NACRT PRIJEDLOGA ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA ZAKON O PLATNOM PROMETU
1. PROBLEM
U Republici Hrvatskoj je od 1. siječnja 2011. na snazi Zakon o platnom prometu (Narodne novine, br. 133/09 i 136/12; u daljnjem tekstu: važeći Zakon) kojim su uređene platne usluge, pružatelji platnih usluga, obveza informiranja korisnika platnih usluga te prava i obveze u vezi s pružanjem i korištenjem platnih usluga, transakcijski računi i izvršenje platnih transakcija između kreditnih institucija, osnivanje, rad i nadzor nad institucijama za platni promet te osnivanje, rad i nadzor nad platnim sustavima.
U važeći Zakon prenesena je Direktiva 2007/64/EZ Europskog parlamenta i Vijeće od 13. studenoga 2007. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu (tzv. PSD) kojom je uspostavljen jedinstveni pravni okvir primjenjiv na sve platne usluge u Europskom gospodarskom prostoru te stvorena pravna osnova za uspostavu Jedinstvenog područja plaćanja u eurima (SEPA).
Od donošenja Direktive 2007/64/EZ do danas došlo je do značajnih tehničkih inovacija na tržištu plaćanja malih vrijednosti, brzog rasta broja elektroničkog i mobilnog plaćanja te pojave novih vrsta platnih usluga na tržištu, što je predstavljalo izazov za važeći pravni okvir.
Nove vrste platnih usluga pojavile su se posebice u području internetskog plaćanja gdje su se razvile usluge iniciranja plaćanja u području e-trgovine. Takve usluge trgovcima i potrošačima nude jeftinija rješenja te pružaju potrošačima mogućnost internetske kupnje čak i ako ne posjeduju platnu karticu. Isto tako, tehnološki razvoj doveo je i do pojave niza dopunskih usluga poput pružanja usluga informacija o računu što je korisniku platnih usluga omogućilo da u svakom trenutku ima cjelovit pregled svojeg financijskog stanja.
Posljednjih godina povećali su se i rizici za sigurnost povezani s elektroničkim plaćanjem. Razlog tome je porast tehničke složenosti elektroničkih plaćanja, neprekidno rastući obujam elektroničkih plaćanja širom svijeta i nove vrste platnih usluga.
Preispitivanjem važećeg pravnog okvira Europske unije za platne usluge utvrđeno je da mnogi inovativni platni proizvodi ili usluge nisu njime obuhvaćeni u potpunosti ili su isključeni iz njegove primjene. Navedeno rezultira pravnom nesigurnošću, rizicima za sigurnost u lancu plaćanja kao i nedostatkom zaštite potrošača u pojedinim područjima.
Kako bi se ispunile uočene regulatorne praznine donesena je nova direktiva u području platnih usluga, Direktiva (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenog 2015. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu, o izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2009/110/EZ i 2013/36/EU te Uredbe (EU) br. 1093/2010 i o stavljanju izvan snage Direktive 2007/64/EZ (tzv. PSD 2; u daljnjem tekstu: Direktiva 2015/2366/EU), koja osigurava modernizaciju sadašnjeg zakonodavnog okvira za platne usluge u skladu s razvojem tehnologije i tržišta.
Direktiva (EU) 2015/2366 uvodi stroge zahtjeve sigurnosti (o sigurnoj komunikaciji i pouzdanoj autentifikaciji klijenta) za iniciranje i obradu elektroničkih plaćanja koji se primjenjuju na sve pružatelje platnih usluga.
Stroža pravila trebaju pridonijeti smanjivanju rizika prijevare, posebice kod online plaćanja te zaštiti povjerljivosti korisnikovih podataka (financijskih i osobnih). Sigurno korištenje personaliziranim sigurnosnim podacima potrebno je kako bi se ograničili rizici povezani s lažnim predstavljanjem i drugim prijevarnim radnjama.
2. CILJEVI
Cilj je izrada novog Zakona o platnom prometu, kojim se u hrvatsko zakonodavstvo prenosi Direktiva 2015/2366/EU.
Ciljevi koji se pritom žele postići jesu:
- uređenje novih platnih usluga
- licenciranje novih pružatelja platnih usluga
- proširenje područja primjene
- veća sigurnost za sva elektronička plaćanja i za sve pružatelje platnih usluga
- unaprjeđenje pravila o zaštiti korisnika platnih usluga (potrošača)
- pojačano tržišno natjecanje
- poticanje na smanjenje cijena platnih usluga.
