ZAKON O DRŽAVNOJ POTPORI ZA ISTRAŽIVAČKO-RAZVOJNE PROJEKTE
1.3.
Datum:
1.4.
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
Uprava za investicije, industriju i inovacije
Sektor za inovacijsku politiku
Služba za unapređenje inovacijskog sustava
1.5.
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
Naziv akta: Nacionalni program reformi 2017.
Opis mjere:
2.1. Jačanje nacionalnog inovacijskog sustava i inovacijskog potencijala gospodarstva: 2.1.1. Donošenje Zakona o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
Naziv pravne stečevine EU:
Uredba Komisije (EU) br. 651/2014 оd 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora („Službeni list Europske unije“, br. L 187/1 od 26. lipnja 2014)  e odredbama Uredbe Komisije (EU) br. 1407/2013, od 18. prosinca 2013., o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore (SL EU, L352, od 24.12.2013).
2.ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Poticanje istraživanja, razvoja i inovacija ključan je element europskih politika u svrhu ostvarivanja ciljeva rasta, produktivnosti i konkurentnosti gospodarstva. Strategijom Europa 2020. nastoji se potaknuti rast europskog gospodarstva, a jedan od pet ciljeva odnosi se upravo na učinkovita ulaganja u inovacije. Sve zemlje Europske unije (EU) provode niz mjera kako bi se približile cilju navedene Strategije: povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj na 3% BDP-a do 2020. godine. Stoga se u novoj financijskoj perspektivi EU za razdoblje 2014. - 2020. svi elementi inovacijskog sustava EU prilagođavaju potrebi brzog transfera znanja i tehnologija u gospodarstvo.
Prema podacima Eurostata, razina izdataka u RH stagnira od 2010. i znatno je ispod prosjeka država EU.
Razlog slabije pozicije Republike Hrvatske kada se mjeri inovacijska izvedba su sljedeći:
−nepostojanje takozvane sustavne inovacijske politike, odnosno njezine neučinkovitosti, složenosti i rascjepkanosti hrvatskog inovacijskog sustava kojem generalno nedostaje bolja koordinacija i sinergija njegovih različitih dijelova;
−negativno gospodarsko okruženje u kojem nedostaju tehnološko relevantna poduzeća koja bi zahtijevala intenzivniju suradnju sa znanstveno-istraživačkom zajednicom, sama jačala svoje proizvodne i inovativne sposobnosti te poticala komercijalizaciju rezultata istraživanja;
−malo učešće poslovnog sektora u aktivnostima istraživanja i razvoja;
−nedostatka inovacijske sposobnosti poslovnog sektora;
−mali broj primijenjenih (industrijskih) istraživanja.
Prema podacima Innovation Union Scoreboarda za 2017. godinu, Hrvatska je i dalje u skupini zemalja s obilježjem „umjerenog inovatora“ s ispod-prosječnim rezultatima te zaostaje za post-tranzicijskim zemljama (kao što su Mađarska ili Slovenija). Inovacijska izvedba je u odnosu na EU prosjek iz 2010. je ispod prosjeka, pala je za 1,4%. dok je u Europi porasla za 2% u istom razdoblju. Prema inovacijskom indeksu, od zemalja u okruženju pretekle su nas Slovenija, Srbija i Mađarska, a ispod Hrvatske su prema ovom indeksu samo Bugarska, Makedonija,Rumunjska i Ukrajina od ukupnog broja zemalja koje se prate. Slabosti se iskazuju u intelektualnom vlasništvu (imovini), nema atraktivnog istraživačkog sistema, negativne su promjene u pogledu suradnje na inovacijskim projektima, a najslabiji smo po pitanju prodaje inovativnih proizvoda ili usluga. Također, pao je broj patentnih prijava u periodu od 2010-2016.
I prema recentnim podacima Eurostata, sveukupna razina patentne aktivnosti je niska u usporedbi s ostalim državama članicama.
Slijedom navedenoga, ključno je izraditi zakonodavni okvir koji potiče ulaganje u istraživanje i razvoj svih subjekata u poslovnom sektoru, putem davanja poticaja za ulaganja malih i srednjih, kao i velikih poduzeća u takve aktivnosti. Također se želi jačati kapacitete poduzeća za razvoj i provedbu takvih projekata putem zapošljavanja visokokvalificiranog osoblja, te dodatno poticati interes poslovnog sektora za suradnju s javnim istraživačkim sektorom u provedbi istraživačko-razvojnih projekata, budući da je uočen problem u nedostatku interakcije ta dva sektora.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Ključno je izraditi zakonodavni okvir koji potiče ulaganje u istraživanje i razvoj svih subjekata u poslovnom sektoru, omogućavajući veće poticaje za projekte malih i srednjih poduzeća. Također se želi dodatno poticati zapošljavanje visokokvalificiranog osoblja, uključujući one s doktorskom naobrazbom kako bi se ojačali kapaciteti poduzeća za istraživanje, razvoj i inovacije, kao i interes poslovnog sektora za suradnju s javnim istraživačkim sektorom u provedbi istraživačko-razvojnih projekata, budući da je uočen problem u nedostatku interakcije ta dva sektora.
Glavni cilj izražen Nacionalnim programom reformi 2017. je poboljšanje okruženja za istraživanje i razvoj, posebno s ciljem podizanja kombinirane razine javnog i privatnog ulaganja u ovaj sektor na 3% BDP.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Sve zemlje Europske unije (EU) provode niz mjera kako bi se približile cilju navedene Strategije: povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj na 3% BDP-a do 2020. godine. Stoga se u novoj financijskoj perspektivi EU za razdoblje 2014. - 2020. svi elementi inovacijskog sustava EU prilagođavaju potrebi brzog transfera znanja i tehnologija u gospodarstvo.
