imovine, dok se za neke ne vrši provjera ni dohotka ni imovine.
Uvažavajući činjenicu da je obiteljska i socijalna politika pod snažnim utjecajem promjena koje se događaju u društvu (demografska recesija), planiraju se i poduzimaju mjere kojima je cilj odgovoriti na konkretnu demografsku situaciju te osnaživanje i podupiranje obitelji i skrb o djeci. Stoga su kroz prijedlog mjera unapređenja socijalnih naknada, naknade namijenjene obitelji i djeci izuzete od daljnjeg preispitivanja uvođenja dohodovnog ili imovinskog cenzusa. Budući da su naknade u sustavu socijalne skrbi dobro ciljane, konsolidacija naknada treba biti usmjerena na njihovu učinkovitost, veću povezanost s drugim sustavima koji osiguravaju socijalne naknade i programe, transparentnost i dostupnost sustava.
Strategija javne uprave za razdoblje od 2015. do 2020. godine („Narodne novine“, broj 70/2015) je sveobuhvatni dokument koji predstavlja okvir za razvoj javne uprave i usmjerena je na unapređenje upravnih kapaciteta te na bolju organizaciju javne uprave u svrhu učinkovite provedbe zakona i stvaranja transparentne, korisnicima orijentirane, profesionalne i učinkovite javne uprave. Radi izgradnje suvremenog sustava uprave, informacijske i komunikacijske infrastrukture javnopravnih tijela trebaju se povezati na zajedničkoj informatičkoj platformi, kao zajedničkoj organizacijskoj i poslovnoj cjelini tako da, pored ostaloga, sva tijela javne vlasti osiguravaju e-usluge iz svojeg djelokruga. Time će se pridonijeti pojednostavljenju postupanja i vremenskim uštedama, uz smanjenje birokratizacije procesa, standardizacije postupanja, a time i smanjivanja mogućnosti ljudske pogreške.
Uvažavajući spomenuto, Vlada RH je svojim Zaključkom donesenim na sjednici 20. travnja 2017. godine obvezala javnopravna tijela da od 1. listopada 2017. godine po službenoj dužnosti pribavljaju podatke iz državnih matica. To podrazumijeva da neće zahtijevati od građana isprave iz državnih matica za postupke pred javnopravnim tijelima. Naime, u Ministarstvu uprave je pripremljena aplikacija „Uvid u osobna stanja građana“ koja omogućava uvid u podatke iz državnih matica (matice rođenih, vjenčanih i umrlih, registra životnog partnerstva te evidencije o državljanstvu) radi pružanja usluga ovlaštenim korisnicima.
Akcijski plan unapređenja sustava socijalnih naknada za razdoblje od 2017. - 2020. godine donosi se radi stvaranja jasnog okvira za međuresorno djelovanje i provedbu usklađenih politika u području socijalnih naknada, kako na nacionalnoj tako i na lokalnoj razini, s ciljem njihove veće učinkovitosti i pravednosti, veće usklađenosti i transparentnosti.
U dokumentu su navedene mjere i aktivnosti definirane Nacionalnim programom reformi, ali i druge mjere usmjerene na rješavanje problema u području socijalne zaštite. Mjere su usmjerene na postizanje učinkovitijeg i pravednijeg sustava socijalne zaštite, bolje usmjeravanje naknada na potrebite i veći obuhvat osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti te smanjivanje rascjepkanosti sustava njegovim povezivanjem na nacionalnoj i lokalnoj razini.
Mjere navedene u Akcijskom planu obuhvaćaju:
a) mjere usmjerene na harmonizaciju i pojednostavljivanje procesa, usklađivanje zakonodavnog okvira, standardizaciju kriterija i terminologije, osiguravanje većeg obuhvata korisnika i bolje ciljanje naknada i programa, prilagodbi zakonodavnog okvira sa svrhom njegove kvalitetnije primjene i podizanju razine stručnog rada centara za socijalnu skrb;
b) mjere koje utječu na veću transparentnost i učinkovitost sustava socijalne zaštite kroz unapređenje postojećeg IT sustava koji se koristi u sustavu socijalne skrbi i sustava drugih nadležnih tijela i kroz koji se ostvaruje razmjena podataka s drugim sustavima, pojednostavljivanjem poslovnih procesa u području ostvarivanja naknada i uspostavi preduvjeta za daljnju razmjenu podataka s drugim sustavima i
c) mjere koje će pridonijeti unapređenju kvalitete života građana i smanjenje administrativnog opterećenja uspostavom novih e-usluga kroz postojeći servis e-Građani.
U dokumentu su jasno definirani nositelji i sunositelji mjera, aktivnosti, način praćenja, pokazatelji rezultata, izvori financiranja i rokovi za provedbu mjera.
I CILJEVI REFORME SOCIJALNIH NAKNADA
Snaga reformskog potencijala i značaj unapređenja učinkovitosti sustava socijalnih naknada prepoznati su i ugrađeni u Nacionalni program reformi.
Nacionalnim programom reformi za 2017. godinu naglašava se potreba provedbe reforme sustava socijalne skrbi, posebno sustava novčanih naknada, u cilju smanjenja siromaštva i zaštite najosjetljivijih skupina društva, osiguravajući potrebna sredstva i usluge upravo onima kojima su najpotrebnije.
Stabilnost javnih financija temelj je trajnog ekonomskog rasta, ali i ukupne ekonomske stabilnosti. Upravo u području glavnog cilja 3. Održivost javnih financija, pored povećanja zapošljivosti i osiguravanje dostupnosti zdravstvene zaštite i mirovinskoga sustava, pažnja se posvećuje području vezanom uz unapređenje sustava socijalnih naknada.
U okviru Nacionalnog programa reformi planirane su tri mjere koje se odnose na standardizaciju kriterija kod ostvarivanja određenih socijalnih naknada, integraciju upravljanja socijalnim naknadama te osiguravanje e-usluga iz sustava socijalne skrbi.
U sustavu socijalne skrbi ostvaruje se najveći broj naknada i usluga namijenjenih siromašnim i socijalno isključenim osobama te drugim osobama koje su u stanju socijalno-zaštitne potrebe. Uz to, u području obiteljske politike važnu ulogu imaju i naknade koje se dodjeljuju za djecu te za vrijeme rodiljnog ili roditeljskog dopusta.
U području socijalnih naknada tijekom 2016. godine izrađen je popis naknada, a za neke od njih planirao se uvesti i imovinski cenzus. Također je izvršena analiza infrastrukturnih uvjeta i ljudskih potencijala ureda državne uprave u županijama, koji su trebali biti mjesta uspostave jedinstvene točke u području socijalnih naknada kojom je utvrđen problem neprilagođenih prostornih uvjeta i nedostatka potrebnih ljudskih kapaciteta, zbog čega je dogovoren novi koncept JCN-a. Stoga je predloženo da se, u prvoj fazi, administracija naknada i dalje odvija u postojećim institucijama uz uspostavu tehničkih pretpostavki za informacijsko povezivanje i razmjenu podataka kroz „virtualni centar“. U tu svrhu predložene su mjere kojima će se nadograditi IT sustav socijalne skrbi SocSkrb te izraditi potrebne nove funkcionalnosti kao i pripremiti prijedlog izrade novih modula za izdavanje potvrda iz sustava socijalne zaštite u okviru servisa e-Građani.
Prikupljeni podaci o socijalnim naknadama dobiveni razmjenom između nadležnih tijela koristit će za planiranje budućih promjena i daljnje unapređenje sustava socijalnih naknada, koje će se odvijati u drugoj fazi reforme.
U skladu s opredjeljenjem i Programom VRH za razdoblje 2016. - 2020. da je obitelj preduvjet demografskog razvitka te da se kroz obiteljsku politiku treba osnaživati obitelj, odlučeno je da su socijalne naknade namijenjene obitelji i djeci izuzete od daljnjeg preispitivanja uvođenja imovinskog cenzusa.
U skladu s planiranim normativnim aktivnostima za 2017. godinu, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, kao jednu u nizu mjera cjelokupne populacijske i obiteljske politike, izradilo je, a Hrvatski sabor na svojoj sjednici od 20. lipnja 2017. godine donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama s ciljem povećanja limita i povećanja iznosa novčanih naknada za rodiljne i roditeljske potpore6.
6 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama objavljen u NN broj 59/17 i stupio je na snagu 1. srpnja 2017.
Povećanje materijalnih prava korisnika novčanih potpora za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta jedna je od prioritetnih aktivnosti koja će dodatno potaknuti korištenje roditeljskog dopusta od strane oba roditelja, čime bi se pružila kvalitetnija i sustavnija potpora obiteljima s novorođenom djecom. Namjera je zakonskih promjena: a) osigurati primjereno vrijeme za brigu o djetetu te motivirati roditelje na korištenje roditeljskog dopusta; b) osigurati socijalnu sigurnost kroz odgovarajući visinu naknade plaće ili novčane potpore za vrijeme korištenja roditeljskih potpora; c) utjecati na povećanje ukupne kvalitete života i standarda hrvatskih građana ciljanim uređenjem novčanih potpora kao jedne od mjera izravne potpore obiteljima s djecom; d) pozitivno utjecati na povećanje broja (samo) zaposlenih očeva koji koriste pravo na roditeljski dopust te jačanje njihove uloge u odgoju i brizi za dijete.
U izradi Akcijskog planasudjelovali su članovi Radne skupine za unaprjeđenje sustava socijalnih naknada u Republici Hrvatskoj. Mjere navedene u Akcijskom planu donose se za razdoblje od četiri godine, a u njihovoj će provedbi sudjelovati kao nositelji ili sunositelji predstavnici državne i javne uprave (Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Ministarstvo financija, Porezna uprava, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje) i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (Hrvatska zajednica županija, udruga općina i gradova u RH, Udruga gradova u RH) te predstavnici obrazovnih i znanstvenih institucija (Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Studijski centar socijalnog rada i Institut za javne financije).
Provedba mjera iz Akcijskog plana financirat će se sredstvima iz Državnog proračuna Republike Hrvatske te sredstvima fondova EU, kao i međunarodnim fondovima i drugim raspoloživim sredstvima.Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku nadležno je za koordinaciju i praćenje provedbe mjera te pripremu Izvješća o provedbi Akcijskog plana unapređenja sustava socijalnih naknada za određenu godinu.
Obveza je koordinatora da Vladi Republike Hrvatske podnese godišnje izvješće o provedbi i utjecaju mjera, eventualnim problemima u provedbi odnosno izmjenama i prilagodbama politike.
II MJERE ZA UNAPRJEĐENJE SUSTAVA SOCIJALNIH NAKNADA
1. Pojednostavljenje i usklađivanje zakonskog okvira
1.1.Standardizacija pojmova koji se odnose na kriterije kod ostvarivanja određenih socijalnih naknada
1.2.Standardizacija programa socijalne zaštite na lokalnoj i županijskoj razini, te usklađivanje s ESSPROS metodologijom
1.3.Uspostava koordinacije s JLP(R)S
1.4.Uspostava organizacijske strukture upravljanja integriranim sustavom socijalnih naknada u MDOMSP-u
1.5.Povezivanje nadležnosti za naknade za obrazovanje iz sustava socijalne skrbi i obrazovanja
2. Integracija praćenja socijalnih naknada
2.1 Izrada snimke poslovnih procesa
2.2 Utvrđivanje stanja IT sustava SocSkrb i unapređenje funkcionalnosti
2.3.Uspostava razmjene podataka o pravu na rodiljne i roditeljske potpore i doplatka za djecu
2.4.Uspostava razmjene podataka između tijela središnje državne uprave
2.5Osiguranje razmjene podataka između MDOMSP i JLP(R)S
3. Osiguranje e-usluga iz sustava socijalne skrbi
3.1.Uspostava e-usluga za izdavanje potvrda o socijalno-ekonomskom statusu
3.2.Uspostava novih e-usluga za podnošenje zahtjeva za doplatak za djecu i rodiljne i roditeljske potpore
3.3.Uspostava e-usluga za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava na ostale naknade i usluge iz područja socijalne skrbi
4. Unapređenje zakonodavnog okvira i stvaranje pretpostavki za podizanje kvalitete stručnog socijalnog rada
4.1.Usklađivanje i unapređenje zakonodavnog okvira u području socijalne skrbi
4.2.Uspostava nove organizacije poslova centara za socijalnu skrb
Strateška područja
1. Pojednostavljenje i usklađivanje zakonskog okvira
Jedan od osnovnih preduvjeta za jednostavniji, usklađeniji i transparentan sustav socijalnih naknada je poboljšanje zakonodavnog okvira koji uređuje područje socijalnih naknada. Kako bi se navedeno postiglo potrebno je prethodno provesti standardizaciju kriterija za ostvarivanje prava, ujednačiti definicije određenih pojmova (dohodak, kućanstvo, stupnjevi oštećenja i sl.), jasno odrediti prihode koji se (ne) ubrajaju u prihode prilikom ostvarivanja socijalnih naknada, kao i preispitati sustav dohodovnog i /ili imovinskog cenzusa. Radi osiguravanja kvalitetnijeg uvida u obuhvat korisnika sustavom naknada i programa socijalne zaštite na državnoj i lokalnoj razini potrebno je uspostaviti koordinaciju te unaprijediti prikupljanje podataka. S obzirom na veliki broj naknada i programa socijalne zaštite na lokalnoj i regionalnoj razini, Ministarstvo će u suradnji s predstavnicima JLP(R)S pristupiti standardizaciji i harmonizaciji s ESSPROS metodologijom kao polazištem za buduće kvalitetnije prikupljanje podataka i njihovu razmjenu.
Mjera 1.1.