3. MOGUĆE OPCIJE
3.1. OPCIJA 1 – ne poduzimati ništa (nenormativno rješenje)
- cilj nije moguće postići opcijom „ne poduzimati ništa“
Ova opcija imala bi za posljedicu zadržavanje postojećeg stanja pa nije prihvatljiva.
3.2. OPCIJA 2: - (nenormativno rješenje)
- cilj nije moguće postići nenormativnim rješenjem
Cilj je Direktivu 2015/2366/EU prenijeti u hrvatsko zakonodavstvo.
3.3. OPCIJA 3: - (normativno rješenje)
- izrada i donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o platnom prometu ocjenjuje se kao moguća, ali ne i najbolja opcija.
3.4. OPCIJA 4: - (normativno rješenje)
- izrada i donošenje novoga Zakona o platnom prometu ocjenjuje se kao najbolja opcija jer sukladno članku 48. stavku 3. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila (Narodne novine, broj 74/15) ako se više od polovine članaka osnovnog propisa mijenja, odnosno dopunjava, potrebno je pristupiti donošenju novoga propisa.
4. USPOREDBA OPCIJA
U ovom dijelu daju se procjene gospodarskih, socijalnih i okolišnih učinaka naprijed utvrđenih opcija:
- financijski učinci: opcijama 1 i 2, koje isključuju promjenu zakonodavnog okvira, onemogućuje se postizanje cilja. U slučaju neusklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije, Republika Hrvatska bi mogla snositi novčane kazne. Opcije 3 i 4 imat će financijski učinak u vidu povećanih troškova za pružatelje platnih usluga. Postojeće institucije za platni promet morat će uskladiti svoje poslovanje s novim zahtjevima za izdavanje odobrenja, koji se uglavnom odnose na sigurnost plaćanja.
- socijalni učinci: opcije 1 i 2 nemaju socijalni učinak jer su orijentirane na zadržavanje postojećeg stanja. Opcije 3 i 4 imat će pozitivan učinak na socijalni status građana jer će omogućiti povećanje izbora platnih usluga za potrošače te pojačanim tržišnim natjecanjem omogućiti smanjenje cijena platnih usluga.
- okolišni učinci: sve opcije nemaju značajan okolišni učinak. Opcije promjene zakonodavnog okvira neutralno će djelovati na okolišni učinak.
Opcije
Koristi
Troškovi
Opcija 1:
ne poduzimati ništa
Cilj nije moguće postići ovom opcijom.
U slučaju neusklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije, postoji mogućnost da se protiv Republike Hrvatske pokrene službeni postupak pred Europskim sudom pravde.
Ova opcija nema značajne financijske učinke te učinke na područje socijalne skrbi i područje zaštite okoliša.
Troškovi bi mogli nastati u slučaju ne poduzimanja nikakvih radnji. U slučaju neusklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije, Republika Hrvatska bi mogla snositi novčane kazne.
Ova opcija nema značajne učinke na područje socijalne skrbi i područje zaštite okoliša.
Opcija 2:
(nenormativno rješenje)
Cilj nije moguće postići nenormativnim rješenjem.
Opcija bez intervencije u zakonodavstvo nije moguća budući se radi o obvezi prijenosa Direktive 2015/2366/EU u hrvatsko zakonodavstvo.
Ova opcija nema značajne financijske učinke te učinke na područje socijalne skrbi i područje zaštite okoliša.
Troškovi u vidu novčane kazne za Republiku Hrvatsku mogli bi nastati u slučaju neusklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije.
Ova opcija nema značajne učinke na područje socijalne skrbi i područje zaštite okoliša.
Opcija 3:
(normativno rješenje)
Normativno rješenje u obliku izrade izmjena i dopuna važećeg Zakona o platnom prometu moglo bi pridonijeti ostvarenju cilja.
Međutim, s obzirom na obuhvat Direktive 2015/2366/EU koju je potrebno prenijeti, odlučeno je da se pristupi izradi novog Zakona o platnom prometu.
Ova opcija neće imati značajan financijski učinak niti utjecaj na okoliš.
Ova opcija imala bi učinak na socijalni status građana jer omogućuje povećanje izbora platnih usluga za potrošače te zbog pojačanog tržišnog natjecanja može doći do smanjenja cijena platnih usluga.
Ovo normativno rješenje, odnosno izrada Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o platnom prometu, ocjenjuje se kao moguće, ali ne i najbolje normativno rješenje.
Ova opcija imala bi financijski učinak u vidu povećanih troškova za pružatelje platnih usluga budući da postojeće institucije za platni promet moraju uskladiti svoje poslovanje s novim zahtjevima za izdavanje odobrenja, koji se uglavnom odnose na sigurnost plaćanja.
Ova opcija nema značajne učinke na područje socijalne skrbi i područje zaštite okoliša.