Prema podacima Eurostata,razina izdataka u RH stagnira od 2010. i znatno je ispod prosjeka država EU: Udio hrvatskog BDP-a namijenjen aktivnostima istraživanja i razvoja u razdoblju od 2002.-2014. smanjen je s 0,96% BDP-a (2002.) na 0,79% BDP-a (2014.) - prosjek u EU iznosi 2,03% (2014.).
Privatni izdaci za istraživanje i razvoj pali su s 0,41% BDP-a (2013.) na 0,38% BDP-a (2014.) - prosjek u EU 1,3% BDP-a (2014.). Međutim, od ukupno uloženih sredstava u istraživanje i razvoj (GERD) u 2014. godini, 0,33% sredstava dolazi iz javnog sektora (GOVERD), a 0,34% iz privatnog sektora (BERD).
U ukupnom iznosu, Hrvatska je utrošila oko 354.7 milijuna EUR na istraživanje i razvoj u 2013. (Eurostat, 2014.). Od ukupne sume bruto domaćih izdataka za istraživanje i razvoj (eng. GERD), 50,1% otpada na izdatke za istraživanje i razvoj poslovnog sektora (eng. BERD), dok je prosjek EU 63,8%.
Prema Izvješću za Hrvatsku 2017., s detaljnim preispitivanjem o sprječavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža, koji je priložen dokumentu Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskoj središnjoj banci i Euroskupini-u kojem se nalazi i procjena napretka o provedbi strukturnih reformi u okviru Europskog semestra 2017. (COM (2017)90 final), ocjenjuje se da je razina intenziteta istraživanja i razvoja peta najniža u EU, a Hrvatska kao umjereni inovator u gotovo svim dimenzijama inovacija ostvaruje ispodprosječne rezultate. Intenzitet istraživanja i razvoja iznosi svega 0,85% BDP, što je znatno ispod prosjeka EU od 2% i nacionalnog cilja od 1,4%. Javni intenzitet istraživanja i razvoja stagnirao je u posljednjih pet godina na oko 0,4%. Poslovni intenzitet istraživanja i razvoja povećao se u razdoblju od 2009 do 2015. Sa 0,34% na 0,44% ali je i dalje daleko od prosjeka EU koji iznosi 11,3%. U pogledu inovacija Hrvatska ima bolje rezultate od prosjeka EU samo u području ljudskih resursa, što je rezultat natprosječnog udjela mladih sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem, Niska razina izdataka za istraživanje i razvoj navodi se kao jedan od razloga niske kvalitete i učinkovitosti sustava istraživanja i inovacija.
Razlozi slabije pozicije Republike Hrvatske, kada se mjeri inovacijska izvedba, su sljedeći:
−nepostojanje sustavne inovacijske politike, odnosno neučinkovitost, složenost i rascjepkanost hrvatskog inovacijskog sustava kojem nedostaje bolja koordinacija i sinergija njegovih različitih dijelova;
−negativno gospodarsko okruženje u kojem nedostaju tehnološko relevantna poduzeća, koja bi zahtijevala intenzivniju suradnju sa znanstveno-istraživačkom zajednicom, te sama jačala svoje proizvodne i inovativne sposobnosti i poticala komercijalizaciju rezultata istraživanja;
−malo učešće poslovnog sektora u aktivnostima istraživanja i razvoja;
−nedostatak inovacijske sposobnosti poslovnog sektora;
−mali broj primijenjenih (industrijskih) istraživanja.
3.UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Na makro-razini za davatelja potpore cilj je povećanje ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj (u 2013. samo 43% ukupnog izdvajanja) te u konačnici povećanje ukupnih ulaganja u istraživanje i razvoj (strateški cilj 1.3% BDP-a do 2020., a u 2013. je iznosio 0,81%). Cilj korištenja potpore za istraživačko-razvojne i inovacijske projekte je povećanje fonda znanja i kompetencija koje je primjenjivo za razvoj ideje u proizvode, usluge ili procese te uspješnijeg poslovanja čitavog poduzeća. Time se stvaraju preduvjeti za ostvarenje krajnjeg cilja, a to je povećanje konkurentnosti gospodarstva.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Za davatelja potpore cilj je povećanje ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj (u 2013. samo 43% ukupnog izdvajanja) te u konačnici povećanje ukupnih ulaganja u istraživanje i razvoj (strateški cilj 1.3% BDP-a do 2020.; dok je u 2013. iznosio 0,81%). Dodatno, cilj je povećanje broja novoosnovanih inovativnih poduzeća i povećanje broja novostvorenih radnih mjesta za rad na projektima istraživanja, razvoja i inovacija.
Očekuje se da bi se usvajanjem ovog zakonodavnog okvira trebao povećati broj korisnika koji ostvaruju pravo na potporu u odnosu na mjeru državne potpore za istraživačko-razvojne projekte koja se provodila u periodu od 2007. do 2014. godine, te da bi se uspješnost implementacije zakonodavnog okvira i na njemu utemeljenih propisa mogla mjeriti praćenjem indikatora:
−povećanja broja zaposlenih istraživača i visokokvalificiranog osoblja kod korisnika,
−povećanja broja provedenih temeljnih i industrijskih istraživanja te eksperimentalnog razvoja s inovacijskim potencijalom kod korisnika i
−broja patenata odnosno drugih prava intelektualnog vlasništva proizašlih iz projekata koji su ostvarili potporu.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
2018-2020.g.
4.UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
OPCIJA 1: - (normativno rješenje)
Navedena opcija podrazumijeva izmjenu članaka 111. a-e. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, broj 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 2/07 - OUSRH, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13 i 101/14 - O i RUSRH; u daljnjem tekstu: Zakon) kojim je mjera porezne olakšice za istraživačko-razvojne projekte bila propisana, a koja se Ugovorom o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, nakon 31. prosinca 2014. ne može provoditi na temelju navedenog pravnog okvira.