Standardizacija pojmova koji se odnose na kriterije kod ostvarivanja određenih socijalnih naknada
Opis mjere
U svrhu harmonizacije temeljnih pojmova, kao što su dohodak, kućanstvo, stupnjevi oštećenja i dr. izradit će se pojmovnik kako bi se pojednostavio postupak ostvarivanja prava na socijalne naknade iz različitih sustava te smanjilo različito interpretiranje istih pojmova. To će osigurati pretpostavke za uspostavljanje usklađenog zakonskog okvira koji će građanima osigurati ujednačeno postupanje i tumačenje propisa.
2.Izrada popisa zakona i drugih zakonskih i provedbenih propisa koje je potrebno izmijeniti kako bi se uskladili pojmovi
Način praćenja
Sastanci međuresorne radne skupine
Pokazatelj rezultata
1.Izrađen Pojmovnik temeljnih pojmova u području socijalnih naknada
2.Izrađen popis zakonskih i provedbenih propisa iz područja socijalne zaštite za izmjenu
Pokazatelj učinka
Ispunjeni preduvjeti za ujednačeno postupanje, smanjenje zabuna i pogrešnog interpretiranja istih pojmova u različitim propisima
Izvor financiranja
Državni proračun: pozicija – iznos:
MDOMSP
Aktivnost: A 792007„Administracija i upravljanje“
Račun – 32
Rok za provedbu
1.prosinac 2017.
2.prosinac 2017.
Mjera 1.2.
Standardizacija programa socijalne zaštite na lokalnoj i županijskoj razini, te usklađivanje s European system of integrated social protection statistics- ESSPROS metodologijom
Opis mjere
Na području JLP(R)S utvrđeno je oko 3 000 naknada i programa socijalne zaštite. Mnoge jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju naknade i programe pod različitim imenima, a s istom svrhom (namijenjeni istoj kategoriji korisnika i imaju istu funkciju) Budući da se, funkcionalno gledano, ta prava mogu svesti na samo nekoliko desetaka kategorija, uvesti će se standardizacija i harmonizacija tih naknada i programa s ESSPROS metodologijom. Predstavnici JLP(R)S-a sudjelovati će u pripremi popisa naknada te u programima edukacije za lakše i kvalitetnije prikupljanje i vođenje podataka. Jednom uspostavljeni kriteriji bit će podloga za buduću razmjenu podataka između JLP(R)S-a i MDOMSP-a. Mjera će se, u jednom dijelu, provesti kao dio aktivnosti projekta Harmonisation of legislative terminology; consolidation of social benefits (Usklađivanje zakonodavstva i terminologije; konsolidacija sustava socijalnih naknada) financiranog kroz SRSS program Europske komisije (Structural Reform Support Service)
Nositelj i sunositelji
Nositelj mjere: MDOMSP
Sunositelji: JLP(R)S, MF, DZS
Aktivnost/i
1.Izrada popisa svih naknada i programa socijalne zaštite na lokalnoj i regionalnoj razini usklađenih s ESSPROS metodologijom
2.Organiziranje edukacija djelatnika u tijelima JLP(R)S-a zaduženih za prikupljanje i evidenciju podataka o programima i naknadama socijalne zaštite
3.Izrada registra socijalnih naknada i programa na svim razinama vlasti
Način praćenja
Sastanci nositelja i sunositelja aktivnosti
Pokazatelj rezultata
1.Izrađen popis socijalnih programa na lokalnoj razini, usklađen s ESSPROS metodologijom
2.Organizirane edukacije djelatnika u tijelima JLP(R)S-a i MDOMSP-a, po županijama
3.Izrađen registar socijalnih naknada
Pokazatelj učinka
Standardizirane naknade i programi na lokalnoj razini, veća usklađenost svih jedinica na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini
Izvor financiranja
Državni proračun: pozicija – iznos:
MDOMSP
Aktivnost: A 792007„Administracija i upravljanje“
Račun – 32
Ostali izvori :
Europska komisija kroz program SRSS – 60.000,00 EUR (European Commission - Structural Reform Support Service)
Rok za provedbu
1.lipanj 2018.
2.listopad 2018.
3.lipanj 2019.
Mjera 1. 3.
Uspostava koordinacije s JLP(R)S
Opis mjere
S ciljem kontinuiranog unapređenja sustava socijalne zaštite te radi transparentnosti trošenja sredstava socijalne zaštite potrebno je uspostaviti koordinaciju s tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave kroz imenovanje županijskih koordinatora za područje socijalne zaštite.
Zakonom o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, broj 157/13, 152/14, 99/15, 52/16) uređeno je i pitanje socijalnog planiranja i izrade županijskih socijalnih planova. U tom procesu sudjeluju predstavnici lokalne i područne (regionalne) samouprave, ustanova socijalne skrbi na određenom području te drugi relevantni dionici kroz Savjet za socijalnu skrb u županiji. Postojeću suradnju koja se odvija vezano uz izradu županijskih socijalnih planova i drugih aktivnosti koje se odvijaju na lokalnoj razini potrebno je unaprijediti u cilju bolje zaštite socijalno ugroženih građana, njihovog većeg obuhvata mjerama socijalne zaštite, racionalnijeg korištenja sredstava namijenjenih socijalno ugroženim građanima. Kako bi se unaprijedila koordinacija između MDOMSP-a i predstavnika županija, svaka županija i Grad Zagreb imenovat će svojeg predstavnika za socijalnu zaštitu. Zadatak koordinatora biti će unaprijediti aktivnosti između predstavnika gradova i općina na području svoje županije vezano uz provedbu programa socijalne zaštite te prikupljanje podataka o njima i objedinjene informacije i podatke dostavljati MDOMSP-u. Koordinatori će također sudjelovati ili surađivati s predstavnicima županije u Savjetu za socijalnu skrb u županiji vezano uz izradu županijskih socijalnih planova, kao i u svim drugim aktivnostima vezanima uz unapređenje sustava socijalne zaštite na lokalnoj i nacionalnoj razini.
Navedene aktivnosti poduzet će se u svrhu ujednačenog vođenja evidencija, kvalitetnijeg i potpunijeg uvida u podatke o korisnicima i pravima koje ostvaruju sa svih razina te u svrhu razmjene podataka i njihovo generiranje za potrebe izrade različitih analitičkih i statističkih izvješća.
Nositelj i sunositelji
Nositelj mjere: MDOMSP
Sunositelji: JLP(R)S
Aktivnost/i
1.Imenovanje županijskih koordinatora za socijalnu zaštitu
2.Organiziranje tematskih sastanaka
Način praćenja
Sastanci sa županijskim koordinatorima za socijalnu zaštitu
Pokazatelj
rezultata
1.Imenovani županijski koordinatori za socijalnu zaštitu
2.Održani sastanci
Pokazatelj učinka
Uspostavljena koordinacija i redovita razmjena informacija i podataka iz područja socijalne zaštite.
Izvor financiranja
Državni proračun: pozicija – iznos:
MDOMSP
Aktivnost: A 792007„Administracija i upravljanje“
Račun – 32
Mjera ne zahtijeva dodatne financijske troškove.
Ostali izvori:
Proračun JLP(R)S
Rok za provedbu
1.prosinac 2017.
2.tijekom 2018. i kontinuirano
Mjera 1.4.
Uspostava organizacijske strukture upravljanja integriranim sustavom socijalnih naknada u MDOMSP-u
Opis mjere
Ostvarivanje prava na socijalne naknade u nadležnosti je različitih tijela nacionalne, odnosno regionalne i lokalne razine.
Stoga će se u MDOMSP-u uspostaviti organizacijska cjelina za upravljanje sustavom socijalnih naknada u svrhu prikupljanja, obrade, praćenja podataka te izrade stručnih i analitičkih podloga za potrebe kreiranja politika u području socijalne zaštite. Poslovi statistike i analize, poslovi upravljanja integriranim sustavom podataka iz područja socijalne zaštite, kao i poslovi upravljanja IT sustavom, obavljat će se u okviru različitih organizacijskih cjelina uz jedinstvenu koordinaciju.
Povezivanje nadležnosti za naknade za obrazovanje iz sustava socijalne skrbi i obrazovanja
Opis mjere
Cilj je povezivanje prava vezanih uz obrazovanje djece i studenata slabijeg socioekonomskog statusa uz resor koji je nadležan za obrazovanje, a kako bi se postiglo usklađivanje kriterija i smanjivanje osjećaja stigmatizacije kod djece i mladih koja svoja prava na obrazovanje ostvaruju s osnova sustava socijalne skrbi. Adekvatna financijska i druga podrška za djecu nižeg socioekonomskog statusa ključna je kako s aspekta prevencije njihova preranog ispadanja iz obrazovnog sustava, tako i s aspekta ublažavanja posljedica odrastanja u siromaštvu.
1.Prema sadašnjem sustavu naknada za troškove smještaja u učeničkom domu osigurava se za djecu polaznike srednje škole slabijeg socioekonomskog statusa koja nisu članovi kućanstava korisnika ZMN-a. Radi se o pravu kojim se osigurava školovanje djece koja odrastaju u lošijim socioekonomskim prilikama i, po svojoj namjeni, dio je mjera koje u svojoj nadležnosti osigurava i MZO, a kojima se osigurava dostupnost obrazovanja te potiče obrazovanje djece slabijeg socioekonomskog statusa i drugih ranjivih skupina (subvencije smještaja redovnih studenata).
2.Prenošenjem naknade za redovito studiranje iz nadležnosti MDOMSP-a u nadležnost MZO-a postići će se usklađivanje kriterija i smanjivanje osjećaja stigmatizacije kod djece i mladih koja svoja prava na obrazovanje ostvaruju s osnova sustava socijalne skrbi.
3.Povezivanjem nadležnosti za naknade za redovito studiranje u sustavu znanosti i obrazovanja omogućuje se veća transparentnost i olakšano podnošenje zahtjeva svim kategorijama učenika i studenata i kvalitetniji uvid u područje naknada vezanih uz obrazovanje (naknada za troškove smještaja u učeničkom domu, naknada za redovito studiranje, naknada za stipendije i naknada za prehranu studenata) u jednu naknadu, s razrađenim kriterijima kroz zakon iz nadležnosti MZO-a.
Nositelj i sunositelji
Nositelj: MDOMSP- prva faza provedbe
MZO- druga faza provedbe
Aktivnost/i
1.Uspostaviti koordinaciju i postići dogovor o promjeni nadležnosti
2.Izraditi prijedloge izmjena zakonskih i provedbenih propisa iz nadležnosti MDOMSP-a i MZO-a
3.Osigurati preduvjete za prilagodbu tehničkih i kadrovskih uvjeta (prilagodba IT sustava u skladu sa dogovorenim promjenama)
Način praćenja
1.Hodogram izmjene Zakona o socijalnoj skrbi i Zakona iz područja obrazovanja
2.Otvaranje nove proračunske pozicije na stavci MZO-a
3.Prilagodba postojeće ili izrada nove IT aplikacije za provedbu
Pokazatelj rezultata
1.Izmijenjeni Zakon o socijalnoj skrbi i Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, te Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na državnu stipendiju (regulirati način provedbe ili kroz Odluku Vlade RH ili izrada Pravilnika)
2.Izrađena IT aplikacija za provedbu
Pokazatelj učinka
Ujednačenost kriterija za ostvarivanje prava, veća transparentnost i smanjenje osjećaja stigmatizacije kod djece i mladih korisnika naknada za obrazovanje
Izvor financiranja
Državni proračun: pozicija – iznos:
Prijenos sredstava redovnih aktivnosti iz nadležnosti MDOMSP na MZO
Aktivnost - A 792007„Administracija i upravljanje“
Račun – 32
Aktivnost - A 792007„Administracija i upravljanje“
Račun – 32
Aktivnost – K 788006 „Informatizacija i održavanje sustava socijalne skrbi“
Račun – 32
Rok za provedbu
1. lipanj 2019.
2. prosinac 2019.
3. lipanj 2020.
2. Integracija praćenja socijalnih naknada
U svrhu pojednostavljivanja postupka, osiguravanja veće dostupnosti, uspostave boljeg nadzora nad primicima po osnovi socijalne zaštite i transparentnosti isplate naknada potrebno je uspostaviti koordinaciju i razmjenu podataka o korištenju prava iz sustava socijalne skrbi. Kroz mjeru će se poduzeti aktivnosti za nadogradnju i unapređenje funkcionalnosti aplikacijskog sustava SocSkrb kako bi se povećala kvaliteta i učinkovitost u procesu ostvarivanja prava na naknade. Definirat će se podaci o naknadama iz drugih sustava (MDOMSP, HZZO, HZZ, HZMO) koji bi se objedinjeno prikupljali u svrhu izrade analiza i prijedloga budućih promjena u području socijalnih naknada.
Mjera 2.1.
Izrada snimke poslovnih procesa
Opis mjere
U području socijalne zaštite za provedbu (administriranje socijalnih naknada) je nadležno nekoliko različitih tijela državne uprave i institucija. Svaka institucija za obavljanje svojih poslova koristi i vlastiti IT sustav i aplikacijska rješenja. Postojeći su poslovni procesi, koji se odnose na postupke ostvarivanja socijalnih naknada, u različitim tijelima državne uprave neusklađeni. Vezano uz prvu fazu, aktivnost bi se usmjerila na ZMN, rodiljne i roditeljske potpore, doplatak za djecu te naknadu za vrijeme nezaposlenosti. U svrhu pojednostavljivanja postupka, osiguravanja veće dostupnosti, uspostave boljeg nadzora nad primicima po osnovi socijalne zaštite i transparentnosti isplate naknada potrebno je uspostaviti koordinaciju i razmjenu podataka o korištenju prava. Kao preduvjet za ostvarenje navedenoga, izradit će se snimka poslovnih procesa centara za socijalnu skrb, regionalnih ureda i područnih službi HZMO-a i HZZO-a koji su nositelji aktivnosti ostvarivanja prava na ZMN, doplatka za djecu i rodiljnih i roditeljskih potpora, a kasnije i HZZ-a koji je nadležan za ostvarivanje prava na naknade za vrijeme nezaposlenosti po osnovi rada.