Opcija 4:
(normativno rješenje)
Normativno rješenje u obliku izrade novog Zakona o platnom prometu smatra se najboljim rješenjem.
S obzirom na obuhvat Direktive 2015/2366/EU te sukladno članku 48. stavku 3. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila (Narodne novine, broj 74/15) ako se više od polovine članaka osnovnog propisa mijenja, odnosno dopunjava, potrebno je pristupiti donošenju novoga propisa, odlučeno je izraditi novi Zakona o platnom prometu.
Navedeno neće imati značajan financijski učinak niti utjecaj na okoliš.
Ova opcija imat će pozitivan učinak na socijalni status građana jer omogućuje povećanje izbora platnih usluga za potrošače te zbog pojačanog tržišnog natjecanja može doći do smanjenja cijena platnih usluga.
Predloženim normativnim rješenjem, odnosno novim Zakonom o platnom prometu omogućit će se prijenos Direktive 2015/2366/EU u hrvatsko zakonodavstvo.
Novim Zakonom o platnom prometu omogućit će se unapređenje online plaćanja uvođenjem strogih sigurnosnih zahtjeva za pokretanje i obradu elektroničkog plaćanja, bolja zaštita potrošača u slučaju prijevara i drugih zlouporaba, povećanje izbora platnih usluga, usklađenje poslovanja postojećih pružatelja platnih usluga sa novim (sigurnosnim) zahtjevima te licenciranje novih pružatelja platnih usluga.
Ovo normativno rješenje imat će financijski učinak na pružatelje platnih usluga u vidu povećanih troškova budući da postojeće institucije za platni promet moraju uskladiti svoje poslovanje s novim zahtjevima za izdavanje odobrenja, koji se uglavnom odnose na sigurnost plaćanja.
Ova opcija nema značajne učinke na područje socijalne skrbi i područje zaštite okoliša.
UPUTA: Ovaj dio Iskaza popunjava se pri ažuriranju Nacrta prijedloga Iskaza, a nakon provedenog savjetovanja i ponovno se ažurira nakon javne rasprave kod izrade Prijedloga Iskaza
OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
MINISTARSTVO FINANCIJA
KLASA: 011-01/16-04/15
URBROJ: 513-06-03-17-8
Zagreb, 27. rujna 2017.
NACRT PRIJEDLOGA ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA ZAKON O PLATNOM PROMETU
1. PROBLEM
U Republici Hrvatskoj je od 1. siječnja 2011. na snazi Zakon o platnom prometu (Narodne novine, br. 133/09 i 136/12; u daljnjem tekstu: važeći Zakon) kojim su uređene platne usluge, pružatelji platnih usluga, obveza informiranja korisnika platnih usluga te prava i obveze u vezi s pružanjem i korištenjem platnih usluga, transakcijski računi i izvršenje platnih transakcija između kreditnih institucija, osnivanje, rad i nadzor nad institucijama za platni promet te osnivanje, rad i nadzor nad platnim sustavima.
U važeći Zakon prenesena je Direktiva 2007/64/EZ Europskog parlamenta i Vijeće od 13. studenoga 2007. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu (tzv. PSD) kojom je uspostavljen jedinstveni pravni okvir primjenjiv na sve platne usluge u Europskom gospodarskom prostoru te stvorena pravna osnova za uspostavu Jedinstvenog područja plaćanja u eurima (SEPA).
Od donošenja Direktive 2007/64/EZ do danas došlo je do značajnih tehničkih inovacija na tržištu plaćanja malih vrijednosti, brzog rasta broja elektroničkog i mobilnog plaćanja te pojave novih vrsta platnih usluga na tržištu, što je predstavljalo izazov za važeći pravni okvir.
Nove vrste platnih usluga pojavile su se posebice u području internetskog plaćanja gdje su se razvile usluge iniciranja plaćanja u području e-trgovine. Takve usluge trgovcima i potrošačima nude jeftinija rješenja te pružaju potrošačima mogućnost internetske kupnje čak i ako ne posjeduju platnu karticu. Isto tako, tehnološki razvoj doveo je i do pojave niza dopunskih usluga poput pružanja usluga informacija o računu što je korisniku platnih usluga omogućilo da u svakom trenutku ima cjelovit pregled svojeg financijskog stanja.
Posljednjih godina povećali su se i rizici za sigurnost povezani s elektroničkim plaćanjem. Razlog tome je porast tehničke složenosti elektroničkih plaćanja, neprekidno rastući obujam elektroničkih plaćanja širom svijeta i nove vrste platnih usluga.
