PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA
Zagreb, studeni 2017.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o sudovima nalazi se u odredbama članka 2. stavak 4. podstavak 1. i članka 119. stavak 3. Ustava Republike Hrvatske («Narodne novine» broj 85/2010 – pročišćeni tekst).
II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM I POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA
Važeći Zakon o sudovima donesen je 2013. („Narodne novine“, broj 28/13) te je nakon toga u 2015. i 2016. mijenjan ukupno tri puta. Zakonima o izmjenama i dopunama ovog Zakona („Narodne novine“, broj 33/15 i 82/15) mijenjan je prvenstveno radi provedbe reorganizacije pravosudnog sustava tijekom 2015., dok je Uredbom o dopuni Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 82/16), koja je prestala važiti na temelju Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora (»Narodne novine«, broj 102/15), omogućeno propisivanje načina i svrhe korištenja novčanih sredstava koja su predana odnosno položena kod suda radi uporabe u sudskom postupku, a koja se vode na posebnom računu suda, kao i kamata ostvarenih na ova sredstva uredbom Vlade Republike Hrvatske.
Iako bi se zbog opsega potrebnih izmjena i dopuna Zakona o sudovima te ukupnog broja izmjena i dopuna Zakona o sudovima iz 2013. moglo predložiti donošenje cijelog novog Zakona, zbog opsežnosti i potrebe sveobuhvatne pripreme predstojeće reorganizacije mreže prvostupanjskih sudova u Republici Hrvatskoj nužno je osigurati odgovarajuće izmjene Zakona o sudovima u istom vremenskom okviru zajedno s izmjenama Zakona o područjima i sjedištima sudova te Zakona o Državnom sudbenom vijeću.
Glavni ciljevi ovih izmjena Zakona o sudovima su omogućavanje spajanja općinskih i prekršajnih sudova, unapređenje sustava upravljanja sudovima te obavljanja poslova sudske i pravosudne uprave, kao i adresiranje preporuka GRECO-a vezanih uz izbor predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske te ograničenje njegovog mandata.
U skladu s navedenim glavnim ciljevima u ovom Prijedlogu Zakona kao najbitniji prijedlozi izdvajaju se:
- omogućavanje spajanja općinskih i prekršajnih sudova izmjenom odredaba kojima su regulirane vrste sudova, na način da su prekršajni sudovi brisani kao posebna vrsta sudova, slijedom čega je proširena stvarna nadležnost općinskih sudova i na prekršajno sudovanje
- unapređenje upravljanja tako spojenih i većih sudova, kroz redefiniranje i jačanje uloge ravnatelja sudske uprave (umjesto tajnika suda)
- osiguranje lakšeg pristupa sudova građanima kroz naglašavanje trajnosti stalnih službi sudova, preciziranjem njihovog značaja i ovlasti kao redovnih ustrojstvenih jedinca sudova, te naglašavanje obveze predsjednika sudova da u stalnim službama osiguraju provođenje postupovnih radnji radi rješavanja predmeta iz sudske nadležnosti koji se odnose na ove ustrojstvene jedinice
- razrada postupka imenovanja predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske u skladu s preporukama GRECO-a koje upućuju na ograničenje od najviše dva mandata i veću transparentnost provedbe postupka imenovanja uz definiranu ulogu Državnog sudbenog vijeća u postupku imenovanja te obvezu podnošenja programa rada svih kandidata; razrada postupka prestanka njegove dužnosti i njegovog razrješenja
- preciznije definiranje sadržaja godišnjeg izvješća predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske Hrvatskom saboru o stanju sudbene vlasti, primjenom pokazatelja Komisije za učinkovitost pravosuđa Vijeća Europe
- ubrzavanje postupka imenovanja sudaca kroz skraćivanje rokova odlučivanja te smanjivanje broja članova posebnog vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske koje odlučuje o žalbama protiv odluka o ocjeni obnašanja sudačke dužnosti
- jačanje ovlasti sudačkih vijeća davanjem mišljenja o kandidatima u postupku imenovanja sudaca
- izmjena ovlasti za obavljanje poslova sudske uprave u slučaju prestanka dužnosti predsjednika suda i osnivanja novog suda (predsjednik neposredno višeg suda u cilju jačanja samostalnosti i neovisnosti sudova te skraćenja trajanja ovog postupka umjesto ministra pravosuđa)
- obveza određivanja sudaca posrednika prema Europskoj pravosudnoj mreži na većim općinskim sudovima, svim županijskim i visokim sudovima te Vrhovnom sudu Republike Hrvatske radi praćenja prakse Suda Europske unije i prava Europske unije te osiguranja mjerodavnih informacija za primjenu prava Europske unije sucima
- nova nadležnost Etičkog povjerenstva za tumačenje Kodeksa te davanje mišljenja i preporuka o usklađenosti ponašanja sudaca s Kodeksom, pri čemu se radi osiguranja standardizacije prakse i veće transparentnosti postupaka koji se vode u vezi s povredama Kodeksa, predviđa se i objava sažetaka odluka, mišljenja i tumačenja na mrežnim stranicama Vrhovnog suda Republike Hrvatske
- izmjena koncepta i rada pravosudne inspekcije – jačanje uloge državnih službenika u radu pravosudne inspekcije uz suce koji raspolažu iskustvom u obavljanju poslova sudske uprave
- uvođenje novog radnog mjesta sudski savjetnik – specijalist u sudovima prvog i drugog stupnja radi veće mogućnosti napredovanja te razrada i razgraničenje ovlasti sudskih savjetnika od ovlasti viših sudskih savjetnika i viših sudskih savjetnika – specijalista.
III.OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Ovim Prijedlogom Zakona ne predviđaju se dodatna sredstva koja bi teretila državni proračun Republike Hrvatske u 2018. godini. S obzirom na predloženu obvezu zapošljavanja ravnatelja sudske uprave u svim sudovima s više od 15 sudaca i činjenicu da trenutno niti jedan ravnatelj sudske uprave nije zaposlen niti u jednom sudu, i činjenicu vremena stupanja na snagu ovog Zakona, u državnom proračunu za 2019. bit će potrebno planirati i osigurati sredstva za plaće ravnatelja. U državnom proračunu za 2019. bit će potrebno planirati i sredstva za plaće viših savjetnika-specijalista s obzirom da je ovim Prijedlogom Zakona predviđena nova kategorija sudskih savjetnika.
IV.TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA
Prilaže se tekst prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA
Članak 1.
U Zakonu o sudovima („Narodne novine“, broj 28/13, 33/15 i 82/15) u članku 1. stavku 1. riječi: „poslovi tajnika suda“ brišu se.
Članak 2.
U članku 3. stavku 1. iza riječi: „Ustavom“ stavlja se zarez i dodaju riječi: „pravnom stečevinom Europske unije“.
Članak 3.
U članku 5. iza riječi: „Ustava“ stavlja se zarez i dodaju riječi: „pravne stečevine Europske unije“.
Članak 4.
U članku 9. iza riječi: „sudaca“ dodaju se riječi: „i dodaci na plaće sudaca“.
Članak 5.
(1) U članku 10. stavku 1. druga rečenica briše se.
(2) U stavku 2. iza riječi: „pravosuđa“ dodaje se zarez i riječi: „a pravomoćan godišnji raspored poslova općinskog suda i Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske“.
(3) U stavku 5. riječi: „svaka tri mjeseca“ zamjenjuju se riječima: „najmanje jednom godišnje“.
Članak 6.
U članku 13. stavku 1. riječi: „naziv suda“ zamjenjuju se riječima: „naziv i sjedište suda“.
Članak 7.
U članku 14. stavku 3. riječi: „prekršajni sudovi,“ brišu se.
Članak 8.
U članku 15. stavku 1. riječi: „i prekršajni“ brišu se.
Članak 9.
(1) U članku 16. stavku 2. riječi: “trgovački, upravni i prekršajni“ zamjenjuju se riječima: „trgovački i upravni“, a riječ: „iznimno“ briše se.
(2) Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
„(4) U osnovanim stalnim službama i odjelima izvan sjedišta suda moraju se osigurati uvjeti za poduzimanje postupovnih radnji radi rješavanja predmeta iz nadležnosti suda koji se odnose na ove ustrojstvene jedinice.“.
(3) Dosadašnji stavci 4., 5., 6. i 7. postaju stavci 5., 6., 7. i 8.
Članak 10.
Članak 18. mijenja se i glasi:
„Općinski sudovi:
1. rješavaju parnične, izvanparnične i ovršne predmete,
2.rješavaju ostavinske predmete, zemljišnoknjižne predmete i vode zemljišne knjige,
3. rješavaju kaznene predmete, osim onih za koje je zakonom propisana stvarna nadležnost drugog suda,
4. rješavaju prekršajne predmete, osim onih za koje je zakonom propisana stvarna nadležnost drugog tijela,
5. odlučuju o priznanju i ovrsi odluka stranih sudova,
6. obavljaju poslove međunarodne pravne pomoći u postupcima iz svoje nadležnosti,
7. obavljaju poslove međunarodne pravosudne suradnje s državama članicama Europske unije u postupcima iz svoje nadležnosti,
8. obavljaju i druge poslove određene zakonom.“.
Članak 11.
Članak 19. mijenja se i glasi:
„Županijski sudovi:
1. rješavaju o žalbama protiv odluka općinskih sudova, osim odluka u prekršajnim predmetima,
2. rješavaju predmete u prvom stupnju kada je njihova nadležnost propisana zakonom,
3. provode istražni i javnobilježnički stegovni postupak zbog stegovnih prijestupa i odlučuju o tim prijestupima u prvom stupnju, kad je to određeno zakonom,
4. odlučuju o žalbama protiv odluka u stegovnim postupcima zbog neurednosti u obavljanju poslova javnih bilježnika kad je to određeno zakonom,
5. obavljaju poslove međunarodne pravne pomoći u postupcima iz svoje nadležnosti,
6. obavljaju poslove međunarodne pravosudne suradnje s državama članicama Europske unije u postupcima iz svoje nadležnosti, osim u prekršajnim predmetima,
7. provode izvršenje strane kaznene odluke,
8. obavljaju i druge poslove određene zakonom.“.
Članak 12.
(1) U članku 20.točka 5. mijenja se i glasi:
„5. razmatra aktualna pitanja sudske prakse te predlaže područja za stručno usavršavanje sudaca, sudskih savjetnika i sudačkih vježbenika u cilju podizanja učinkovitosti i kvalitete pravosuđa u cjelini,
(2) Iza točke 5. dodaje se točka 6. koja glasi:
„6. obavlja druge poslove određene zakonom.“
Članak 13.
Članak 21. mijenja se i glasi:
„Trgovački sudovi:
1. postupaju u registarskim stvarima i vode sudske registre,
2. odlučuju o upisima u upisnik brodova i jahti u onim stvarima koje su Pomorskim zakonikom stavljene u nadležnost trgovačkog suda, ograničenju odgovornosti brodara, prigovorima protiv konačne diobene osnove za likvidaciju zajedničke havarije, ako zakonom za pojedinu vrstu predmeta nije drukčije određeno,
3. odlučuju o prijedlozima u svezi s osnivanjem, radom i prestankom trgovačkog društva,
4. odlučuju u izvanparničnim stvarima propisanim Zakonom o trgovačkim društvima,
5. provode postupak priznanja inozemnih sudskih odluka, kao i arbitražnih odluka u trgovačkim sporovima,
6. provode osiguranje dokaza za postupke za koje su inače nadležni,
7. određuju mjere osiguranja u postupcima i povodom postupaka u kojima su inače nadležni,
8. odlučuju o prijedlozima za otvaranje stečajnog postupka i provode stečajne postupke,
9. obavljaju poslove međunarodne pravne pomoći u izvođenju dokaza u trgovačkim stvarima,
10. obavljaju i druge poslove određene zakonom.“.
Članak 14.
Članak 23. briše se.
Članak 15.
Članak 26. mijenja se i glasi:
„Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske:
1. odlučuje o redovnim pravnim lijekovima protiv odluka općinskih sudova u prekršajnim predmetima i odluka javnopravnih tijela koja vode prvostupanjski prekršajni postupak kada je to propisano posebnim zakonom,
2. rješava sukob nadležnosti između općinskih sudova u prekršajnim predmetima,
3. odlučuje o izvanrednim pravnim lijekovima protiv pravomoćnih odluka o prekršaju kada je to propisano posebnim zakonom,
4. odlučuje o žalbama u predmetima međunarodne pravosudne suradnje s državama članicama Europske unije iz prekršajne nadležnosti,
5. provodi nadzor nad urednim obavljanjem poslova sudaca koji rade na prekršajnim predmetima,
6. obavlja druge poslove određene zakonom.“.
Članak 16.
(1) U članku 28. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka predsjednik Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske određuje provođenje nadzora nad urednim obavljanjem poslova sudaca koji rade na prekršajnim predmetima. Nadzor obavljaju suci Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske određeni od predsjednika tog suda.“.
(2) Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.
Članak 17.
U članku 29. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Ministar pravosuđa može pravilnikom propisati način obavljanja poslova sudske uprave iz stavka 1. točki 4., 5., 8., 9., 10., 11., 12., 15. i 16. ovog članka.“.
Članak18.
U članku 30. stavku 4. riječi: „tajnik suda,“ brišu se.
Članak 19.
Iza članka 30. dodaje se novi članak 30.a koji glasi:
„Članak 30.a
(1) Predsjednik suda dužan se stalno stručno usavršavati za obavljanje poslova sudske uprave.
(2) Program i način provedbe stručnog usavršavanja predsjednika sudova pravilnikom utvrđuje ministar pravosuđa.
(3) Stručno usavršavanje iz stavka 1. ovog članka provodi Pravosudna akademija.“.
Članak 20.
Članak 34. mijenja se i glasi:
„(1) Ako predsjednik suda prestane obnašati svoju dužnost, predsjednik neposredno višeg suda ovlastit će suca suda iste vrste i istog stupnja ili suca višeg suda da obavlja poslove sudske uprave dok predsjednik suda ne bude imenovan.
(2) U sudovima u osnivanju predsjednik neposredno višeg suda ovlastit će suca suda istog ili višeg stupnja da do imenovanja predsjednika suda obavlja poslove sudske uprave.“.
Članak 21.
Članak 35. mijenja se i glasi:
„(1) Sud s više od 15 sudaca ima ravnatelja sudske uprave.
(2) Za ravnatelja sudske može biti primljena osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava ili ekonomije s najmanje pet godina iskustva na odgovarajućim poslovima.
(3) Ravnatelj sudske uprave brine o urednom i pravodobnom obavljanju stručnih, administrativnih, tehničkih i drugih poslova u sudu, a posebno:
- organizira i odgovara za rad sudskih službenika i namještenika te prati njihovu učinkovitost u radu,
- prati i planira edukaciju sudskih službenika i namještenika,
- vodi brigu o održavanju zgrade suda, radnih prostorija i opreme za rad te investicijskim ulaganjima,
- organizira i koordinira izradu godišnjeg plana nabave sukladno zakonu i potrebama suda,
- odgovara za provedbu postupaka javne nabave,
- obavlja nadzor nad financijsko-materijalnim poslovanjem suda te obavljanjem uredskih i pomoćno-tehničkih poslova,
- skrbi i obavlja nadzor nad trošenjem proračunskih i vlastitih sredstava suda,
- sudjeluje u izradi i provedbi projekata sudske uprave te nadzire njihovu provedbu,
- skrbi o pravodobnom i urednom vođenju statističkih podataka o radu suda,
- surađuje s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u vezi s nabavom opreme i osiguranjem sredstava za pojedine aktivnosti suda,
- obavlja druge poslove koje mu povjeri predsjednik suda.
(4) Za svoj rad ravnatelj sudske uprave odgovara predsjedniku suda.“.
Članak 22.
Članak 36. i podnaslov „1.3. Tajnik suda“ iznad njega brišu se.
Članak 23.
Podnaslov: „1.4. Voditelj stalne službe“ iznad članka 36.a. mijenja se i glasi:“1.3. Voditelj stalne službe“.
Članak 24.
(1) U članku 37. stavku 2. iza prve rečenice dodaje se druga rečenica koja glasi:
„Predsjednik sudskog odjela prati rad sudaca raspoređenih u odjel, obavlja nadzor nad urednim i pravodobnim obavljanjem poslova u odjelu, brine o učinkovitosti rada odjela te obavlja druge poslove koje mu povjeri predsjednik suda.“.
(2) Stavak 3. briše se.
(3) Dosadašnji stavci 4., 5., 6. i 7. postaju stavci 3., 4., 5. i 6.
Članak 25.
Iza članka 41. dodaje se novi članak 41.a koji glasi:
„Članak 41.a
(1) U Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske, Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske, Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske, svim županijskim sudovima te općinskim i trgovačkim sudovima s više od 50 sudaca osniva se odjel za praćenje europskih propisa i sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava.
(2) Odjel je nadležan za pružanje pomoći svim sucima u sudu u kojem je osnovan, kao i sucima neposredno nižih sudova, u pravilnoj primjeni propisa i sudske prakse iz stavka 1. ovog članka te u pripremi za podnošenje prethodnih pitanja Sudu Europske unije.
(3) Pored poslova iz stavka 2. ovog članka odjeli općinskih i trgovačkih sudova sudjeluju u radu Europske pravosudne mreže u građanskim stvarima.
(4) Predsjednik odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz stavka 1. ovog članka jednom godišnje organizira sastanak svih odjela radi razmatranja aktualnih pitanja u vezi poslova iz stavka 2. i 3. ovog članka te unapređenja rada odjela.
(5) Odjeli pružaju podršku Pravosudnoj akademiji u provedbi stručnog usavršavanja vezanog uz poslove iz stavaka 2. i 3. ovog članka.“.
Članak 26.
U članku 43. stavak 6. mijenja se i glasi:
„(6) Centar sudske prakse djeluje i kroz područne centre pri Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske, Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske i Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske te županijskim sudovima, čije voditelje imenuje predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz reda sudaca Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, Visokog upravnog suda Republike Hrvatske i Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske odnosno županijskog suda uz prethodno mišljenje predsjednika suda pri kojem Centar sudske prakse djeluje.“.
Članak 27.
Članak 44. mijenja se i glasi:
„(1) Za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske može biti izabrana osoba koja ispunjava opće i posebne uvjete za suca tog suda.
(2) Predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske bira Hrvatski sabor na prijedlog Predsjednika Republike Hrvatske, uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadležnog odbora Hrvatskog sabora.
(3) Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske bira se na vrijeme od četiri godine i po isteku tog vremena može biti ponovno biran na istu dužnost. Nitko ne može biti biran na ovu dužnost više od dva puta.“.
Članak 28.
Iza članka 44. dodaju se novi članci 44.a, 44.b, 44.c i 44.d koji glase:
„Članak 44.a
(1) Postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske pokreće Državno sudbeno vijeće objavom javnog poziva, najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata odnosno najkasnije 30 dana nakon prestanka dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz drugih zakonom određenih razloga.
(2) Javni poziv iz stavka 1. ovog članka objavljuje se u „Narodnim novinama“ i na mrežnoj stranici Državnog sudbenog vijeća, a sadrži poziv kandidatima da u roku, koji ne smije biti kraći od 15 dana, a niti dulji od 30 dana, podnesu prijavu. Uz prijavu kandidati podnose životopis i program rada predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, koji se objavljuju na mrežnoj stranici Državnog sudbenog vijeća.
(3) Državno sudbeno vijeće utvrđuje kandidate koji su podnijeli prijavu na poziv te prijave kandidata dostavlja Općoj sjednici Vrhovnog suda Republike Hrvatske radi davanja mišljenja o kandidatima u roku od 30 dana od primitka prijava.
(4) Prijave kandidata i mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske Državno sudbeno vijeće dostavlja Uredu Predsjednika Republike Hrvatske.
Članak 44.b
(1) Prije stupanja na dužnost predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske polaže pred predsjednikom Hrvatskog sabora prisegu koja glasi:
»Prisežem da ću se u obnašanju svoje dužnosti pridržavati Ustava i zakona te štititi cjelovitost, suverenitet i državno ustrojstvo Republike Hrvatske i Ustavom i zakonom utvrđene slobode i prava čovjeka.«.
(2) Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske predstavlja Vrhovni sud Republike Hrvatske i sudbenu vlast, obavlja poslove sudske uprave i druge poslove određene zakonom i Poslovnikom o radu Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
(3) Ako je za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske izabrana osoba koja do izbora nije obnašala sudačku dužnost u tom sudu, Državno sudbeno vijeće imenovat će ga i sucem tog suda.
(4) Ako predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske odlukom Hrvatskog sabora ili na svoj zahtjev bude razriješen dužnosti prije isteka mandata ili ne bude ponovno izabran na tu dužnost, nastavlja obnašati dužnost suca u tom sudu.
Članak 44.c
(1) Predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske dužnost prestaje:
1.smrću,
2.istekom roka na koji je izabran,
3.danom stupanja na dužnost u drugo pravosudno ili državno tijelo.
(2) Odluku kojom se utvrđuje nastup okolnosti prestanka dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske donosi Državno sudbeno vijeće.
(3) Ako predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske prestane dužnost, poslove sudske uprave do izbora predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske obavljat će zamjenik predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske određen godišnjim rasporedom poslova.
Članak 44.d
(1) Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske bit će razriješen:
1.ako to sam zatraži,
2.ako postane trajno nesposoban za obavljanje dužnosti,
3.ako bude pravomoćno osuđen za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim,
4.kad navrši 70 godina života.
(2) Prijedlog za razrješenje predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske podnosi Predsjednik Republike Hrvatske, a u slučaju iz stavka 1. točki 2. i 3. ovog članka po prethodno pribavljenom mišljenju Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske. U prijedlogu se mora navesti osnova i razlog za razrješenje.
(3) O prijedlogu za razrješenje predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske odlučuje Hrvatski sabor, uz prethodno mišljenje nadležnog odbora Hrvatskog sabora.“.
Članak 29.
(1) U članku 45. iza stavka 1. dodaju se novi stavci 2. i 3. koji glase:
„(2) U godišnjem izvješću navode se pokazatelji učinkovitosti i kvalitete rada sudova po vrstama predmeta na razini cijelog sustava te posebno na razini Vrhovnog suda Republike Hrvatske, županijskih sudova, općinskih sudova i specijaliziranih sudova. U godišnjem izvješću daju se pokazatelji rada i za svaki pojedini sud.
(3) U godišnjem izvješću koriste se pokazatelji koje primjenjuje Komisija za učinkovitost pravosuđa Vijeća Europe. Pokazatelji se daju za prethodnu godinu, u odnosu na pokazatelje za prethodnih pet godina.“.
(2) Dosadašnji stavci 2., 3. i 4. postaju stavci 4., 5. i 6.
Članak 30.
(1) U članku 48. stavku 1. iza riječi: „sudova“ dodaju se riječi: „(Proširena opća sjednica)“.
(2) Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
„(4) Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske može sazvati Proširenu opću sjednicu za raspravljanje o nacrtima zakona ili drugog propisa kojim se uređuju pitanja od važnosti za rad sudova ili obavljanje sudbene vlasti iz članka 47. točke 1. ovog Zakona.“.
Članak 31.
U članku 49. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Sudačko vijeće:
– daje ocjenu obnašanja sudačke dužnosti,
– daje mišljenje o kandidatima za predsjednika suda,
– obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, Zakonom o Državnom sudbenom vijeću i Sudskim poslovnikom.“.
Članak 32.
U članku 50. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:
„(2) Za trgovačke sudove osniva se sudačko vijeće pri Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske, a za upravne sudove pri Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske.
(3) Poslove sudačkih vijeća za Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske i Vrhovni sud Republike Hrvatske obavljaju sjednice svih sudaca tih sudova.“.
Članak 33.
(1) U članku 51. stavak 5. briše se.
(2) U dosadašnjem stavku 6. koji postaje stavak 5. riječi: „Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, Visokog upravnog suda Republike Hrvatske i Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske“ zamjenjuju se riječima: „Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske i Visokog upravnog suda Republike Hrvatske“.
Članak 34.
U članku 53. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:
„(2) Članove sudačkog vijeća trgovačkih i upravnih sudova iz reda sudaca Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske i Visokog upravnog suda Republike Hrvatske biraju suci tih sudova, a članove iz reda sudaca trgovačkih i upravnih sudova suci tih sudova.
(3) Trgovački sud i upravni sud ne mogu u sudačkom vijeću imati više od tri člana iz reda sudaca istog suda.“.
Članak 35.
U članku 62. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Članu sudačkog vijeća prestaje dužnost prije isteka mandata:
– ako sam zatraži,
– ako bude privremeno udaljen od obnašanja sudačke dužnosti,
– ako prestane obnašati dužnost suca ili mu sudačka dužnost miruje,
– ako bude imenovan na drugi sud,
– ako bude imenovan na dužnost predsjednika suda,
– ako bude izabran za člana Državnoga sudbenog vijeća,
– ako je pravomoćno utvrđena njegova stegovna odgovornost.“.
Članak 36.
Članak 71. mijenja se i glasi:
„(1) Ministarstvo pravosuđa obavlja poslove pravosudne uprave.
(2) U obavljanju poslova pravosudne uprave Ministarstvo pravosuđa obraća se predsjedniku odgovarajućeg suda.
(3) Ministar pravosuđa u obavljanju poslova pravosudne uprave može izvan snage staviti svaki nepravilan ili nezakonit akt donesen u obavljanju poslova sudske uprave ili sam donijeti akt koji nije donesen ili nije pravodobno donesen.“.
Članak 37.
Članak 72. mijenja se i glasi:
„(1) U pravosudnu upravu spadaju poslovi koji služe obavljanju sudbene vlasti:
1. izrada prijedloga zakona i drugih propisa za ustanovljavanje, nadležnost, sastav i ustrojstvo sudova i postupak pred sudovima,
2. sudjelovanje u procjeni potreba i izradi programa stručnog usavršavanja sudaca, službenika i namještenika,
3. osiguranje materijalnih, financijskih, prostornih i drugih uvjeta za rad sudova,
4. informatizacija sudova,
5. prikupljanje i analiza statističkih i drugih podataka o djelovanju sudova,
6. ispitivanje predstavki građana na rad sudova koje se odnose na odugovlačenje sudskog postupka, na ponašanje suca ili drugog djelatnika suda prema stranci u tijeku postupka ili obavljanja drugih službenih radnji,
7. nadzor nad obavljanjem poslova u vezi sa stalnim sudskim vještacima, stalnim sudskim procjeniteljima i stalnim sudskim tumačima,
8. nadzor nad financijsko-materijalnim poslovanjem sudova,
9. određivanje načina korištenja nekretnina te nadzor nad upravljanjem nekretninama dodijeljenim sudu na korištenje,
10. obavljanje međunarodne pravne pomoći i pravosudne suradnje,
11. osiguranje osoba, imovine i objekata sudova,
12. nadzor nad redovitim obavljanjem poslova u sudu te provođenjem Sudskog poslovnika,
13. nadzor nad obradom osobnih podataka u sudskim postupcima,
14. drugi poslovi određeni zakonom.
(2) Ministar pravosuđa može pravilnikom propisati način obavljanja pojedinih poslova pravosudne uprave.“.
Članak 38.
Članak 74. mijenja se i glasi:
„(1) Evidencija sudaca sadrži sljedeće podatke:
1. osobne podatke,
2. podatke o imenovanju i razrješenju,
3. ocjene obnašanja sudačke dužnosti,
4. podatke o pravomoćno izrečenim stegovnim kaznama.
(2) Osobni podaci sadrže sljedeće podatke: ime, prezime, ime roditelja, dan, mjesec i godina rođenja, OIB, nacionalnost, podaci o prebivalištu, podaci o završenom diplomskom sveučilišnom studiju prava.
(3) Tijela koja imaju podatke o kojima se vodi evidencija iz stavka 1. ovoga članka dužna su ih dostaviti Ministarstvu pravosuđa.“.
Članak 39.
Članak 75. mijenja se i glasi:
„Ministarstvo pravosuđa od sudova može tražiti izvješća i podatke o radu suda i obavljanju poslova sudske uprave, a u okviru svojega djelokruga može obaviti neposredan uvid u rad suda i informacijski sustav u uporabi u sudu, tražiti izvješća o razlozima nepostupanja u pojedinom predmetu, kao i dostavu pojedinog predmeta na uvid te održati zajednički sastanak sa sudovima radi razmatranja pitanja u svezi s njihovim radom i primjenom novih propisa.“.
Članak 40.
Članak 76. mijenja se i glasi:
„(1) Ministar pravosuđa donosi Sudski poslovnik.
(2) Sudskim poslovnikom propisuju se ustrojstvo suda i poslovanje u sudovima.“.
Članak 41.
U članku 77. stavku 3. iza riječi: „izdavanja“ dodaju se riječi: „te sadržaj“.
Članak 42.
U članku 80. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:
„(2) Poslove pravosudnog inspektora mogu obavljati službenici Ministarstva pravosuđa koji ispunjavaju uvjete za višeg stručnog savjetnika ili višeg upravnog savjetnika te suci koji ispunjavaju uvjete za suce županijskog suda i imaju iskustvo u obavljanju poslova sudske uprave.
(3) Ministar pravosuđa pravilnikom će propisati način provedbe inspekcijskih nadzora nad pravilnim i zakonitim obavljanjem poslova sudske uprave u sudovima.“.
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO PRAVOSUĐA
NACRT
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA
Zagreb, studeni 2017.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o sudovima nalazi se u odredbama članka 2. stavak 4. podstavak 1. i članka 119. stavak 3. Ustava Republike Hrvatske («Narodne novine» broj 85/2010 – pročišćeni tekst).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM I POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA
Važeći Zakon o sudovima donesen je 2013. („Narodne novine“, broj 28/13) te je nakon toga u 2015. i 2016. mijenjan ukupno tri puta. Zakonima o izmjenama i dopunama ovog Zakona („Narodne novine“, broj 33/15 i 82/15) mijenjan je prvenstveno radi provedbe reorganizacije pravosudnog sustava tijekom 2015., dok je Uredbom o dopuni Zakona o sudovima („Narodne novine“, broj 82/16), koja je prestala važiti na temelju Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora (»Narodne novine«, broj 102/15), omogućeno propisivanje načina i svrhe korištenja novčanih sredstava koja su predana odnosno položena kod suda radi uporabe u sudskom postupku, a koja se vode na posebnom računu suda, kao i kamata ostvarenih na ova sredstva uredbom Vlade Republike Hrvatske.
Iako bi se zbog opsega potrebnih izmjena i dopuna Zakona o sudovima te ukupnog broja izmjena i dopuna Zakona o sudovima iz 2013. moglo predložiti donošenje cijelog novog Zakona, zbog opsežnosti i potrebe sveobuhvatne pripreme predstojeće reorganizacije mreže prvostupanjskih sudova u Republici Hrvatskoj nužno je osigurati odgovarajuće izmjene Zakona o sudovima u istom vremenskom okviru zajedno s izmjenama Zakona o područjima i sjedištima sudova te Zakona o Državnom sudbenom vijeću.
Glavni ciljevi ovih izmjena Zakona o sudovima su omogućavanje spajanja općinskih i prekršajnih sudova, unapređenje sustava upravljanja sudovima te obavljanja poslova sudske i pravosudne uprave, kao i adresiranje preporuka GRECO-a vezanih uz izbor predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske te ograničenje njegovog mandata.
U skladu s navedenim glavnim ciljevima u ovom Prijedlogu Zakona kao najbitniji prijedlozi izdvajaju se:
- omogućavanje spajanja općinskih i prekršajnih sudova izmjenom odredaba kojima su regulirane vrste sudova, na način da su prekršajni sudovi brisani kao posebna vrsta sudova, slijedom čega je proširena stvarna nadležnost općinskih sudova i na prekršajno sudovanje
- unapređenje upravljanja tako spojenih i većih sudova, kroz redefiniranje i jačanje uloge ravnatelja sudske uprave (umjesto tajnika suda)
- osiguranje lakšeg pristupa sudova građanima kroz naglašavanje trajnosti stalnih službi sudova, preciziranjem njihovog značaja i ovlasti kao redovnih ustrojstvenih jedinca sudova, te naglašavanje obveze predsjednika sudova da u stalnim službama osiguraju provođenje postupovnih radnji radi rješavanja predmeta iz sudske nadležnosti koji se odnose na ove ustrojstvene jedinice
- razrada postupka imenovanja predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske u skladu s preporukama GRECO-a koje upućuju na ograničenje od najviše dva mandata i veću transparentnost provedbe postupka imenovanja uz definiranu ulogu Državnog sudbenog vijeća u postupku imenovanja te obvezu podnošenja programa rada svih kandidata; razrada postupka prestanka njegove dužnosti i njegovog razrješenja
- preciznije definiranje sadržaja godišnjeg izvješća predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske Hrvatskom saboru o stanju sudbene vlasti, primjenom pokazatelja Komisije za učinkovitost pravosuđa Vijeća Europe
- ubrzavanje postupka imenovanja sudaca kroz skraćivanje rokova odlučivanja te smanjivanje broja članova posebnog vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske koje odlučuje o žalbama protiv odluka o ocjeni obnašanja sudačke dužnosti
- jačanje ovlasti sudačkih vijeća davanjem mišljenja o kandidatima u postupku imenovanja sudaca
- izmjena ovlasti za obavljanje poslova sudske uprave u slučaju prestanka dužnosti predsjednika suda i osnivanja novog suda (predsjednik neposredno višeg suda u cilju jačanja samostalnosti i neovisnosti sudova te skraćenja trajanja ovog postupka umjesto ministra pravosuđa)
- obveza određivanja sudaca posrednika prema Europskoj pravosudnoj mreži na većim općinskim sudovima, svim županijskim i visokim sudovima te Vrhovnom sudu Republike Hrvatske radi praćenja prakse Suda Europske unije i prava Europske unije te osiguranja mjerodavnih informacija za primjenu prava Europske unije sucima
- nova nadležnost Etičkog povjerenstva za tumačenje Kodeksa te davanje mišljenja i preporuka o usklađenosti ponašanja sudaca s Kodeksom, pri čemu se radi osiguranja standardizacije prakse i veće transparentnosti postupaka koji se vode u vezi s povredama Kodeksa, predviđa se i objava sažetaka odluka, mišljenja i tumačenja na mrežnim stranicama Vrhovnog suda Republike Hrvatske
- izmjena koncepta i rada pravosudne inspekcije – jačanje uloge državnih službenika u radu pravosudne inspekcije uz suce koji raspolažu iskustvom u obavljanju poslova sudske uprave
- uvođenje novog radnog mjesta sudski savjetnik – specijalist u sudovima prvog i drugog stupnja radi veće mogućnosti napredovanja te razrada i razgraničenje ovlasti sudskih savjetnika od ovlasti viših sudskih savjetnika i viših sudskih savjetnika – specijalista.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
III.OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Ovim Prijedlogom Zakona ne predviđaju se dodatna sredstva koja bi teretila državni proračun Republike Hrvatske u 2018. godini. S obzirom na predloženu obvezu zapošljavanja ravnatelja sudske uprave u svim sudovima s više od 15 sudaca i činjenicu da trenutno niti jedan ravnatelj sudske uprave nije zaposlen niti u jednom sudu, i činjenicu vremena stupanja na snagu ovog Zakona, u državnom proračunu za 2019. bit će potrebno planirati i osigurati sredstva za plaće ravnatelja. U državnom proračunu za 2019. bit će potrebno planirati i sredstva za plaće viših savjetnika-specijalista s obzirom da je ovim Prijedlogom Zakona predviđena nova kategorija sudskih savjetnika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
IV.TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA
Prilaže se tekst prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 1.
U Zakonu o sudovima („Narodne novine“, broj 28/13, 33/15 i 82/15) u članku 1. stavku 1. riječi: „poslovi tajnika suda“ brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 2.
U članku 3. stavku 1. iza riječi: „Ustavom“ stavlja se zarez i dodaju riječi: „pravnom stečevinom Europske unije“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 3.
U članku 5. iza riječi: „Ustava“ stavlja se zarez i dodaju riječi: „pravne stečevine Europske unije“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 4.
U članku 9. iza riječi: „sudaca“ dodaju se riječi: „i dodaci na plaće sudaca“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 5.
(1) U članku 10. stavku 1. druga rečenica briše se.
(2) U stavku 2. iza riječi: „pravosuđa“ dodaje se zarez i riječi: „a pravomoćan godišnji raspored poslova općinskog suda i Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske“.
(3) U stavku 5. riječi: „svaka tri mjeseca“ zamjenjuju se riječima: „najmanje jednom godišnje“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 6.
U članku 13. stavku 1. riječi: „naziv suda“ zamjenjuju se riječima: „naziv i sjedište suda“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 7.
U članku 14. stavku 3. riječi: „prekršajni sudovi,“ brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 8.
U članku 15. stavku 1. riječi: „i prekršajni“ brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 9.
(1) U članku 16. stavku 2. riječi: “trgovački, upravni i prekršajni“ zamjenjuju se riječima: „trgovački i upravni“, a riječ: „iznimno“ briše se.
(2) Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
„(4) U osnovanim stalnim službama i odjelima izvan sjedišta suda moraju se osigurati uvjeti za poduzimanje postupovnih radnji radi rješavanja predmeta iz nadležnosti suda koji se odnose na ove ustrojstvene jedinice.“.
(3) Dosadašnji stavci 4., 5., 6. i 7. postaju stavci 5., 6., 7. i 8.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 10.
Članak 18. mijenja se i glasi:
„Općinski sudovi:
1. rješavaju parnične, izvanparnične i ovršne predmete,
2.rješavaju ostavinske predmete, zemljišnoknjižne predmete i vode zemljišne knjige,
3. rješavaju kaznene predmete, osim onih za koje je zakonom propisana stvarna nadležnost drugog suda,
4. rješavaju prekršajne predmete, osim onih za koje je zakonom propisana stvarna nadležnost drugog tijela,
5. odlučuju o priznanju i ovrsi odluka stranih sudova,
6. obavljaju poslove međunarodne pravne pomoći u postupcima iz svoje nadležnosti,
7. obavljaju poslove međunarodne pravosudne suradnje s državama članicama Europske unije u postupcima iz svoje nadležnosti,
8. obavljaju i druge poslove određene zakonom.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 11.
Članak 19. mijenja se i glasi:
„Županijski sudovi:
1. rješavaju o žalbama protiv odluka općinskih sudova, osim odluka u prekršajnim predmetima,
2. rješavaju predmete u prvom stupnju kada je njihova nadležnost propisana zakonom,
3. provode istražni i javnobilježnički stegovni postupak zbog stegovnih prijestupa i odlučuju o tim prijestupima u prvom stupnju, kad je to određeno zakonom,
4. odlučuju o žalbama protiv odluka u stegovnim postupcima zbog neurednosti u obavljanju poslova javnih bilježnika kad je to određeno zakonom,
5. obavljaju poslove međunarodne pravne pomoći u postupcima iz svoje nadležnosti,
6. obavljaju poslove međunarodne pravosudne suradnje s državama članicama Europske unije u postupcima iz svoje nadležnosti, osim u prekršajnim predmetima,
7. provode izvršenje strane kaznene odluke,
8. obavljaju i druge poslove određene zakonom.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 12.
(1) U članku 20.točka 5. mijenja se i glasi:
„5. razmatra aktualna pitanja sudske prakse te predlaže područja za stručno usavršavanje sudaca, sudskih savjetnika i sudačkih vježbenika u cilju podizanja učinkovitosti i kvalitete pravosuđa u cjelini,
(2) Iza točke 5. dodaje se točka 6. koja glasi:
„6. obavlja druge poslove određene zakonom.“
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 13.
Članak 21. mijenja se i glasi:
„Trgovački sudovi:
1. postupaju u registarskim stvarima i vode sudske registre,
2. odlučuju o upisima u upisnik brodova i jahti u onim stvarima koje su Pomorskim zakonikom stavljene u nadležnost trgovačkog suda, ograničenju odgovornosti brodara, prigovorima protiv konačne diobene osnove za likvidaciju zajedničke havarije, ako zakonom za pojedinu vrstu predmeta nije drukčije određeno,
3. odlučuju o prijedlozima u svezi s osnivanjem, radom i prestankom trgovačkog društva,
4. odlučuju u izvanparničnim stvarima propisanim Zakonom o trgovačkim društvima,
5. provode postupak priznanja inozemnih sudskih odluka, kao i arbitražnih odluka u trgovačkim sporovima,
6. provode osiguranje dokaza za postupke za koje su inače nadležni,
7. određuju mjere osiguranja u postupcima i povodom postupaka u kojima su inače nadležni,
8. odlučuju o prijedlozima za otvaranje stečajnog postupka i provode stečajne postupke,
9. obavljaju poslove međunarodne pravne pomoći u izvođenju dokaza u trgovačkim stvarima,
10. obavljaju i druge poslove određene zakonom.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 14.
Članak 23. briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 15.
Članak 26. mijenja se i glasi:
„Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske:
1. odlučuje o redovnim pravnim lijekovima protiv odluka općinskih sudova u prekršajnim predmetima i odluka javnopravnih tijela koja vode prvostupanjski prekršajni postupak kada je to propisano posebnim zakonom,
2. rješava sukob nadležnosti između općinskih sudova u prekršajnim predmetima,
3. odlučuje o izvanrednim pravnim lijekovima protiv pravomoćnih odluka o prekršaju kada je to propisano posebnim zakonom,
4. odlučuje o žalbama u predmetima međunarodne pravosudne suradnje s državama članicama Europske unije iz prekršajne nadležnosti,
5. provodi nadzor nad urednim obavljanjem poslova sudaca koji rade na prekršajnim predmetima,
6. obavlja druge poslove određene zakonom.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 16.
(1) U članku 28. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka predsjednik Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske određuje provođenje nadzora nad urednim obavljanjem poslova sudaca koji rade na prekršajnim predmetima. Nadzor obavljaju suci Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske određeni od predsjednika tog suda.“.
(2) Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 17.
U članku 29. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Ministar pravosuđa može pravilnikom propisati način obavljanja poslova sudske uprave iz stavka 1. točki 4., 5., 8., 9., 10., 11., 12., 15. i 16. ovog članka.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak18.
U članku 30. stavku 4. riječi: „tajnik suda,“ brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 19.
Iza članka 30. dodaje se novi članak 30.a koji glasi:
„Članak 30.a
(1) Predsjednik suda dužan se stalno stručno usavršavati za obavljanje poslova sudske uprave.
(2) Program i način provedbe stručnog usavršavanja predsjednika sudova pravilnikom utvrđuje ministar pravosuđa.
(3) Stručno usavršavanje iz stavka 1. ovog članka provodi Pravosudna akademija.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 20.
Članak 34. mijenja se i glasi:
„(1) Ako predsjednik suda prestane obnašati svoju dužnost, predsjednik neposredno višeg suda ovlastit će suca suda iste vrste i istog stupnja ili suca višeg suda da obavlja poslove sudske uprave dok predsjednik suda ne bude imenovan.
(2) U sudovima u osnivanju predsjednik neposredno višeg suda ovlastit će suca suda istog ili višeg stupnja da do imenovanja predsjednika suda obavlja poslove sudske uprave.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 21.
Članak 35. mijenja se i glasi:
„(1) Sud s više od 15 sudaca ima ravnatelja sudske uprave.
(2) Za ravnatelja sudske može biti primljena osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava ili ekonomije s najmanje pet godina iskustva na odgovarajućim poslovima.
(3) Ravnatelj sudske uprave brine o urednom i pravodobnom obavljanju stručnih, administrativnih, tehničkih i drugih poslova u sudu, a posebno:
- organizira i odgovara za rad sudskih službenika i namještenika te prati njihovu učinkovitost u radu,
- prati i planira edukaciju sudskih službenika i namještenika,
- vodi brigu o održavanju zgrade suda, radnih prostorija i opreme za rad te investicijskim ulaganjima,
- organizira i koordinira izradu godišnjeg plana nabave sukladno zakonu i potrebama suda,
- odgovara za provedbu postupaka javne nabave,
- obavlja nadzor nad financijsko-materijalnim poslovanjem suda te obavljanjem uredskih i pomoćno-tehničkih poslova,
- skrbi i obavlja nadzor nad trošenjem proračunskih i vlastitih sredstava suda,
- sudjeluje u izradi i provedbi projekata sudske uprave te nadzire njihovu provedbu,
- skrbi o pravodobnom i urednom vođenju statističkih podataka o radu suda,
- surađuje s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u vezi s nabavom opreme i osiguranjem sredstava za pojedine aktivnosti suda,
- obavlja druge poslove koje mu povjeri predsjednik suda.
(4) Za svoj rad ravnatelj sudske uprave odgovara predsjedniku suda.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 22.
Članak 36. i podnaslov „1.3. Tajnik suda“ iznad njega brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 23.
Podnaslov: „1.4. Voditelj stalne službe“ iznad članka 36.a. mijenja se i glasi:“1.3. Voditelj stalne službe“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 24.
(1) U članku 37. stavku 2. iza prve rečenice dodaje se druga rečenica koja glasi:
„Predsjednik sudskog odjela prati rad sudaca raspoređenih u odjel, obavlja nadzor nad urednim i pravodobnim obavljanjem poslova u odjelu, brine o učinkovitosti rada odjela te obavlja druge poslove koje mu povjeri predsjednik suda.“.
(2) Stavak 3. briše se.
(3) Dosadašnji stavci 4., 5., 6. i 7. postaju stavci 3., 4., 5. i 6.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 25.
Iza članka 41. dodaje se novi članak 41.a koji glasi:
„Članak 41.a
(1) U Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske, Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske, Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske, svim županijskim sudovima te općinskim i trgovačkim sudovima s više od 50 sudaca osniva se odjel za praćenje europskih propisa i sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava.
(2) Odjel je nadležan za pružanje pomoći svim sucima u sudu u kojem je osnovan, kao i sucima neposredno nižih sudova, u pravilnoj primjeni propisa i sudske prakse iz stavka 1. ovog članka te u pripremi za podnošenje prethodnih pitanja Sudu Europske unije.
(3) Pored poslova iz stavka 2. ovog članka odjeli općinskih i trgovačkih sudova sudjeluju u radu Europske pravosudne mreže u građanskim stvarima.
(4) Predsjednik odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz stavka 1. ovog članka jednom godišnje organizira sastanak svih odjela radi razmatranja aktualnih pitanja u vezi poslova iz stavka 2. i 3. ovog članka te unapređenja rada odjela.
(5) Odjeli pružaju podršku Pravosudnoj akademiji u provedbi stručnog usavršavanja vezanog uz poslove iz stavaka 2. i 3. ovog članka.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 26.
U članku 43. stavak 6. mijenja se i glasi:
„(6) Centar sudske prakse djeluje i kroz područne centre pri Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske, Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske i Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske te županijskim sudovima, čije voditelje imenuje predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz reda sudaca Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, Visokog upravnog suda Republike Hrvatske i Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske odnosno županijskog suda uz prethodno mišljenje predsjednika suda pri kojem Centar sudske prakse djeluje.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 27.
Članak 44. mijenja se i glasi:
„(1) Za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske može biti izabrana osoba koja ispunjava opće i posebne uvjete za suca tog suda.
(2) Predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske bira Hrvatski sabor na prijedlog Predsjednika Republike Hrvatske, uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadležnog odbora Hrvatskog sabora.
(3) Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske bira se na vrijeme od četiri godine i po isteku tog vremena može biti ponovno biran na istu dužnost. Nitko ne može biti biran na ovu dužnost više od dva puta.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 28.
Iza članka 44. dodaju se novi članci 44.a, 44.b, 44.c i 44.d koji glase:
„Članak 44.a
(1) Postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske pokreće Državno sudbeno vijeće objavom javnog poziva, najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata odnosno najkasnije 30 dana nakon prestanka dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz drugih zakonom određenih razloga.
(2) Javni poziv iz stavka 1. ovog članka objavljuje se u „Narodnim novinama“ i na mrežnoj stranici Državnog sudbenog vijeća, a sadrži poziv kandidatima da u roku, koji ne smije biti kraći od 15 dana, a niti dulji od 30 dana, podnesu prijavu. Uz prijavu kandidati podnose životopis i program rada predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, koji se objavljuju na mrežnoj stranici Državnog sudbenog vijeća.
(3) Državno sudbeno vijeće utvrđuje kandidate koji su podnijeli prijavu na poziv te prijave kandidata dostavlja Općoj sjednici Vrhovnog suda Republike Hrvatske radi davanja mišljenja o kandidatima u roku od 30 dana od primitka prijava.
(4) Prijave kandidata i mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske Državno sudbeno vijeće dostavlja Uredu Predsjednika Republike Hrvatske.
Članak 44.b
(1) Prije stupanja na dužnost predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske polaže pred predsjednikom Hrvatskog sabora prisegu koja glasi:
»Prisežem da ću se u obnašanju svoje dužnosti pridržavati Ustava i zakona te štititi cjelovitost, suverenitet i državno ustrojstvo Republike Hrvatske i Ustavom i zakonom utvrđene slobode i prava čovjeka.«.
(2) Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske predstavlja Vrhovni sud Republike Hrvatske i sudbenu vlast, obavlja poslove sudske uprave i druge poslove određene zakonom i Poslovnikom o radu Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
(3) Ako je za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske izabrana osoba koja do izbora nije obnašala sudačku dužnost u tom sudu, Državno sudbeno vijeće imenovat će ga i sucem tog suda.
(4) Ako predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske odlukom Hrvatskog sabora ili na svoj zahtjev bude razriješen dužnosti prije isteka mandata ili ne bude ponovno izabran na tu dužnost, nastavlja obnašati dužnost suca u tom sudu.
Članak 44.c
(1) Predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske dužnost prestaje:
1. smrću,
2. istekom roka na koji je izabran,
3. danom stupanja na dužnost u drugo pravosudno ili državno tijelo.
(2) Odluku kojom se utvrđuje nastup okolnosti prestanka dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske donosi Državno sudbeno vijeće.
(3) Ako predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske prestane dužnost, poslove sudske uprave do izbora predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske obavljat će zamjenik predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske određen godišnjim rasporedom poslova.
Članak 44.d
(1) Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske bit će razriješen:
1. ako to sam zatraži,
2. ako postane trajno nesposoban za obavljanje dužnosti,
3. ako bude pravomoćno osuđen za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim,
4. kad navrši 70 godina života.
(2) Prijedlog za razrješenje predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske podnosi Predsjednik Republike Hrvatske, a u slučaju iz stavka 1. točki 2. i 3. ovog članka po prethodno pribavljenom mišljenju Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske. U prijedlogu se mora navesti osnova i razlog za razrješenje.
(3) O prijedlogu za razrješenje predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske odlučuje Hrvatski sabor, uz prethodno mišljenje nadležnog odbora Hrvatskog sabora.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 29.
(1) U članku 45. iza stavka 1. dodaju se novi stavci 2. i 3. koji glase:
„(2) U godišnjem izvješću navode se pokazatelji učinkovitosti i kvalitete rada sudova po vrstama predmeta na razini cijelog sustava te posebno na razini Vrhovnog suda Republike Hrvatske, županijskih sudova, općinskih sudova i specijaliziranih sudova. U godišnjem izvješću daju se pokazatelji rada i za svaki pojedini sud.
(3) U godišnjem izvješću koriste se pokazatelji koje primjenjuje Komisija za učinkovitost pravosuđa Vijeća Europe. Pokazatelji se daju za prethodnu godinu, u odnosu na pokazatelje za prethodnih pet godina.“.
(2) Dosadašnji stavci 2., 3. i 4. postaju stavci 4., 5. i 6.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 30.
(1) U članku 48. stavku 1. iza riječi: „sudova“ dodaju se riječi: „(Proširena opća sjednica)“.
(2) Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
„(4) Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske može sazvati Proširenu opću sjednicu za raspravljanje o nacrtima zakona ili drugog propisa kojim se uređuju pitanja od važnosti za rad sudova ili obavljanje sudbene vlasti iz članka 47. točke 1. ovog Zakona.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 31.
U članku 49. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Sudačko vijeće:
– daje ocjenu obnašanja sudačke dužnosti,
– daje mišljenje o kandidatima za predsjednika suda,
– daje mišljenje o kandidatima za suce,
– postupa povodom zahtjeva za ocjenu postojanja povrede Kodeksa sudačke etike,
– obavlja druge poslove određene ovim Zakonom, Zakonom o Državnom sudbenom vijeću i Sudskim poslovnikom.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 32.
U članku 50. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:
„(2) Za trgovačke sudove osniva se sudačko vijeće pri Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske, a za upravne sudove pri Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske.
(3) Poslove sudačkih vijeća za Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske i Vrhovni sud Republike Hrvatske obavljaju sjednice svih sudaca tih sudova.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 33.
(1) U članku 51. stavak 5. briše se.
(2) U dosadašnjem stavku 6. koji postaje stavak 5. riječi: „Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, Visokog upravnog suda Republike Hrvatske i Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske“ zamjenjuju se riječima: „Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske i Visokog upravnog suda Republike Hrvatske“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 34.
U članku 53. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:
„(2) Članove sudačkog vijeća trgovačkih i upravnih sudova iz reda sudaca Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske i Visokog upravnog suda Republike Hrvatske biraju suci tih sudova, a članove iz reda sudaca trgovačkih i upravnih sudova suci tih sudova.
(3) Trgovački sud i upravni sud ne mogu u sudačkom vijeću imati više od tri člana iz reda sudaca istog suda.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 35.
U članku 62. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Članu sudačkog vijeća prestaje dužnost prije isteka mandata:
– ako sam zatraži,
– ako bude privremeno udaljen od obnašanja sudačke dužnosti,
– ako prestane obnašati dužnost suca ili mu sudačka dužnost miruje,
– ako bude imenovan na drugi sud,
– ako bude imenovan na dužnost predsjednika suda,
– ako bude izabran za člana Državnoga sudbenog vijeća,
– ako je pravomoćno utvrđena njegova stegovna odgovornost.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 36.
Članak 71. mijenja se i glasi:
„(1) Ministarstvo pravosuđa obavlja poslove pravosudne uprave.
(2) U obavljanju poslova pravosudne uprave Ministarstvo pravosuđa obraća se predsjedniku odgovarajućeg suda.
(3) Ministar pravosuđa u obavljanju poslova pravosudne uprave može izvan snage staviti svaki nepravilan ili nezakonit akt donesen u obavljanju poslova sudske uprave ili sam donijeti akt koji nije donesen ili nije pravodobno donesen.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 37.
Članak 72. mijenja se i glasi:
„(1) U pravosudnu upravu spadaju poslovi koji služe obavljanju sudbene vlasti:
1. izrada prijedloga zakona i drugih propisa za ustanovljavanje, nadležnost, sastav i ustrojstvo sudova i postupak pred sudovima,
2. sudjelovanje u procjeni potreba i izradi programa stručnog usavršavanja sudaca, službenika i namještenika,
3. osiguranje materijalnih, financijskih, prostornih i drugih uvjeta za rad sudova,
4. informatizacija sudova,
5. prikupljanje i analiza statističkih i drugih podataka o djelovanju sudova,
6. ispitivanje predstavki građana na rad sudova koje se odnose na odugovlačenje sudskog postupka, na ponašanje suca ili drugog djelatnika suda prema stranci u tijeku postupka ili obavljanja drugih službenih radnji,
7. nadzor nad obavljanjem poslova u vezi sa stalnim sudskim vještacima, stalnim sudskim procjeniteljima i stalnim sudskim tumačima,
8. nadzor nad financijsko-materijalnim poslovanjem sudova,
9. određivanje načina korištenja nekretnina te nadzor nad upravljanjem nekretninama dodijeljenim sudu na korištenje,
10. obavljanje međunarodne pravne pomoći i pravosudne suradnje,
11. osiguranje osoba, imovine i objekata sudova,
12. nadzor nad redovitim obavljanjem poslova u sudu te provođenjem Sudskog poslovnika,
13. nadzor nad obradom osobnih podataka u sudskim postupcima,
14. drugi poslovi određeni zakonom.
(2) Ministar pravosuđa može pravilnikom propisati način obavljanja pojedinih poslova pravosudne uprave.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 38.
Članak 74. mijenja se i glasi:
„(1) Evidencija sudaca sadrži sljedeće podatke:
1. osobne podatke,
2. podatke o imenovanju i razrješenju,
3. ocjene obnašanja sudačke dužnosti,
4. podatke o pravomoćno izrečenim stegovnim kaznama.
(2) Osobni podaci sadrže sljedeće podatke: ime, prezime, ime roditelja, dan, mjesec i godina rođenja, OIB, nacionalnost, podaci o prebivalištu, podaci o završenom diplomskom sveučilišnom studiju prava.
(3) Tijela koja imaju podatke o kojima se vodi evidencija iz stavka 1. ovoga članka dužna su ih dostaviti Ministarstvu pravosuđa.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 39.
Članak 75. mijenja se i glasi:
„Ministarstvo pravosuđa od sudova može tražiti izvješća i podatke o radu suda i obavljanju poslova sudske uprave, a u okviru svojega djelokruga može obaviti neposredan uvid u rad suda i informacijski sustav u uporabi u sudu, tražiti izvješća o razlozima nepostupanja u pojedinom predmetu, kao i dostavu pojedinog predmeta na uvid te održati zajednički sastanak sa sudovima radi razmatranja pitanja u svezi s njihovim radom i primjenom novih propisa.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 40.
Članak 76. mijenja se i glasi:
„(1) Ministar pravosuđa donosi Sudski poslovnik.
(2) Sudskim poslovnikom propisuju se ustrojstvo suda i poslovanje u sudovima.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 41.
U članku 77. stavku 3. iza riječi: „izdavanja“ dodaju se riječi: „te sadržaj“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 42.
U članku 80. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:
„(2) Poslove pravosudnog inspektora mogu obavljati službenici Ministarstva pravosuđa koji ispunjavaju uvjete za višeg stručnog savjetnika ili višeg upravnog savjetnika te suci koji ispunjavaju uvjete za suce županijskog suda i imaju iskustvo u obavljanju poslova sudske uprave.
(3) Ministar pravosuđa pravilnikom će propisati način provedbe inspekcijskih nadzora nad pravilnim i zakonitim obavljanjem poslova sudske uprave u sudovima.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa