PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI

I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA

a) Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom

Nakon dugogodišnjeg normiranja djelatnosti osnovnog i srednjeg obrazovanja posebnim zakonima koji uređuju osnovno obrazovanje, odnosno zakonima koji uređuju srednje obrazovanje, 2. kolovoza 2008. godine stupio je na snagu Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj 87/08) (u daljnjem tekstu: Zakon) kojim se djelatnost osnovnog i srednjeg školstva regulira kao jedinstven sustav odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj.

Od donošenja, Zakon je više puta mijenjan i dopunjen jer je utvrđeno da određena normativna rješenja treba uskladiti na razini dvaju sustava koji se s obzirom na dob učenika kojima se propisuje specifičnost sustava bitno razlikuju, a dio odredaba trebalo je uskladiti s propisima EU ili urediti na način kako su uređene u državama EU.

Unatoč brojnim izmjenama i dopunama Zakona kojima je bila namjera poboljšati sustav odgoja i obrazovanja u onim segmentima u kojima su uočene poteškoće pri realizaciji, zakonske novele nisu riješile sve uočene nedostatke koji su specifični za sustav odgoja i obrazovanja te je zbog kvalitetnijeg rješenja odredaba kojima se propisuje djelatnost osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja potrebno donošenje izmjena i dopuna Zakona koji će pridonijeti jasnijem i kvalitetnijem uređenju osnovnoškolskog i srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja usklađenog s potrebama hrvatskog društva i gospodarstva te s normativima i obrazovnom politikom EU.

Zakonom je potrebno urediti i pitanja vezana uz promjene koje su predviđene kurikularnom reformom osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja te uskladiti nazive, vrste i način donošenja kurikularnih dokumenata koji će proizaći iz navedene reforme.

S tim u vezi, Zakonom je potrebno preciznije definirati odredbe vezane uz nastavni plan i program i kurikulum nastavnih predmeta, njihova svrha, ciljevi i struktura.

Vezano uz način donošenja Okvira nacionalnog kurikuluma, Ministarstvo znanosti i obrazovanja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) na javno savjetovanje o izmjenama i dopunama Zakona predlaže dvije opcije za postupak načina donošenja ovoga dokumenta. Prva opcija propisuje da ovaj dokument donosi Vlada Republike Hrvatske, a druga opcija propisuje da Okvir nacionalnog kurikuluma donosi ministar nadležan za obrazovanje. Nakon provedbe postupka javnog savjetovanja Ministarstvo će donijeti konačnu odluku o prihvaćanju jedne ili druge opcije odredbe Zakona.

Zakonom je propisan sadržaj mreže školskih ustanova, a  u njemu nije naveden popis školskih ustanova koje izvode posebne programe za darovite učenike. Stoga je ovim izmjenama i dopunama Zakona potrebno propisati da mreža školskih ustanova, sadrži i popis ustanova u kojima se osim redovitih programa i posebnih programa za djecu s teškoćama u posebnim razrednim odjelima izvode i posebni programi za darovite učenike.

Nadalje, sukladno Zakonu,  osnivanje novih školskih ustanova ili uvođenje novih obrazovnih programa koji nisu uvršteni u mrežu školskih ustanova, zahtijeva promjenu mreže koju donosi Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog ministarstva nadležnog za obrazovanje. S obzirom da okolnosti u gospodarstvu i tržište rada zahtijevaju žurnu prilagodbu sustava obrazovanja, potrebno je pojednostaviti proceduru koja prethodi uvođenju novih obrazovnih programa u već osnovanim školskim ustanovama. Stoga je potrebno stvoriti zakonsku  osnovu koja omogućava  š kolskoj ustanovi uvrštenoj u mrežu školskih ustanova proširenje djelatnosti izvođenjem novog programa na temelju odluke koju donosi ministar nadležan za obrazovanje uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za financije. Zakonom je propisano da se u školskim ustanovama mogu izvoditi različiti programi, međutim potrebno je jasnije i preciznije propisati vrste obrazovnih programa koji se mogu izvoditi u osnovnoj školi.

Odredbe Zakona koje propisuju postupak ispisivanja iz jedne škole i upis u drugu škole nisu jasno definirane što stvara poteškoće vezane uz primjenu Zakona. Stoga je ovim izmjenama i dopunama potrebno jasnije definirati postupak izdavanja prijepisa ocjena i dostave obavijesti o upisu u drugu školu .

Zakonska odredba koja propisuje da se učenik koji prekine srednje obrazovanje, može ponovo upisati u srednju školu na temelju odluke nastavničkog vijeća ako od kraja školske godine u kojoj je prekinuo obrazovanje do početka školske godine u kojoj nastavlja obrazovanje nije proteklo više od dvije školske godine, ne dopušta mogućnost ponovnog upisa u srednju školu nakon proteka navedenog roka niti  učenicima koji su prekinuli školovanje radi teške bolesti ili kojeg drugog opravdanog razloga. Stoga je potrebno stvoriti mogućnost da u izuzetnim opravdanim životnim situacijama učenik može biti upisan u srednju školu i nakon dvije školske godine od dana kada je prekinuo srednje obrazovanje. Zakonom je propisan način prestanka pohađanja nastave izbornoga nastavnog predmeta, ali ne i način uključivanja učenika u izbornu nastavu. Stoga je ovo pitanje potrebno urediti ovim izmjenama i dopunama Zakona. Zakonom je propisano kako je školska ustanova obvezna donijeti školski kurikulum do 30. rujna tekuće godine, a godišnji plan i program rada škole do 5. listopada tekuće godine. S obzirom da školske ustanove imaju poteškoće s donošenjem navedenih akata u zakonskim rokovima jer su početkom školske godine zauzete brojnim aktivnostima vezanim uz početak školske i nastavne godine, potrebno je izmjenama i dopunama Zakona uskladiti datume donošenja školskoga kurikuluma i na temelju njega godišnjeg plana i programa rada škole.

Sukladno sadašnjim odredbama Zakona, eksperimentalni program može predložiti školska ustanova, agencija nadležna za obrazovanje ili druga institucija iz sustava odgoja i obrazovanja. Međutim, Zakonom nije predviđena mogućnost da eksperimentalni program ili kurikulum donosi Ministarstvo. Stoga je potrebno stvoriti mogućnost da i Ministarstvo može donijeti eksperimentalni program ili kurikulum.

Produženi boravak postoji u osnovnim školama već čitav niz godina, međutim nije reguliran odredbama Zakona. Stoga je potrebno u Zakon uvrstiti odredbe koje propisuju mogućnost izvođenja produženog boravka za učenike osnovnih škola te stvoriti zakonski temelj za donošenje pravilnika koji će urediti organizaciju i provedbu produženog boravka u osnovnoj školi.

S ciljem usklađivanja dosadašnjih zakonskih odredaba s praksom i potrebama odgojno-obrazovnog sustava, potrebno je bolje urediti pitanje dnevnog trajanja nastave učenika osnovnih škola, kao i učenika srednjih škola za koje je potrebno godišnji i tjedni broj nastavnih sati vezati uz  nastavni plan i program, odnosno kurikulum.  

Zakonom je propisano da broj razrednih odjela u osnovnoj školi utvrđuje ured državne uprave nadležan za obrazovanje, odnosno Gradski ured Grada Zagreba nadležan za obrazovanje. S obzirom da osnivači školskih ustanova nisu uključeni u postupak utvrđivanja broja razrednih odjela, što stvara u probleme u praksi, radi bolje organizacije broja razrednih odjela u osnovnoj školi potrebno je dopuniti odredbu Zakona na način da se u postupak utvrđivanja broja  razrednih odjela uključe i osnivači školskih ustanova davanjem prethodnog mišljenja  uredima državne uprave.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj 86/12) ukinuto je zaključivanje ocjena na kraju prvog polugodišta. Postoje jasne naznake da predložena mjera nije polučila željene učinke, odnosno da donošenje te mjere nije cjelovito promišljeno, niti je bilo utemeljeno u praksi. Stoga, Ministarstvo predlaže mogućnost vraćanja zaključivanja ocjena na kraju prvoga polugodišta, a temeljem rezultata analitičkog pristupa i suglasja sa strukom, i prije svega u korist i na dobrobit djece, roditelja te svih dionika u sustavu.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj 152/14), u sustav odgoja i obrazovanja je uveden dopunski rad za učenike koji su na kraju nastavne godine ocijenjeni s ocjenom nedovoljan iz jednog ili dva nastavna predmeta, koji traje od 10 do 25 sati po nastavnom predmetu. S obzirom da Zakonom nije izrijekom definirano kako učitelji i nastavnici koji izvode dopunski rad s učenicima, navedene poslove obavljaju u okviru redovitog radnog vremena, ovim izmjenama i dopunama Zakona potrebno je jasno definirati kako učitelji/nastavnici obavljaju dopunski nastavni rad u okviru 40-satnog radnog tjedna.

S obzirom da je Zakonom propisano kako učenici srednje škole mogu najviše dva puta upisati isti razred, a  praksa je pokazala kako postoje iznimni opravdani slučajevi u kojima učenik ima potrebu u više puta pohađati isti razred, ovim izmjenama i dopunama  Zakona potrebno je propisati da u opravdanim slučajevima, uz suglasnost ministra, učenik srednje škole može upisati isti razred i više od dva puta.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj 152/14) mijenjane su odredbe vezane uz izricanje pedagoških mjera. Temeljem mišljenja odgojno-obrazovnih radnika, učenika i roditelja potrebno je jasnije propisati način izricanja pedagoških mjera te mogućnost ukidanja pedagoške mjere u slučaju promjene ponašanja učenika.