Preispitivanjem važećeg pravnog okvira Europske unije za platne usluge utvrđeno je da mnogi inovativni platni proizvodi ili usluge nisu njime obuhvaćeni u potpunosti ili su isključeni iz njegove primjene. Navedeno rezultira pravnom nesigurnošću, rizicima za sigurnost u lancu plaćanja kao i nedostatkom zaštite potrošača u pojedinim područjima.
Kako bi se ispunile uočene regulatorne praznine donesena je nova direktiva u području platnih usluga, Direktiva (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenog 2015. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu, o izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2009/110/EZ i 2013/36/EU te Uredbe (EU) br. 1093/2010 i o stavljanju izvan snage Direktive 2007/64/EZ (tzv. PSD 2; u daljnjem tekstu: Direktiva 2015/2366/EU), koja osigurava modernizaciju sadašnjeg zakonodavnog okvira za platne usluge u skladu s razvojem tehnologije i tržišta.
Direktiva (EU) 2015/2366 uvodi stroge zahtjeve sigurnosti (o sigurnoj komunikaciji i pouzdanoj autentifikaciji klijenta) za iniciranje i obradu elektroničkih plaćanja koji se primjenjuju na sve pružatelje platnih usluga.
Stroža pravila trebaju pridonijeti smanjivanju rizika prijevare, posebice kod online plaćanja te zaštiti povjerljivosti korisnikovih podataka (financijskih i osobnih). Sigurno korištenje personaliziranim sigurnosnim podacima potrebno je kako bi se ograničili rizici povezani s lažnim predstavljanjem i drugim prijevarnim radnjama.
2. CILJEVI
Cilj je izrada novog Zakona o platnom prometu, kojim se u hrvatsko zakonodavstvo prenosi Direktiva 2015/2366/EU.
Ciljevi koji se pritom žele postići jesu:
- uređenje novih platnih usluga
- licenciranje novih pružatelja platnih usluga
- proširenje područja primjene
- veća sigurnost za sva elektronička plaćanja i za sve pružatelje platnih usluga
- unaprjeđenje pravila o zaštiti korisnika platnih usluga (potrošača)
- pojačano tržišno natjecanje
- poticanje na smanjenje cijena platnih usluga.
3. MOGUĆE OPCIJE
3.1. OPCIJA 1 – ne poduzimati ništa (nenormativno rješenje)
- cilj nije moguće postići opcijom „ne poduzimati ništa“
Ova opcija imala bi za posljedicu zadržavanje postojećeg stanja pa nije prihvatljiva.
3.2. OPCIJA 2: - (nenormativno rješenje)
- cilj nije moguće postići nenormativnim rješenjem
Cilj je Direktivu 2015/2366/EU prenijeti u hrvatsko zakonodavstvo.
3.3. OPCIJA 3: - (normativno rješenje)
- izrada i donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o platnom prometu ocjenjuje se kao moguća, ali ne i najbolja opcija.
3.4. OPCIJA 4: - (normativno rješenje)
- izrada i donošenje novoga Zakona o platnom prometu ocjenjuje se kao najbolja opcija jer sukladno članku 48. stavku 3. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila (Narodne novine, broj 74/15) ako se više od polovine članaka osnovnog propisa mijenja, odnosno dopunjava, potrebno je pristupiti donošenju novoga propisa.
4. USPOREDBA OPCIJA
U ovom dijelu daju se procjene gospodarskih, socijalnih i okolišnih učinaka naprijed utvrđenih opcija:
- financijski učinci: opcijama 1 i 2, koje isključuju promjenu zakonodavnog okvira, onemogućuje se postizanje cilja. U slučaju neusklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije, Republika Hrvatska bi mogla snositi novčane kazne. Opcije 3 i 4 imat će financijski učinak u vidu povećanih troškova za pružatelje platnih usluga. Postojeće institucije za platni promet morat će uskladiti svoje poslovanje s novim zahtjevima za izdavanje odobrenja, koji se uglavnom odnose na sigurnost plaćanja.
- socijalni učinci: opcije 1 i 2 nemaju socijalni učinak jer su orijentirane na zadržavanje postojećeg stanja. Opcije 3 i 4 imat će pozitivan učinak na socijalni status građana jer će omogućiti povećanje izbora platnih usluga za potrošače te pojačanim tržišnim natjecanjem omogućiti smanjenje cijena platnih usluga.
- okolišni učinci: sve opcije nemaju značajan okolišni učinak. Opcije promjene zakonodavnog okvira neutralno će djelovati na okolišni učinak.
Opcije
Koristi
Troškovi
Opcija 1:
ne poduzimati ništa
Cilj nije moguće postići ovom opcijom.
U slučaju neusklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije, postoji mogućnost da se protiv Republike Hrvatske pokrene službeni postupak pred Europskim sudom pravde.
Ova opcija nema značajne financijske učinke te učinke na područje socijalne skrbi i područje zaštite okoliša.
Troškovi bi mogli nastati u slučaju ne poduzimanja nikakvih radnji. U slučaju neusklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije, Republika Hrvatska bi mogla snositi novčane kazne.
Ova opcija nema značajne učinke na područje socijalne skrbi i područje zaštite okoliša.
Opcija 2:
(nenormativno rješenje)
Cilj nije moguće postići nenormativnim rješenjem.
Opcija bez intervencije u zakonodavstvo nije moguća budući se radi o obvezi prijenosa Direktive 2015/2366/EU u hrvatsko zakonodavstvo.
Ova opcija nema značajne financijske učinke te učinke na područje socijalne skrbi i područje zaštite okoliša.
Troškovi u vidu novčane kazne za Republiku Hrvatsku mogli bi nastati u slučaju neusklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije.
Ova opcija nema značajne učinke na područje socijalne skrbi i područje zaštite okoliša.
Opcija 3:
(normativno rješenje)
Normativno rješenje u obliku izrade izmjena i dopuna važećeg Zakona o platnom prometu moglo bi pridonijeti ostvarenju cilja.
Međutim, s obzirom na obuhvat Direktive 2015/2366/EU koju je potrebno prenijeti, odlučeno je da se pristupi izradi novog Zakona o platnom prometu.
Ova opcija neće imati značajan financijski učinak niti utjecaj na okoliš.
Ova opcija imala bi učinak na socijalni status građana jer omogućuje povećanje izbora platnih usluga za potrošače te zbog pojačanog tržišnog natjecanja može doći do smanjenja cijena platnih usluga.
Ovo normativno rješenje, odnosno izrada Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o platnom prometu, ocjenjuje se kao moguće, ali ne i najbolje normativno rješenje.
Ova opcija imala bi financijski učinak u vidu povećanih troškova za pružatelje platnih usluga budući da postojeće institucije za platni promet moraju uskladiti svoje poslovanje s novim zahtjevima za izdavanje odobrenja, koji se uglavnom odnose na sigurnost plaćanja.
Ova opcija nema značajne učinke na područje socijalne skrbi i područje zaštite okoliša.
Opcija 4:
(normativno rješenje)
Normativno rješenje u obliku izrade novog Zakona o platnom prometu smatra se najboljim rješenjem.
S obzirom na obuhvat Direktive 2015/2366/EU te sukladno članku 48. stavku 3. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila (Narodne novine, broj 74/15) ako se više od polovine članaka osnovnog propisa mijenja, odnosno dopunjava, potrebno je pristupiti donošenju novoga propisa, odlučeno je izraditi novi Zakona o platnom prometu.
Navedeno neće imati značajan financijski učinak niti utjecaj na okoliš.
Ova opcija imat će pozitivan učinak na socijalni status građana jer omogućuje povećanje izbora platnih usluga za potrošače te zbog pojačanog tržišnog natjecanja može doći do smanjenja cijena platnih usluga.
Predloženim normativnim rješenjem, odnosno novim Zakonom o platnom prometu omogućit će se prijenos Direktive 2015/2366/EU u hrvatsko zakonodavstvo.
Novim Zakonom o platnom prometu omogućit će se unapređenje online plaćanja uvođenjem strogih sigurnosnih zahtjeva za pokretanje i obradu elektroničkog plaćanja, bolja zaštita potrošača u slučaju prijevara i drugih zlouporaba, povećanje izbora platnih usluga, usklađenje poslovanja postojećih pružatelja platnih usluga sa novim (sigurnosnim) zahtjevima te licenciranje novih pružatelja platnih usluga.
Ovo normativno rješenje imat će financijski učinak na pružatelje platnih usluga u vidu povećanih troškova budući da postojeće institucije za platni promet moraju uskladiti svoje poslovanje s novim zahtjevima za izdavanje odobrenja, koji se uglavnom odnose na sigurnost plaćanja.
Ova opcija nema značajne učinke na područje socijalne skrbi i područje zaštite okoliša.
UPUTA: Ovaj dio Iskaza popunjava se pri ažuriranju Nacrta prijedloga Iskaza, a nakon provedenog savjetovanja i ponovno se ažurira nakon javne rasprave kod izrade Prijedloga Iskaza
5. SAVJETOVANJE
6. PREPORUČENA OPCIJA
7. PRAĆENJE PROVEDBE I EVALUACIJA
8. PRILOZI
Komentirate u ime: Ministarstvo financija