Dodatno, Uredba o općem skupnom izuzeću koja je stupila na snagu 17. lipnja 2014. Godine i predstavlja obvezujući pravni okvir za državne potpore za istraživanje, razvoj i inovacije za sve davatelje takvih mjera potpore u EU, navodi drugačiju terminologiju, definicije i intenzitete u odnosu na članke 111.a) do 111e) Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, koje je stoga nužno staviti van snage ili izmijeniti.
Budući da Uredba o općem skupnom izuzeću propisuje i druge odredbe koje takva mjera treba zadovoljiti, a koje nisu bile navedene u člancima 111.a-f Zakona, izmjene navedenih članaka ne omogućavaju sveobuhvatnu pravnu podlogu za provođenje državne potpore za istraživačko-razvojne projekte.
OPCIJA 2: - (normativno rješenje)
Opcija 2 podrazumijeva izradu posebnog zakona kojim se propisuje mjera državne potpore za istraživačko-razvojne projekte, a koja je u razdoblju od 2007. do 2014. godine bila utemeljena na člancima 111. a-f. Zakona i Pravilniku o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte (Narodne novine, broj: 116/2007).
Izradom posebnog zakona kojim bi se propisala takva mjera omogućuje se usklađivanje s EU regulativom, konkretno Uredbom o općem skupnom izuzeću koja je stupila na snagu 17. lipnja 2014. godine, te odredbama Uredbe Komisije (EU) br. 1407/2013, od 18. prosinca 2013., o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore (SL EU, L352, od 24.12.2013.; a također i propisivanje više vrsta potpora usmjerenih na istraživačko-razvojne projekte. Dodatno, u odnosu na izmjene članaka 111.a-f Zakona, izrada Zakona o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte omogućava usklađivanje sa svim relevantnim odredbama Uredbe o općem skupnom izuzeću, Okvira zajednice za državne potpore za istraživanje i razvoj i inovacije (Službeni list Europske unije 2014/C 198/01) i Zakona o državnim potporama (Narodne novine, broj: 47/2014) i na taj se način osigurava sveobuhvatna pravna podloga za provođenje svih mjera državne potpore za istraživačko-razvojne i inovacijske projekte predviđene posebnim zakonom.
Obzirom na činjenicu da su Strategijom poticanja inovacija Republike Hrvatske 2014.-2020. predviđene mjere poreznih olakšica za MSP-ove, potrebno je svakako donijeti zakonodavni okvir koji će omogućiti realizaciju dijela mjera predviđenih navedenom Strategijom. Provedba ove mjere je predviđena i Nacionalnim programom reformi Vlade RH.
Obrazloženje:
Izmjene važećeg zakonodavstva ne omogućavaju sveobuhvatnu pravnu podlogu za provođenje mjera državne potpore za istraživačko-razvojne projekte.
Donošenjem posebnog propisa odnosno Zakona o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte omogućava se u potpunosti usklađivanje s Uredbom o općem skupnom izuzeću te odredbama Uredbe Komisije (EU) br. 1407/2013, od 18. prosinca 2013., o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore (SL EU, L352, od 24.12.2013. i omogućava provedba mjera koja će doprinijeti povećanju ulaganja privatnog sektora u istraživanje, razvoj i inovacije.
Osim usklađivanja vrsta istraživanja i prihvatljivih troškova za koje je moguće ostvariti poreznu olakšicu, definicija za provedbu mjere i intenziteta potpore s Uredbom o općem skupnom izuzeću, posebni zakon bi omogućio i uključivanje mehanizama za praćenje provedbe i evaluaciju učinka, što nije bilo predviđeno u mjeri koja se provodila od 2007.-2014., te obuhvatio više vrsta potpora koje su usmjerene na povećanje broja istraživačko-razvojnih i inovativnih projekata i njihovog efekta na povećanje ulaganja privatnog sektora u istraživanje, razvoj i inovacije.
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
OPCIJA 1. – ne poduzimati ništa (nenormativno rješenje)
Opcija ne poduzimati ništa ne rješava uočene probleme koji dovode do pravne nedorečenosti u području korištenja državnih potpora za istraživanje i razvoj.
Cilj nije moguće postići opcijom ne poduzimati ništa.
OPCIJA 2. (nenormativno rješenje)
Nije moguće postići ishode s organizacijom kampanja, samoregulacijom ili sličnim instrumentima.
Ministarstvo bi moglo primijeniti dio odredbi iz Zakona o poticanju ulaganja (Narodne novine, broj: 102/15) u parcijalnoj mjeri, međutim to normativno rješenje nije prilagođeno za mjere državne potpore za istraživanje i razvoj jer se Zakon o poticanju ulaganja odnosi na ulaganja u proizvodnju inovativnih proizvoda i usluga, ne na fazu koja prethodi , a to je istraživanje i razvoj koje stvara podlogu za razvoj prototipa. Osim toga, taj zakon ima drugu pravnu osnovu u Uredbi o skupnim izuzećima, tj. odnosi se na regionalne mjere pri čemu se njihov učinak mjeri na regionalnoj razini dok bi mjere državne potpore za istraživanje i razvoj kako bi one bile definirane novim normativnim rješenjem pripadale „horizontalnom tipu potpore“. Cilj nije moguće postići na odgovarajući način ovim nenormativnim rješenjem.
Obrazloženje: Ciljeve nije moguće postići niti jednim nenormativnim rješenjem.
5.UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
1.1.UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
Ne
Ne
Da
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
Ne
Ne
Ne
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
Ne
Ne
Da
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.5.
Cijena roba i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
Ne
Ne
Da
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
Ne
Ne
Da
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Da
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Da
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
Ne
Ne
Da
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Da
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
Povećanje ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije, povećanje broja visokokvalificiranog osoblja na novostvorenim radnim mjestima za poslove istraživanja,razvoja i inovacija
Ne
Ne
Da
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Očekuje se da bi se provođenjem mjera po novom propisu trebao povećati broj korisnika koji ostvaruju pravo na potporu, te da bi implementacija mogla utjecati na:
-povećanje ulaganja privatnog sektora u aktivnosti istraživanja, razvoj i inovacije
-povećanje broja ostvarenih suradnji korisnika s malim ili srednjim poduzećima, odnosno suradnji korisnika sa znanstvenim organizacijama,
-povećanja broja istraživača kod korisnika,
-povećanja broja provedenih temeljnih i industrijskih istraživanja te eksperimentalnog razvoja s inovacijskim potencijalom kod korisnika i
-povećanje broja patenata odnosno drugih prava intelektualnog vlasništva proizašlih iz projekata koji su ostvarili potporu.
INDIKATORI i KORISNICI (IZRAVNO)
–Povećanjem ulaganja u istraživanje i razvoj u privatnom sektoru od strane mikro, malih, srednjih, velikih poduzetnika
–povećanjem broja novozaposlenih visokokvalificiranih zaposlenika na novostvorenom radnom mjestu, na projektima istraživanja, razvoja i inovacija kod mikro, malih,srednjih i velikih poduzetnika i kod novoosnovani poduzetnika početnika
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Da
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Da
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Da
Ne
5.1.21.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Da
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
Poticanje ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije odnosi se na sve navedene subjekte u poslovnom sektoru označene pod DA, a omogućuje veće poticaje za projekte malih i srednjih poduzeća. Potiče se i suradnja poslovnog i istraživačkog sektora na provedbi istraživačko-razvojnih projekata kod kojih postoji nedostatak interakcije.
Cilj korištenja potpore za jačanje kapaciteta poslovnog sektora zapošljavanjem visokokvalificiranog osoblja je povećanje broja novostvorenih radnih mjesta u malim, srednjim i velikim poduzećima na projektima istraživanja, razvoja i inovacija, te zapošljavanje visokokvalificiranog osoblja za rad na projektima istraživanja, razvoja i inovacija.
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
Da (1)
veliki
Da (3)
2.2.UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
Ne
Ne
Da
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
Ne
Ne
Ne
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
Ne
Da
Ne
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Učinak je otklanjanje financijskih i fiskalnih prepreka olakšavanjem poslovanja za projekte istraživanja, razvoja i inovacija, uključujući zapošljavanje visokokvalificiranog osoblja.
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Da
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Da
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Da
Ne
5.2.11.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Da
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
Učinak je otklanjanje financijskih i fiskalnih prepreka olakšavanjem poslovanja za projekte istraživanja, razvoja i inovacija, uključujući zapošljavanje visokokvalificiranog osoblja.
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
DA
veliki
DA
3.3.UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
Ne
Ne
Ne
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.3.3.
Socijalna uključenost
Ne
Ne
Ne
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
Ne
Ne
Ne
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
Ne
Ne
Ne
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.3.14.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
Materija se ne odnosi na socijalna prava, te se ne očekuju direktni socijalni učinci
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
4.4.UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
Ne
Da
Ne
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
Ne
Da
Ne
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
Ne
Ne
Ne
5.4.4.
Status regulirane profesije
Ne
Ne
Ne
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
Ne
Ne
Ne
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
Ne
Ne
Ne
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
Ne
Da
Ne
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
Ne
Ne
Ne
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
Da
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
Ne
Ne
Ne
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
Moguć je mali učinak zbog umanjenja stope poreza na dobit za novoosnovana inovativna poduzeća na osnovicu za razdoblje do 5 godina i oslobođenje od plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje, zdravstveno osiguranje,doprinosa za zapošljavanje i doprinosa za zaštitu zdravlja na radu
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Da
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Da
Ne
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Da
Ne
5.4.20.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Da
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
Mjera ima direktan utjecaj na otvaranje novostvorenih radnih mjesta za zapošljavanje visokokvalificiranog osoblja na projektima istraživanja, razvoja i inovacija.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
DA
veliki
DA
5.5.UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
Ne
Ne
Ne
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
Ne
Ne
Ne
5.5.3.
Korištenje energije
Ne
Ne
Ne
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
Ne
Ne
Ne
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
Ne
Ne
Ne
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
Ne
Ne
Ne
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Ne
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
Ne
Ne
Ne
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
Ne
Ne
Ne
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Utvrdite veličinu adresata:
Ne
Ne
Ne
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.5.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
Materija se ne odnosi na zaštitu okoliša
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
6.6.UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
Ne
Ne
Ne
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
Ne
Ne
Ne
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
Ne
Ne
Ne
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Ne
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
Ne
Ne
Ne
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
Ne
Ne
Ne
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
Ne
Ne
Ne
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
Ne
Ne
Ne
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.6.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.6.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
Materija se ne odnosi na zaštitu ljudski prava
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
6.Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
DA
Obrazloženje: Imat će administrativnu obvezu prijavljivanja za dobivanje potpore i dužnost godišnjeg izvješćivanja o korištenju potpore.
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
NE
Obrazloženje:
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
NE
Obrazloženje:
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
DA
Obrazloženje:
Propis će imati učinak i na mikro poduzetnike ukoliko se prijave za davanje potpora te ukoliko im potpora bude odobrena. Učinak će se ogledati u koristi ovisno o tipu potpore (a može biti financijska korist ili porezna olakšica).
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
7.Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
Da
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
Ne
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
Ne
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
Da
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
Ne
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
Ne
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
DA
NE
8.8.
Provođenje MSP testa
Da
8.9.
Provođenje SCM metodologije
Da
9.PRILOZI
-----------
10.POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis:
Datum:
11.Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
PRILOG 1.
OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta
1.2.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
ZAKON O DRŽAVNOJ POTPORI ZA ISTRAŽIVAČKO-RAZVOJNE PROJEKTE
1.3.
Datum:
1.4.
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
Uprava za investicije, industriju i inovacije
Sektor za inovacijsku politiku
Služba za unapređenje inovacijskog sustava
1.5.
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/ Ne:
Naziv akta: Nacionalni program reformi 2017.
Opis mjere:
2.1. Jačanje nacionalnog inovacijskog sustava i inovacijskog potencijala gospodarstva: 2.1.1. Donošenje Zakona o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da /Ne:
Naziv pravne stečevine EU:
Uredba Komisije (EU) br. 651/2014 оd 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora („Službeni list Europske unije“, br. L 187/1 od 26. lipnja 2014)  e odredbama Uredbe Komisije (EU) br. 1407/2013, od 18. prosinca 2013., o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore (SL EU, L352, od 24.12.2013).
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta
2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Poticanje istraživanja, razvoja i inovacija ključan je element europskih politika u svrhu ostvarivanja ciljeva rasta, produktivnosti i konkurentnosti gospodarstva . Strategijom Europa 2020. nastoji se potaknuti rast europskog gospodarstva, a jedan od pet ciljeva odnosi se upravo na učinkovita ulaganja u inovacije . Sve zemlje Europske unije (EU) provode niz mjera kako bi se približile cilju navedene Strategije: povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj na 3% BDP-a do 2020. godine . Stoga se u novoj financijskoj perspektivi EU za razdoblje 2014. - 2020. svi elementi inovacijskog sustava EU prilagođavaju potrebi brzog transfera znanja i tehnologija u gospodarstvo.
Prema podacima Eurostata, razina izdataka u RH stagnira od 2010. i znatno je ispod prosjeka država EU.
Razlog slabije pozicije Republike Hrvatske kada se mjeri inovacijska izvedba su sljedeći:
−nepostojanje takozvane sustavne inovacijske politike, odnosno njezine neučinkovitosti, složenosti i rascjepkanosti hrvatskog inovacijskog sustava kojem generalno nedostaje bolja koordinacija i sinergija njegovih različitih dijelova;
−negativno gospodarsko okruženje u kojem nedostaju tehnološko relevantna poduzeća koja bi zahtijevala intenzivniju suradnju sa znanstveno-istraživačkom zajednicom, sama jačala svoje proizvodne i inovativne sposobnosti te poticala komercijalizaciju rezultata istraživanja;
−malo učešće poslovnog sektora u aktivnostima istraživanja i razvoja;
−nedostatka inovacijske sposobnosti poslovnog sektora;
−mali broj primijenjenih (industrijskih) istraživanja .
Prema podacima Innovation Union Scoreboarda za 2017. godinu, Hrvatska je i dalje u skupini zemalja s obilježjem „umjerenog inovatora“ s ispod-prosječnim rezultatima te zaostaje za post-tranzicijskim zemljama (kao što su Mađarska ili Slovenija). Inovacijska izvedba je u odnosu na EU prosjek iz 2010. je ispod prosjeka, pala je za 1,4%. dok je u Europi porasla za 2% u istom razdoblju. Prema inovacijskom indeksu, od zemalja u okruženju pretekle su nas Slovenija, Srbija i Mađarska, a ispod Hrvatske su prema ovom indeksu samo Bugarska, Makedonija,Rumunjska i Ukrajina od ukupnog broja zemalja koje se prate. Slabosti se iskazuju u intelektualnom vlasništvu (imovini), nema atraktivnog istraživačkog sistema, negativne su promjene u pogledu suradnje na inovacijskim projektima, a najslabiji smo po pitanju prodaje inovativnih proizvoda ili usluga. Također, pao je broj patentnih prijava u periodu od 2010-2016.
I prema recentnim podacima Eurostata, sveukupna razina patentne aktivnosti je niska u usporedbi s ostalim državama članicama.
Slijedom navedenoga, ključno je izraditi zakonodavni okvir koji potiče ulaganje u istraživanje i razvoj svih subjekata u poslovnom sektoru, putem davanja poticaja za ulaganja malih i srednjih, kao i velikih poduzeća u takve aktivnosti. Također se želi jačati kapacitete poduzeća za razvoj i provedbu takvih projekata putem zapošljavanja visokokvalificiranog osoblja, te dodatno poticati interes poslovnog sektora za suradnju s javnim istraživačkim sektorom u provedbi istraživačko-razvojnih projekata, budući da je uočen problem u nedostatku interakcije ta dva sektora.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Ključno je izraditi zakonodavni okvir koji potiče ulaganje u istraživanje i razvoj svih subjekata u poslovnom sektoru, omogućavajući veće poticaje za projekte malih i srednjih poduzeća. Također se želi dodatno poticati zapošljavanje visokokvalificiranog osoblja, uključujući one s doktorskom naobrazbom kako bi se ojačali kapaciteti poduzeća za istraživanje, razvoj i inovacije, kao i interes poslovnog sektora za suradnju s javnim istraživačkim sektorom u provedbi istraživačko-razvojnih projekata, budući da je uočen problem u nedostatku interakcije ta dva sektora.
Glavni cilj izražen Nacionalnim programom reformi 2017. je poboljšanje okruženja za istraživanje i razvoj, posebno s ciljem podizanja kombinirane razine javnog i privatnog ulaganja u ovaj sektor na 3% BDP.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Sve zemlje Europske unije (EU) provode niz mjera kako bi se približile cilju navedene Strategije: povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj na 3% BDP-a do 2020. godine. Stoga se u novoj financijskoj perspektivi EU za razdoblje 2014. - 2020. svi elementi inovacijskog sustava EU prilagođavaju potrebi brzog transfera znanja i tehnologija u gospodarstvo.
Prema podacima Eurostata, razina izdataka u RH stagnira od 2010. i znatno je ispod prosjeka država EU : Udio hrvatskog BDP-a namijenjen aktivnostima istraživanja i razvoja u razdoblju od 2002.-2014. smanjen je s 0,96% BDP-a (2002.) na 0,79% BDP-a (2014.) - prosjek u EU iznosi 2,03% (2014.).
Privatni izdaci za istraživanje i razvoj pali su s 0,41% BDP-a (2013.) na 0,38% BDP-a (2014.) - prosjek u EU 1,3% BDP-a (2014.). Međutim, od ukupno uloženih sredstava u istraživanje i razvoj (GERD) u 2014. godini, 0,33% sredstava dolazi iz javnog sektora (GOVERD), a 0,34% iz privatnog sektora (BERD).
U ukupnom iznosu, Hrvatska je utrošila oko 354.7 milijuna EUR na istraživanje i razvoj u 2013. (Eurostat, 2014.). Od ukupne sume bruto domaćih izdataka za istraživanje i razvoj (eng. GERD), 50,1% otpada na izdatke za istraživanje i razvoj poslovnog sektora (eng. BERD), dok je prosjek EU 63,8%.
Prema Izvješću za Hrvatsku 2017., s detaljnim preispitivanjem o sprječavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža, koji je priložen dokumentu Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskoj središnjoj banci i Euroskupini-u kojem se nalazi i procjena napretka o provedbi strukturnih reformi u okviru Europskog semestra 2017. (COM (2017)90 final), ocjenjuje se da je razina intenziteta istraživanja i razvoja peta najniža u EU, a Hrvatska kao umjereni inovator u gotovo svim dimenzijama inovacija ostvaruje ispodprosječne rezultate. Intenzitet istraživanja i razvoja iznosi svega 0,85% BDP, što je znatno ispod prosjeka EU od 2% i nacionalnog cilja od 1,4%. Javni intenzitet istraživanja i razvoja stagnirao je u posljednjih pet godina na oko 0,4%. Poslovni intenzitet istraživanja i razvoja povećao se u razdoblju od 2009 do 2015. Sa 0,34% na 0,44% ali je i dalje daleko od prosjeka EU koji iznosi 11,3%. U pogledu inovacija Hrvatska ima bolje rezultate od prosjeka EU samo u području ljudskih resursa, što je rezultat natprosječnog udjela mladih sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem, Niska razina izdataka za istraživanje i razvoj navodi se kao jedan od razloga niske kvalitete i učinkovitosti sustava istraživanja i inovacija.
Razlozi slabije pozicije Republike Hrvatske, kada se mjeri inovacijska izvedba, su sljedeći :
− nepostojanje sustavne inovacijske politike , odnosno neučinkovitost, složenost i rascjepkanost hrvatskog inovacijskog sustava kojem nedostaje bolja koordinacija i sinergija njegovih različitih dijelova;
− negativno gospodarsko okruženje u kojem nedostaju tehnološko relevantna poduzeća , koja bi zahtijevala intenzivniju suradnju sa znanstveno-istraživačkom zajednicom, te sama jačala svoje proizvodne i inovativne sposobnosti i poticala komercijalizaciju rezultata istraživanja;
− malo učešće poslovnog sektora u aktivnostima istraživanja i razvoja ;
− nedostatak inovacijske sposobnosti poslovnog sektora;
−mali broj primijenjenih (industrijskih) istraživanja.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta
3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Na makro-razini za davatelja potpore cilj je povećanje ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj (u 2013. samo 43% ukupnog izdvajanja) te u konačnici povećanje ukupnih ulaganja u istraživanje i razvoj (strateški cilj 1.3% BDP-a do 2020., a u 2013. je iznosio 0,81%). Cilj korištenja potpore za istraživačko-razvojne i inovacijske projekte je povećanje fonda znanja i kompetencija koje je primjenjivo za razvoj ideje u proizvode, usluge ili procese te uspješnijeg poslovanja čitavog poduzeća. Time se stvaraju preduvjeti za ostvarenje krajnjeg cilja, a to je povećanje konkurentnosti gospodarstva.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Za davatelja potpore cilj je povećanje ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj (u 2013. samo 43% ukupnog izdvajanja) te u konačnici povećanje ukupnih ulaganja u istraživanje i razvoj (strateški cilj 1.3% BDP-a do 2020.; dok je u 2013. iznosio 0,81%). Dodatno, cilj je povećanje broja novoosnovanih inovativnih poduzeća i povećanje broja novostvorenih radnih mjesta za rad na projektima istraživanja, razvoja i inovacija.
Očekuje se da bi se usvajanjem ovog zakonodavnog okvira trebao povećati broj korisnika koji ostvaruju pravo na potporu u odnosu na mjeru državne potpore za istraživačko-razvojne projekte koja se provodila u periodu od 2007. do 2014. godine, te da bi se uspješnost implementacije zakonodavnog okvira i na njemu utemeljenih propisa mogla mjeriti praćenjem indikatora:
−povećanja broja zaposlenih istraživača i visokokvalificiranog osoblja kod korisnika,
−povećanja broja provedenih temeljnih i industrijskih istraživanja te eksperimentalnog razvoja s inovacijskim potencijalom kod korisnika i
−broja patenata odnosno drugih prava intelektualnog vlasništva proizašlih iz projekata koji su ostvarili potporu.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
2018-2020.g.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta
4. UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
OPCIJA 1: - (normativno rješenje)
Navedena opcija podrazumijeva izmjenu članaka 111. a-e. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, broj 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 2/07 - OUSRH, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13 i 101/14 - O i RUSRH; u daljnjem tekstu: Zakon) kojim je mjera porezne olakšice za istraživačko-razvojne projekte bila propisana, a koja se Ugovorom o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, nakon 31. prosinca 2014. ne može provoditi na temelju navedenog pravnog okvira.
Dodatno, Uredba o općem skupnom izuzeću koja je stupila na snagu 17. lipnja 2014. Godine i predstavlja obvezujući pravni okvir za državne potpore za istraživanje, razvoj i inovacije za sve davatelje takvih mjera potpore u EU, navodi drugačiju terminologiju, definicije i intenzitete u odnosu na članke 111.a) do 111e) Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, koje je stoga nužno staviti van snage ili izmijeniti.
Budući da Uredba o općem skupnom izuzeću propisuje i druge odredbe koje takva mjera treba zadovoljiti, a koje nisu bile navedene u člancima 111.a-f Zakona, izmjene navedenih članaka ne omogućavaju sveobuhvatnu pravnu podlogu za provođenje državne potpore za istraživačko-razvojne projekte.
OPCIJA 2: - (normativno rješenje)
Opcija 2 podrazumijeva izradu posebnog zakona kojim se propisuje mjera državne potpore za istraživačko-razvojne projekte, a koja je u razdoblju od 2007. do 2014. godine bila utemeljena na člancima 111. a-f. Zakona i Pravilniku o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte (Narodne novine, broj: 116/2007).
Izradom posebnog zakona kojim bi se propisala takva mjera omogućuje se usklađivanje s EU regulativom, konkretno Uredbom o općem skupnom izuzeću koja je stupila na snagu 17. lipnja 2014. godine, te odredbama Uredbe Komisije (EU) br. 1407/2013, od 18. prosinca 2013., o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore (SL EU, L352, od 24.12.2013.; a također i propisivanje više vrsta potpora usmjerenih na istraživačko-razvojne projekte. Dodatno, u odnosu na izmjene članaka 111.a-f Zakona, izrada Zakona o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte omogućava usklađivanje sa svim relevantnim odredbama Uredbe o općem skupnom izuzeću, Okvira zajednice za državne potpore za istraživanje i razvoj i inovacije (Službeni list Europske unije 2014/C 198/01) i Zakona o državnim potporama (Narodne novine, broj: 47/2014) i na taj se način osigurava sveobuhvatna pravna podloga za provođenje svih mjera državne potpore za istraživačko-razvojne i inovacijske projekte predviđene posebnim zakonom.
Obzirom na činjenicu da su Strategijom poticanja inovacija Republike Hrvatske 2014.-2020. predviđene mjere poreznih olakšica za MSP-ove, potrebno je svakako donijeti zakonodavni okvir koji će omogućiti realizaciju dijela mjera predviđenih navedenom Strategijom. Provedba ove mjere je predviđena i Nacionalnim programom reformi Vlade RH.
Obrazloženje:
Izmjene važećeg zakonodavstva ne omogućavaju sveobuhvatnu pravnu podlogu za provođenje mjera državne potpore za istraživačko-razvojne projekte.
Donošenjem posebnog propisa odnosno Zakona o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte omogućava se u potpunosti usklađivanje s Uredbom o općem skupnom izuzeću te odredbama Uredbe Komisije (EU) br. 1407/2013, od 18. prosinca 2013., o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore (SL EU, L352, od 24.12.2013. i omogućava provedba mjera koja će doprinijeti povećanju ulaganja privatnog sektora u istraživanje, razvoj i inovacije.
Osim usklađivanja vrsta istraživanja i prihvatljivih troškova za koje je moguće ostvariti poreznu olakšicu, definicija za provedbu mjere i intenziteta potpore s Uredbom o općem skupnom izuzeću, posebni zakon bi omogućio i uključivanje mehanizama za praćenje provedbe i evaluaciju učinka, što nije bilo predviđeno u mjeri koja se provodila od 2007.-2014., te obuhvatio više vrsta potpora koje su usmjerene na povećanje broja istraživačko-razvojnih i inovativnih projekata i njihovog efekta na povećanje ulaganja privatnog sektora u istraživanje, razvoj i inovacije.
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
OPCIJA 1. – ne poduzimati ništa (nenormativno rješenje)
Opcija ne poduzimati ništa ne rješava uočene probleme koji dovode do pravne nedorečenosti u području korištenja državnih potpora za istraživanje i razvoj.
Cilj nije moguće postići opcijom ne poduzimati ništa .
OPCIJA 2. (nenormativno rješenje)
Nije moguće postići ishode s organizacijom kampanja, samoregulacijom ili sličnim instrumentima.
Ministarstvo bi moglo primijeniti dio odredbi iz Zakona o poticanju ulaganja (Narodne novine, broj: 102/15) u parcijalnoj mjeri, međutim to normativno rješenje nije prilagođeno za mjere državne potpore za istraživanje i razvoj jer se Zakon o poticanju ulaganja odnosi na ulaganja u proizvodnju inovativnih proizvoda i usluga, ne na fazu koja prethodi , a to je istraživanje i razvoj koje stvara podlogu za razvoj prototipa. Osim toga, taj zakon ima drugu pravnu osnovu u Uredbi o skupnim izuzećima, tj. odnosi se na regionalne mjere pri čemu se njihov učinak mjeri na regionalnoj razini dok bi mjere državne potpore za istraživanje i razvoj kako bi one bile definirane novim normativnim rješenjem pripadale „horizontalnom tipu potpore“. Cilj nije moguće postići na odgovarajući način ovim nenormativnim rješenjem .
Obrazloženje: Ciljeve nije moguće postići niti jednim nenormativnim rješenjem.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta
5. UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta
1.1. UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
Ne
Ne
Da
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
Ne
Ne
Ne
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
Ne
Ne
Da
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.5.
Cijena roba i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
Ne
Ne
Da
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
Ne
Ne
Da
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Da
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Da
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
Ne
Ne
Da
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Da
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
P ovećanje ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije, povećanje broja visokokvalificiranog osoblja na novostvorenim radnim mjestima za poslove istraživanja,razvoja i inovacija
Ne
Ne
Da
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Očekuje se da bi se provođenjem mjera po novom propisu trebao povećati broj korisnika koji ostvaruju pravo na potporu, te da bi implementacija mogla utjecati na:
-povećanje ulaganja privatnog sektora u aktivnosti istraživanja, razvoj i inovacije
-povećanje broja ostvarenih suradnji korisnika s malim ili srednjim poduzećima, odnosno suradnji korisnika sa znanstvenim organizacijama,
-povećanja broja istraživača kod korisnika,
-povećanja broja provedenih temeljnih i industrijskih istraživanja te eksperimentalnog razvoja s inovacijskim potencijalom kod korisnika i
-povećanje broja patenata odnosno drugih prava intelektualnog vlasništva proizašlih iz projekata koji su ostvarili potporu.
INDIKATORI i KORISNICI (IZRAVNO)
–Povećanjem ulaganja u istraživanje i razvoj u privatnom sektoru od strane mikro, malih, srednjih, velikih poduzetnika
–povećanjem broja novozaposlenih visokokvalificiranih zaposlenika na novostvorenom radnom mjestu, na projektima istraživanja, razvoja i inovacija kod mikro, malih,srednjih i velikih poduzetnika i kod novoosnovani poduzetnika početnika
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Da
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Da
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Da
Ne
5.1.21.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Da
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
Poticanje ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije odnosi se na sve navedene subjekte u poslovnom sektoru označene pod DA, a omogućuje veće poticaje za projekte malih i srednjih poduzeća. Potiče se i suradnja poslovnog i istraživačkog sektora na provedbi istraživačko-razvojnih projekata kod kojih postoji nedostatak interakcije.
Cilj korištenja potpore za jačanje kapaciteta poslovnog sektora zapošljavanjem visokokvalificiranog osoblja je povećanje broja novostvorenih radnih mjesta u malim, srednjim i velikim poduzećima na projektima istraživanja, razvoja i inovacija, te zapošljavanje visokokvalificiranog osoblja za rad na projektima istraživanja, razvoja i inovacija.
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
Da (1)
veliki
Da (3)
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta
2.2. UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
Ne
Ne
Da
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
Ne
Ne
Ne
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
Ne
Da
Ne
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Učinak je otklanjanje financijskih i fiskalnih prepreka olakšavanjem poslovanja za projekte istraživanja, razvoja i inovacija, uključujući zapošljavanje visokokvalificiranog osoblja.
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Da
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Da
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Da
Ne
5.2.11.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Da
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
Učinak je otklanjanje financijskih i fiskalnih prepreka olakšavanjem poslovanja za projekte istraživanja, razvoja i inovacija, uključujući zapošljavanje visokokvalificiranog osoblja.
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
DA
veliki
DA
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta
3.3. UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
Ne
Ne
Ne
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.3.3.
Socijalna uključenost
Ne
Ne
Ne
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
Ne
Ne
Ne
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
Ne
Ne
Ne
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.3.14.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
Materija se ne odnosi na socijalna prava, te se ne očekuju direktni socijalni učinci
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta
4.4. UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
Ne
Da
Ne
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
Ne
Da
Ne
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
Ne
Ne
Ne
5.4.4.
Status regulirane profesije
Ne
Ne
Ne
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
Ne
Ne
Ne
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
Ne
Ne
Ne
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
Ne
Da
Ne
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
Ne
Ne
Ne
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
Da
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
Ne
Ne
Ne
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
Moguć je mali učinak zbog umanjenja stope poreza na dobit za novoosnovana inovativna poduzeća na osnovicu za razdoblje do 5 godina i oslobođenje od plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje, zdravstveno osiguranje,doprinosa za zapošljavanje i doprinosa za zaštitu zdravlja na radu
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Da
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Da
Ne
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Da
Ne
5.4.20.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Da
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
Mjera ima direktan utjecaj na otvaranje novostvorenih radnih mjesta za zapošljavanje visokokvalificiranog osoblja na projektima istraživanja, razvoja i inovacija.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
DA
veliki
DA
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta
5.5. UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
Ne
Ne
Ne
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
Ne
Ne
Ne
5.5.3.
Korištenje energije
Ne
Ne
Ne
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
Ne
Ne
Ne
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
Ne
Ne
Ne
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
Ne
Ne
Ne
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Ne
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
Ne
Ne
Ne
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
Ne
Ne
Ne
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Utvrdite veličinu adresata:
Ne
Ne
Ne
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.5.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
Materija se ne odnosi na zaštitu okoliša
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta
6.6. UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
Ne
Ne
Ne
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
Ne
Ne
Ne
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
Ne
Ne
Ne
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Ne
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
Ne
Ne
Ne
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
Ne
Ne
Ne
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
Ne
Ne
Ne
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
Ne
Ne
Ne
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.6.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.6.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
Materija se ne odnosi na zaštitu ljudski prava
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta
6. Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
DA
Obrazloženje: Imat će administrativnu obvezu prijavljivanja za dobivanje potpore i dužnost godišnjeg izvješćivanja o korištenju potpore.
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
NE
Obrazloženje:
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
NE
Obrazloženje:
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
DA
Obrazloženje:
Propis će imati učinak i na mikro poduzetnike ukoliko se prijave za davanje potpora te ukoliko im potpora bude odobrena. Učinak će se ogledati u koristi ovisno o tipu potpore (a može biti financijska korist ili porezna olakšica).
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta
7. Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta
8. SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE
Ako je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata,
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata,
–mali izravni učinak i veliki broj adresata,
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
Da
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
Ne
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
Ne
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
Da
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
Ne
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
Ne
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
DA
NE
8.8.
Provođenje MSP testa
Da
8.9.
Provođenje SCM metodologije
Da
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta
9. PRILOZI
-----------
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta
10. POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis:
Datum:
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta
11. Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta