1.1.

Naziv nacrta prijedloga zakona:

ZAKON O DRŽAVNOJ POTPORI ZA ISTRAŽIVAČKO-RAZVOJNE PROJEKTE

1.2.

Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:

Da/Ne:

DA

Naziv akta: Nacionalni program reformi 2017.

Opis mjere: 2.1. Jačanje nacionalnog inovacijskog sustava i inovacijskog potencijala gospodarstva: 2.1.1. Donošenje Zakona o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte

1.3.

Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije

Da/Ne:

DA

Naziv pravne stečevine EU:

Uredba Komisije (EU) br. 651/2014 оd 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora („Službeni list Europske unije“, br. L 187/1 od 26. lipnja 2014)  i

Uredba Komisije (EU) br. 2017/1084 оd 14. lipnja 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 651/2014 u vezi s potporama za infrastrukture luka i zračnih luka, pragova za prijavu potpora za kulturu i očuvanje baštine i za potpore za sportsku i višenamjensku rekreativnu infrastrukturu te regionalnih operativnih programa potpora za najudaljenije regije i o izmjeni Uredbe (EU) br. 702/2014 u vezi s izračunavanjem prihvatljivih troškova („Službeni list Europske unije“, br. L 156/1 od 20. lipnja 2017.).

2.1.

Razlog za donošenje Zakona o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte (u daljnjem tekstu: Zakon) je neusklađenost zakonskih i podzakonskih propisa Republike Hrvatske s uredbama Europske unije u području vezanom uz  dodjelu državnih potpora za istraživačko-razvojne projekte. Izrada Zakona predviđena je Nacionalnim programom reformi 2017., a naslanja se na iskustva provedbe mjere državne potpore za istraživačko-razvojne projekte koja se provodila od 2007. do kraja 2014. godine prema  Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine“, broj 123/03., 198/03., 105/04., 174/04., 2/07. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 46/07., 45/09., 63/11., 94/13., 139/13., 101/.14. - Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 60/15. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) i Pravilniku o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte („Narodne novine“, broj 116/07.).

Navedene propise je potrebno uskladiti s Uredbom 651/2014 Komisije (EU) br. 651/2014 оd 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora („Službeni list Europske unije“, br. L 187/1 od 26. lipnja 2014.) i s odredbama Uredbe Komisije (EU) br. 2017/1084 оd 14. lipnja 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 651/2014 u vezi s potporama za infrastrukture luka i zračnih luka, pragova za prijavu potpora za kulturu i očuvanje baštine i za potpore za sportsku i višenamjensku rekreativnu infrastrukturu te regionalnih operativnih programa potpora za najudaljenije regije i o izmjeni Uredbe (EU) br. 702/2014 u vezi s izračunavanjem prihvatljivih troškova („Službeni list Europske unije“, br. L 156/1 od 20. lipnja 2017.)

Također potrebno je izraditi zakonodavni okvir koji potiče ulaganje u istraživanje i razvoj svih subjekata u poslovnom sektoru, putem davanja poticaja za ulaganja malih i srednjih, kao i velikih poduzeća u takve tipove aktivnosti.

Poticanje istraživanja, razvoja i inovacija ključan je element europskih politika u svrhu ostvarivanja ciljeva rasta, produktivnosti i konkurentnosti gospodarstva predviđen Strategijom Europa 2020., koji se u državama članicama EU ostvaruje nizom mjera, radi približavanja cilju povećanja ulaganja u istraživanje i razvoj na 3% do 2020.g.

Ukoliko se nacrt prijedloga zakona ne uputi u proceduru Vlade Republike Hrvatske, a nakon toga na donošenje u Hrvatski sabor, uzrokovat će nastavak negativnog gospodarskog okruženja za istraživanje i razvoj i dugotrajni ostanak na slabim pozicijama Republike Hrvatske u odnosu na ostale članice EU u pogledu inovacijske izvedbe te nisku razinu izdataka u RH u istraživanje i razvoj, što čini ključni element ukupne inovacijske izvedbe.

Republika Hrvatska se prema izvješćima Europske komisije o inovacijskom učinku (Innovation Union Scoreboard) svrstava u države „umjerene inovatore“. Prema izvješću za 2016. godinu jedan od razloga slabije pozicije Republike Hrvatske kada se mjeri inovacijska izvedba navodi se sljedeće:

−nepostojanje takozvane sustavne inovacijske politike, odnosno njezine neučinkovitosti, složenosti i rascjepkanosti hrvatskog inovacijskog sustava kojem generalno nedostaje bolja koordinacija i sinergija njegovih različitih dijelova;

−negativno gospodarsko okruženje u kojem nedostaju tehnološko relevantna poduzeća koja bi zahtijevala intenzivniju suradnju sa znanstveno-istraživačkom zajednicom, sama jačala svoje proizvodne i inovativne sposobnosti te poticala komercijalizaciju rezultata istraživanja;

−malo učešće poslovnog sektora u aktivnostima istraživanja i razvoja;

−nedostatka inovacijske sposobnosti poslovnog sektora;

−mali broj primijenjenih (industrijskih) istraživanja.

Prema podacima Eurostata, razina izdataka u RH za istraživanje i razvoj stagnira od 2010. i znatno je ispod prosjeka država EU: udio hrvatskog BDP-a namijenjen aktivnostima istraživanja i razvoja u razdoblju od 2002.-2015. smanjen je s 0,96% BDP-a (2002.) na 0,79% BDP-a (2014.), odnosno na 0,85% (2015.) dok prosjek u EU iznosi 2,03% (2015.). Omjer ulaganja između privatnih i javnih ulaganja pokazuje trend smanjivanja ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj. Intenzitet istraživanja i razvoja u Hrvatskoj je znatno ispod prosjeka EU, ali i od nacionalnog cilja od 1,4%. Javni intenzitet istraživanja i razvoja stagnirao je u posljednjih pet godina na oko 0,4%. Poslovni intenzitet istraživanja i razvoja povećao se u razdoblju od 2009 do 2015. sa 0,34% na 0,44% ali je i dalje daleko od prosjeka EU koji iznosi 11,3%. Niska razina izdataka za istraživanje i razvoj navodi se kao jedan od razloga niske kvalitete i učinkovitosti sustava istraživanja i inovacija. Javni rashodi za istraživanje i razvoj prokazani kao udio u BDP-u iznosili su 2015. samo 59% prosjeka EU.

Prema podacima iz Izvješća za Hrvatsku 2017. s detaljnim preispitivanjem o sprječavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža, koji je priložen dokumentu Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskoj središnjoj banci i Euro-skupini, u kojem se nalazi i procjena napretka o provedbi strukturnih reformi u okviru Europskog semestra 2017. (COM (2017)90 final), ocjenjuje se da je razina intenziteta istraživanja i razvoja peta najniža u EU.

Uzroci nastanka problema odnosno poteškoća u primjeni postojećeg zakonodavstva

Mjera državne potpore za istraživačko-razvojne projekte provodila se u skladu sa  člancima 111.a-f. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine“, broj 123/03., 198/03., 105/04., 174/04., 2/07. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 46/07., 45/09., 63/11., 94/13., 139/13., 101/.14. - Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 60/15. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) i Pravilnika o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte („Narodne novine“, broj 116/07.).

Mjera se prestala provoditi 1. siječnja 2015.g. na temelju odredbe Ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji zbog potrebe usklađivanja s pravnim okvirom Europske unije odnosno Uredbom 651/2014 Komisije (EU) br. 651/2014 оd 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora („Službeni list Europske unije“, br. L 187/1 od 26. lipnja 2014.).

Promjena odnosno ishod koji se očekuje donošenjem predmetnog Zakona je povećanje ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj, a u konačnici povećanje ukupnih ulaganja u istraživanje i razvoj odnosno doprinos postizanju strateškog cilja od 1,4% BDP-a do 2020. godine.

- Donošenjem novog zakona očekuje se povećanje broja korisnika potpore, povećanje učinkovitosti dodjele potpore, praćenje učinaka ulaganja, povećanje broja provedenih istraživačko-razvojnih projekata, povećanje broja suradničkih projekata između gospodarstva i znanstveno-istraživačkih institucija, povećanje broja zaposlenih istraživača u gospodarstvu, povećanje broja patenta i drugih prava intelektualnog vlasništva proizašlih iz projekata koji su ostvarili potporu), te općenito, povećanje fonda znanja i kompetencija koje je primjenjivo za razvoj ideje u proizvode, usluge ili poslovne procese dodane vrijednosti, čime se stvaraju preduvjeti za ostvarenje krajnjeg cilja, a to je povećanje konkurentnosti gospodarstva i povećanje izvoza.

Glavni cilj Zakona izražen Nacionalnim programom reformi 2017. na makro-razini je povećanje ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj i poboljšanje okruženja za istraživanje i razvoj, posebno s ciljem podizanja kombinirane razine javnog i privatnog ulaganja u ovaj sektor do strateškog cilja od 1,4% BDP-a do 2020.g.

Sekundarni cilj i ishod promjena koje se očekuju provedbom Zakona je poticanje  suradnje poduzetnika sa znanstvenim organizacijama na istraživačko-razvojnim projektima i povećanje broja poduzetnika koji ulažu u istraživanje i razvoj. Ovi su ciljevi u Zakonu i navedeni.

3.1.

Analiza gospodarskih učinaka

Očekuje se da bi se provođenjem mjera po novom Zakonu trebao povećati broj korisnika koji ostvaruju pravo na potporu, te da bi njegova implementacija mogla utjecati na:

-povećanje ulaganja privatnog sektora u aktivnosti istraživanje i razvoj

-povećanje broja ostvarenih suradnji korisnika s malim ili srednjim poduzećima, odnosno suradnji korisnika sa znanstvenim organizacijama,

-povećanja broja istraživača kod korisnika,

-povećanja broja provedenih temeljnih i industrijskih istraživanja te eksperimentalnog razvoja s inovacijskim potencijalom kod korisnika i

-povećanje broja patenata odnosno drugih prava intelektualnog vlasništva proizašlih iz projekata koji su ostvarili potporu.

Na ovaj način doprinosi se stvaranju povoljne poslovne klime za daljnja ulaganja u razvoj gospodarskih grana.

Davanjem potpora mikro, malim, srednjim i velikim poduzetnicima odnosno pravnim i fizičkim osobama obveznicima poreza na dobit odnosno poreza na dohodak koji samostalno i trajno obavljaju gospodarsku djelatnost i imaju sjedište i/ili prebivalište na području Hrvatske, za projekte istraživačko-razvojnih projekata te priznavanjem u određenom postotku raznih troškova tih projekata, poboljšavaju se uvjeti za ulaganje privatnog sektora u razvoj novih tehnologija, proizvodnih metoda, proizvoda i usluga i omogućuje brži gospodarski rast.

Utjecaj potpora za istraživačko-razvojne projekte iz ovog Zakona na makroekonomsku stabilnost je očekivan kroz razvoj mikro, malih, srednjih i velikih poduzetnika koji stvaraju nove proizvodne metode, tehnologije i proizvode i usluge visoke dodatne vrijednosti konkurentne na tržištu, čime se potiče potrošnja kućanstava, investicijska potrošnja, raste BDP i u konačnici se pridonosi boljem standardu stanovništva.

U pogledu makroekonomskog okružja, državne potrošnje, izvoza i uvoza, očekuje se velik učinak rezultata ovih istraživačko-razvojnih projekata (novih tehnologija i proizvoda te usluga) na izvoz hrvatskih proizvoda i usluga, konkurentnost hrvatskih poduzetnika na zajedničkom tržištu EU i u regiji .

Dodatno, očekuje se velik utjecaj na stvaranje povoljnih uvjeta za poslovanje na tržištu korisnicima potpora. Režijski troškovi i izdaci poslovanja, materijala, potrošne robe i sličnih proizvoda nastali izravno kao posljedica istraživačko-razvojnog projekta prihvatljivi su po ovom Zakonu do maksimalnog iznosa od 15% svih ukupnih troškova projekta.

- povoljan utjecaj na ulaganje u istraživanje i razvoj radi stvaranja novih proizvodnih metoda, tehnologija i proizvoda, te procesa kod korisnika potpore

(Naime, troškovi osoblja koje radi na projektu, troškovi instrumenata i opreme u opsegu i u razdoblju upotrebe u projektu, troškovi istraživanja i savjetodavnih usluga po ugovoru kao i troškovi pribavljanja licenci ili patenata, predviđeni su kao prihvatljivi troškovi u iznosu do maksimalnog iznosa od 30% svih ukupnih troškova projekta; a dodatni režijski troškovi i ostali izdaci poslovanja, uključujući materijale, potrošne robe i sl. nastale izravno kao posljedica projekta,  predviđeni su kao prihvatljivi troškovi u iznosu do maksimalno 15% svih ukupnih troškova projekta, kao i svi troškovi studije izvedivosti u pogledu evaluacije i potencijala istraživačko-razvojnih projekata).

- stvaranje povoljnih uvjeta za poslovanje na tržištu korisnicima potpora jer se olakšavaju uvjeti za ulaganje u istraživanje i razvoj što utječe na povećanje produktivnosti, na povećanje učinkovitosti poslovanja, ali i na konkurentnost poduzeća jer rezultati istraživanja doprinose razvoju novih proizvoda na tržištu (pri tome su režijski troškovi i izdaci poslovanja, materijala, potrošne robe i sličnih proizvoda nastali izravno kao posljedica istraživačko-razvojnog projekta prihvatljivi su po ovom Zakonu do maksimalnog iznosa od 15% svih ukupnih troškova projekta)

- povoljan utjecaj na stvaranje novih izuma i drugih autorskih djela koja se štite pravima intelektualnog vlasništva (patenti, dizajn, autorska prava, te ostala prava intelektualnog vlasništva), te se smatra da ova mjera dovodi do povećanja broja domaćih patenata i drugih prava intelektualnog vlasništva proizašlih iz projekata

-u pogledu prihoda i drugih pokazatelja utjecaj potpora za istraživačko-razvojne projekte iz ovog Zakona na makroekonomsku stabilnost je očekivan kroz razvoj mikro, malih, srednjih i velikih poduzetnika koji u konačnici stvaraju nove proizvodne metode, tehnologije i proizvode i usluge visoke dodatne vrijednosti konkurentne na tržištu, čime se potiče potrošnja kućanstava, investicijska potrošnja, raste BDP i u konačnici se pridonosi boljem standardu stanovništva; U pogledu makroekonomskog okružja, priljeva investicija, državne potrošnje, izvoza i uvoza, očekuje se velik učinak rezultata ovih istraživačko-razvojnih projekata (novih tehnologija i proizvoda te usluga) na izvoz hrvatskih proizvoda i usluga, konkurentnost hrvatskih poduzetnika  na zajedničkom tržištu EU i u regiji, što direktno utječe na prihode).

Očekuje se velik učinak potpora predviđenih Zakonom na velik broj adresata. Adresati na koje se očekuje velik izravni učinak su mikro, mali i srednji poduzetnici, te veliki poduzetnici i trgovačka društva u vlasništvu RH ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a nešto manji na pružatelje uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani.

Poticanje ulaganja u istraživanje, razvoj odnosi se na sve naprijed navedene adresate u poslovnom sektoru, ali je osobito važno da omogućuje veće poticaje za projekte malih i srednjih poduzeća, kojih u Republici Hrvatskoj ima brojčano najviše.

Ovim zakonom potiče se i suradnja poslovnog i istraživačkog sektora na provedbi istraživačko-razvojnih projekata, među kojima u Hrvatskoj postoji nedostatak interakcije, a  potiču se tipovi istraživanja i akademskog i industrijskog tipa (temeljna, industrijska, eksperimentalni razvoj, studije izvedivosti istraživačko-razvojnih projekata), te se posredno potiče bolja produktivnost/učinkovitost korištenja resursa.

Ovim se Zakonom ni na koji način ne utječe na oglašavanje proizvoda, a posebno ne na način da ograničava ili zabranjuje oglašavanje.

Ocjenjuje se da Zakon ne može negativno utjecati na otvaranje novih gospodarskih subjekata već upravo suprotno, jer se njime utječe na stvaranje konkurentnih gospodarskih subjekata kroz uvođenje i širenje novih proizvodnih metoda, tehnologija i proizvoda i  usluga.

3.2.

Analiza učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja

Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.“

3.3.

Analiza socijalnih učinaka

Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.“

3.4.

Analiza učinaka na rad i tržište rada

U pogledu učinaka Zakona na rad i tržište rada, očekuju se izravni učinci  manjeg opsega na zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom područja, jer se kao prihvatljivi troškovi istraživačko-razvojnih projekata priznaju troškovi rada osoblja (plaće i naknade)  istraživača, tehničara i ostalog pomoćnog osoblja, u razmjernom dijelu radnog vremena provedenog u radu na istraživačko-razvojnom projektu, kao i troškovi istraživanja i savjetodavnih i sličnih usluga vezanih za projekt, koje se provodi na temelju ugovora. Troškovi se priznaju do maksimalnog iznosa od 30% svih ukupnih troškova projekta.

Potporama predviđenim ovim Zakonom omogućit će se jačanje istraživačkog kadrovskog kapaciteta poslovnog sektora stvaranjem povoljnijih uvjeta za zapošljavanje osoblja za rad na projektima istraživanja i razvoja. Omogućit će se također jačanje kadrovskog kapaciteta kroz ugovaranje istraživanja ili savjetodavnih i dr. usluga vezanih za te projekte, što omogućuje jačanje kapaciteta zaposlenih djelatnika kod korisnika za buduće projekte istraživanja i razvoja te inovacija.

Gubitak radnih mjesta se ne očekuje.

Ne očekuju se nikakve negativne posljedice za pojedina zanimanja, skupine radnika ili samozaposlene, kao niti na pojedine dobne skupine radnika odnosno stanovništva.

Potpore su dostupne korisnicima (pravne i fizičke osobe obveznici poreza na dobit odnosno poreza na dohodak koji samostalno i trajno obavljaju gospodarsku djelatnost i imaju sjedište i/ili prebivalište na području Hrvatske) u svim sektorima djelatnosti i svim znanstvenim i tehnologijskim područjima, pa tako nema negativnih posljedica za pojedina zanimanja, skupine radnika ili samozaposlene.

Međutim, potpore se ne primjenjuju za projekte:

-poduzetnika u teškoćama i/ili u postupku predstečajne nagodbe sukladno Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Narodne novine broj 108/12, 144/12, 81/13, 112/13), Stečajnom zakonu (Narodne novine broj 71/15) i Zakonu o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08,125/11 i 78/15),

-poduzetnike koji su u postupku stečaja ili likvidacije sukladno odredbama Stečajnog zakona (Narodne novine, broj: 71/15),

-poduzetnike koji nisu ispunili obveze vezane uz plaćanje dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje u skladu sa zakonskim odredbama zemlje u kojoj su osnovani ili s onima zemlje ugovornog tijela,

-poduzetnike koji nemaju podmirene sve obveze prema svojim zaposlenima po bilo kojoj osnovi, te

-za projekte čiji su troškovi vezani s budućim prihodima u sektorima:

(a) poslovanja nekretninama (NKD7 oznaka 68),

(b) djelatnosti kockanja i klađenja (NKD oznaka 92),

(c) financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (NKD oznake: 64, 65, 66),

(d) djelatnosti socijalne skrbi sa smještajem i bez smještaja (NKD oznake 87 i 88);

(e) trgovina na malo i veliko (NKD oznake 45, 46 i 47).

Nemogućnost dobivanja potpora u naprijed navedenim slučajevima nema stoga negativne posljedice za pojedina zanimanja, skupine radnika ili samozaposlene, kao niti na pojedine dobne skupine radnika odnosno stanovništva.

Zakon bi mogao utjecati na ponudu poslova, u pogledu osoba potrebnih za rad na projektima istraživanja i razvoja, kao i kod ugovaranih istraživanja ili potrebnih savjetodavnih usluga, budući da se kao prihvatljivi troškovi istraživačko-razvojnih projekata priznaju i troškovi rada osoblja (plaće i naknade)  istraživača, tehničara i ostalog pomoćnog osoblja, u razmjernom dijelu radnog vremena provedenog u radu na istraživačko-razvojnom projektu, kao i troškovi istraživanja koje se provodi na temelju ugovora i troškovi savjetodavnih usluga.

Naprijed opisana moguća ponuda poslova, međutim, nije u tom slučaju ograničena na neki sektor, budući da su potpore po ovom Zakonu dostupne korisnicima u svim sektorima djelatnosti i svim znanstvenim i tehnologijskim područjima.

Nema učinka na funkcioniranje tržišta rada, već samo neizravno na ponudu i potražnju poslova

Nema učinka na usklađivanje privatnog, obiteljskog i poslovnog života.

Rad na istraživačko-razvojnim projektima za koje se daje potpora po ovom Zakonu dodaje kreativnost kao kvalitetu radnog mjesta onom radniku koji radi na radnom mjestu koje je uključeno u rad na projektu. Jačaju se kapaciteti radnicima na tim radnim mjestima za buduće projekte istraživanja, razvoja i inovacija.

Ne utječe na pristup radnika ili nezaposlenih programima usavršavanja, prekvalifikacije ili dodatne edukacije .

Nema unaprijed poznatog učinka na zdravlje i sigurnost radnika. Eventualni učinak na radnike koji rade na istraživačko-razvojnim projektima za koje se po ovom Zakonu daje potpora moguć je u nekim vrstama istraživanja, o čemu nema podataka.

Ne utječe na postojeća prava i obveze radnika.

Ovaj Zakon utječe na umanjenje porezne osnovice korisnika potpore kao poslodavca, kao pravo na dodatno umanjenje osnovice poreza na dobit odnosno poreza na dohodak, za opravdane prihvatljive troškove istraživačko-razvojnih projekata odnosno troškove studije izvedivosti.

Zakon ne utječe na autonomiju predstavnika poslodavaca i radništva (organizacije poslodavaca i sindikalne organizacije) u područjima za koja su kompetentna.

Zakon ni na koji način ne utječe na kolektivno pregovaranje ili pravo kolektivnog djelovanja.

3.5.

Analiza učinaka na zaštitu okoliša

Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.

3.6.

Analiza učinaka na zaštitu ljudskih prava

Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.

4.1.

Moguće opcije javnih politika

OPCIJE ZA MSP TEST

4.1.1. Opcija 1. (nenormativno rješenje) »Ne poduzimati ništa«

4.1.2. Opcija 2. (nenormativno rješenje) »Poduzimati nenormativne aktivnosti«

4.1.3. Opcija 3. (normativno rješenje) »Poduzimati nenormativnu aktivnost A«

4.1.4. Opcija 4. (normativno rješenje) »Poduzimati nenormativnu aktivnost B«

Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).

SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.

SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model

Nije potrebno provoditi SCM metodologiju iz razloga navedenog u točci 4. (ne provodi se puni MSP test jer je temeljem Prethodnog testa MSP utvrđeno da daljnja provedba nije potrebna).

Optimalno normativno rješenje koje dovodi do rješenja nastalog problema i predstavlja sveobuhvatnu pravnu podlogu za provođenje državne potpore za istraživačko-razvojne projekte je izrada posebnog zakona kojim se propisuje mjera državne potpore za istraživačko-razvojne projekte. Ovo rješenje, osim usklađivanja vrsta istraživanja i prihvatljivih troškova, te definicija za provedbu mjere i intenziteta potpore, s naprijed navedenim Uredbama Komisije koje su pravni okvir za državne potpore za istraživanje i razvoj u EU, omogućilo bi i uključivanje odgovarajućih mehanizama za praćenje provedbe i evaluaciju učinka na povećanje ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj, koji do sada nisu bili predviđeni.

Nema troškova i nema negativnih učinaka, a znatan je pozitivan učinak.

U pogledu učinka, osim navedenog usklađivanja vrsta istraživanja i prihvatljivih troškova za koje je moguće ostvariti poreznu olakšicu, definicija za provedbu mjere i intenziteta potpore s Uredbama Komisije koje predstavljaju pravni okvir za državne potpore za istraživanje i razvoj u EU, posebni zakon bi omogućio i uključivanje mehanizama za praćenje provedbe i evaluaciju učinka na povećanje ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj. te usklađivanje sa Okvirom zajednice za državne potpore za istraživanje i razvoj i inovacije (Službeni list Europske unije 2014/C 198/01) i Zakonom o državnim potporama (Narodne novine, br. 47/2014). Učinci na male i srednje poduzetnike ili na određenu gospodarsku djelatnost u smislu zaposlenosti, prihoda ili dobiti i drugih pokazatelja su izrazito pozitivni, od kojih se ističu slijedeći:

- povoljan utjecaj na troškove uvođenja novih proizvodnih metoda, tehnologija i proizvoda u proslovni proces korisnika potpore, te time i troškova proizvodnje njegovih proizvoda

(Naime, troškovi osoblja koje radi na projektu, troškovi instrumenata i opreme u opsegu i u razdoblju upotrebe u projektu, troškovi istraživanja i savjetodavnih usluga po ugovoru kao i troškovi pribavljanja licenci ili patenata, predviđeni su kao prihvatljivi troškovi u iznosu do maksimalnog iznosa od 30% svih ukupnih troškova projekta; a dodatni režijski troškovi i ostali izdaci poslovanja, uključujući materijale,potrošne robe i sl. nastale izravno kao posljedica projekta,  predviđeni su kao prihvatljivi troškovi u iznosu do maksimalno 15% svih ukupnih troškova projekta, kao i svi troškovi studije izvedivosti u pogledu evaluacije i potencijala istraživačko-razvojnih projekata)

- stvaranje povoljnih uvjeta za poslovanje na tržištu korisnicima potpora (režijski troškovi i izdaci poslovanja, materijala, potrošne robe i sličnih proizvoda nastali izravno kao posljedica istraživačko-razvojnog projekta prihvatljivi su po ovom Zakonu do maksimalnog iznosa od 15% svih ukupnih troškova projekta)

- povoljan utjecaj na stvaranje novih izuma i drugih autorskih djela koja se štite pravima intelektualnog vlasništva (patenti, dizajn, autorska prava, te ostala prava intelektualnog vlasništva), te se smatra da ova mjera dovodi do povećanja broja domaćih patenata i drugih prava intelektualnog vlasništva proizašlih iz projekata

-u pogledu prihoda i drugih pokazatelja utjecaj potpora za istraživačko-razvojne projekte iz ovog Zakona na makroekonomsku stabilnost je očekivan kroz razvoj mikro, malih, srednjih i velikih poduzetnika koji stvaraju nove proizvodne metode, tehnologije i proizvode i usluge visoke dodatne vrijednosti konkurentne na tržištu, čime se potiče potrošnja kućanstava, investicijska potrošnja, raste BDP i u konačnici se pridonosi boljem standardu stanovništva; U pogledu makroekonomskog okružja, priljeva investicija, državne potrošnje, izvoza i uvoza, očekuje se velik učinak rezultata ovih istraživačko-razvojnih projekata (novih tehnologija i proizvoda te usluga) na izvoz hrvatskih proizvoda i usluga, konkurentnost hrvatskih poduzetnika  na zajedničkom tržištu EU i u regiji , što direktno utječe na prihode, kao i na priljev investicija (za i kroz sudjelovanje u zajedničkim međunarodnim istraživačko-razvojnim projektima).

Mjera predviđena ovim Zakonom potiče ulaganja u prvi korak u inovacijskog procesu, od studije izvedivosti koji treba dati odgovor na smislenost i isplativost istraživačko-razvojnih projekata, preko provedbe projekta istraživanja, do faze razvoja prototipa ili pilot postrojenja.

Rezultat učinka potpore kod korisnika bit će saglediv nakon isteka trajanja projekata (zakonom propisano najviše 3 godine), a učinci zakona će biti sagledivi tek s vremenskim odmakom uzimajući u obzir i učinke drugih mjera potpora koje poduzećima stoje na raspolaganju kako bi zaokružile proces od razvoj ideja do uspješnog izlaska na tržište. Podatak Porezne uprave za 2014. da su korisnici državne potpore za istraživačko-razvojne projekte ostvarili ukupno 124 milijuna kuna porezne olakšice, predstavlja polaznu točku za definiranje rezultata ovog Zakona, odnosno ukupnog iznosa potpore na godišnjoj razini u razdoblju do 2020.godine.

Učinak će se analizirati na temelju odabranih pokazatelja učinka (indikatora), a to su povećanje broja korisnika potpore, povećanje broja provedenih istraživačko-razvojnih projekata, povećanje broja suradničkih projekata između gospodarstva i znanstveno-istraživačkih institucija, povećanje broja zaposlenih istraživača u gospodarstvu, povećanje broja patenta i drugih prava intelektualnog vlasništva proizašlih iz projekata koji su ostvarili potporu.

S obzirom da se u provedbi mjere do 2014. nije vodila evidencija niti analiza učinaka, za potrebe analize učinka ovog Zakona, polazišna točka za sve pokazatelje je nula, osim za broj korisnika potpore za koji se kao polazišna točka uzima broj korisnika iz 2014. godine, a to je 105 korisnika.

1. Izvješće  Europske komisije o inovacijskom učinku (Innovation Union Scoreboard) iz 2017. dostupno je na adresi:

http://ec.europa.eu/DocsRoom/documents/24829

2. Podaci Eurostata o istraživanju i razvoju dostupni su na adresi:

http://ec.europa.eu/eurostat/web/science-technology-innovation/data/main-tables

3. Izvješće za Hrvatsku 2017. s detaljnim preispitivanjem o sprječavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža, koji je priložen dokumentu Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskoj središnjoj banci i Euro-skupini, u kojem se nalazi i procjena napretka o provedbi strukturnih reformi u okviru Europskog semestra 2017. (COM (2017)90 final) dostupno je na adresi:

https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/2017-european-semester-country-report-croatia-hr.pdf

Potpis:

POTPREDSJEDNICA VLADE I MINISTRICA

dr. sc. Martina Dalić

Datum:

Uputa:

 Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.