OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
- Ukupno komentara:
- Ukupno općih komentara:
- Ukupno nadopuna teksta:
MINISTARSTVO FINANCIJA
KLASA: 011-01/16-04/15
URBROJ: 513-06-03-17-8
Zagreb, 27. rujna 2017.
NACRT PRIJEDLOGA ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA ZAKON O PLATNOM PROMETU
1. PROBLEM |
U Republici Hrvatskoj je od 1. siječnja 2011. na snazi Zakon o platnom prometu (Narodne novine, br. 133/09 i 136/12; u daljnjem tekstu: važeći Zakon) kojim su uređene platne usluge, pružatelji platnih usluga, obveza informiranja korisnika platnih usluga te prava i obveze u vezi s pružanjem i korištenjem platnih usluga, transakcijski računi i izvršenje platnih transakcija između kreditnih institucija, osnivanje, rad i nadzor nad institucijama za platni promet te osnivanje, rad i nadzor nad platnim sustavima. U važeći Zakon prenesena je Direktiva 2007/64/EZ Europskog parlamenta i Vijeće od 13. studenoga 2007. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu (tzv. PSD) kojom je uspostavljen jedinstveni pravni okvir primjenjiv na sve platne usluge u Europskom gospodarskom prostoru te stvorena pravna osnova za uspostavu Jedinstvenog područja plaćanja u eurima (SEPA). Od donošenja Direktive 2007/64/EZ do danas došlo je do značajnih tehničkih inovacija na tržištu plaćanja malih vrijednosti, brzog rasta broja elektroničkog i mobilnog plaćanja te pojave novih vrsta platnih usluga na tržištu, što je predstavljalo izazov za važeći pravni okvir. Nove vrste platnih usluga pojavile su se posebice u području internetskog plaćanja gdje su se razvile usluge iniciranja plaćanja u području e-trgovine. Takve usluge trgovcima i potrošačima nude jeftinija rješenja te pružaju potrošačima mogućnost internetske kupnje čak i ako ne posjeduju platnu karticu. Isto tako, tehnološki razvoj doveo je i do pojave niza dopunskih usluga poput pružanja usluga informacija o računu što je korisniku platnih usluga omogućilo da u svakom trenutku ima cjelovit pregled svojeg financijskog stanja. Posljednjih godina povećali su se i rizici za sigurnost povezani s elektroničkim plaćanjem. Razlog tome je porast tehničke složenosti elektroničkih plaćanja, neprekidno rastući obujam elektroničkih plaćanja širom svijeta i nove vrste platnih usluga. Preispitivanjem važećeg pravnog okvira Europske unije za platne usluge utvrđeno je da mnogi inovativni platni proizvodi ili usluge nisu njime obuhvaćeni u potpunosti ili su isključeni iz njegove primjene. Navedeno rezultira pravnom nesigurnošću, rizicima za sigurnost u lancu plaćanja kao i nedostatkom zaštite potrošača u pojedinim područjima. Kako bi se ispunile uočene regulatorne praznine donesena je nova direktiva u području platnih usluga, Direktiva (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenog 2015. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu, o izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2009/110/EZ i 2013/36/EU te Uredbe (EU) br. 1093/2010 i o stavljanju izvan snage Direktive 2007/64/EZ (tzv. PSD 2; u daljnjem tekstu: Direktiva 2015/2366/EU), koja osigurava modernizaciju sadašnjeg zakonodavnog okvira za platne usluge u skladu s razvojem tehnologije i tržišta. Direktiva (EU) 2015/2366 uvodi stroge zahtjeve sigurnosti (o sigurnoj komunikaciji i pouzdanoj autentifikaciji klijenta) za iniciranje i obradu elektroničkih plaćanja koji se primjenjuju na sve pružatelje platnih usluga. Stroža pravila trebaju pridonijeti smanjivanju rizika prijevare, posebice kod online plaćanja te zaštiti povjerljivosti korisnikovih podataka (financijskih i osobnih). Sigurno korištenje personaliziranim sigurnosnim podacima potrebno je kako bi se ograničili rizici povezani s lažnim predstavljanjem i drugim prijevarnim radnjama. |
2. CILJEVI |
Cilj je izrada novog Zakona o platnom prometu, kojim se u hrvatsko zakonodavstvo prenosi Direktiva 2015/2366/EU. Ciljevi koji se pritom žele postići jesu: - uređenje novih platnih usluga - licenciranje novih pružatelja platnih usluga - proširenje područja primjene - veća sigurnost za sva elektronička plaćanja i za sve pružatelje platnih usluga - unaprjeđenje pravila o zaštiti korisnika platnih usluga (potrošača) - pojačano tržišno natjecanje - poticanje na smanjenje cijena platnih usluga. |
3. MOGUĆE OPCIJE |
3.1. OPCIJA 1 – ne poduzimati ništa (nenormativno rješenje) - cilj nije moguće postići opcijom „ne poduzimati ništa“ Ova opcija imala bi za posljedicu zadržavanje postojećeg stanja pa nije prihvatljiva. 3.2. OPCIJA 2: - (nenormativno rješenje) - cilj nije moguće postići nenormativnim rješenjem Cilj je Direktivu 2015/2366/EU prenijeti u hrvatsko zakonodavstvo. 3.3. OPCIJA 3: - (normativno rješenje) - izrada i donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o platnom prometu ocjenjuje se kao moguća, ali ne i najbolja opcija. 3.4. OPCIJA 4: - (normativno rješenje) - izrada i donošenje novoga Zakona o platnom prometu ocjenjuje se kao najbolja opcija jer sukladno članku 48. stavku 3. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila (Narodne novine, broj 74/15) ako se više od polovine članaka osnovnog propisa mijenja, odnosno dopunjava, potrebno je pristupiti donošenju novoga propisa. |
4. USPOREDBA OPCIJA |
|||||||||||||||
U ovom dijelu daju se procjene gospodarskih, socijalnih i okolišnih učinaka naprijed utvrđenih opcija: - financijski učinci: opcijama 1 i 2, koje isključuju promjenu zakonodavnog okvira, onemogućuje se postizanje cilja. U slučaju neusklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije, Republika Hrvatska bi mogla snositi novčane kazne. Opcije 3 i 4 imat će financijski učinak u vidu povećanih troškova za pružatelje platnih usluga. Postojeće institucije za platni promet morat će uskladiti svoje poslovanje s novim zahtjevima za izdavanje odobrenja, koji se uglavnom odnose na sigurnost plaćanja. - socijalni učinci: opcije 1 i 2 nemaju socijalni učinak jer su orijentirane na zadržavanje postojećeg stanja. Opcije 3 i 4 imat će pozitivan učinak na socijalni status građana jer će omogućiti povećanje izbora platnih usluga za potrošače te pojačanim tržišnim natjecanjem omogućiti smanjenje cijena platnih usluga. - okolišni učinci: sve opcije nemaju značajan okolišni učinak. Opcije promjene zakonodavnog okvira neutralno će djelovati na okolišni učinak.
|
UPUTA: Ovaj dio Iskaza popunjava se pri ažuriranju Nacrta prijedloga Iskaza, a nakon provedenog savjetovanja i ponovno se ažurira nakon javne rasprave kod izrade Prijedloga Iskaza
5. SAVJETOVANJE |
|
6. PREPORUČENA OPCIJA |
|
7. PRAĆENJE PROVEDBE I EVALUACIJA |
|
8. PRILOZI |
|
Komentari