Zakonom nije definirana obveza osnivača školske ustanove o dostavi obavijesti Ministarstvu u slučaju statusnih ili drugih promjena školske ustanove, stoga je ovim  izmjenama i dopunama  Zakona potrebno propisati  navedenu obvezu osnivača.

Kako bi školske ustanove provedbom projekata što bolje iskoristile financijska sredstva iz europskih fondova te na taj način bolje uskladile obrazovne programe s potrebama tržišta i gospodarstva, potrebno je regulirati način zapošljavanja radnika školskih ustanova radi obavljanja poslova na EU projektima u koje su uključene školske ustanove, a u kojima su osigurana sredstva za plaću uz pripadajuće doprinose poslodavca.

S obzirom da neki nastavnici u jednom ili više nastavnih predmeta izvode stručno-teoretsku nastavu, praktičnu nastavu i/ili laboratorijske vježbe s različitom tjednom normom zaduženja, ovim je izmjenama i dopunama Zakona potrebno propisati način utvrđivanja ukupnog tjednog zaduženja navedenih nastavnika.

Zakonom je propisano kako ministar pravilnikom propisuje odgovarajuću vrstu obrazovanja učitelja, nastavnika i stručnih suradnika. Uslijed promjena koje zahtjeva tržište rada, najčešće su promjene u mnogobrojnim strukovnim programa, koji pak zahtijevaju različite kompetencije nastavnika koji ih izvode. Stoga je ovim izmjenama i dopunama Zakona, potrebno stvoriti zakonsku mogućnost da se kvalifikacije nastavnika strukovnih škola, osim pravilnikom koji propisuje odgovarajuću vrstu obrazovanja nastavnika, mogu utvrditi i kurikulumom.

S obzirom da je Zakonom propisano kako osobama koje ne steknu potrebne pedagoške kompetencije ili ne polože stručni ispit u zakonskom roku, prestaje ugovor o radu po sili zakona, istekom posljednjeg dana roka, za radnike koji nisu ispunili obveze u zakonskom roku ne postoji mogućnost produženja radnog odnosa niti ako navedene obveze nisu ispunili uslijed opravdanih razloga. Stoga je ovim izmjenama i dopunama Zakona potrebno propisati da se osobi koja nije ispunila obveze u zakonskom roku iz opravdanih razloga, taj rok produžuje za onoliko vremena koliko su trajale okolnosti koje su ju sprječavale da ispuni propisane obveze.

Na sličan način potrebno je urediti mirovanje rokova za napredovanje odgojno-obrazovnih radnika, kao i mirovanje stečenih prava radnika koji su napredovali u struci u slučaju privremene nesposobnosti radnika za rad, korištenja rodiljinog ili roditeljskog dopusta ili tijekom mirovanja radnog odnosa u školskoj ustanovi.

Zakonom je propisano da se radnici školskih ustanova kojima je otkazan ugovor o radu jer su utvrđeni organizacijskim viškom u cijelosti ili u dijelu radnog vremena, upisuju u evidencije viškova i manjkova koju vode Uredi državne uprave i Gradski ured Grada Zagreba nadležni za poslove obrazovanja, radi ostvarivanja prednosti pri zapošljavanju tih radnika odnosno pri pronalaženja novog posla. Međutim, kako radnici kojima se otkazuje ugovor o radu iz organizacijskih razloga, ostvaruju pravo na otpremninu sukladno zakonu koji uređuje radne odnose, događa se da osobe koje su proglašene organizacijskim viškom u jednoj školskoj ustanovi i koje su ostvarile pravo na otpremninu jer im je otkazan ugovor o radu u toj školskoj ustanovi, bez prekida, posredstvom Ureda državne uprave ostvaruju prednost pri zapošljavanju i zasnuju radni odnos u drugoj školskoj ustanovi. S obzirom da nije opravdano da osobe kojima se i prije isteka otkaznog roka kod prethodnog poslodavca, odnosno bez prekida radnog kontinuiteta, omogućuje nastavak radnog odnosa u drugoj školskoj ustanovi, ostvaruju pravo na otpremninu koja se isplaćuje iz Državnog proračuna Republike Hrvatske. Stoga je, ovim izmjenama i dopunama Zakona potrebno propisati da radnik školske ustanove kojem školska ustanova otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada neće imati pravo na otpremninu sukladno općim propisima o radu, kolektivnom ugovoru ili pravilniku o radu, ako po prestanku otkazanog ugovora o radu bez prekida zasnuje radni odnos, odnosno da će radniku školske ustanove kojem je školska ustanova isplatila otpremninu sukladno općim propisima o radu, kolektivnom ugovoru ili pravilniku o radu, a kasnije se utvrdi da nije imao pravo na otpremninu, biti obvezan vratiti otpremninu školskoj ustanovi koja ju je isplatila.  

Zakonom je propisano da će školska ustanova, u slučaju osnovane sumnje da je radniku škole psihofizičko zdravlje narušeno u mjeri koja bitno umanjuje njegovu radnu sposobnost uputiti radnika na ovlaštenu prosudbu radne sposobnosti, a ako se ovlaštenom prosudbom radne sposobnosti utvrdi da radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati obveze u odgojno-obrazovnom radu zbog trajno narušenog psihofizičkog zdravlja, ponudit će mu se odgovarajući poslovi prema preostaloj radnoj sposobnosti, odnosno otkazati će mu se ugovor o radu zbog osobno uvjetovanih razloga u slučaju da u školskoj ustanovi nema odgovarajućih poslova. S obzirom na promjene u organizaciji zdravstvenog sustava nastale proteklih godina, školske ustanove su često u nedoumici kojim se nadležnim službama trebaju obratiti kako bi ispravno primijenile zakonsku odredbu. Stoga je ovim izmjenama i dopunama Zakona potrebno izrijekom propisati kako se radi ovlaštene prosudbe radne sposobnosti, radnik upućuje na liječnički pregled kod ovlaštenog izabranog doktora specijaliste medicine rada.

Iako su odredbe Zakona vezane uz izbor ravnatelja školske ustanove više puta mijenjane, radi pojednostavljenja postupka imenovanja ravnatelja. Za razliku od dosadašnjeg postupka u kojem se donose dvije odluke: odluka o izboru i odluka o imenovanju ravnatelja, potrebno je propisati kako školski odbor donosi odluku o imenovanju ravnatelja koja stupa na snagu nakon dobivene  suglasnosti ministra. Osim toga, radi kvalitetnijeg odabira kandidata, potrebno je propisati kako kandidat za ravnatelja je, uz prijavu na natječaj uz potrebnu dokumentaciju obvezno dostavlja i program rada za mandatno razdoblje koji predstavlja školskom odboru.

Zakonom je propisano da se u državnom proračunu osiguravaju sredstva za rashode za izgradnju, dogradnju i rekonstrukcije školskog prostora školskih ustanova za djecu s teškoćama i školskih ustanova na jeziku i pismu nacionalnih manjina, što se pokazalo nedostatnim u praksi. Stoga je potrebno dopuniti zakonske odredbe o financiranju iz Državnog proračuna na način  da se stvori mogućnost osiguravanja sredstva iz Državnog proračuna Republike Hrvatske i za rashode za sudjelovanje u projektima javno privatnog partnerstva u skladu s odredbama posebnih propisa kojima se uređuje javno-privatno partnerstvo, kao i za potrebe obnove oštećenih ili izgradnju novih građevina školskih ustanova, sukladno programima Vlade Republike Hrvatske te raspoloživim sredstvima u Državnom proračunu i za rashode za izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju školskog prostora te opremanje školskih ustanova u slučajevima nedovoljne sigurnost i ugroze života i zdravlja  učenika  škole.

b) Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona

Ovim izmjenama i dopunama Zakona definirati će se svrha, ciljevi i struktura, kao i način donošenja kurikularnih dokumenata vezanih uz kurikularnu reformu sustava odgoja i obrazovanja.

Mreža školskih ustanova sadržavati će i popis   školskih ustanova koje izvode posebne programe za darovite učenike. Školske ustanove koje su već uvrštene u mrežu moći će proširiti djelatnost izvođenjem novih programa, na temelju odluke koju donosi  ministar nadležan za obrazovanje uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za financije.

Preciznim propisivanjem  postupka ispisivanja učenika iz jedne školske ustanove i upisivanja u drugu školsku ustanovu, olakšava se provedba navedenog postupka učenicima, njihovim roditeljima i radnicima školskih ustanova.

Otvara se mogućnost da u opravdanim slučajevima, uz suglasnost Ministarstva, srednja škola upiše učenika koji želi nastaviti srednjoškolsko obrazovanje, a prekinuo ga je prije više od dvije školske godine, kao i da učenik srednje škole u opravdanim slučajevima uz suglasnost Ministarstva može upisati isti razred i više od dva puta.

Propisuje se mogućnost da uz školske ustanove i institucije iz sustava odgoja i obrazovanja, eksperimentalni program i/ili kurikulum donosi Ministarstvo.

Definira se zakonski temelj za donošenje pravilnika o organizaciji i provedbi produženog boravka u osnovnoj školi kako bi se donijeli minimalni standardi za njegovu provedbu.

Određuje se način utvrđivanja tjedne norme nastavnika koji u jednom ili vi š e nastavnih predmeta izvodi stru č no-teoretsku nastavu, prakti č nu nastavu i/ili laboratorijske vje ž be s razli č itom tjednom normom.

U postupak određivanja broja razrednih odjela u osnovnoj školi koji provode Uredi državne uprave uključuju se i osnivači školskih ustanova.

U škole se uvodi zaključivanje ocjena učenika iz nastavnih predmeta i iz vladanja na kraju prvog polugodišta.

Precizira se postupak izricanja pedagoških mjera učenicima i uvodi se mogućnost ukidanja pedagoških mjera učenicima koji su poboljšali ponašanje.

Jasno se definira kako učitelji i nastavnici koji izvode dopunski nastavni rad s učenicima, navedeni posao obavljaju u okviru 40-satnog radnog tjedna.

Regulira se način zapošljavanja radnika u školskim ustanovama koje sudjeluju u EU projektima u kojima su osigurana sredstva za plaće radnika.

Omogućava se odgojno-obrazovnim radnicima koji su obvezni steći pedagoške kompetencije i/ili položiti stručni ispit u zakonskom roku, produživanje roka za ispunjenje obveza, u slučaju da iste nisu uspjeli ispuniti radi privremene nesposobnosti za rad, korištenja rodiljinog ili roditeljskog dopusta.

Stvara se zakonski temelj za propisivanje odgovarajućih kvalifikacija nastavnika strukovnih škola, kurikulumom.

Ne oduzimajući pravo na otpremninu osobama kojima se otkazuju ugovori o radu poslovno uvjetovanim otkazom iz gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga, a koje to pravo ostvaruju sukladno propisima koji uređuju radne odnose, osobama koje su bez prekida radnog kontinuiteta nastavile rad u drugoj školskoj ustanovi zapošljavanjem bez prethodnog objavljivanja natječaja - posredstvom Ureda državne ureda i ostvarivanjem prednosti pri zapošljavanju, propisuje se obveza vraćanja otpremnine školskoj ustanovi koja joj je otpremninu isplatila, ako od trenutka otkaza do trenutka novog zapošljavanja nije prošlo tri mjeseca.

Određuje se kako je osoba nadležna za prosudbu radne sposobnosti radnika školskih ustanova ovlašteni izabrani doktor specijalist medicine rada.

Postupak imenovanja ravnatelja školskih ustanova se pojednostavljuje, a ujedno se otvara mogućnost da se u natječajnom postupku odabere što kvalitetniji kandidat.

Stvara se mogućnost da se iz Državnog proračuna Republike Hrvatske osiguraju sredstva za rashode za sudjelovanje u projektima javno privatnog partnerstva u skladu s odredbama posebnih propisa kojima se uređuje javno-privatno partnerstvo, kao i za potrebe obnove oštećenih ili izgradnju novih građevina školskih ustanova, sukladno programima Vlade Republike Hrvatske te raspoloživim sredstvima u Državnom proračunu RH i za rashode za izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju školskog prostora te opremanje školskih ustanova u slučajevima nedovoljne sigurnost i ugroze života i zdravlja  učenika  škole.

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU PREDLOŽENOG ZAKONA

Za provođenje ovoga Zakona nisu potrebna dodatna financijska sredstva u državnome proračunu Republike Hrvatske.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI

Članak 1.

U Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, br. 87/08., 86/09., 92/10., 105/10. – ispravak, 90/11., 5/12, 16/12., 86/12., 94/13, 152/14. i 7/17), u članku  2. stavku 3. iza riječi: „izvođenja programa obrazovanja“ dodaju se riječi: „i/ili kurikuluma“.

Članak 2.

U članku 4. stavku 2. iza riječi: „načela“ dodaje se riječ: „odgoja i“.

U podstavku 1. riječi: „osnovno školovanje“ zamjenjuju se riječima: „osnovnoškolski odgoj i obrazovanje“.

Iza podstavka 8. dodaje se podstavak 9. koji glasi:

„9. Promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece.“

Članak 3.

U članku 5. stavku 1., iza riječi: „nacionalnog kurikuluma“ dodaju se riječi: „drugih kurikularnih dokumenata“.

Članak 4.

U članku 8. stavku 1. iza riječi: „nastavnim planom i programom“ dodaju se riječi: „i/ili kurikulumom“.

U stavku 2. briše se točka na kraju rečenice i dodaju se riječi: „nadležan za obrazovanje (u daljnjem tekstu: ministar).“.

Članak 5.

U članku 9. stavku 2. podstavku a), točki 3. iza riječi: „razrednim odjelima“ dodaju se riječi: „i/ili posebni programi za darovite učenike“.

Stavak 10. mijenja se i glasi:

„(10) Školska ustanova uvrštena u mrežu iz stavka 1. ovoga članka može proširiti djelatnost izvođenjem novog programa na temelju odluke koju donosi ministar uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za financije.“

Članak 6.

U članku 11. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) U osnovnoj školi mogu se izvoditi redoviti, alternativni, međunarodni programi, programi na jeziku i pismu nacionalnih manjina, posebni programi odgoja i obrazovanja za učenike s teškoćama i/ili darovite učenike, umjetnički programi te ostali programi koje donosi ministar ili koji se izvode uz suglasnost ministarstva. Osnovna škola traje osam godina.“

Članak 7.

U članku 12. stavku 1. riječi: „Osnovno obrazovanje“ zamjenjuju se riječima: „Osnovnoškolski odgoj i obrazovanje“, iza riječi: „godine života“ stavlja se točka, a riječi: „ a za učenike s višestrukim teškoćama u razvoju najdulje do 21 godine života“ brišu se.

Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

„(2) Učenici s višestrukim teškoćama imaju pravo pohađati osnovnoškolski odgoj i obrazovanje do 21. godine života.“

Dosadašnji stavci 2. i  3. postaju stavci 3. i 4.

U dosadašnjem stavku 4. koji postaje stavak 5. riječ: „posebnim“ briše se.

Članak 8 .

U članku 20. stavku 4. riječi: „nadležan za obrazovanje (u daljnjem tekstu: ministar)“ brišu se.

Članak 9.

U članku 23. stavku 4., iza riječi: „izdaje prijepis ocjena“ riječ: „i“ zamjenjuje se riječju: „a“, a iza riječi: „obavijesti“ riječ: „i upisa“ zamjenjuje se riječima: „o upisu“.

Iza stavka 9. dodaje se stavak 10. koji glasi:

„(10) Iznimno od stavka  9. ovoga članka škola može upisati učenika i ako je od prekida obrazovanja prošlo više od dvije školske godine, uz suglasnost Ministarstva.“

Članak 10.

Članak 26. mijenja se i glasi:

„(1) Odgoj i obrazovanje u školi ostvaruje se na temelju okvira nacionalnog kurikuluma, nacionalnih kurikuluma za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja, kurikuluma odgojno-obrazovnih područja, kurikuluma nastavnih predmeta i međupredmetnih tema, okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama i darovite djece i učenika te okvira za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju, nastavnih planova i programa i školskog kurikuluma.

(2) Okvir nacionalnog kurikuluma je nacionalni krovni kurikularni dokument koji na općoj razini određuje elemente kurikularnog sustava za sve razine i vrste osnvnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja.  

(3) Nacionalni kurikulumi utvrđuju vrijednosti, načela, odgojno-obrazovne  ciljeve i ciljeve poučavanja, koncepciju učenja i poučavanja, pristupe poučavanju, odgojno-obrazovna područja te odgojno-obrazovne ciljeve po obrazovnim područjima definirane odgojno-obrazovnim ishodima, međupredmetne i/ili interdisciplinarne teme i/ili module, definirane odgojno-obrazovnim ishodima i/ili sadržajima i ciljevima učenja, okvire za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama i darovite djece i učenika te okvira za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju.

(4) Okvir nacionalnog kurikuluma donosi Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog ministra. Ostale dokumente iz stavka 1. ovog članka, osim školskog kurikuluma, donosi ministar.“

ALTERNATIVNO:

„(4) Dokumente iz stavka 1. ovoga članka, osim školskog kurikuluma, donosi ministar.“.

Članak 11.

U naslovu iznad članka 27. iza riječi: „ program“ dodaju se riječi: „ i kurikulumi“.

Članak 27. mijenja se i glasi:

(1) Nastavnim planom utvrđuje se trajanje, nastavni predmeti i/ili moduli  godišnji broj nastavnih sati za obvezne i izborne nastavne predmete, međupredmetne i/ili interdisciplinarne sadržaje i/ili module, njihov raspored po razredima.

(2) Kurikulumom nastavnih predmeta ili nastavnim programom određuju se svrha i ciljevi učenja i poučavanja nastavnoga predmeta, struktura pojedinoga predmeta u cijeloj odgojno-obrazovnoj vertikali, odgojno-obrazovni sadržaji i/ili ishodi, pripadajuća razrada i opisi razina usvojenosti ishoda, učenje i poučavanje te vrednovanje u pojedinom nastavnom predmetu. Odgojno-obrazovni ishodi i/ili sadržaji, njihova razrada i opisi razina usvojenosti određeni su za svaku pojedinu godinu učenja i poučavanja nastavnoga predmeta.

(3) Izborni predmeti obvezni su tijekom cijele školske godine za sve učenike koji se za njih opredijele, dio su odgojno-obrazovnog standarda, a učenik bira izborni predmet ili izborne predmete na početku školske godine. Za uključivanje učenika u izbornu nastavu potrebna  je pisana suglasnost roditelja.

(4) Učenik može prestati pohađati nastavu izbornog predmeta nakon pisanog zahtjeva roditelja učenika koji se mora dostaviti učiteljskom/nastavničkom vijeću nakon završetka nastavne godine, a najkasnije do  30. lipnja tekuće godine za sljedeću školsku godinu. Učenik srednje škole izborni predmet koji je prestao pohađati mora zamijeniti drugim izbornim predmetom.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, roditelj djeteta osnovne škole u slučaju dugotrajnih zdravstvenih teškoća djeteta ili iz drugih opravdanih razloga, može podnijeti pisani zahtjev za prestankom pohađanja izbornog predmeta i tijekom nastavne godine.

(6) Međupredmetne i/ili interdisciplinarne teme i/ili moduli mogu se ostvarivati u svim nastavnim predmetima/modulima kao dio odgojno-obrazovnog standarda i programa u koje je učenik uključen, a mogu se ostvarivati i kao posebni programi i/ili moduli  e su dio  kurikuluma.

(7) Ako dijelovi međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema i/ili modula prema mišljenju agencije nadležne za odgoj i obrazovanje, imaju uključenu  istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora ponašanja isti se kurikulom utvrđuju izbornim sadržajem, pri čemu se može odrediti alternativni modul izbornom dijelu kurikula.

Učenici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti.

(8) Nacionalnim kurikulumima za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja određuju se svrha, vrijednosti, ciljevi i načela određenih dijelova sustava odgoja i obrazovanja. U njima se navode načela organizacije odgojno-obrazovnog procesa, učenja i poučavanja te vrednovanja i izvješćivanja karakteristična za pojedinu razinu, odnosno vrstu odgoja i obrazovanja.

(9) Strukovni kurikulum ili nastavni plan i program strukovnih škola sadrži zajednički općeobrazovni, posebni stručni i fakultativni dio te međupredmetne i/ili interdisciplinarne sadržaje i/ili module.

(10) U zajedničkom općeobrazovnom i posebnom stručnom dijelu kurikuluma ili nastavnog plana i programa nalaze se i izborni predmeti od kojih učenik bira jedan ili više predmeta prema svojim interesima i sklonostima.

(11) Zajednički dio kurikuluma ili nastavnog plana i programa gimnazije sadrži nastavne predmete koji su obvezni za sve učenike određene vrste obrazovnog programa, a izborni dio obuhvaća predmete od kojih učenik obvezno bira jedan ili više nastavnih predmeta prema svojim sklonostima.

(12) Zajednički općeobrazovni dio kurikuluma ili programa za stjecanje srednje i niže stručne spreme sadrži općeobrazovne predmete koji su zajednički i obvezni za određenu razinu obrazovanja, a posebni stručni dio sadrži strukovne predmete (strukovno-teorijske predmete i praktičnu nastavu) koji su vezani za određeno zanimanje.

(13) Fakultativni dio kurikuluma ili nastavnog plana i programa u srednjoj školi obuhvaća nastavne predmete, odnosno nastavne sadržaje kojima se zadovoljavaju interesi učenika u skladu s mogućnostima škole. Ako se učenik srednje škole opredijeli za fakultativni predmet, dužan ga je pohađati tijekom nastavne godine.

(14) Kurikulume ili nastavne planove i programe obveznih i izbornih predmeta, programe koji proizlaze iz međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih tema kao posebnih predmeta i/ili modula uključujući i alternativne module donosi ministar odlukom, a fakultativni dio srednja škola.“.

Članak 12.

U članku 28. stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Školski kurikulum određuje nastavni plan izbornih predmeta, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti, izborni dio međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih  ema i/ili modula i druge odgojno-obrazovne aktivnosti, programe i projekte te njihove kurikulume ako nisu određeni nacionalnim kurikulumom.”

U stavku 4. dodaje se podstavak 1.koji glasi:

„- strategija razvoja škole”

Iza stavka 4. dodaju se novi stavci 5. i 6. koji glase:

„(5) Školskim kurikulumom mogu se utvrditi i druge odrednice sukladno kurikularnim dokumentima.

(6) Za sudjelovanje učenika u izbornim predmetima, aktivnostima, modulima, programima i projektima koji nisu obvezni potrebno je informirati roditelje i pribaviti njihovu pisanu suglasnost.“

Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 7.

U dosadašnjem stavku 6. koji postaje stavak 8. riječi: „do 30. rujna“ zamjenjuju se riječima: „do 7. listopada“.

Dosadašnji stavak 7. postaje stavak 9.

U dosadašnjem stavku 8. koji postaje stavak 10. riječi do „5. listopada“ zamjenjuju se riječima „do 15. listopada“.

Dosadašnji stavak 9. postaje stavak 11.

Članak 13.

U naslovu iznad članka 29. iza riječi: „program“ dodaju se riječi: „ili kurikulum“.

U članku 29. stavku 1. iza riječi: „eksperimentalni program“ dodaju se riječi: „ili kurikulum“.

U stavku 2. iza riječi: „eksperimentalni program“ dodaju se riječi: „ili kurikulum“.

U podstavku 1. riječ: „rezultate“ zamjenjuje se riječju: „ishode“.

Stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Eksperimentalni program ili kurikulum može donijeti školska ustanova, ministarstvo, agencija nadležna za obrazovanje ili druga institucija iz sustava odgoja i obrazovanja.“.

Stavak 4. mijenja se i glasi:

„(4) Kada eksperimentalni program ili kurikulum donosi školska ustanova, podnosi Ministarstvu zahtjev radi odobravanja izvođenja eksperimentalnog programa, uz koji obvezno prilaže dokaze o osiguranim uvjetima iz stavka 2. ovoga članka.“.

U stavcima 5., 6., 7. i 8.  iza riječi: „eksperimentalni program“ u odgovarajućem rodu i padežu dodaju se riječi: „ili kurikulum“  u odgovarajućem rodu i padežu.

Članak 14.

Iza članka 34. dodaje se članak 34.a i naslov iznad njega koji glase:

„Produženi boravak

Članak 34.a

(1) Za učenike osnovne škole može se organizirati produženi boravak.

(2) Produženi boravak organizira osnivač školske ustanove, a može se izvoditi u školskoj ustanovi ili drugom prostoru sukladno propisanim standardima uz odobrenje Ministarstva.

(3) Organizaciju i provedbu produženoga boravka propisuje ministar pravilnikom.“

Članak 15.

U članku 37. stavku 2. briše se točka na kraju rečenice i dodaju se riječi: „i drugih kurikularnih dokumenata iz članka 27. ovoga Zakona.“

Članak 16.

U članku 51. stavku 1. iza riječi: „nastava“ dodaju se riječi: „obveznih predmeta“.

Stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Za učenike srednje škole godišnji i tjedni broj nastavnih sati propisuje se nastavnim planom i kurikul um om. “.

Članak 17.

U članku 52. stavku 2. briše se točka na kraju rečenice i dodaju se riječi: „ uz prethodn o mišljenje osnivača. “ .

Članak 18.

U članku 73. stavku 1. iza riječi: „zaključnu ocjenu“ dodaju se riječi: „na kraju prvoga polugodišta i nastavne godine“.

U stavku 2. iza riječi: „nastavni predmet“ dodaje se zarez i riječi: „kao i ocjena iz vladanja“, a iza riječi: „na kraju“ dodaju se riječi: „prvoga polugodišta i“.

Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

„(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka učeniku I. razreda osnovne škole ne zaključuje se ocjena na kraju prvoga  polugodišta.“.

Članak 19.

U članku 74. stavku 1. dodaje se rečenica koja glasi:

„Opći uspjeh ne utvrđuje se na kraju prvog polugodišta.“.

Članak 20.

U članku 75. iza svih riječi: „dopunski“ dodaje se riječ: „nastavni“ u odgovarajućem padežu.

U stavku 2. dodaje se rečenica koja glasi:

„Učitelji/nastavnici obavljaju dopunski nastavni rad u okviru 40-satnog radnog tjedna.“.

Članak 21.

U članku 76. stavku 7. iza riječi: „dva dana“ dodaju se riječi: „od završetka nastavne godine“.

Članak 22.

U članku 79. dodaje se stavak 4. koji glasi:

„(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka u opravdanim slučajevima učenik srednje škole može upisati isti razred i više od dva puta uz suglasnost ministra.“.

Članak 23.

Članak 84. mijenja se i glasi:

„(1) Pedagoške mjere zbog povreda dužnosti, neispunjavanja obveza i nasilničkog ponašanja u osnovnoj školi su opomena, ukor, strogi ukor i preseljenje u drugu školu.

(2) Pedagoške mjere zbog povreda dužnosti, neispunjavanja obveza i nasilničkog ponašanja u srednjoj školi su opomena, ukor, opomena pred isključenje i isključenje iz srednje škole.

(3) Pedagoške mjere izriču se za tekuću školsku godinu.

(4) Učenik koji je isključen ima pravo polagati razredni ispit.

(5) Opomena, ukor, strogi ukor i opomena pred isključenje su mjere upozorenja koje se ne izriču u upravnom postupku. Pedagošku mjeru opomene izriče razrednik, ukora razredno vijeće, strogog ukora izriče učiteljsko vijeće, a opomene pred isključenje izriče nastavničko vijeće. Na izrečene mjere učenik ili roditelj može podnijeti prigovor ravnatelju škole u roku od 8 dana od dana izricanja.

(6) Ravnatelj rješenjem odlučuje o pedagoškoj mjeri preseljenja u drugu školu na temelju  prijedloga učiteljskog vijeća, a o pedagoškoj mjeri isključenja iz škole na temelju  prijedloga nastavničkog vijeća. O žalbi protiv rješenja odlučuje Ministarstvo.

(7) Ravnatelj može rješenjem  privremeno udaljiti učenika iz odgojno-obrazovnoga procesa najduže do 15 dana, o čemu je dužan pisanim putem izvijestiti roditelja i nadležni centar za socijalnu skrb.  Protiv rješenja o privremenom udaljenju ne može se izjaviti žalba.

(8) Škole su dužne provoditi pedagoške mjere uvažavajući učenikovo psihofizičko stanje i njegovu dob te utvrditi sve okolnosti koje utječu na njegov razvoj.

(9) U slučaju promjene ponašanja učenika izrečena pedagoška mjera iz stavka 5. ovoga članka može se ukinuti.“.

Članak 24.

U članku 86. stavci 1. i 2. brišu se.

Članak 25.

U članku 95. dodaju se stavci 5. i 6. koji glase:

„(6) Osnivač školske ustanove koja je prestala s radom dužan je Ministarstvu dostaviti pisanu obavijest o prestanku rada.

(7) Ravnatelj osnovne škole koja ima područnu školu, a koja će privremeno ili u potpunosti prestati s radom dužan je o tome dostaviti odluku Ministarstvu u roku od 15 dana od donošenja odluke.“.

Članak 26.

U članku 97. stavku 2. iza riječi „planu i programu“ dodaju se riječi: „/kurikulumu“.

Članak 27.

Iza članka 99. dodaje se članak 99.a koji glasi:

„Članak 99.a

(1) Ravnatelj školske ustanove može, uz suglasnost školskog odbora, omogućiti radniku školske ustanove obavljanje poslova na EU projektu za koji su osigurana sredstva za plaću uz pripadajuće doprinose poslodavca.

(2) Za vrijeme obavljanja poslova na projektu iz stavka 1. ovog članka radniku školske ustanove umanjiti će se ukupne tjedne obveze u trajanju koje odgovara radnom vremenu na poslovima na projektu i to na način da se srazmjerno umanje svi oblici rada.

(3) Radniku školske ustanove koji u školskoj ustanovi radi u nepunom radnom vremenu temeljem ugovora o radu sklopljenog za nepuno radno vrijeme, iznimno od odredbe stavka 2. ovog članka, za vrijeme obavljanja poslova na projektu iz stavka 1. ovog članka na njegov se zahtjev ukupne tjedne obveze mogu uvećati u trajanju koje odgovara radnom vremenu na poslovima na projektu.

(4) Radnik školske ustanove ne može kod jednog ili više školskih ustanova odnosno poslodavaca raditi s ukupnim radnim vremenom dužim od četrdeset sati tjedno.

(5) Radnik školske ustanove iz stavka 2. ovog članka za obavljanje poslova na projektu iz stavka 1. ovog članka ostvaruje pravo na uvećanje plaće u iznosu od 30% u odnosu na plaću koju bi ostvarivao obavljajući poslove svog radnog mjesta koje uvećanje se obračunava i isplaćuje za radno vrijeme na poslovima na projektu za vrijeme u kojem obavlja poslove na projektu.

(6) Radnik školske ustanove iz stavka 3. ovog članka za obavljanje poslova na projektu iz stavka 1. ovog članka ostvaruje pravo na plaću za uvećano trajanje ukupnih tjednih obveza pri čemu za radno vrijeme na poslovima na projektu za vrijeme u kojem obavlja poslove na projektu ostvaruje pravo na uvećanje plaće u iznosu od 30% u odnosu na plaću koju bi ostvarivao obavljajući poslove svog radnog mjesta koje uvećanje se obračunava i isplaćuje za radno vrijeme na poslovima na projektu za vrijeme u kojem obavlja poslove na projektu.

(7) O obavljanju poslova na projektu iz stavka 1. ovog članka ravnatelj školske ustanove i radnik školske ustanove sklapaju sporazum na određeno vrijeme kojim će na određeno vrijeme, najduže za vrijeme trajanja projekta iz stavka 1. ovog članka, izmijeniti odredbe ugovora o radu na jedan od načina kako je to uređeno stavcima 2. do 6. ovog članka.  

(8) Protekom vremena trajanja projekta iz stavka 1. ovog članka sporazum iz stavka 7. ovog članka prestaje te radnik školske ustanove nastavlja radni odnos temeljem ugovora o radu koji je radnik školske ustanove imao prije sklapanja sporazuma iz stavka 7. ovog članka.

(9) Za vrijeme obavljanje poslova na projektu iz stavka 1. ovog članka, školska ustanova može zasnovati radni odnos ugovorom na određeno vrijeme s osobom koja će zamjenjivati radnika školske ustanove koji obavlja poslove na projektu na njegovim redovitim poslovima.

(10) Školska ustanova ne može zasnovati radni odnos ugovorom na određeno vrijeme s osobom koja će kao radnik školske ustanove obavljati samo poslove na projektu iz stavka 1. ovog članka.“

Članak 28.

U članku 100. stavku 1. iza riječi: „predmetne nastave“ dodaje se zarez i riječi: „učitelji edukatori rehabilitatori“.

U stavku 4. briše se točka na kraju rečenice i dodaju se riječi: „(edukator rehabilitator, logoped i socijalni pedagog).“.

Članak 29.

U članku 104. stavku 1. riječ: „rješenje“ zamjenjuje se riječju: „odluka“.

U stavku 4. iza riječi: „stručnog suradnika“ dodaju se riječi: „u školskoj ustanovi“.

Iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6. koji glasi:

„ (6) Nastavniku koji u jednom ili vi š e nastavnih predmeta izvodi stru č no-teoretsku nastavu, prakti č nu nastavu i/ili laboratorijske vje ž be s razli č itom tjednom normom utvr đ uje se srednja vrijednost norme, ovisno o udjelu pojedinog predmeta ili vje ž bi u ukupnom broju njegovih nastavnih sati. “ .

Dosada š nji stavci 6. i 7. postaju stavci 7. i 8.

Članak 30.

U članku 105. stavku 15. dodaje se rečenica koja glasi:

„Popis kvalifikacija za strukovne škole može se utvrditi i kurikulumom“.

Članak 31.

U članku 108. stavku 3. dodaje se rečenica koja glasi:

„ Rok za polaganje stručnog ispita, u slučaju privremene nesposobnosti radnika za rad, korištenja rodiljinog ili roditeljskog dopusta, produžuje se za onoliko vremena koliko je trajala njegova privremena nesposobnost za rad.“

Članak 32.

U članku 109. dodaje se stavak 4. koji glasi:

„(4) Rok za polaganje stručnog ispita, u slučaju privremene nesposobnosti radnika za rad, korištenja rodiljinog ili roditeljskog dopusta, produžuje se za onoliko vremena koliko je trajala njegova privremena nesposobnost za rad.“.

Članak 33.

U članku 110. stavku 2. dodaje se rečenica koja glasi:

„ Rok za stjecanje pedagoških kompetencija i polaganje stručnog ispita, u slučaju privremene nesposobnosti radnika za rad, korištenja rodiljinog ili roditeljskog dopusta, produžuje se za onoliko vremena koliko je trajala njegova privremena nesposobnost za rad.“.

Članak 34.

U članku 112. dodaju se stavci 4., 5. i 6. koji glase:

„(4) Iznimno od stavka 1. ovog članka radnik školske ustanove kojem školska ustanova otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada neće imati pravo na otpremninu sukladno općim propisima o radu, kolektivnom ugovoru ili pravilniku o radu, ako po prestanku otkazanog ugovora o radu bez prekida zasnuje radni odnos u skladu s odredbom članka 107. stavka 6. ovog Zakona.

(5) Prekid kraći od tri mjeseca ne smatra se prekidom iz stavka 4. ovog članka.

(6) Radnik školske ustanove kojem je školska ustanova isplatila otpremninu sukladno općim propisima o radu, kolektivnom ugovoru ili pravilniku o radu, a kasnije se utvrdi da prema odredbi stavka 4. ovog članka nije imao pravo na otpremninu, vratit će školskoj ustanovi otpremninu u iznosu u kojem mu je isplaćena najkasnije do petnaestog dana u idućem mjesecu nakon zasnivanja radnog odnosa u skladu s odredbom članka 107. stavka 6. ovog Zakona.“.  

Članak 35.

Članak 113. mijenja se i glasi:

„(1) ) U slučaju sumnje da je radniku školske ustanove psihofizičko zdravlje narušeno u mjeri da bi njegova radnu sposobnost mogla biti smanjena, ravnatelj će uputiti školskom odboru obrazloženi prijedlog za donošenje odluke o upućivanju radnika na liječnički pregled kod ovlaštenog izabranog doktora specijaliste medicine rada radi utvrđivanja radne sposobnosti.

(2) Ako školski odbor utvrdi da je prijedlog ravnatelja opravdan, donijet će odluku o upućivanju radnika na liječnički pregled kod ovlaštenog izabranog doktora specijaliste medicine rada radi ovlaštenog utvrđivanja prosudbe radne sposobnosti.

(3) Radniku koji odbije izvršiti odluku iz stavka 2. ovog članka, otkazat će se ugovor o radu zbog skrivljenog ponašanja zbog kršenja obveza iz radnog odnosa.

(4) Ako se ovlaštenom prosudbom izabranog doktora specijaliste medicine rada utvrdi da radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati obveze u odgojno-obrazovnom radu ravnatelj će istu prosudbu uputiti izabranom doktoru medicine primarne zdravstvene zaštite radnika radi pokretanja postupka za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost ili djelomičnog, odnosno potpunog gubitka radne sposobnosti.“.

Članak 36.

U članku 114. stavku 1. broj: „15“ zamjenjuje se brojem: „60“.

Članak 37.

U članku 116. stavku 1. riječ: „tri“ zamjenjuje se riječju: „dvije“.

Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

„(4) U slučaju privremene nesposobnosti radnika za rad, korištenja rodiljinog ili roditeljskog dopusta ili tijekom mirovanja radnog odnosa, osobama iz stavka 1. ovoga članka stečena prava i rokovi uređena propisom iz stavka 3. ovoga članka miruju do povratka na radno mjesto.“.

Članak 38.

U članku 119. stavku 1. podstavku 3. riječ: „samostalno“ briše se.

U stavku 3. iza broja „1.“ dodaju se slovo i broj: „i 2.“.

U stavku 4. riječi: „samostalno u pravilu“ brišu se.

Članak 39.

U članku 126. stavku 1. podstavku 1. dodaje se točka d) koja glasi:

„d) položen stručni ispit za učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika  izuzev u slučaju iz članka 157. stavka 1. i 2. Zakona..“.

U podstavku 3) riječi: „staža osiguranja“ zamjenjuju se riječima: „radnog iskustva“.

Članak 40.

Članak 127. mijenja se i glasi:

„(1) Ravnatelj se imenuje na temelju natječaja koji raspisuje školski odbor.

(2) Natječaj se objavljuje u dnevnom tisku na način da je dostupan svim zainteresiranim kandidatima na području Republike Hrvatske.

(3) Uz prijavu na natječaj kandidat je uz potrebnu dokumentaciju dužan dostaviti program rada za mandatno razdoblje i predstaviti ga školskom odboru.

(4) Ravnatelj se imenuje na pet godina, a ista osoba može biti ponovno imenovana za ravnatelja.

(5) Školski odbor imenuje ravnatelja odlukom koja stupa na snagu nakon dobivene  suglasnosti ministra.

(6) Ako ministar ne uskrati suglasnost u roku od 15 dana od dana dostave zahtjeva za suglasnošću, smatra se da je suglasnost dana.

(7) U postupku imenovanja ravnatelja članovi školskog odbora iz redova učiteljskog, nastavničkog, odgajateljskog vijeća, vijeća roditelja te radničkog vijeća na sjednicama su obvezni zastupati i iznositi stajališta tijela koje ih je imenovalo ili izabralo u školski odbor.

(8) Stajališta tijela iz stavka 7. ovoga članka donose se na sjednici učiteljskog, nastavničkog, odgajateljskog vijeća i vijeća roditelja te zbora radnika tajnim glasovanjem, o čemu se pisani zaključak dostavlja školskom odboru.

(9) Školski odbor donosi odluku o imenovanju ravnatelja javnim glasovanjem.

(10) Način i postupak imenovanja ravnatelja pobliže se uređuju statutom školske ustanove.“.

Članak 41.

U  članku 131. stavku 3. riječi: „ne izvrši izbor“ zamjenjuju se riječima: „ne imenuje ravnatelj“.

Članak 42.

U članku 135. dodaje se stavak 3. koji glasi:

„(3) Roditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.“.

Članak 43.

U članku 142. stavku 1. podstavak 3. mijenja se i glasi:

„3. rashode za sudjelovanje u projektima javno privatnog partnerstva u skladu s odredbama posebnih propisa kojima se uređuje javno-privatno partnerstvo, a za potrebe obnove oštećenih ili izgradnju novih građevina školskih ustanova, sukladno programima Vlade Republike Hrvatske te raspoloživim sredstvima u državnom proračunu,“

Iza podstavka 4. dodaje se novi podstavak 5. koji glasi:

„5. rashode za izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju školskog prostora te opremanje školskih ustanova u slučajevima nedovoljne sigurnost i ugroze života i zdravlja  učenika  škole utvrđene temeljem:

◊ naloga o zabrani rada od strane nadležnih inspekcijskih službi;

◊ nalaza ovlaštenog sudskog vještaka za graditeljstvo angažiranog od strane Ministarstva, a na zahtjev osnivača školske ustanove, kada je izvjesno da je stanje školskog objekta u stanju koje može dovesti do ugroze sigurnosti.

Nalog o zabrani rada, odnosno ishod vještačenja bit će osnova za ocjenu nužnosti kao i za prioritetnost realizacije takvih kapitalnih projekata, a sve sukladno osiguranim i raspoloživim sredstvima u državnom proračunu.“.

Članak 44.

(1) Školske ustanove dužne su uskladiti odredbe statuta i drugih općih akata s odredbama ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana njegova stupanja na snagu.

(2) Do usklađenja, primjenjivat će se važeći opći akti škole, osim odredaba koje su u suprotnosti s ovim Zakonom.

Članak 45.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

OBRAZLOŽENJE

Člankom 1. dopunjuje se članak 2. stavak 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (u daljnjem tekstu: Zakon) riječima: „i /ili kurikuluma“ tako da se njome propisuje kako druga javna ustanova, ustrojbena jedinica ministarstva nadležnog za pravosuđe te ustrojbena jedinica ministarstva nadležnog za unutarnje poslove može započeti obavljati djelatnost osnovnog i srednjeg obrazovanja nakon pribavljenog rješenja ministarstva nadležnog za obrazovanje o početku izvođenja programa   obrazovanja i /ili kurikuluma , uz prethodnu suglasnost ministra u nadležnosti kojega je obavljanje djelatnosti te ustanove, odnosno ustrojbene jedinice .

Člankom 2. dopunjuje se članak 4. stavak 2. Zakona riječima: „odgoja i“, čime se pojašnjava da se „načela obrazovanja“, osim na obrazovanje, odnose i na odgoj. U podstavku 1. istoga stavka i članka Zakona, pojam „osnovnoga školovanja“ zamjenjuje se pojmom „osnovnoškolski odgoj i obrazovanje“, a stavak se dopunjuje novim podstavkom 9. koji propisuje kako je jedno od načela odgoja i obrazovanja „promicanje odgojnih vrijednosti i vrednota temeljeno na pravu roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece“.

Člankom 3. dopunjuje se odredba članka 5. stavka 1. Zakona riječima. „drugih kurikularnih dokumenata“ kako bi se naglasilo da se Državnim pedagoškim standardima utvrđuju veličine matičnih i područnih škola te materijalni, kadrovski, zdravstveni, tehnički, informatički i drugi uvjeti za optimalno ostvarivanje ne samo nacionalnog kurikuluma i nastavnih planova i programa, nego i drugih kurikularnih dokumenata.

Člankom 4. dopunjuje se članak 8. stavak 1. Zakona tako da se njime propisuje da škola može dio nastavnih predmeta i sadržaja utvrđenih ne samo nastavnim planom i programom, nego i kurikulumom, osim na hrvatskom jeziku, izvoditi i na nekom od svjetskih jezika, uz odobrenje Ministarstva. Odredba stavka 2. dopunjuje se radi nomotehničkog usklađivanja, a  propisuje da način i postupak utvrđivanja uvjeta za izvođenje nastave iz stavka 1. pravilnikom propisuje ministar nadležan za obrazovanje (u daljnjem tekstu: ministar).

Članak 5. propisuje izmjenu i dopunu članka 9. Zakona tako da se stavku 2., podstavku a) proširuje definicija na način da je mrežom školskih ustanova uz redovite programe i posebne programe za djecu s teškoćama u posebnim razrednim odjelima potrebno predvidjeti i popis ustanova u kojima se izvode posebni programi za darovite učenike, a stavak 10., koji se odnosi na mrežu škola, mijenja se definiranjem da š kolska ustanova uvrštena u mrežu može proširiti djelatnost izvođenjem novog programa na temelju odluke koju donosi ministar (nadležan za obrazovanje) uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za financije.

Člankom 6. mijenja se članak 11. stavak 1. Zakona kojim se preciznije definiraju vrste obrazovnih programa koji se mogu izvoditi u osnovnoj školi, i to redoviti, alternativni, međunarodni programi, programi na jeziku i pismu nacionalnih manjina, posebni programi odgoja i obrazovanja za učenike s teškoćama i/ili darovite učenike, umjetnički programi te ostali programi koje donosi ministar ili koji se izvode uz suglasnost ministarstva.

Članak 7 . propisuje izmjenu članka 12. Zakona. U stavku 1. pojam osnovnoga obrazovanja  zamjenjuje se pojmom   osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja. Stavkom 2. jasno se propisuje da učenik s višestrukim teškoćama u razvoju ima pravo, ali ne i obvezu pohađati osnovnoškolski odgoj  i obrazovanja do 21. godine života.

Člankom 8. mijenja se članak 20. Zakona radi nomotehničkog usklađivanja sa ostalim tekstom Zakona, tako da se njime propisuje brisanje riječi: „ nadležan za obrazovanje (u daljnjem tekstu: ministar)“ jer je već u odredbi članka 8. stavka 2. Zakona propisano kako će se u daljnjem tekstu Zakona umjesto riječi: „ministar nadležan za obrazovanje“ koristiti riječ: „ministar“.

Člankom 9. mijenja se članak 23. Zakona tako da se izmjenom stavka 4. jasnije definira postupak izdavanja prijepisa ocjena učeniku koji se ispisuje iz jedne škole i dostave obavijesti o upisu u drugu školu, a članak se dopunjuje i novom odredbom sadržanom u stavku 10. koja omogućava, uz suglasnost ministra, upis učenika u školu i nakon prekida školovanja od kojega je poteklo više od dvije školske godine.

Člankom 10. mijenja se članak 26. Zakona tako da se njime propisuje da se  odgoj i obrazovanje ostvaruje sukladno kurikularnim dokumentima koji su predloženi tijekom dosadašnjeg rada na cjelovitoj kurikularnoj reformi. Definiraju se pojam i značenje Okvirnog nacionalnog kurikuluma i nazivi  kurikularnih dokumenata.

Članak sadrži dvije mogućnosti za donošenje kurikulumskih dokumenata koje će se konačno definirati nakon javnog savjetovanja. Jedna mogućnost odnosi se na to da okvir nacionalnog kurikuluma donosi Vlada Republike Hrvatske, dok ostale kurikulumske dokumente donosi ministar, osim školskog kurikuluma, a drugi se prijedlog odnosi na to okvir nacionalnog kurikuluma i sve ostale dokumente donosi ministar.

Člankom 11. mijenja se članak 27. Zakona koji osim nastavnih planova i programa definira kurikularne dokumente. Izmijenjen je datum predaje pisanog zahtjeva za prestanak pohađanja izborne nastave na  30. lipnja tekuće godine za sljedeću školsku godinu.

Članak 12. propisuje izmjenu članka 28. Zakona kojim se proširuje definicija školskog kurikuluma te se usklađuju datumi donošenja školskoga kurikuluma i na temelju njega godišnjeg plana i programa rada škole.

Člankom 13. dopunjuje se naslov iznad članka 29. Zakona tako da glasi: Eksperimentalni program ili kurikulum , a članak 29. Zakona mijenja se odnosno dopunjuje tako da se njime kako osim školske ustanove, agencije nadležne za obrazovanje ili druge institucije iz sustava odgoja i obrazovanja, eksperimentalni program ili kurikulum može donijeti i ministarstvo nadležno za obrazovanje. Radi kvalitetnije i učinkovitije provedbe eksperimentalnih programa/kurikuluma, propisuje se obveza školskih ustanova koje donose eksperimentalni program ili kurikulum da podnesu Ministarstvu zahtjev radi odobravanja programa uz priložene dokaze o osiguranim uvjetima za njegovu provedbu.

Člankom  14. dopunjuje se Zakon novim člankom 34. a i naslovom iznad njega koji glasi: „Produženi boravak.“ Člankom 34. a   definira se organizacija produženog boravka i zakonski temelj za donošenje pravilnika o organizaciji i provedbi produženog boravka u osnovnoj školi kako bi se donijeli minimalni standardi za njegovu provedbu.

Članak 15. propisuje dopunu članka 37. radi usklađivanja terminologije s uvođenjem novih kurikularnih dokumenata.

Člankom 16. mijenja se članak 51. stavak 1. i 2. Zakona kojima se propisuje dnevno trajanje nastave učenika osnovnih škola, odnosno propisuje se kako se dnevno trajanje nastave učenika srednjih škola i tjedni broj nastavnih sati propisuje nastavnim planom i kurikulumom.

Člankom 17. dopunjuje se odredba članka 52. stavka 2. Zakona koja propisuje da Ured državne uprave utvrđuje broj razrednih odjela u osnovnoj školi, riječima: „uz prethodno mišljenje osnivača“ čime se, uključujući u postupak osnivače školskih ustanova, omogućuje bolja organizacija broja razrednih odjela u osnovnoj školi.

Člankom 18. mijenja se članak 73. Zakona. U stavku 1. i 2.  propisuje se da se osim na kraju nastavne godine, zaključna ocjena iz nastavnog predmeta utvrđuje i na kraju  prvoga polugodišta, te  da se i ocjena iz vladanja utvrđuje javno u razrednom odjelu na kraju prvoga polugodišta i nastavne godine. Članak 73. Zakona dopunjuje se novim stavkom 4. koji propisuje da se učeniku I. razreda osnovne škole ne zaključuje ocjena na kraju prvoga polugodišta.

Člankom 19. dopunjuje se odredba članka 74. stavka 1. Zakona na način da se njome propisuje kako se opći uspjeh učenika ne utvrđuje na kraju prvoga polugodišta. Dakle, na kraju prvog polugodišta učenicima se zaključuju ocjene iz nastavnih predmeta i ocjena iz vladanja, ali im se opći uspjeh ne utvrđuje na kraju prvog polugodišta, nego samo na kraju nastavne godine.

Člankom 20. dopunjuje se članak 75. Zakona na način da se u cijelom članku umjesto riječi dopunski rad koristi izričaj dopunski nastavni rad , a stavak 2. dopunjuje se odredbom koja  

propisuje kako učitelji/nastavnici obavljaju dopunski nastavni rad u okviru 40-satnog radnog tjedna.

Člankom 21. dopunjuje se odredba 76. stavka 7. Zakona radi preciznijeg definiranja početka roka za podnošenje zahtjeva učenika ili roditelja za preispitivanjem ocjene iz vladanja.

Člankom 22. dopunjuje se članak 79. Zakona novim stavkom 4.  kojim se određuje da u opravdanim slučajevima, uz suglasnost ministra, učenik srednje škole može upisati isti razred i više od dva puta.

Člankom 23. mijenjaju se odredbe članka 84. Zakona radi jasnijeg propisivanja postupka izricanja pedagoških mjera. Za razliku od dosadašnje odredbe koja propisuje kako mjera strogog ukora i preseljenje u drugu školu vrijedi do kraja osnovnog odgoja i obrazovanja, a izrečena mjera opomene pred isključenje vrijedi do kraja srednjeg obrazovanja, ovim se izmjenama propisuje kako se sve pedagoške mjere, bez iznimaka, izriču za tekuću školsku godinu, a mogu se i ukinuti, u slučaju promjene ponašanja učenika. Nadalje, jasnije se propisuje da su opomena, ukor, strogi ukor i opomena pred isključenje mjere upozorenja koje se ne izriču u upravnom postupku , a protiv kojih učenik ili roditelj može podnijeti prigovor ravnatelju škole u roku od 8 dana od dana izricanja, za razliku od pedagoških mjera preseljenja u drugu školu i isključenja iz škole koje se donose u upravnom postupku, a izriče ih ravnatelj škole, na temelju  prijedloga učiteljskog odnosno nastavničkog vijeća,  donošenjem rješenja protiv kojeg je dopuštena žalba Ministarstvu. Dosadašnja odredba koja propisuje kako ravnatelj može rješenjem  privremeno udaljiti učenika iz odgojno-obrazovnoga procesa najduže do 15 dana, o čemu je dužan pisanim putem izvijestiti roditelja i nadležni centar za socijalnu skrb dopunjuje se na način da određuje da se protiv rješenja o privremenom udaljenju ne može izjaviti žalba.

Člankom 24. brišu se odredbe članka 86. stavka 1. i 2. Zakona jer je njihov sadržaj uvršten u odredbu članka 84. Zakona.

Člankom 25 . dopunjuje se članak 95. Zakona novim stavcima 5. i 6. kojima se propisuje obveza osnivača i ravnatelja školske ustanove o dostavi obavijesti Ministarstvu u slučaju statusnih ili drugih promjena školske ustanove.

Člankom 26. dopunjuje se članak 97. stavak 2. Zakona, riječju kurikulum , radi usklađivanja s novom terminologijom.

Člankom 27. dopunjuje se Zakon novim člankom 99. a, kojim se detaljno propisuje način koji omogućuje radnicima školskih ustanova da obavljaju poslove na EU projektima u kojima su osigurana sredstva za plaću uz pripadajuće doprinose poslodavca.

Člankom 28. dopunjuje se članak 100. stavak 1. i 4. Zakona. Stavkom 1. propisuje se da u osnovnoj školi, osim učitelja razredne, učitelja predmetne nastave i stručnih suradnika, odgojno-obrazovni rad obavljaju i učitelji edukatori rehabilitatori . Stavkom 4. pojašnjava se da se stručnjacima edukacijsko-rehabilitacijskog profila smatraju edukator rehabilitator, logoped i socijalni pedagog.

Člankom 29. mijenja se i dopunjuje članak 104. Zakona. U stavku 1. riječ „rješenje“ zamjenjuje se riječju „odluka“ u definiranju dokumenta kojim se utvrđuju ukupne tjedne obveze odgojno-obrazovnih radnika. Naime, izričaj da se ukupne tjedne obveze učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskim ustanovama utvrđuju rješenjem o tjednom i godišnjem zaduženju na poslovima neposrednog nastavnog rada i ostalim poslovima koji proizlaze iz neposrednog nastavnog i odgojno-obrazovnog rada i iz izvršenja aktivnosti i poslova iz nastavnog plana i programa i školskog kurikuluma je neadekvatan jer se na radne odnose radnika  školskih ustanova primjenjuju odredbe općeg zakona o radu i njihove se radne obveze ne utvrđuju u upravnom postupku.  Dopunom stavka 4. pojašnjava se kako se tjedna norma neposrednog odgojno-obrazovnog rada odnosi na stručne suradnike u svim školskim ustanovama (uključujući i srednje škole i učeničke domove), a ne samo na stručne suradnike u osnovnoj školi.  Novim stavkom 6. propisuje se da se nastavniku koji u jednom ili vi š e nastavnih predmeta izvodi stru č no-teoretsku nastavu, prakti č nu nastavu i/ili laboratorijske vje ž be s razli č itom tjednom normom utvr đ uje srednja vrijednost norme, ovisno o udjelu pojedinog predmeta ili vje ž bi u ukupnom broju njegovih nastavnih sati.

Člankom 30. dopunjuje se č lanak 105. stavak 15. odredbom koja propisuje da se popis odgovarajućih kvalifikacija odgojno-obrazovnih radnika u strukovnim školama može utvrditi i kurikulumom.

Člankom  31 . dopunjuje se članak 108. Zakona novom odredbom sadržanom u stavku 3.  sukladno kojoj se regulira rok pripravniku za polaganje stručnog ispita u slučaju privremene nesposobnosti radnika za rad, korištenja rodiljinog ili roditeljskog dopusta, na način da se taj rok produžuje za onoliko vremena koliko je trajala njegova privremena nesposobnost za rad.

Člankom 32.   dopunjuje se članak 109. Zakona novom odredbom sadržanom u stavku 4. sukladno kojoj se regulira rok za polaganje stručnog ispita osobi s radnim iskustvom (koja nije pripravnik) u slučaju privremene nesposobnosti radnika za rad, korištenja rodiljinog ili roditeljskog dopusta, na način da se taj rok produžuje za onoliko vremena koliko je trajala njegova privremena nesposobnost za rad.

Člankom 33. dopunjuje se članak 110. stavak 2.  Zakona odredbom koja propisuje da se u slučaju privremene nesposobnosti radnika za rad, korištenja rodiljinog ili roditeljskog dopusta, rok za stjecanje pedagoških kompetencija i nakon toga polaganje stručnog ispita, produžuje za onoliko vremena koliko je trajala njegova privremena nesposobnost za rad.

Člankom 34. dopunjuje se članak 112.  novim stavcima 4., 5. i 6. kojima se propisuje da radnik školske ustanove kojem školska ustanova otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada neće imati pravo na otpremninu sukladno općim propisima o radu, kolektivnom ugovoru ili pravilniku o radu, ako po prestanku otkazanog ugovora o radu bez prekida zasnuje radni odnos u skladu s odredbom članka 107. stavka 6. ovog Zakona, pri čemu se prekid kraći od tri mjeseca ne smatra prekidom.  Radniku školske ustanove kojem je školska ustanova isplatila otpremninu sukladno općim propisima o radu, kolektivnom ugovoru ili pravilniku o radu, a kasnije se utvrdi da nije imao pravo na otpremninu, vratit će školskoj ustanovi otpremninu u iznosu u kojem mu je isplaćena najkasnije do petnaestog dana u idućem mjesecu nakon zasnivanja radnog odnosa u skladu s odredbom članka 107. stavka 6. ovog Zakona . Naime, radnicima školskih ustanova koji su utvrđeni organizacijskim viškom u cijelosti ili u dijelu radnog vremena otkazuje se ugovor o radu u cijelosti ili dijelu radnog vremena za koji su utvrđeni organizacijskim viškom, i oni sukladno odredbama Zakona o radu ostvaruju pravo na otpremninu. Međutim, oni istodobno, sukladno članku 107. stavku 6. Zakona, ulaze u evidenciju viškova i manjkova koju Uredi državne uprave i Gradski ured Grada Zagreba, vode radi ostvarivanja prednosti pri zapošljavanju tih radnika pri pronalaženja novog posla. S obzirom da se nekima od tih radnika  upravo temeljem prednosti pri zapošljavanju posredovanjem Ureda pronađe drugi posao i prije isteka otkaznog roka kod prethodnog poslodavca, odnosno bez prekida nastavljaju radni odnos kod novog poslodavca, nije opravdano da im se istovremeno isplaćuje otpremnina iz Državnog proračuna Republike Hrvatske, a istovremeno ih se bez prekida radnog kontinuiteta i bez natječaja zapošljava u drugoj školi. Ujedno, ako prekid radnog odnosa bude duži od roka utvrđenog ovom odredbom, oni neće izgubiti pravo na otpremninu.

Člankom 35. mijenja se članak 113. Zakona na način da se njime preciznije definiraju odredbe u vezi s procjenom radne sposobnosti radnika i postupci vezani uz upućivanje na liječnički pregled radi prosudbe radne sposobnosti.

Člankom 36. mijenja se članak 114. stavak 1. Zakona na način da omogućuje ravnatelju da samostalno, bez prethodne suglasnosti školskog odbora odlučuje o zasnivanju radnog odnosa u trajanju od najviše 60 dana, u slučaju kada je zapošljavanje potrebno zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu (za razliku od dosadašnje odredbe u skladu s kojom je bio ovlašten samostalno sklopiti ugovor o radu najdulje do 15 dana).

Člankom 37. mijenja se članak 116. stavak 1. Zakona radi usklađivanja sa postojećim brojem razina za napredovanje odgojno-obrazovnih radnika u struci (mentor i savjetnik). Članak se dopunjuje novim stavkom 4. kojim se propisuje da se osobama koje napreduju u zvanju ili zanimanju, u slučaju privremene nesposobnosti radnika za rad, korištenja rodiljinog ili roditeljskog dopusta ili tijekom mirovanja radnog odnosa, stečena prava i rokovi uređeni pravilnikom koji propisuje razine, odgovarajuća zvanja, uvjete i način napredovanja i nagrađivanja, miruju do povratka na radno mjesto.

Člankom 38 . mijenja se članak 119. Zakona. U stavku 1. podstavku 1. briše se riječ:  „samostalno“ radi nomotehničkog usklađivanja s tekstom Zakona (s obzirom da jednog člana školskog odbora biraju i razrješuju radnici, dva člana učiteljsko/nastavničko/odgajateljsko vijeće, jednog člana vijeće roditelja i tri člana osnivači, bespotrebno je navoditi da osnivači svoje članove imenuju i razrješavaju samostalno). Stavak 3. dopunjuje se pozivanjem i na članak  106. stavka 2. Zakona, čime se određuje da članovi školskog odbora ne smiju biti ne samo osobe koje su pravomoćno osuđene za kaznena djela navedena u članku 106. stavku 1. Zakona, nego niti osobe pravomoćno osuđene za kaznena djela navedena u stavku 2. istog članka Zakona. U stavku 4. se brisanjem riječi: „samostalno u pravilu“ definira obveza osnivača da, bez iznimke, za članove školskog odbora imenuje osobe koje imaju propisanu razinu obrazovanja.

Člankom 39. mijenja se i dopunjuje članak 126. Zakona koji propisuje uvjete koje mora ispunjavati ravnatelj školske ustanove. Stavak 1., podstavak 1. dopunjuje se novom točkom d) koja propisuje da osoba koja se imenuje ravnateljem mora imati položen stručni ispit za učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika izuzev u slučaju iz članka 157. stavka 1. i 2. Zakona. U podstavku 3. istog stavka i članka Zakona, koji definira iskustvo provedeno na određenim poslovima kao jedan od uvjeta za ravnatelja, riječi: „staža osiguranja“ zamjenjuju se riječima: „radnog iskustva“, čime se omogućuje da ravnatelj bude i osoba s najmanje osam godina radnog iskustva u školskim ili drugim ustanovama u sustavu obrazovanja ili u tijelima državne uprave nadležnim za obrazovanje, od čega najmanje pet godina na odgojno-obrazovnim poslovima u školskim ustanovama. U skladu s izmijenjenom odredbom, uvjete ispunjava i osoba koja je određeni broj godina obavljala  propisane poslove, pri čemu nije nužno da je iste obavljala u punom radnom vremenu te stekla i (puni) staž mirovinskog osiguranja obavljajući te poslove.

Člankom 40. mijenja se članak 127. Zakona tako da se njime pojednostavljuje postupak imenovanja ravnatelja. Za razliku od dosadašnjeg postupka u kojem su se donosile dvije odluke: odluka o izboru i odluka o imenovanju ravnatelja, u skladu s izmijenjenom odredbom školski odbor donosi samo jednu odluku - odluku o imenovanju ravnatelja koja stupa na snagu nakon dobivene  suglasnosti ministra. Za razliku od dosadašnje odredbe, u skladu s izmijenjenom odredbom, sadržanom u stavku 3., kandidat za ravnatelja je, uz prijavu na natječaj uz potrebnu dokumentaciju, dužan dostaviti program rada za mandatno razdoblje i predstaviti ga školskom odboru.

Člankom 41. mijenja se članak 131. Zakona radi izričajnog usklađivanja sa tekstom Zakona.

Člankom 42. dopunjuje se članak 135. novim stavkom 3. koji propisuje da r oditelj učenika ima pravo i obvezu biti upoznat sa svim sadržajima obuhvaćenima nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom: obveznim i izbornim nastavnim predmetima, međupredmetnim i/ili interdisciplinarnim sadržajima i/ili modulima, izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, eksperimentalnim i posebnim programima, te dati pisanu suglasnost za sudjelovanje učenika u svim navedenim sadržajima osim u obveznim nastavnim predmetima.

Člankom 43. dopunjuje se članak 142. stavak 1. Zakona . S obzirom da je Zakonom bilo propisano da se u državnom proračunu osiguravaju sredstva za rashode za izgradnju, dogradnju i rekonstrukcije školskog prostora školskih ustanova za djecu s teškoćama i školskih ustanova na jeziku i pismu nacionalnih manjina, što se pokazalo nedostatnim u praksi, ovim se dopunjenim odredbama omogućuje osiguravanje sredstava iz Državnog proračuna Republike Hrvatske za rashode vezane uz sudjelovanje u projektima javno privatnog partnerstva u skladu s odredbama posebnih propisa kojima se uređuje javno-privatno partnerstvo, a za potrebe obnove oštećenih ili izgradnju novih građevina školskih ustanova, sukladno programima Vlade Republike Hrvatske te raspoloživim sredstvima u državnom proračunu, kao i za rashode za izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju školskog prostora te opremanje školskih ustanova u slučajevima nedovoljne sigurnosti i ugroze života i zdravlja  učenika  škole.

Člankom 44. propisuje se rok u kojem su školske ustanove dužne uskladiti odredbe statuta i drugih općih akata s odredbama ovoga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o. odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.

Članak 45. propisuje dan stupanja na snagu ovoga Zakona.