Nositelj i sunositelji
Nositelj mjere: MDOMSP
Sunositelji: MZ, MRMS, HZMO, HZZ, HZZO
Aktivnost/i
1.Izraditi snimku poslovnih procesa CZSS, HZMO, HZZO, HZZ i njihovih podružnica, odnosno područnih ureda.
2.Izraditi prijedlog promjena poslovnih procesa i standardiziranog postupanja za ostvarivanja prava na naknade
3.Usvajanje prijedloga od strane nadležnih tijela
4.Izraditi projektnu dokumentaciju za nadogradnju i unapređenje IT sustava SocSkrb
Način praćenja
Izvješća i zapisnici sa održanih sastanaka predstavnika nadležnih institucija
Pokazatelj rezultata
1.Izrađena snimka poslovnih procesa
2.Izrađen prijedlog promjena poslovnih procesa i standardnih postupaka
3.Usvojen prijedlog standardnog postupanja i potrebnih promjena
4.Izrađena projektna dokumentacija za nadogradnju i unapređenje IT sustava SocSkrb
Pokazatelj učinka
Usklađeno i transparentno postupanje prilikom ostvarivanja prava na naknade, ostvarene uštede u radu.
Izvor financiranja
Državni proračun: pozicija – iznos:
MDOMSP
Aktivnost: A 792007„Administracija i upravljanje“
Račun – 32
Ostali izvori:
Dio aktivnosti vezan uz snimku stanja i prijedlog dizajna financirao bi se u okviru tehničke pomoći Europske komisije, Programa podrške za strukturne reforme (Structural Reform Support Service - SRSS). Procijenjena vrijednost troškova je 220.000 EUR-a.
Rok za provedbu
Prvo tromjesečje 2018. (Procjena je da se potpisivanje ugovora s konzultantom/ima očekuje u rujnu 2017. godine)
Mjera 2.2.
Utvrđivanje stanja IT sustava SocSkrb i unapređenje funkcionalnosti
Opis mjere
MDOMSP upravlja IT sustavom SocSkrb kroz koji je uspostavljena jedinstvena baza podataka svih korisnika prava iz sustava socijalne skrbi te informatičko povezivanje s drugim institucijama i razmjena podataka o korisnicima neophodnih za priznavanje prava iz sustava socijalne skrbi. Sustav koriste svi centri za socijalnu skrb kao podršku svom poslovanju, dok je MDOMSP korisnik podataka na temelju kojih se prati rad CZSS i izrađuju statistička izvješća.
Funkcionalnosti sustava SocSkrb je potrebno unaprijediti u svrhu pojednostavljivanja poslovnih procesa i ostvarivanja prava na naknade iz područja socijalne skrbi te izradu novih modula u svrhu osiguranja razmjene podataka i mogućnosti podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava i usluga iz sustava socijalne zaštite (moduli za naknade izvan sustava socijalne skrbi, za sustav e-Građani).
1.Izrada snimke stanja i tehničke dokumentacije IT sustava SocSkrb
2.Izrada izvedbenog projekta za nove funkcionalnosti sustava SocSkrb
3.Izrada programskog rješenja
4.Testiranje
5.Osiguravanje IT infrastrukture za implementaciju programskog rješenja
6.Implementacija
7.Edukacija
Način praćenja
1.Dokumentacija
2.Sastanci i zapisnici sa održanih sastanaka
Pokazatelj rezultata
1.Izrađena analiza o stanju IT sustava SocSkrb
2.Izrađen izvedbeni projekt za nove funkcionalnosti sustava SocSkrb
3.Izrađeno programsko rješenje
4.Osigurana IT oprema
Pokazatelj učinka
Olakšan rad stručnih radnika CZSS, ubrzano administriranje naknada iz nadležnosti CZSS, HZZO-a i HZMO-a, smanjen broj osobnih dolazaka građana zbog podnošenja zahtjeva.
Izvor financiranja
Državni proračun - MDOMSP-a i financijska sredstva osigurana kroz projekt ESF-a (oko 60.000 EURA)
Državni proračun: pozicija – iznos:
MDOMSP
Aktivnost - T 809009 „Razvoj ljudskih potencijala, prioritet 2“
Račun – 561 „ESF“
Aktivnost – K 788006 „Informatizacija i održavanje sustava socijalne skrbi“
Račun – 32
Aktivnost - A 792007„Administracija i upravljanje“
Račun – 32
Ostali izvori:
Europski socijalni fond (oko 60.000 EURA)
Rok za provedbu
1.prosinac 2018.
2.prvo tromjesečje 2019.
3.prosinac 2019.
4.prosinac 2019.
Mjera 2.3.
Uspostava razmjene podataka o pravu na rodiljne i roditeljske potpore i doplatka za djecu
Opis mjere
U svrhu pojednostavljivanja postupka, transparentnosti isplate naknada te smanjenja administrativnog opterećenja za korisnike potrebno je uspostaviti razmjenu podataka o pravima na rodiljne i roditeljske naknade te doplatak za djecu. Cilj je osigurati učinkovitiji sustav administriranja naknadama, prvenstveno naknadama iz zakonodavne nadležnosti MDOMSP-a.
Postojeći IT sustav SocSkrb potrebno je unaprijediti nadogradnjom novoga modula posredstvom kojeg bi se obavljala razmjena podataka između tijela koja sudjeluju u procesima odlučivanja i administriranja socijalnih naknada. U prvoj fazi definirat će se podaci o rodiljnim i roditeljskim naknadama te doplatku za djecu (MDOMSP, MRMS, MZ, HZZO, HZMO, HZZ) koji bi se objedinjeno prikupljali u svrhu izrade analiza i prijedloga budućih promjena u području roditeljskih naknada i naknada usmjerenih djeci.
U drugoj fazi bi se kroz IT sustav SocSkrb razmjenjivali podaci o korisnicima doplatka za djecu i rodiljnih i roditeljskih naknada.
Obradom objedinjenih podataka, u trećoj fazi, pristupit će se dubinskoj analizi korisnika kako bi se utvrdili budući koraci u svrhu unapređenja sustava obiteljskih naknada, ujednačavanje kriterija i pojednostavljivanja postupka za ostvarivanje prava.
Nositelj i sunositelji
Nositelj mjere: MDOMSP
Sunositelj: MU, MRMS, MZ, HZZO, HZMO, APIS, HZZ
Aktivnost/i
1.donošenje sporazuma o razmjeni podataka
2.Uspostava servisa za e- razmjenu
3.Testiranje i implementacija i edukacija
Način praćenja
Dokumentacija - sporazumi, tehnička dokumentacija
Pokazatelj rezultata
1.Sklopljeni sporazumi s nadležnim institucijama
2.Izrađeni servisi za razmjenu
3.Uspostavljena razmjena podataka između MDOMSP-a i HZZO-a i HZMO-a o pravima na doplatak za djecu i rodiljne i roditeljske potpore
Pokazatelj učinka
Unaprijeđena razmjena podataka o pravu na rodiljne i roditeljske potpore i doplatka za djecu i pojednostavljeno administriranje.
Izvor financiranja
HZMO, HZZO
Državni proračun (MDOMSP, MRMS, MZ)
1. Državni proračun: pozicija – iznos:
MDOMSP
Aktivnost – K 788006 „Informatizacija i održavanje sustava socijalne skrbi“
Račun – 32
Aktivnost - T 809009 „Razvoj ljudskih potencijala, prioritet 2“ –
Račun - 561 „ESF“
Aktivnost - A 792007„Administracija i upravljanje“
Račun – 32
Rok za provedbu
1.lipanj 2018.
2.prosinac 2019.
3.lipanj 2020.
Mjera 2.4.
Uspostava razmjene podataka između tijela središnje državne uprave
Opis mjere
Ova mjera je nastavak uspostave razmjene podataka s drugim relevantnim institucijama nadležnim za ostvarivanje prava na socijalne naknade (HZZ, MZO, MP, Državni inspektorat i dr.)
1.Uspostava pravnog okvira razmjene podataka (sporazum)
2.Uspostava servisa za e- razmjenu
3.Testiranje i implementacija
Način praćenja
Dokumentacija - sporazumi, tehnička dokumentacija
Pokazatelj rezultata
1.Sklopljeni sporazumi s nadležnim institucijama
2.Izrađeni servisi za e-razmjenu
3.Uspostavljena razmjena podataka između MDOMSP-a i drugih relevantnih institucija
Pokazatelj učinka
Osigurane informacije o većem opsegu korisnika socijalnih naknada, smanjena mogućnost zlouporabe
Izvor financiranja
Državni proračun, za izradu same nadogradnje IT sustava koristila bi se sredstva Europskog socijalnog fonda
Državni proračun: pozicija – iznos:
MDOMSP
Aktivnost - T 809009 „Razvoj ljudskih potencijala, prioritet 2“
Račun – 561 „ESF“
Aktivnost - A 792007„Administracija i upravljanje“
Račun – 32
Aktivnost – K 788006 „Informatizacija i održavanje sustava socijalne skrbi“
Račun – 32
Ostali izvori:
Europski socijalni fond
Rok za provedbu
Rujan 2018.
Mjera 2.5.
Osiguranje razmjene podataka između MDOMSP i JLP(R)S
Opis mjere
Unapređenjem i nadogradnjom IT sustava SocSkrb omogućit će se razmjena i prikupljanje podataka o naknadama i programima socijalne zaštite JLP(R)S. Naime, nakon što se uvede standardizirano prikupljanje podataka koji su usklađeni s ESSPROS metodologijom, podaci o socijalnim programima jedinica lokalne i područne samouprave razmjenjivali bi se s MDOMSP-om. Za navedeno je potrebno osigurati tehničko rješenje kroz IT sustav SocSkrb.
Nositelj i sunositelji
Nositelj mjere: MDOMSP
Sunositelj: JLP(R)S
Aktivnost/i
1.Uspostava pravnog okvira razmjene podataka
2.Uspostava servisa za e- razmjenu
3.Testiranje i implementacija
Način praćenja
Dokumentacija - sporazumi, tehnička dokumentacija
Pokazatelj rezultata
1.Uspostavljen pravni okvir i sklopljeni sporazumi s nadležnim institucijama
2.Izrađeni servisi za e-razmjenu
3.Uspostavljena razmjena podataka između MDOMSP-a i JLP(R)S
Pokazatelj učinka
Povezanost podataka o korisnicima socijalnih naknada na nacionalnoj i lokalnoj razini, smanjena mogućnost preklapanja i zlouporabe.
Izvor financiranja
Državni proračun, za izradu same nadogradnje IT sustava koristila bi se sredstva Europskog socijalnog fonda
Državni proračun: pozicija – iznos:
MDOMSP
Aktivnost - T 809009 „Razvoj ljudskih potencijala, prioritet 2“
Račun – 561 „ESF“
Aktivnost - A 792007„Administracija i upravljanje“
Račun – 32
Aktivnost – K 788006 „Informatizacija i održavanje sustava socijalne skrbi“
Račun – 32
Ostali izvori:
Europski socijalni fond
Rok za provedbu
Zadnje tromjesečje 2020.
3. Osiguranje e-usluga iz sustava socijalne skrbi
Mjera 3.1.
Uspostava e- usluga za izdavanje potvrda o socijalno-ekonomskom statusu
Opis mjere
Informacijski sustav socijalne skrbi SocSkrb sadrži iscrpne podatke o korisnicima sustava socijalne skrbi. Informacije unutar sustava su pogodna podatkovna podloga za e-usluge namijenjene korisnicima sustava i ostalim građanima. Sustav SocSkrb je već sada povezan s drugim tijelima državne uprave u svrhu razmjene podataka koji su potrebni radi ostvarivanja prava i usluga, a osnovna je poveznica OIB građana. U svrhu pojednostavljivanja poslovnih procesa i ostvarivanja prava na naknade u području socijalne skrbi potrebno je unaprijediti funkcionalnosti te osigurati izdavanje potvrda iz sustava socijalne skrbi kroz sustav e-Građani.
Nositelj i sunositelji
Nositelj mjere: MDOMSP
Sunositelji: MU,Agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama, APIS IT d.o.o.
Aktivnost/i
1.Definiranje potvrda i opseg podataka za pojedine potvrde
2.Izrada elektroničkih potvrda
3.Osiguravanje preduvjeta za implementaciju servisa
Način praćenja
Dokumentacija
Pokazatelj rezultata
Izrađen modul za izdavanje potvrda, kroz sustav e-Građanin
Pokazatelj učinka
omogućeno dobivanje potvrda iz sustava socijalne skrbi, smanjenje administrativnog pritiska na CZSS i veća dostupnost usluge
Izvor financiranja
Državni proračun: pozicija – iznos:
MDOMSP
Aktivnost – K 788006 „Informatizacija i održavanje sustava socijalne skrbi“
Račun – 32
Stanje 11. travnja 2016. utrošeno: 113.750,00 kn (sa PDV-om), odnosno 91.000,00 (bez PDV-a)
Rok za provedbu
1. listopad 2017.
2. listopad 2017.
3. prosinac 2017.
Mjera 3.2.
Uspostava novih e-usluga za podnošenje zahtjeva za doplatak za djecu i rodiljne i roditeljske potpore
Opis mjere
U svrhu pojednostavljivanja postupka i osiguravanja veće dostupnosti, uspostavit će se nove e-usluge u okviru servisa e-Građani kojom će se omogućiti podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava na rodiljne i roditeljske potpore i doplatak za djecu.
Nositelj i sunositelji
Nositelj mjere: HZZO, HZMO
Sunositelj: MDOMSP, MU, MZ, MRMS, APIS IT
Aktivnost/i
1.Definiranje zahtjeva i opseg podataka za pojedine zahtjeve
2.Izrada elektroničkih zahtjeva
3.Osiguravanje preduvjeta za implementaciju servisa
Način praćenja
Dokumentacija
Pokazatelj rezultata
Izrađen modul za podnošenje zahtjeva, kroz sustav e-Građanin
Pokazatelj učinka
Omogućeno elektronsko podnošenje zahtjeva, smanjenje administrativnog pritiska na institucije i veća dostupnost
Izvor financiranja
Za izradu same nadogradnje IT sustava koristila bi se sredstva Europskog socijalnog fonda
Državni proračun: pozicija – iznos:
MDOMSP
Aktivnost - A 792007„Administracija i upravljanje“
Račun – 32
Ostali izvori:
Europski socijalni fond
Rok za provedbu
Rujan 2019.
Mjera 3.3.
Uspostava e-usluga za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava na ostale naknade i usluge iz područja socijalne skrbi
Opis mjere
U svrhu pojednostavljivanja postupka i osiguravanja veće dostupnosti, uspostavit će se nove e-usluge u okviru servisa e-Građani kojom će se omogućiti podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava i usluge iz sustava socijalne skrbi (osobna invalidnina, doplatak za pomoć i njegu, pravo na status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja, jednokratne naknade i dr.).
Nositelj i sunositelji
Nositelj mjere: MDOMSP
Sunositelji: MU, APIS
Aktivnost/i
1.Definiranje zahtjeva i opseg podataka za pojedine zahtjeve
2.Izrada elektroničkih zahtjeva
3.Osiguravanje preduvjeta za implementaciju servisa
Način praćenja
Dokumentacija
Pokazatelj rezultata
Izrađen modul za podnošenje zahtjeva, kroz sustav e-Građanin
Pokazatelj učinka
Omogućeno podnošenje zahtjeva, smanjenje administrativnog pritiska na institucije.
Izvor financiranja
Za izradu same nadogradnje IT sustava koristila bi se sredstva Europskog socijalnog fonda
Državni proračun: pozicija – iznos:
MDOMSP
Aktivnost - T 809009 „Razvoj ljudskih potencijala, prioritet 2“
Račun – 561 „ESF“
Aktivnost – K 788006 „Informatizacija i održavanje sustava socijalne skrbi“
Račun – 32
Ostali izvori:
Europski socijalni fond
Rok za provedbu
1. lipanj 2018.
2. prosinac 2018.
2. ožujak 2019.
4. Unapređenje zakonodavnog okvira i stvaranje pretpostavki za podizanje kvalitete stručnog socijalnog rada
Mjera 4.1.
Usklađivanje i unapređenje zakonodavnog okvira u području socijalne skrbi
Opis mjere
Jedan od osnovnih preduvjeta za jednostavniji, usklađeniji i transparentan sustav socijalnih naknada je poboljšanje zakonodavnog okvira koji uređuje područje socijalnih naknada. Kako bi se navedeno postiglo potrebno je prethodno provesti standardizaciju kriterija za ostvarivanje prava, ujednačiti definicije određenih pojmova (dohodak, kućanstvo, stupnjevi oštećenja i sl.), jasnije odrediti prihode koji se (ne) ubrajaju u prihode prilikom ostvarivanja socijalnih naknada, kao i preispitati sustav dohodovnog i /ili imovinskog cenzusa. Izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi te njegovih provedbenih propisa i dodatnim edukacijama o primjeni propisa potrebno je olakšati i ujednačiti postupanje stručnih radnika centara za socijalnu skrb, osigurati provedivost zakonskih rješenja u praksi te smanjiti pritužbe i žalbe korisnika. Stvorit će se pretpostavke za kvalitetniji rad centara za socijalnu skrb i njegovih stručnih radnika te će se osigurati veće zadovoljstvo korisnika.
Nositelj i sunositelji
Nositelj mjere: MDOMSP
Sunositelj CZSS
Aktivnost/i
1.Izrada hodograma aktivnosti za izradu Nacrta prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi i osnivanje Radne skupine
2.Izrada Teza i Prethodne procjene za Nacrt prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi uz e-Savjetovanje
3.Izrada Nacrta prijedloga iskaza o procjeni učinaka propisa
4.Provedba e-savjetovanja i upućivanje Teza i Nacrta prijedloga iskaza na mišljenje nadležnim i mjerodavnim tijelima
5.Izrada Nacrta prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi i Prijedloga iskaza
6.Upućivanje Nacrta prijedloga Zakona i Prijedloga Iskaza na e-Savjetovanje i na mišljenje nadležnim i mjerodavnim tijelima
7.Upućivanje propisa i Prijedloga Iskaza u postupak donošenja Vladi RH
8.Upućivanje propisa u postupak usvajanja Saboru RH
Način praćenja
1.Dokumentacija
2.Zapisnici sa sastanaka
Pokazatelj rezultata
1.Izrađen hodogram aktivnosti vezanih uz izradu prijedloga novoga zakona o socijalnoj skrbi
4.Nacrt prijedloga iskaza procjene učinaka propisa upućen na mišljenje
5.Izrađen prijedlog Zakona o socijalnoj skrbi i prijedlog iskaza procjene učinaka propisa
6.Provedena javna rasprava
7.Prijedlog Zakona o socijalnoj skrbi upućen u proceduru donošenja
Pokazatelj učinka
Zadovoljni korisnici u sustavu socijalne skrbi te stručni radnici CZSS. (Anketa)
Izvor financiranja
Državni proračun: pozicija – iznos:
MDOMSP
Aktivnost - A 792007„Administracija i upravljanje“
Račun – 32
Rok za provedbu
1.rujan 2017.
2.prosinac 2017.
3.siječanj 2018.
4.svibanj 2018.
5.kolovoz 2018.
6.studeni 2018.
7.siječanj 2019.
8.veljača 2019.
Mjera 4.2.
Uspostava nove organizacije poslova centara za socijalnu skrb
Opis mjere
CZSS u Republici Hrvatskoj različiti su po svojoj veličini, mjesnoj nadležnosti, karakteristikama područja svoje nadležnosti, broju i vrsti korisnika te broju i strukturi zaposlenih. Isti organizacijski modeli nisu primjenjivi na sve CZSS, stoga je potrebno pronaći odgovarajuće rješenje. Standardizacijom poslovnih procesa i kvalitetnijom organizacijom poslova centara za socijalnu skrb osigurat će se pretpostavke za unapređenje stručnog rada, ali će se pojačati i razina zaštite osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Na temelju prijedloga promjena poslovnih procesa i usuglašenog standardiziranog postupanja vezanog uz ostvarivanja prava na naknade, kao i drugih poslovnih procesa centara za socijalnu skrb, izradit će se prijedlog nove organizacijske strukture CZSS uvažavajući pri tom sve posebnosti. Novo uspostavljena organizacija trebala bi osigurati više radnog vremena stručnim radnicima za neposredni rad s korisnicima, čime se postiže i veća kvaliteta usluge. Na taj bi se način također povećala mogućnost lokalnog djelovanja i koordinacije s predstavnicima tijela lokalne i područne samouprave, organizacijama civilnog društva i drugim dionicima na lokalnoj razini koji pružaju usluge socijalno ugroženim građanima.
Nositelj i sunositelji
Nositelj mjere: MDOMSP
Sunositelj: CZSS
Aktivnost/i
1.Prijedlog promjena poslovnih procesa
2.Izrada pravilnika o ustroju centara za socijalnu skrb
3.Osiguravanje podrške MDOMSP-a u primjeni nove organizacije poslova
Način praćenja
Dokumentacija
Pokazatelj rezultata
1.Izrađen prijedlog promjena poslovnih procesa
2.Izrađeni pravilnici o ustroju centara za socijalnu skrb
3.Osigurana i uspostavljena stručna podrška na razini MDOMSP-a
Pokazatelj učinka
Pojednostavljeni poslovni procesi, povećana razina stručnog rada s korisnicima
Izvor financiranja
Državni proračun: pozicija – iznos:
MDOMSP
Aktivnost - A 792007„Administracija i upravljanje“
Akcijski plan unaprjeđenja sustava
socijalnih naknada za razdoblje od 2017. do 2020. godine
Nacrt prijedloga
MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I
SOCIJALNU POLITIKU
Zagreb, rujan 2017.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
POPIS KRATICA:
1. APIS IT - Agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijskim
tehnologijama
2. CZSS - Centar za socijalnu skrb
3. DZS - Državni zavod za statistiku
4. HZMO - Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
5. HZZ - Hrvatski zavod za zapošljavanje
6. HZZO - Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
7. JCN - Jedinstveni centar za naknade
8. JLP(R)S - Jedinice lokalne, područne (regionalne) samouprave
9. JLS - Jedinice lokalne samouprave
10. NPR - Nacionalni program reformi
11. MDOMSP - Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
12. MRMS - Ministarstvo rada i mirovinskog sustava
13. MU - Ministarstvo uprave
14. MZ - Ministarstvo zdravstva
15. MZO - Ministarstvo znanosti i obrazovanja
16. SDUŠ - Središnji državni ured za šport
17. UNDP - Program Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj
18. ZMN - Zajamčena minimalna naknada
19. ZMS - Zajamčeni minimalni standard
1.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
UVOD
Sustav socijalne zaštite, a posebice sustav socijalne skrbi obilježen je promjenama i pomacima prema aktivnoj socijalnoj državi te podrazumijeva zadovoljavanje složenijih i brojnijih potreba korisnika, uvažavajući pritom specifičnosti područja, kao i potrebu smanjivanja regionalnih razlika u dostupnosti usluga. Bitno je napomenuti da je socijalna zaštita pojam koji, s obzirom na različite nacionalne kontekste u kojima su izgrađivani specifični nacionalni sustavi socijalne zaštite i različite metodologije prikupljanja podataka, nerijetko poprima različita značenja.
U sklopu projekta „Sinergijski socijalni sustav“ pojam socijalne zaštite je definiran kao sustav koji obuhvaća sustav socijalnog osiguranja (ili socijalne sigurnosti), sustav socijalne pomoći i kategorijalnih naknada, kao i sustav socijalnih usluga koje su dostupne građanima i koje su često također nacionalno specifične. 1 Za razliku od spomenute sveobuhvatne definicije, u ovom dokumentu pojam socijalne zaštite ima bitno uže značenje te podrazumijeva naknade i usluge namijenjene ranjivim i socijalno ugroženim skupinama, a to se prvenstveno odnosi na naknade i usluge iz sustava socijalne skrbi te na određene naknade i usluge iz drugih sustava socijalne zaštite koji se odnose na područje obitelji, obrazovanja, nezaposlenosti, zdravstva i invaliditeta .2 Posebice su iz ove definicije isključene naknade koje se stječu temeljem plaćanja doprinosa (naknade i usluge u mirovinskom, zdravstvenom osiguranju i osiguranju od nezaposlenosti). Također, izuzete su iz razmatranja naknade i usluge za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji.
1 Izvješće „Struktura naknada, izdaci i korisnici programa socijalne zaštite u Republici Hrvatskoj“ – izrađena u sklopu projekta »Sinergijski socijalni sustav« koji je financiran sredstvima Programa Europske unije za zapošljavanje i socijalnu solidarnost - PROGRESS 2007. - 2013., Zagreb, 2016.
2 Primjerice, u području zdravstva obuhvaćene su naknade namijenjene siromašnima, osobama s invaliditetom, djeci i studentima pripadnicima romske nacionalne manjine.
Posljednjih godina u tijeku je preispitivanje postojećeg sustava socijalnih naknada, s ciljem povećanja učinkovitosti, transparentnosti, bolje usmjerenosti te osiguranja njegove održivosti. Naime, u Izvješću Europske komisije za Hrvatsku 2017. 3 naglašeno je da Hrvatska i dalje bilježi visoke razine siromaštva i socijalne isključenosti, a dvjema uzastopnim reformama poreza na dohodak smanjen je kapacitet poreznog sustava za rješavanje problema dohodovne nejednakosti. Oslabljena učinkovitost sustava socijalne zaštite dovodi se u direktnu vezu s rascjepkanošću sustava socijalne zaštite, njegovom neusklađenosti i transparentnosti. Utvrđene su znatne regionalne razlike u rashodima za socijalne naknade, a bilježi se i nisko izdvajanje za programe namijenjene najsiromašnijim građanima, svega 0,6% BDP-a.
3 Europska komisija: Izvješće za Hrvatsku 2017. s detaljnim preispitivanjem o sprječavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža Priložen dokumentu Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskoj središnjoj banci i Euro skupini; Europski semestar 2017.: procjena napretka u provedbi strukturnih reformi te sprječavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža i rezultati detaljnih preispitivanja u skladu s Uredbom (EU) br. 1176/2011 {COM(2017) 90 final} {SWD(2017) 67 final do SWD(2017) 93 final}
Na temelju takvih ocjena stanja u području socijalne zaštite, Vijeće Europske unije 11. srpnja 2017. godine usvojilo je preporuke o Nacionalnom programu reformi za 2017. godinu donijelo je svoje posebne preporuke za Republiku Hrvatsku. U preporuci 2. preporučuje se da Republika Hrvatska u 2017. i 2018. godini, za područje socijalnih naknada, poduzme djelovanja kojima je cilj: „… Poboljšati koordinaciju i transparentnost socijalnih naknada. “ 4
4 Preporuka Vijeća Europske unije o Nacionalnom programu reformi Hrvatske za 2017. i dostavljanju mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Hrvatske za 2017.
Vlada Republike Hrvatske svojim je Programom za razdoblje 2016. - 2020. odredila demografsku obnovu te mjere populacijske politike kao temelj gospodarskog, regionalnog, ruralnog i ukupnog razvitka. Budući da je obitelj preduvjet demografskog razvitka, prije svega će se kroz obiteljsku politiku osnaživati obitelj, te provoditi politike koje pomažu usklađivanju rada i obiteljskog života, pri čemu posebnu pozornost treba usmjeriti na rodiljne i roditeljske potpore.
Stoga sustav socijalne zaštite mora, uz nužnu konsolidaciju poradi njegove dugoročne financijske održivosti, zadržati načelo solidarnosti te svoju zaštitnu funkciju. Solidarnost i smanjenje nejednakosti u društvu ključni su za ostvarivanje socijalne pravednosti.
Sustav socijalne skrbi potrebno je unaprijediti u cilju smanjenja siromaštva i zaštite najosjetljivijih skupina društva, osiguravajući potrebna sredstva i usluge upravo onima kojima su najpotrebnije. Socijalne naknade koje su namijenjene siromašnim i socijalno isključenima svakako trebaju zadržati načelo solidarnosti te svoju zaštitnu funkciju. Za razliku od ostalih socijalnih naknada doplatak za djecu isplaćuje se i izvan Hrvatske, na području drugih država članica EU, kao i država koje nisu članice EU, te se prilikom poduzimanja određenih aktivnosti u cilju unapređenja socijalnih naknada o tom aspektu treba voditi računa.
Republika Hrvatska je već u svojem Nacionalnom programu reformi 2016. predstavila glavne mjere kojima će unaprijediti i poboljšati sustav socijalne zaštite u cilju veće pravičnosti i transparentnosti, bolje usmjerenosti na najpotrebitije te ujednačavanja kriterija ostvarivanja naknada. U tu svrhu su definirane mjere kojima je cilj konsolidacija socijalnih naknada, uspostava jedinstvenog mjesta za administraciju naknada te, u konačnici, osiguravanje minimalnog životnog standarda najugroženijim skupinama u društvu. Prvi korak u tom smjeru napravljen je stupanjem na snagu novoga Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, broj 57/13) od 1. siječnja 2014. godine, kojim je uvedeno novo pravo - zajamčena minimalna naknada (ZMN).
Reforma podrazumijeva i unapređenje rada centara za socijalnu skrb u cilju veće učinkovitosti te podizanja stručne razine socijalnog rada. Informatizacijom sustava socijalne skrbi u proteklom razdoblju pokrenut je proces unapređenja rada centara za socijalnu skrb. Implementacijom informacijskog sustava SocSkrb u 80 centara za socijalnu skrb i njihovim podružnicama unaprijeđen je rad djelatnika, smanjeno je administriranje te su unaprijeđeni postojeći radni procesi putem implementacije novih alata u radu stručnih radnika. Također su stvoreni prvi preduvjeti za stvaranje baze podataka o korisnicima prava i usluga u sustavu socijalne skrbi (sada oko 600 000 korisnika), a njegovim daljnjim razvojem i uključivanjem drugih ustanova socijalne skrbi te institucija izvan sustava osigurat će se cjelovit uvid i u područje socijalnih naknada. Ujedno, kroz informacijski sustav SocSkrb osigurano je povezivanje i razmjena podataka s drugim tijelima državne uprave čime su stvorene pretpostavke za transparentan sustav upravljanja koji će smanjiti pogreške i zlouporabe sustava.
U okviru Programa Unije za zapošljavanje i socijalnu solidarnost - PROGRESS (2007.-2013.), proveden je projekt „Sinergijski socijalni sustav“. Izvješće „Struktura naknada, izdaci i korisnici programa socijalne zaštite u Republici Hrvatskoj“ 5 daje pregled i cjelovitu analizu sustava socijalne zaštite, izdataka za socijalne naknade i socijalnih programa na razini središnje države te programa i socijalnih naknada na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ovim se projektom po prvi puta stekao uvid u to koliko su i u kojoj mjeri socijalni programi i naknade na lokalnoj i regionalnoj razini komplementarni sustavu socijalnih naknada na nacionalnoj razini, odnosno postoje li preklapanja u programima i naknadama. Temeljem rezultata prethodno spomenute analize cjelokupnog sustava socijalne zaštite izrađen je prijedlog Strateškog okvira mjera za učinkovitiji sustav socijalne zaštite u Republici Hrvatskoj.
5 Struktura naknada, izdaci i korisnici programa socijalne zaštite u Republici Hrvatskoj, Zagreb, 2016.
Analizom naknada utvrđeno je da ne postoje ujednačeni kriteriji za njihovu dodjelu. Naime, za pojedine naknade se vrši provjera dohotka i imovine, za pojedine samo provjera dohotka, ali ne i imovine, dok se za neke ne vrši provjera ni dohotka ni imovine.
Uvažavajući činjenicu da je obiteljska i socijalna politika pod snažnim utjecajem promjena koje se događaju u društvu (demografska recesija), planiraju se i poduzimaju mjere kojima je cilj odgovoriti na konkretnu demografsku situaciju te osnaživanje i podupiranje obitelji i skrb o djeci. Stoga su kroz prijedlog mjera unapređenja socijalnih naknada, naknade namijenjene obitelji i djeci izuzete od daljnjeg preispitivanja uvođenja dohodovnog ili imovinskog cenzusa. Budući da su naknade u sustavu socijalne skrbi dobro ciljane, konsolidacija naknada treba biti usmjerena na njihovu učinkovitost, veću povezanost s drugim sustavima koji osiguravaju socijalne naknade i programe, transparentnost i dostupnost sustava.
Strategija javne uprave za razdoblje od 2015. do 2020. godine („Narodne novine“, broj 70/2015) je sveobuhvatni dokument koji predstavlja okvir za razvoj javne uprave i usmjerena je na unapređenje upravnih kapaciteta te na bolju organizaciju javne uprave u svrhu učinkovite provedbe zakona i stvaranja transparentne, korisnicima orijentirane, profesionalne i učinkovite javne uprave. Radi izgradnje suvremenog sustava uprave, informacijske i komunikacijske infrastrukture javnopravnih tijela trebaju se povezati na zajedničkoj informatičkoj platformi, kao zajedničkoj organizacijskoj i poslovnoj cjelini tako da, pored ostaloga, sva tijela javne vlasti osiguravaju e-usluge iz svojeg djelokruga. Time će se pridonijeti pojednostavljenju postupanja i vremenskim uštedama, uz smanjenje birokratizacije procesa, standardizacije postupanja, a time i smanjivanja mogućnosti ljudske pogreške.
Uvažavajući spomenuto, Vlada RH je svojim Zaključkom donesenim na sjednici 20. travnja 2017. godine obvezala javnopravna tijela da od 1. listopada 2017. godine po službenoj dužnosti pribavljaju podatke iz državnih matica. To podrazumijeva da neće zahtijevati od građana isprave iz državnih matica za postupke pred javnopravnim tijelima. Naime, u Ministarstvu uprave je pripremljena aplikacija „Uvid u osobna stanja građana“ koja omogućava uvid u podatke iz državnih matica (matice rođenih, vjenčanih i umrlih, registra životnog partnerstva te evidencije o državljanstvu) radi pružanja usluga ovlaštenim korisnicima.
Akcijski plan unapređenja sustava socijalnih naknada za razdoblje od 2017. - 2020. godine donosi se radi stvaranja jasnog okvira za međuresorno djelovanje i provedbu usklađenih politika u području socijalnih naknada, kako na nacionalnoj tako i na lokalnoj razini, s ciljem njihove veće učinkovitosti i pravednosti, veće usklađenosti i transparentnosti.
U dokumentu su navedene mjere i aktivnosti definirane Nacionalnim programom reformi, ali i druge mjere usmjerene na rješavanje problema u području socijalne zaštite. Mjere su usmjerene na postizanje učinkovitijeg i pravednijeg sustava socijalne zaštite, bolje usmjeravanje naknada na potrebite i veći obuhvat osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti te smanjivanje rascjepkanosti sustava njegovim povezivanjem na nacionalnoj i lokalnoj razini.
Mjere navedene u Akcijskom planu obuhvaćaju:
a) mjere usmjerene na harmonizaciju i pojednostavljivanje procesa, usklađivanje zakonodavnog okvira, standardizaciju kriterija i terminologije, osiguravanje većeg obuhvata korisnika i bolje ciljanje naknada i programa, prilagodbi zakonodavnog okvira sa svrhom njegove kvalitetnije primjene i podizanju razine stručnog rada centara za socijalnu skrb;
b) mjere koje utječu na veću transparentnost i učinkovitost sustava socijalne zaštite kroz unapređenje postojećeg IT sustava koji se koristi u sustavu socijalne skrbi i sustava drugih nadležnih tijela i kroz koji se ostvaruje razmjena podataka s drugim sustavima, pojednostavljivanjem poslovnih procesa u području ostvarivanja naknada i uspostavi preduvjeta za daljnju razmjenu podataka s drugim sustavima i
c) mjere koje će pridonijeti unapređenju kvalitete života građana i smanjenje administrativnog opterećenja uspostavom novih e-usluga kroz postojeći servis e-Građani.
U dokumentu su jasno definirani nositelji i sunositelji mjera, aktivnosti, način praćenja, pokazatelji rezultata, izvori financiranja i rokovi za provedbu mjera.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
I CILJEVI REFORME SOCIJALNIH NAKNADA
Snaga reformskog potencijala i značaj unapređenja učinkovitosti sustava socijalnih naknada prepoznati su i ugrađeni u Nacionalni program reformi.
Nacionalnim programom reformi za 2017. godinu naglašava se potreba provedbe reforme sustava socijalne skrbi, posebno sustava novčanih naknada, u cilju smanjenja siromaštva i zaštite najosjetljivijih skupina društva, osiguravajući potrebna sredstva i usluge upravo onima kojima su najpotrebnije.
Stabilnost javnih financija temelj je trajnog ekonomskog rasta, ali i ukupne ekonomske stabilnosti. Upravo u području glavnog cilja 3. Održivost javnih financija , pored povećanja zapošljivosti i osiguravanje dostupnosti zdravstvene zaštite i mirovinskoga sustava, pažnja se posvećuje području vezanom uz unapređenje sustava socijalnih naknada.
U okviru Nacionalnog programa reformi planirane su tri mjere koje se odnose na standardizaciju kriterija kod ostvarivanja određenih socijalnih naknada, integraciju upravljanja socijalnim naknadama te osiguravanje e-usluga iz sustava socijalne skrbi.
U sustavu socijalne skrbi ostvaruje se najveći broj naknada i usluga namijenjenih siromašnim i socijalno isključenim osobama te drugim osobama koje su u stanju socijalno-zaštitne potrebe. Uz to, u području obiteljske politike važnu ulogu imaju i naknade koje se dodjeljuju za djecu te za vrijeme rodiljnog ili roditeljskog dopusta.
U području socijalnih naknada tijekom 2016. godine izrađen je popis naknada, a za neke od njih planirao se uvesti i imovinski cenzus. Također je izvršena analiza infrastrukturnih uvjeta i ljudskih potencijala ureda državne uprave u županijama, koji su trebali biti mjesta uspostave jedinstvene točke u području socijalnih naknada kojom je utvrđen problem neprilagođenih prostornih uvjeta i nedostatka potrebnih ljudskih kapaciteta, zbog čega je dogovoren novi koncept JCN-a. Stoga je predloženo da se, u prvoj fazi, administracija naknada i dalje odvija u postojećim institucijama uz uspostavu tehničkih pretpostavki za informacijsko povezivanje i razmjenu podataka kroz „virtualni centar“. U tu svrhu predložene su mjere kojima će se nadograditi IT sustav socijalne skrbi SocSkrb te izraditi potrebne nove funkcionalnosti kao i pripremiti prijedlog izrade novih modula za izdavanje potvrda iz sustava socijalne zaštite u okviru servisa e-Građani.
Prikupljeni podaci o socijalnim naknadama dobiveni razmjenom između nadležnih tijela koristit će za planiranje budućih promjena i daljnje unapređenje sustava socijalnih naknada, koje će se odvijati u drugoj fazi reforme.
U skladu s opredjeljenjem i Programom VRH za razdoblje 2016. - 2020. da je obitelj preduvjet demografskog razvitka te da se kroz obiteljsku politiku treba osnaživati obitelj, odlučeno je da su socijalne naknade namijenjene obitelji i djeci izuzete od daljnjeg preispitivanja uvođenja imovinskog cenzusa.
U skladu s planiranim normativnim aktivnostima za 2017. godinu, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, kao jednu u nizu mjera cjelokupne populacijske i obiteljske politike, izradilo je, a Hrvatski sabor na svojoj sjednici od 20. lipnja 2017. godine donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama s ciljem povećanja limita i povećanja iznosa novčanih naknada za rodiljne i roditeljske potpore 6 .
6 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama objavljen u NN broj 59/17 i stupio je na snagu 1. srpnja 2017.
Povećanje materijalnih prava korisnika novčanih potpora za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta jedna je od prioritetnih aktivnosti koja će dodatno potaknuti korištenje roditeljskog dopusta od strane oba roditelja, čime bi se pružila kvalitetnija i sustavnija potpora obiteljima s novorođenom djecom. Namjera je zakonskih promjena: a) osigurati primjereno vrijeme za brigu o djetetu te motivirati roditelje na korištenje roditeljskog dopusta; b) osigurati socijalnu sigurnost kroz odgovarajući visinu naknade plaće ili novčane potpore za vrijeme korištenja roditeljskih potpora; c) utjecati na povećanje ukupne kvalitete života i standarda hrvatskih građana ciljanim uređenjem novčanih potpora kao jedne od mjera izravne potpore obiteljima s djecom; d) pozitivno utjecati na povećanje broja (samo) zaposlenih očeva koji koriste pravo na roditeljski dopust te jačanje njihove uloge u odgoju i brizi za dijete.
U izradi Akcijskog plana sudjelovali su članovi Radne skupine za unaprjeđenje sustava socijalnih naknada u Republici Hrvatskoj. Mjere navedene u Akcijskom planu donose se za razdoblje od četiri godine, a u njihovoj će provedbi sudjelovati kao nositelji ili sunositelji predstavnici državne i javne uprave (Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Ministarstvo financija, Porezna uprava, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje) i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (Hrvatska zajednica županija, udruga općina i gradova u RH, Udruga gradova u RH) te predstavnici obrazovnih i znanstvenih institucija (Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Studijski centar socijalnog rada i Institut za javne financije).
Provedba mjera iz Akcijskog plana financirat će se sredstvima iz Državnog proračuna Republike Hrvatske te sredstvima fondova EU, kao i međunarodnim fondovima i drugim raspoloživim sredstvima. Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku nadležno je za koordinaciju i praćenje provedbe mjera te pripremu Izvješća o provedbi Akcijskog plana unapređenja sustava socijalnih naknada za određenu godinu.
Obveza je koordinatora da Vladi Republike Hrvatske podnese godišnje izvješće o provedbi i utjecaju mjera, eventualnim problemima u provedbi odnosno izmjenama i prilagodbama politike.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
II MJERE ZA UNAPRJEĐENJE SUSTAVA SOCIJALNIH NAKNADA
1. Pojednostavljenje i usklađivanje zakonskog okvira
1.1.Standardizacija pojmova koji se odnose na kriterije kod ostvarivanja određenih socijalnih naknada
1.2.Standardizacija programa socijalne zaštite na lokalnoj i županijskoj razini, te usklađivanje s ESSPROS metodologijom
1.3.Uspostava koordinacije s JLP(R)S
1.4.Uspostava organizacijske strukture upravljanja integriranim sustavom socijalnih naknada u MDOMSP-u
1.5.Povezivanje nadležnosti za naknade za obrazovanje iz sustava socijalne skrbi i obrazovanja
2. Integracija praćenja socijalnih naknada
2.1 Izrada snimke poslovnih procesa
2.2 Utvrđivanje stanja IT sustava SocSkrb i unapređenje funkcionalnosti
2.3.Uspostava razmjene podataka o pravu na rodiljne i roditeljske potpore i doplatka za djecu
2.4.Uspostava razmjene podataka između tijela središnje državne uprave
2.5Osiguranje razmjene podataka između MDOMSP i JLP(R)S
3. Osiguranje e-usluga iz sustava socijalne skrbi
3.1.Uspostava e-usluga za izdavanje potvrda o socijalno-ekonomskom statusu
3.2.Uspostava novih e-usluga za podnošenje zahtjeva za doplatak za djecu i rodiljne i roditeljske potpore
3.3.Uspostava e-usluga za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava na ostale naknade i usluge iz područja socijalne skrbi
4. Unapređenje zakonodavnog okvira i stvaranje pretpostavki za podizanje kvalitete stručnog socijalnog rada
4.1.Usklađivanje i unapređenje zakonodavnog okvira u području socijalne skrbi
4.2.Uspostava nove organizacije poslova centara za socijalnu skrb
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Strateška područja
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
1. Pojednostavljenje i usklađivanje zakonskog okvira
Jedan od osnovnih preduvjeta za jednostavniji, usklađeniji i transparentan sustav socijalnih naknada je poboljšanje zakonodavnog okvira koji uređuje područje socijalnih naknada. Kako bi se navedeno postiglo potrebno je prethodno provesti standardizaciju kriterija za ostvarivanje prava, ujednačiti definicije određenih pojmova (dohodak, kućanstvo, stupnjevi oštećenja i sl.), jasno odrediti prihode koji se (ne) ubrajaju u prihode prilikom ostvarivanja socijalnih naknada, kao i preispitati sustav dohodovnog i /ili imovinskog cenzusa. Radi osiguravanja kvalitetnijeg uvida u obuhvat korisnika sustavom naknada i programa socijalne zaštite na državnoj i lokalnoj razini potrebno je uspostaviti koordinaciju te unaprijediti prikupljanje podataka. S obzirom na veliki broj naknada i programa socijalne zaštite na lokalnoj i regionalnoj razini, Ministarstvo će u suradnji s predstavnicima JLP(R)S pristupiti standardizaciji i harmonizaciji s ESSPROS metodologijom kao polazištem za buduće kvalitetnije prikupljanje podataka i njihovu razmjenu.
Mjera 1.1.
Standardizacija pojmova koji se odnose na kriterije kod ostvarivanja određenih socijalnih naknada
Opis mjere
U svrhu harmonizacije temeljnih pojmova, kao što su dohodak, kućanstvo, stupnjevi oštećenja i dr. izradit će se pojmovnik kako bi se pojednostavio postupak ostvarivanja prava na socijalne naknade iz različitih sustava te smanjilo različito interpretiranje istih pojmova. To će osigurati pretpostavke za uspostavljanje usklađenog zakonskog okvira koji će građanima osigurati ujednačeno postupanje i tumačenje propisa.
Nositelj i sunositelji
Nositelj mjere: MDOMSP
Sunositelji: MRMS, MF, MZ, MZO, HZZO, HZMO, HZZ, Porezna uprava
Aktivnost/i
1. Izrada pojmovnika
2. Izrada popisa zakona i drugih zakonskih i provedbenih propisa koje je potrebno izmijeniti kako bi se uskladili pojmovi
Način praćenja
Sastanci međuresorne radne skupine
Pokazatelj rezultata
1. Izrađen Pojmovnik temeljnih pojmova u području socijalnih naknada
2. Izrađen popis zakonskih i provedbenih propisa iz područja socijalne zaštite za izmjenu
Pokazatelj učinka
Ispunjeni preduvjeti za ujednačeno postupanje, smanjenje zabuna i pogrešnog interpretiranja istih pojmova u različitim propisima
Izvor financiranja
Državni proračun: pozicija – iznos:
MDOMSP
Aktivnost: A 792007„Administracija i upravljanje“
Račun – 32
Rok za provedbu
1. prosinac 2017.
2. prosinac 2017.
Mjera 1.2.
Standardizacija programa socijalne zaštite na lokalnoj i županijskoj razini, te usklađivanje s European system of integrated social protection statistics- ESSPROS metodologijom
Opis mjere
Na području JLP(R)S utvrđeno je oko 3 000 naknada i programa socijalne zaštite. Mnoge jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju naknade i programe pod različitim imenima, a s istom svrhom (namijenjeni istoj kategoriji korisnika i imaju istu funkciju) Budući da se, funkcionalno gledano, ta prava mogu svesti na samo nekoliko desetaka kategorija, uvesti će se standardizacija i harmonizacija tih naknada i programa s ESSPROS metodologijom. Predstavnici JLP(R)S-a sudjelovati će u pripremi popisa naknada te u programima edukacije za lakše i kvalitetnije prikupljanje i vođenje podataka. Jednom uspostavljeni kriteriji bit će podloga za buduću razmjenu podataka između JLP(R)S-a i MDOMSP-a. Mjera će se, u jednom dijelu, provesti kao dio aktivnosti projekta Harmonisation of legislative terminology; consolidation of social benefits (Usklađivanje zakonodavstva i terminologije; konsolidacija sustava socijalnih naknada) financiranog kroz SRSS program Europske komisije ( Structural Reform Support Service)
Nositelj i sunositelji
Nositelj mjere: MDOMSP
Sunositelji: JLP(R)S, MF, DZS
Aktivnost/i
1. Izrada popisa svih naknada i programa socijalne zaštite na lokalnoj i regionalnoj razini usklađenih s ESSPROS metodologijom
2. Organiziranje edukacija djelatnika u tijelima JLP(R)S-a zaduženih za prikupljanje i evidenciju podataka o programima i naknadama socijalne zaštite
3. Izrada registra socijalnih naknada i programa na svim razinama vlasti
Način praćenja
Sastanci nositelja i sunositelja aktivnosti
Pokazatelj rezultata
1. Izrađen popis socijalnih programa na lokalnoj razini, usklađen s ESSPROS metodologijom
2. Organizirane edukacije djelatnika u tijelima JLP(R)S-a i MDOMSP-a, po županijama
3. Izrađen registar socijalnih naknada
Pokazatelj učinka
Standardizirane naknade i programi na lokalnoj razini, veća usklađenost svih jedinica na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini
Izvor financiranja
Državni proračun: pozicija – iznos:
MDOMSP
Aktivnost: A 792007„Administracija i upravljanje“
Račun – 32
Ostali izvori :
Europska komisija kroz program SRSS – 60.000,00 EUR (European Commission - Structural Reform Support Service)
Rok za provedbu
1. lipanj 2018.
2. listopad 2018.
3. lipanj 2019.
Mjera 1. 3.
Uspostava koordinacije s JLP(R)S
Opis mjere
S ciljem kontinuiranog unapređenja sustava socijalne zaštite te radi transparentnosti trošenja sredstava socijalne zaštite potrebno je uspostaviti koordinaciju s tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave kroz imenovanje županijskih koordinatora za područje socijalne zaštite.
Zakonom o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, broj 157/13, 152/14, 99/15, 52/16) uređeno je i pitanje socijalnog planiranja i izrade županijskih socijalnih planova. U tom procesu sudjeluju predstavnici lokalne i područne (regionalne) samouprave, ustanova socijalne skrbi na određenom području te drugi relevantni dionici kroz Savjet za socijalnu skrb u županiji. Postojeću suradnju koja se odvija vezano uz izradu županijskih socijalnih planova i drugih aktivnosti koje se odvijaju na lokalnoj razini potrebno je unaprijediti u cilju bolje zaštite socijalno ugroženih građana, njihovog većeg obuhvata mjerama socijalne zaštite, racionalnijeg korištenja sredstava namijenjenih socijalno ugroženim građanima. Kako bi se unaprijedila koordinacija između MDOMSP-a i predstavnika županija, svaka županija i Grad Zagreb imenovat će svojeg predstavnika za socijalnu zaštitu. Zadatak koordinatora biti će unaprijediti aktivnosti između predstavnika gradova i općina na području svoje županije vezano uz provedbu programa socijalne zaštite te prikupljanje podataka o njima i objedinjene informacije i podatke dostavljati MDOMSP-u. Koordinatori će također sudjelovati ili surađivati s predstavnicima županije u Savjetu za socijalnu skrb u županiji vezano uz izradu županijskih socijalnih planova, kao i u svim drugim aktivnostima vezanima uz unapređenje sustava socijalne zaštite na lokalnoj i nacionalnoj razini.
Navedene aktivnosti poduzet će se u svrhu ujednačenog vođenja evidencija, kvalitetnijeg i potpunijeg uvida u podatke o korisnicima i pravima koje ostvaruju sa svih razina te u svrhu razmjene podataka i njihovo generiranje za potrebe izrade različitih analitičkih i statističkih izvješća.
Nositelj i sunositelji
Nositelj mjere: MDOMSP
Sunositelji: JLP(R)S
Aktivnost /i
1. Imenovanje županijskih koordinatora za socijalnu zaštitu
2. Organiziranje tematskih sastanaka
Način praćenja
Sastanci sa županijskim koordinatorima za socijalnu zaštitu
Pokazatelj
rezultata
1. Imenovani županijski koordinatori za socijalnu zaštitu
2. Održani sastanci
Pokazatelj učinka
Uspostavljena koordinacija i redovita razmjena informacija i podataka iz područja socijalne zaštite.
Izvor financiranja
Državni proračun: pozicija – iznos:
MDOMSP
Aktivnost: A 792007„Administracija i upravljanje“
Račun – 32
Mjera ne zahtijeva dodatne financijske troškove.
Ostali izvori:
Proračun JLP(R)S
Rok za provedbu
1. prosinac 2017.
2. tijekom 2018. i kontinuirano
Mjera 1.4.
Uspostava organizacijske strukture upravljanja integriranim sustavom socijalnih naknada u MDOMSP-u
Opis mjere
Ostvarivanje prava na socijalne naknade u nadležnosti je različitih tijela nacionalne, odnosno regionalne i lokalne razine.
Stoga će se u MDOMSP-u uspostaviti organizacijska cjelina za upravljanje sustavom socijalnih naknada u svrhu prikupljanja, obrade, praćenja podataka te izrade stručnih i analitičkih podloga za potrebe kreiranja politika u području socijalne zaštite. Poslovi statistike i analize, poslovi upravljanja integriranim sustavom podataka iz područja socijalne zaštite, kao i poslovi upravljanja IT sustavom, obavljat će se u okviru različitih organizacijskih cjelina uz jedinstvenu koordinaciju.
Nositelj i sunositelji
Nositelj mjere: MDOMSP
Sunositelji: MRMS, MZ, MZO, HZZO, HZMO, HZZ, JLP(R)S
Aktivnost/i
U MDOMSP-u organizirati poslove upravljanja sustavom socijalnih naknada
Način praćenja
Pokazatelj rezultata
Uspostavljena organizacijska cjelina za upravljanje sustavom socijalnih naknada
Pokazatelj učinka
Uspostavljena koordinacija upravljanja integriranim sustavom socijalnih naknada.
Izvor financiranja
Državni proračun: pozicija – iznos:
MDOMSP
Aktivnost: A 792007„Administracija i upravljanje“
Račun – 32
Mjera ne zahtijeva dodatne financijske troškove.
Rok za provedbu
Prosinac 2017.
Mjera 1.5.
Povezivanje nadležnosti za naknade za obrazovanje iz sustava socijalne skrbi i obrazovanja
Opis mjere
Cilj je povezivanje prava vezanih uz obrazovanje djece i studenata slabijeg socioekonomskog statusa uz resor koji je nadležan za obrazovanje, a kako bi se postiglo usklađivanje kriterija i smanjivanje osjećaja stigmatizacije kod djece i mladih koja svoja prava na obrazovanje ostvaruju s osnova sustava socijalne skrbi. Adekvatna financijska i druga podrška za djecu nižeg socioekonomskog statusa ključna je kako s aspekta prevencije njihova preranog ispadanja iz obrazovnog sustava, tako i s aspekta ublažavanja posljedica odrastanja u siromaštvu.
1. Prema sadašnjem sustavu naknada za troškove smještaja u učeničkom domu osigurava se za djecu polaznike srednje škole slabijeg socioekonomskog statusa koja nisu članovi kućanstava korisnika ZMN-a. Radi se o pravu kojim se osigurava školovanje djece koja odrastaju u lošijim socioekonomskim prilikama i, po svojoj namjeni, dio je mjera koje u svojoj nadležnosti osigurava i MZO, a kojima se osigurava dostupnost obrazovanja te potiče obrazovanje djece slabijeg socioekonomskog statusa i drugih ranjivih skupina (subvencije smještaja redovnih studenata).
2. Prenošenjem naknade za redovito studiranje iz nadležnosti MDOMSP-a u nadležnost MZO-a postići će se usklađivanje kriterija i smanjivanje osjećaja stigmatizacije kod djece i mladih koja svoja prava na obrazovanje ostvaruju s osnova sustava socijalne skrbi.
3. Povezivanjem nadležnosti za naknade za redovito studiranje u sustavu znanosti i obrazovanja omogućuje se veća transparentnost i olakšano podnošenje zahtjeva svim kategorijama učenika i studenata i kvalitetniji uvid u područje naknada vezanih uz obrazovanje (naknada za troškove smještaja u učeničkom domu, naknada za redovito studiranje, naknada za stipendije i naknada za prehranu studenata) u jednu naknadu, s razrađenim kriterijima kroz zakon iz nadležnosti MZO-a.
Nositelj i sunositelji
Nositelj: MDOMSP- prva faza provedbe
MZO- druga faza provedbe
Aktivnost/i
1. Uspostaviti koordinaciju i postići dogovor o promjeni nadležnosti
2. Izraditi prijedloge izmjena zakonskih i provedbenih propisa iz nadležnosti MDOMSP-a i MZO-a
3. Osigurati preduvjete za prilagodbu tehničkih i kadrovskih uvjeta (prilagodba IT sustava u skladu sa dogovorenim promjenama)
Način praćenja
1. Hodogram izmjene Zakona o socijalnoj skrbi i Zakona iz područja obrazovanja
2. Otvaranje nove proračunske pozicije na stavci MZO-a
3. Prilagodba postojeće ili izrada nove IT aplikacije za provedbu
Pokazatelj rezultata
1. Izmijenjeni Zakon o socijalnoj skrbi i Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, te Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na državnu stipendiju (regulirati način provedbe ili kroz Odluku Vlade RH ili izrada Pravilnika)
2. Izrađena IT aplikacija za provedbu
Pokazatelj učinka
Ujednačenost kriterija za ostvarivanje prava, veća transparentnost i smanjenje osjećaja stigmatizacije kod djece i mladih korisnika naknada za obrazovanje
Izvor financiranja
Državni proračun: pozicija – iznos:
Prijenos sredstava redovnih aktivnosti iz nadležnosti MDOMSP na MZO
Aktivnost - A 792007„Administracija i upravljanje“
Račun – 32
Aktivnost - A 792007„Administracija i upravljanje“
Račun – 32
Aktivnost – K 788006 „Informatizacija i održavanje sustava socijalne skrbi“
Račun – 32
Rok za provedbu
1. lipanj 2019.
2. prosinac 2019.
3. lipanj 2020.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
2. Integracija praćenja socijalnih naknada
U svrhu pojednostavljivanja postupka, osiguravanja veće dostupnosti, uspostave boljeg nadzora nad primicima po osnovi socijalne zaštite i transparentnosti isplate naknada potrebno je uspostaviti koordinaciju i razmjenu podataka o korištenju prava iz sustava socijalne skrbi. Kroz mjeru će se poduzeti aktivnosti za nadogradnju i unapređenje funkcionalnosti aplikacijskog sustava SocSkrb kako bi se povećala kvaliteta i učinkovitost u procesu ostvarivanja prava na naknade. Definirat će se podaci o naknadama iz drugih sustava (MDOMSP, HZZO, HZZ, HZMO) koji bi se objedinjeno prikupljali u svrhu izrade analiza i prijedloga budućih promjena u području socijalnih naknada.
Mjera 2.1.
Izrada snimke poslovnih procesa
Opis mjere
U području socijalne zaštite za provedbu (administriranje socijalnih naknada) je nadležno nekoliko različitih tijela državne uprave i institucija. Svaka institucija za obavljanje svojih poslova koristi i vlastiti IT sustav i aplikacijska rješenja. Postojeći su poslovni procesi, koji se odnose na postupke ostvarivanja socijalnih naknada, u različitim tijelima državne uprave neusklađeni. Vezano uz prvu fazu, aktivnost bi se usmjerila na ZMN, rodiljne i roditeljske potpore, doplatak za djecu te naknadu za vrijeme nezaposlenosti. U svrhu pojednostavljivanja postupka, osiguravanja veće dostupnosti, uspostave boljeg nadzora nad primicima po osnovi socijalne zaštite i transparentnosti isplate naknada potrebno je uspostaviti koordinaciju i razmjenu podataka o korištenju prava. Kao preduvjet za ostvarenje navedenoga, izradit će se snimka poslovnih procesa centara za socijalnu skrb, regionalnih ureda i područnih službi HZMO-a i HZZO-a koji su nositelji aktivnosti ostvarivanja prava na ZMN, doplatka za djecu i rodiljnih i roditeljskih potpora, a kasnije i HZZ-a koji je nadležan za ostvarivanje prava na naknade za vrijeme nezaposlenosti po osnovi rada.
Nositelj i sunositelji
Nositelj mjere: MDOMSP
Sunositelji: MZ, MRMS, HZMO, HZZ, HZZO
Aktivnost/i
1. Izraditi snimku poslovnih procesa CZSS, HZMO, HZZO, HZZ i njihovih podružnica, odnosno područnih ureda.
2. Izraditi prijedlog promjena poslovnih procesa i standardiziranog postupanja za ostvarivanja prava na naknade
3. Usvajanje prijedloga od strane nadležnih tijela
4. Izraditi projektnu dokumentaciju za nadogradnju i unapređenje IT sustava SocSkrb
Način praćenja
Izvješća i zapisnici sa održanih sastanaka predstavnika nadležnih institucija
Pokazatelj rezultata
1. Izrađena snimka poslovnih procesa
2. Izrađen prijedlog promjena poslovnih procesa i standardnih postupaka
3. Usvojen prijedlog standardnog postupanja i potrebnih promjena
4. Izrađena projektna dokumentacija za nadogradnju i unapređenje IT sustava SocSkrb
Pokazatelj učinka
Usklađeno i transparentno postupanje prilikom ostvarivanja prava na naknade, ostvarene uštede u radu.
Izvor financiranja
Državni proračun: pozicija – iznos:
MDOMSP
Aktivnost: A 792007„Administracija i upravljanje“
Račun – 32
Ostali izvori:
Dio aktivnosti vezan uz snimku stanja i prijedlog dizajna financirao bi se u okviru tehničke pomoći Europske komisije, Programa podrške za strukturne reforme ( Structural Reform Support Service - SRSS). Procijenjena vrijednost troškova je 220.000 EUR-a.
Rok za provedbu
Prvo tromjesečje 2018. ( Procjena je da se potpisivanje ugovora s konzultantom/ima očekuje u rujnu 2017. godine)
Mjera 2.2.
Utvrđivanje stanja IT sustava SocSkrb i unapređenje funkcionalnosti
Opis mjere
MDOMSP upravlja IT sustavom SocSkrb kroz koji je uspostavljena jedinstvena baza podataka svih korisnika prava iz sustava socijalne skrbi te informatičko povezivanje s drugim institucijama i razmjena podataka o korisnicima neophodnih za priznavanje prava iz sustava socijalne skrbi. Sustav koriste svi centri za socijalnu skrb kao podršku svom poslovanju, dok je MDOMSP korisnik podataka na temelju kojih se prati rad CZSS i izrađuju statistička izvješća.
Funkcionalnosti sustava SocSkrb je potrebno unaprijediti u svrhu pojednostavljivanja poslovnih procesa i ostvarivanja prava na naknade iz područja socijalne skrbi te izradu novih modula u svrhu osiguranja razmjene podataka i mogućnosti podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava i usluga iz sustava socijalne zaštite (moduli za naknade izvan sustava socijalne skrbi, za sustav e-Građani).
Nositelj i sunositelji
Nositelj mjere: MDOMSP, MU
Sunositelj: MZ, MRMS, MZO, HZMO, HZZ, HZZO, Porezna uprava
Aktivnost/i
1. Izrada snimke stanja i tehničke dokumentacije IT sustava SocSkrb
2. Izrada izvedbenog projekta za nove funkcionalnosti sustava SocSkrb
3. Izrada programskog rješenja
4. Testiranje
5. Osiguravanje IT infrastrukture za implementaciju programskog rješenja
6. Implementacija
7. Edukacija
Način praćenja
1. Dokumentacija
2. Sastanci i zapisnici sa održanih sastanaka
Pokazatelj rezultata
1. Izrađena analiza o stanju IT sustava SocSkrb
2. Izrađen izvedbeni projekt za nove funkcionalnosti sustava SocSkrb
3. Izrađeno programsko rješenje
4. Osigurana IT oprema
Pokazatelj učinka
Olakšan rad stručnih radnika CZSS, ubrzano administriranje naknada iz nadležnosti CZSS, HZZO-a i HZMO-a, smanjen broj osobnih dolazaka građana zbog podnošenja zahtjeva.
Izvor financiranja
Državni proračun - MDOMSP-a i financijska sredstva osigurana kroz projekt ESF-a (oko 60.000 EURA)
Državni proračun: pozicija – iznos:
MDOMSP
Aktivnost - T 809009 „Razvoj ljudskih potencijala, prioritet 2“
Račun – 561 „ESF“
Aktivnost – K 788006 „Informatizacija i održavanje sustava socijalne skrbi“
Račun – 32
Aktivnost - A 792007„Administracija i upravljanje“
Račun – 32
Ostali izvori:
Europski socijalni fond (oko 60.000 EURA)
Rok za provedbu
1. prosinac 2018.
2. prvo tromjesečje 2019.
3. prosinac 2019.
4. prosinac 2019.
Mjera 2.3.
Uspostava razmjene podataka o pravu na rodiljne i roditeljske potpore i doplatka za djecu
Opis mjere
U svrhu pojednostavljivanja postupka, transparentnosti isplate naknada te smanjenja administrativnog opterećenja za korisnike potrebno je uspostaviti razmjenu podataka o pravima na rodiljne i roditeljske naknade te doplatak za djecu. Cilj je osigurati učinkovitiji sustav administriranja naknadama, prvenstveno naknadama iz zakonodavne nadležnosti MDOMSP-a.
Postojeći IT sustav SocSkrb potrebno je unaprijediti nadogradnjom novoga modula posredstvom kojeg bi se obavljala razmjena podataka između tijela koja sudjeluju u procesima odlučivanja i administriranja socijalnih naknada. U prvoj fazi definirat će se podaci o rodiljnim i roditeljskim naknadama te doplatku za djecu (MDOMSP, MRMS, MZ, HZZO, HZMO, HZZ) koji bi se objedinjeno prikupljali u svrhu izrade analiza i prijedloga budućih promjena u području roditeljskih naknada i naknada usmjerenih djeci.
U drugoj fazi bi se kroz IT sustav SocSkrb razmjenjivali podaci o korisnicima doplatka za djecu i rodiljnih i roditeljskih naknada.
Obradom objedinjenih podataka, u trećoj fazi, pristupit će se dubinskoj analizi korisnika kako bi se utvrdili budući koraci u svrhu unapređenja sustava obiteljskih naknada, ujednačavanje kriterija i pojednostavljivanja postupka za ostvarivanje prava.
Nositelj i sunositelji
Nositelj mjere: MDOMSP
Sunositelj: MU, MRMS, MZ, HZZO, HZMO, APIS, HZZ
Aktivnost/i
1. donošenje sporazuma o razmjeni podataka
2. Uspostava servisa za e- razmjenu
3. Testiranje i implementacija i edukacija
Način praćenja
Dokumentacija - sporazumi, tehnička dokumentacija
Pokazatelj rezultata
1. Sklopljeni sporazumi s nadležnim institucijama
2. Izrađeni servisi za razmjenu
3. Uspostavljena razmjena podataka između MDOMSP-a i HZZO-a i HZMO-a o pravima na doplatak za djecu i rodiljne i roditeljske potpore
Pokazatelj učinka
Unaprijeđena razmjena podataka o pravu na rodiljne i roditeljske potpore i doplatka za djecu i pojednostavljeno administriranje.
Izvor financiranja
HZMO, HZZO
Državni proračun (MDOMSP, MRMS, MZ)
1. Državni proračun: pozicija – iznos:
MDOMSP
Aktivnost – K 788006 „Informatizacija i održavanje sustava socijalne skrbi“
Račun – 32
Aktivnost - T 809009 „Razvoj ljudskih potencijala, prioritet 2“ –
Račun - 561 „ESF“
Aktivnost - A 792007„Administracija i upravljanje“
Račun – 32
Rok za provedbu
1. lipanj 2018.
2. prosinac 2019.
3. lipanj 2020.
Mjera 2.4.
Uspostava razmjene podataka između tijela središnje državne uprave
Opis mjere
Ova mjera je nastavak uspostave razmjene podataka s drugim relevantnim institucijama nadležnim za ostvarivanje prava na socijalne naknade (HZZ, MZO, MP, Državni inspektorat i dr.)
Nositelj i sunositelji
Nositelj mjere: MDOMSP
Sunositelji: MU, MRMS, MZO, MP, MRMS Inspektorat rada, APIS
Aktivnost/i
1. Uspostava pravnog okvira razmjene podataka (sporazum)
2. Uspostava servisa za e- razmjenu
3. Testiranje i implementacija
Način praćenja
Dokumentacija - sporazumi, tehnička dokumentacija
Pokazatelj rezultata
1. Sklopljeni sporazumi s nadležnim institucijama
2. Izrađeni servisi za e-razmjenu
3. Uspostavljena razmjena podataka između MDOMSP-a i drugih relevantnih institucija
Pokazatelj učinka
Osigurane informacije o većem opsegu korisnika socijalnih naknada, smanjena mogućnost zlouporabe
Izvor financiranja
Državni proračun, za izradu same nadogradnje IT sustava koristila bi se sredstva Europskog socijalnog fonda
Državni proračun: pozicija – iznos:
MDOMSP
Aktivnost - T 809009 „Razvoj ljudskih potencijala, prioritet 2“
Račun – 561 „ESF“
Aktivnost - A 792007„Administracija i upravljanje“
Račun – 32
Aktivnost – K 788006 „Informatizacija i održavanje sustava socijalne skrbi“
Račun – 32
Ostali izvori:
Europski socijalni fond
Rok za provedbu
Rujan 2018.
Mjera 2.5.
Osiguranje razmjene podataka između MDOMSP i JLP(R)S
Opis mjere
Unapređenjem i nadogradnjom IT sustava SocSkrb omogućit će se razmjena i prikupljanje podataka o naknadama i programima socijalne zaštite JLP(R)S. Naime, nakon što se uvede standardizirano prikupljanje podataka koji su usklađeni s ESSPROS metodologijom, podaci o socijalnim programima jedinica lokalne i područne samouprave razmjenjivali bi se s MDOMSP-om. Za navedeno je potrebno osigurati tehničko rješenje kroz IT sustav SocSkrb.
Nositelj i sunositelji
Nositelj mjere: MDOMSP
Sunositelj: JLP(R)S
Aktivnost/i
1. Uspostava pravnog okvira razmjene podataka
2. Uspostava servisa za e- razmjenu
3. Testiranje i implementacija
Način praćenja
Dokumentacija - sporazumi, tehnička dokumentacija
Pokazatelj rezultata
1. Uspostavljen pravni okvir i sklopljeni sporazumi s nadležnim institucijama
2. Izrađeni servisi za e-razmjenu
3. Uspostavljena razmjena podataka između MDOMSP-a i JLP(R)S
Pokazatelj učinka
Povezanost podataka o korisnicima socijalnih naknada na nacionalnoj i lokalnoj razini, smanjena mogućnost preklapanja i zlouporabe.
Izvor financiranja
Državni proračun, za izradu same nadogradnje IT sustava koristila bi se sredstva Europskog socijalnog fonda
Državni proračun: pozicija – iznos:
MDOMSP
Aktivnost - T 809009 „Razvoj ljudskih potencijala, prioritet 2“
Račun – 561 „ESF“
Aktivnost - A 792007„Administracija i upravljanje“
Račun – 32
Aktivnost – K 788006 „Informatizacija i održavanje sustava socijalne skrbi“
Račun – 32
Ostali izvori:
Europski socijalni fond
Rok za provedbu
Zadnje tromjesečje 2020.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
3. Osiguranje e-usluga iz sustava socijalne skrbi
Mjera 3.1.
Uspostava e- usluga za izdavanje potvrda o socijalno-ekonomskom statusu
Opis mjere
Informacijski sustav socijalne skrbi SocSkrb sadrži iscrpne podatke o korisnicima sustava socijalne skrbi. Informacije unutar sustava su pogodna podatkovna podloga za e-usluge namijenjene korisnicima sustava i ostalim građanima. Sustav SocSkrb je već sada povezan s drugim tijelima državne uprave u svrhu razmjene podataka koji su potrebni radi ostvarivanja prava i usluga, a osnovna je poveznica OIB građana. U svrhu pojednostavljivanja poslovnih procesa i ostvarivanja prava na naknade u području socijalne skrbi potrebno je unaprijediti funkcionalnosti te osigurati izdavanje potvrda iz sustava socijalne skrbi kroz sustav e-Građani.
Nositelj i sunositelji
Nositelj mjere: MDOMSP
Sunositelji: MU, Agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama, APIS IT d.o.o.
Aktivnost/i
1. Definiranje potvrda i opseg podataka za pojedine potvrde
2. Izrada elektroničkih potvrda
3. Osiguravanje preduvjeta za implementaciju servisa
Način praćenja
Dokumentacija
Pokazatelj rezultata
Izrađen modul za izdavanje potvrda, kroz sustav e-Građanin
Pokazatelj učinka
omogućeno dobivanje potvrda iz sustava socijalne skrbi, smanjenje administrativnog pritiska na CZSS i veća dostupnost usluge
Izvor financiranja
Državni proračun: pozicija – iznos:
MDOMSP
Aktivnost – K 788006 „Informatizacija i održavanje sustava socijalne skrbi“
Račun – 32
Stanje 11. travnja 2016. utrošeno: 113.750,00 kn (sa PDV-om), odnosno 91.000,00 (bez PDV-a)
Rok za provedbu
1. listopad 2017.
2. listopad 2017.
3. prosinac 2017.
Mjera 3.2.
Uspostava novih e-usluga za podnošenje zahtjeva za doplatak za djecu i rodiljne i roditeljske potpore
Opis mjere
U svrhu pojednostavljivanja postupka i osiguravanja veće dostupnosti, uspostavit će se nove e-usluge u okviru servisa e-Građani kojom će se omogućiti podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava na rodiljne i roditeljske potpore i doplatak za djecu.
Nositelj i sunositelji
Nositelj mjere: HZZO, HZMO
Sunositelj: MDOMSP, MU, MZ, MRMS, APIS IT
Aktivnost/i
1. Definiranje zahtjeva i opseg podataka za pojedine zahtjeve
2. Izrada elektroničkih zahtjeva
3. Osiguravanje preduvjeta za implementaciju servisa
Način praćenja
Dokumentacija
Pokazatelj rezultata
Izrađen modul za podnošenje zahtjeva, kroz sustav e-Građanin
Pokazatelj učinka
Omogućeno elektronsko podnošenje zahtjeva, smanjenje administrativnog pritiska na institucije i veća dostupnost
Izvor financiranja
Za izradu same nadogradnje IT sustava koristila bi se sredstva Europskog socijalnog fonda
Državni proračun: pozicija – iznos:
MDOMSP
Aktivnost - A 792007„Administracija i upravljanje“
Račun – 32
Ostali izvori:
Europski socijalni fond
Rok za provedbu
Rujan 2019.
Mjera 3.3.
Uspostava e-usluga za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava na ostale naknade i usluge iz područja socijalne skrbi
Opis mjere
U svrhu pojednostavljivanja postupka i osiguravanja veće dostupnosti, uspostavit će se nove e-usluge u okviru servisa e-Građani kojom će se omogućiti podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava i usluge iz sustava socijalne skrbi (osobna invalidnina, doplatak za pomoć i njegu, pravo na status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja, jednokratne naknade i dr.).
Nositelj i sunositelji
Nositelj mjere: MDOMSP
Sunositelji: MU, APIS
Aktivnost/i
1. Definiranje zahtjeva i opseg podataka za pojedine zahtjeve
2. Izrada elektroničkih zahtjeva
3. Osiguravanje preduvjeta za implementaciju servisa
Način praćenja
Dokumentacija
Pokazatelj rezultata
Izrađen modul za podnošenje zahtjeva, kroz sustav e-Građanin
Pokazatelj učinka
Omogućeno podnošenje zahtjeva, smanjenje administrativnog pritiska na institucije.
Izvor financiranja
Za izradu same nadogradnje IT sustava koristila bi se sredstva Europskog socijalnog fonda
Državni proračun: pozicija – iznos:
MDOMSP
Aktivnost - T 809009 „Razvoj ljudskih potencijala, prioritet 2“
Račun – 561 „ESF“
Aktivnost – K 788006 „Informatizacija i održavanje sustava socijalne skrbi“
Račun – 32
Ostali izvori:
Europski socijalni fond
Rok za provedbu
1. lipanj 2018.
2. prosinac 2018.
2. ožujak 2019.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
4. Unapređenje zakonodavnog okvira i stvaranje pretpostavki za podizanje kvalitete stručnog socijalnog rada
Mjera 4.1.
Usklađivanje i unapređenje zakonodavnog okvira u području socijalne skrbi
Opis mjere
Jedan od osnovnih preduvjeta za jednostavniji, usklađeniji i transparentan sustav socijalnih naknada je poboljšanje zakonodavnog okvira koji uređuje područje socijalnih naknada. Kako bi se navedeno postiglo potrebno je prethodno provesti standardizaciju kriterija za ostvarivanje prava, ujednačiti definicije određenih pojmova (dohodak, kućanstvo, stupnjevi oštećenja i sl.), jasnije odrediti prihode koji se (ne) ubrajaju u prihode prilikom ostvarivanja socijalnih naknada, kao i preispitati sustav dohodovnog i /ili imovinskog cenzusa. Izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi te njegovih provedbenih propisa i dodatnim edukacijama o primjeni propisa potrebno je olakšati i ujednačiti postupanje stručnih radnika centara za socijalnu skrb, osigurati provedivost zakonskih rješenja u praksi te smanjiti pritužbe i žalbe korisnika. Stvorit će se pretpostavke za kvalitetniji rad centara za socijalnu skrb i njegovih stručnih radnika te će se osigurati veće zadovoljstvo korisnika.
Nositelj i sunositelji
Nositelj mjere: MDOMSP
Sunositelj CZSS
Aktivnost/i
1. Izrada hodograma aktivnosti za izradu Nacrta prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi i osnivanje Radne skupine
2. Izrada Teza i Prethodne procjene za Nacrt prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi uz e-Savjetovanje
3. Izrada Nacrta prijedloga iskaza o procjeni učinaka propisa
4. Provedba e-savjetovanja i upućivanje Teza i Nacrta prijedloga iskaza na mišljenje nadležnim i mjerodavnim tijelima
5. Izrada Nacrta prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi i Prijedloga iskaza
6. Upućivanje Nacrta prijedloga Zakona i Prijedloga Iskaza na e-Savjetovanje i na mišljenje nadležnim i mjerodavnim tijelima
7. Upućivanje propisa i Prijedloga Iskaza u postupak donošenja Vladi RH
8. Upućivanje propisa u postupak usvajanja Saboru RH
Način praćenja
1. Dokumentacija
2. Zapisnici sa sastanaka
Pokazatelj rezultata
1. Izrađen hodogram aktivnosti vezanih uz izradu prijedloga novoga zakona o socijalnoj skrbi
2. Izrađene teze Zakona o socijalnoj skrbi
3. Izrađen Nacrt prijedloga iskaza procjene učinaka propisa
4. Nacrt prijedloga iskaza procjene učinaka propisa upućen na mišljenje
5. Izrađen prijedlog Zakona o socijalnoj skrbi i prijedlog iskaza procjene učinaka propisa
6. Provedena javna rasprava
7. Prijedlog Zakona o socijalnoj skrbi upućen u proceduru donošenja
Pokazatelj učinka
Zadovoljni korisnici u sustavu socijalne skrbi te stručni radnici CZSS. (Anketa)
Izvor financiranja
Državni proračun: pozicija – iznos:
MDOMSP
Aktivnost - A 792007„Administracija i upravljanje“
Račun – 32
Rok za provedbu
1. rujan 2017.
2. prosinac 2017.
3. siječanj 2018.
4. svibanj 2018.
5. kolovoz 2018.
6. studeni 2018.
7. siječanj 2019.
8. veljača 2019.
Mjera 4.2.
Uspostava nove organizacije poslova centara za socijalnu skrb
Opis mjere
CZSS u Republici Hrvatskoj različiti su po svojoj veličini, mjesnoj nadležnosti, karakteristikama područja svoje nadležnosti, broju i vrsti korisnika te broju i strukturi zaposlenih. Isti organizacijski modeli nisu primjenjivi na sve CZSS, stoga je potrebno pronaći odgovarajuće rješenje. Standardizacijom poslovnih procesa i kvalitetnijom organizacijom poslova centara za socijalnu skrb osigurat će se pretpostavke za unapređenje stručnog rada, ali će se pojačati i razina zaštite osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Na temelju prijedloga promjena poslovnih procesa i usuglašenog standardiziranog postupanja vezanog uz ostvarivanja prava na naknade, kao i drugih poslovnih procesa centara za socijalnu skrb, izradit će se prijedlog nove organizacijske strukture CZSS uvažavajući pri tom sve posebnosti. Novo uspostavljena organizacija trebala bi osigurati više radnog vremena stručnim radnicima za neposredni rad s korisnicima, čime se postiže i veća kvaliteta usluge. Na taj bi se način također povećala mogućnost lokalnog djelovanja i koordinacije s predstavnicima tijela lokalne i područne samouprave, organizacijama civilnog društva i drugim dionicima na lokalnoj razini koji pružaju usluge socijalno ugroženim građanima.
Nositelj i sunositelji
Nositelj mjere: MDOMSP
Sunositelj: CZSS
Aktivnost/i
1. Prijedlog promjena poslovnih procesa
2. Izrada pravilnika o ustroju centara za socijalnu skrb
3. Osiguravanje podrške MDOMSP-a u primjeni nove organizacije poslova
Način praćenja
Dokumentacija
Pokazatelj rezultata
1. Izrađen prijedlog promjena poslovnih procesa
2. Izrađeni pravilnici o ustroju centara za socijalnu skrb
3. Osigurana i uspostavljena stručna podrška na razini MDOMSP-a
Pokazatelj učinka
Pojednostavljeni poslovni procesi, povećana razina stručnog rada s korisnicima
Izvor financiranja
Državni proračun: pozicija – iznos:
MDOMSP
Aktivnost - A 792007„Administracija i upravljanje“
Račun – 32
Rok za provedbu
1. prosinac 2019.
2. prosinac 2019.
3. prvo tromjesečje 2020.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku