Ustavna osnova za donošenje Zakona o područjima i sjedištima sudova, sadržana je u odredbama članka 2.stavka 4.podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Prijedlogom Zakona o područjima i sjedištima sudova ustanovljavaju se županijski, općinski, trgovački i upravni sudovi te određuju njihova područja nadležnosti i sjedišta u kojima će djelovati.
Prema sada važećem Zakonu o područjima i sjedištima sudova („Narodne novine“, br. 128/14) u Republici Hrvatskoj ustanovljeno je 24 općinskih sudova, 22 prekršajna suda, 15 županijskih sudova, 8 trgovačkih sudova i 4 upravna suda te je određeno njihovo sjedište i područje nadležnosti.
Racionalizacija mreže sudova u Republici Hrvatskoj započela je 2008. i 2009., a nastavljena je 2010. te 2011. i 2015. Tim procesima smanjen je broj općinskih sudova sa 108 na 24, broj prekršajnih sudova sa 114 na 22, broj županijskih sudova sa 21 na 15, a broj trgovačkih sa 13 na 8 sudova. S danom 1. siječnja 2012. s radom započela su i četiri upravna suda.
Reorganizacijom iz 2015. uvedena je značajna promjena u mjesnoj nadležnosti županijskih sudova, pa je od 1. siječnja 2016. svaki županijski sud nadležan za odlučivanje u drugom stupnju o žalbama protiv odluka bilo kojeg općinskog suda u kaznenim i građanskim predmetima, osim u radnim, zemljišnoknjižnim i obiteljskim predmetima za koje su nadležni samo pojedini županijski sudovi. Odluka o tome kojem županijskom sudu se određeni predmet dodjeljuje u drugostupanjski postupak donosi se elektroničkom nasumičnom dodjelom, primjenom odgovarajućeg algoritma, sukladno odredbama Sudskog poslovnika i posebnog pravilnika o radu u informacijskim sustavima sudova.
Veličina pojedinih sudova odnosno pravosudnih područja i njihove geografske specifičnosti pokazale su poteškoće u upravljanju velikim sudovima i njihovim dislociranim stalnim službama, pri čemu su najizraženiji problemi takve vrste, uz konstantno najveći priliv predmeta, posebno izraženi na području sudova u Zagrebu i Splitu.
Značajniji pad priliva prekršajnih predmeta nakon izmjena mjerodavnog prekršajnog zakonodavstva 2015. (broj neriješenih prekršajnih predmeta na kraju 2015. iznosio je 69.547, a na kraju 2016. 56.275) pokazao je neperspektivnost daljnjeg zadržavanja posebnog ustroja prekršajnih sudova, čijim će spajanjem s općinskim sudovima biti omogućeno racionalnije korištenje sudaca i službeničkih potencijala.
Ovim se prijedlogom Zakona predlaže spajanje svih općinskih i prekršajnih sudova u Republici Hrvatskoj (spajaju se sudovi sa sjedištem u istom gradu) te ustanovljenje, uz postojeća 24, ukupno devet novih općinskih sudova (u Crikvenici, Daruvaru, Đakovu, Kutini, Metkoviću, Pazinu, Sesvetama, Splitu i Vinkovcima), pri čemu bi svi novoustanovljeni općinski sudovi imali od najmanje 10 do najviše 80 sudaca. U mreži trgovačkih sudova predlaže se ustanovljavanje Trgovačkog suda u Dubrovniku kao novog trgovačkog suda te izmjena područja nadležnosti Trgovačkog suda u Bjelovaru i Trgovačkog suda u Varaždinu na način da Trgovački sud u Bjelovaru umjesto Trgovačkog suda u Varaždinu postaje nadležan za područje Koprivničko-križevačke županije.
Pri izradi nacrta novih područja pojedinih općinskih sudova u obzir su uzeti sljedeći parametri: veličina i geografska specifičnost pojedinih područja, broj stanovnika, prometna povezanost, kadrovski i statistički podaci o radu sudova te infrastrukturni uvjeti za ustanovljavanje novih sudova.
- ujednačavanje radne opterećenosti sudaca, skraćivanje trajanja sudskih postupaka i smanjenje broja neriješenih predmeta u općinskim sudovima
- mogućnost jedinstvenog i punog iskorištavanja svih ljudskih potencijala pravosudnih tijela koja se spajaju (naročito mogućnosti da se dosadašnji suci prekršajnih sudova odrede za rad na drugim vrstama predmeta)
- olakšan pristup građana sudovima (novi sudovi u mreži, stalne službe i sudbeni dani)
- smanjenje područja nadležnosti pojedinih općinskih sudova i općinskih državnih odvjetništava
- olakšano upravljanje pravosudnim tijelima zbog manjeg broja lokacija na kojima djeluju
- smanjenje ukupnog broja upravljačkih funkcija u sudovima (predsjednika sudova i odjela) i veći broj rješavatelja
- racionalizacija putnih troškova pojedinih pravosudnih dužnosnika i službenika (koji su nakon reorganizacije 2015. bili primorani raditi u drugim mjestima)
III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu predloženog Zakona osigurat će se sredstava u državnom proračunu Republike Hrvatskeza 2018. godinu s projekcijama za 2019. i 2020. godinu.
IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM
PRIJEDLOG ZAKONA O PODRUČJIMA I SJEDIŠTIMA SUDOVA
Članak 1.
Ovim se Zakonom ustanovljavaju županijski, općinski, trgovački i upravni sudovi te se određuju područja njihove nadležnosti i sjedišta u kojima će djelovati.
1. Sjedišta i područja nadležnosti županijskih i općinskih sudova
Članak 2.
Sjedišta i područja nadležnosti županijskih i općinskih sudova su:
I.Županijski sud u Bjelovaru za područje Općinskog suda u Bjelovaru, Općinskog suda u Daruvaru i Općinskog suda u Virovitici.
Općinski sud u Bjelovaru za područje općina: Gornja Rijeka, Ivanska, Kalnik, Kapela, Nova Rača, Rovišće, Severin, Sveti Ivan Žabno, Sveti Petar Orehovec, Šandrovac, Štefanje, Velika Pisanica, Veliko Trojstvo i Zrinski Topolovac te gradova: Bjelovar, Čazma i Križevci.
Općinski sud u Daruvaru za područje općina: Berek, Dežanovac, Đulovac, Hercegovac, Končanica, Sirač, Velika Trnovitica i Veliki Grđevac te gradova: Daruvar, Garešnica, Grubišno Polje, Lipik i Pakrac.
Općinski sud u Virovitici za područje općina: Crnac, Čačinci, Čađavica, Gradina, Lukač, Mikleuš, Nova Bukovica, Pitomača, Sopje, Suhopolje, Špišić Bukovica, Voćin i Zdenci te gradova: Orahovica, Slatina i Virovitica.
II. Županijski sud u Dubrovniku za područje Općinskog suda u Dubrovniku i Općinskog suda u Metkoviću.
Općinski sud u Dubrovniku za područje općina: Blato, Dubrovačko Primorje, Janjina, Konavle, Lastovo, Lumbarda, Mljet, Orebić, Smokvica, Ston, Trpanj, Vela Luka i Župa Dubrovačka te gradova: Dubrovnik i Korčula.
Općinski sud u Metkoviću za područje općina: Kula Norinska, Pojezerje, Slivno i Zažablje te gradova: Metković, Opuzen, Ploče i Vrgorac.
III. Županijski sud u Karlovcu za područje Općinskog suda u Gospiću i Općinskog suda u Karlovcu.
Općinski sud u Gospiću za područje općina: Brinje, Donji Lapac, Gračac, Karlobag, Lovinac, Perušić, Plitvička Jezera, Udbina, Vrhovine te gradova: Gospić i Otočac.
Općinski sud u Karlovcu za područje općina: Barilović, Bosiljevo, Cetingrad, Draganić, Generalski Stol, Josipdol, Kamanje, Krnjak, Lasinja, Netretić, Plaški, Rakovica, Ribnik, Saborsko, Tounj, Vojnić, Žakanje te gradova: Duga Resa, Karlovac, Ogulin, Ozalj, Slunj i Vrbovsko.
IV. Županijski sud u Osijeku za područje Općinskog suda u Đakovu i Općinskog suda u Osijeku.
Općinski sud u Đakovu za područje općina: Donja Motičina, Drenje, Đurđenovac, Feričanci, Gorjani, Koška, Levanjska Varoš, Podgorač, Punitovci, Satnica Đakovačka, Semeljci, Strizivojna, Trnava i Viškovci te gradova: Đakovo i Našice.
Općinski sud u Osijeku za područje općina: Antunovac, Bilje, Bizovac, Čeminac, Čepin, Darda, Draž, Erdut, Ernestinovo, Jagodnjak, Kneževi Vinogradi, Magadenovac, Marijanci, Petlovac, Petrijevci, Podravska Moslavina, Popovac, Šodolovci, Viljevo, Vladislavci i Vuka te gradova: Beli Manastir, Belišće, Donji Miholjac Osijek i Valpovo.
V. Županijski sud u Puli – Pola za područje Općinskog suda u Pazinu i Općinskog suda u Puli – Pola.
Općinski sud u Pazinu za područje općina: Brtonigla – Verteneglio, Cerovlje, Funtana – Fontane, Gračišće, Grožnjan – Grisignana, Karojba, Kaštelir – Labinci – Castelliere – S. Domenica, Lanišće, Lupoglav, Motovun – Montona, Oprtalj – Portole, Sveti Lovreč, Sveti Petar u Šumi, Tar – Vabriga – Torre – Abrega, Višnjan – Visignano, Vižinada – Visinada, Vrsar – Orsera i Tinjan te gradova: Buje – Buie, Buzet, Novigrad – Cittanova, Pazin, Poreč – Parenzo i Umag – Umago.
Općinski sud u Puli – Pola za područje općina: Bale – Valle, Barban, Fažana – Fasana, Kanfanar, Kršan, Ližnjan – Lisignano, Marčana, Medulin, Pićan, Raša, Sveta Nedelja, Svetvinčenat i Žminj te gradova: Labin, Pula – Pola, Rovinj – Rovigno i Vodnjan – Dignano.
VI. Županijski sud u Rijeci za područje Općinskog suda u Crikvenici i Općinskog suda u Rijeci.
Općinski sud u Crikvenici za područje općina: Baška, Brod Moravice, Dobrinj, Fužine, Lokve, Lopar, Malinska-Dubašnica, Mrkopalj, Omišalj, Punat, Ravna Gora, Skrad, Vinodolska općina i Vrbnik te gradova: Crikvenica, Čabar, Delnice, Krk, Novi Vinodolski, Rab i Senj.
Općinski sud u Rijeci za područje općina: Čavle, Jelenje, Klana, Kostrena, Lovran, Matulji, Mošćenička Draga i Viškovo te gradova: Bakar, Cres, Kastav, Kraljevica, Mali Lošinj, Opatija i Rijeka.
VII. Županijski sud u Sisku za područje Općinskog suda u Kutini i Općinskog suda u Sisku.
Općinski sud u Kutini za područje općina: Jasenovac, Lipovljani, Velika Ludina i gradova: Kutina, Novska i Popovača.
Općinski sud u Sisku za područje općina: Donji Kukuruzari, Dvor, Gvozd, Hrvatska Dubica, Lekenik, Majur, Martinska Ves, Sunja i Topusko e gradova: Glina, Hrvatska Kostajnica, Petrinja i Sisak.
VIII. Županijski sud u Slavonskom Brodu za područje Općinskog suda u Požegi i Općinskog suda u Slavonskom Brodu.
Općinski sud u Požegi za područje općina: Brestovac, Čaglin, Jakšić, Kaptol i Velika te gradova: Kutjevo, Pleternica i Požega.
Općinski sud u Slavonskom Brodu za područje općina: Bebrina, Brodski Stupnik, Bukovlje, Cernik, Davor, Donji Andrijevci, Dragalić, Garčin, Gornja Vrba, Gornji Bogićevci, Gundinci, Klakar, Nova Kapela, Okučani, Oprisavci, Oriovac, Podcrkavlje, Rešetari, Sibinj, Sikirevci, Slavonski Šamac, Stara Gradiška, Staro Petrovo Selo, Velika Kopanica, Vrbje i Vrpolje te gradova: Nova Gradiška i Slavonski Brod.
IX. Županijski sud u Splitu za područje Općinskog suda u Splitu I i Općinskog suda u Splitu II.
Općinski sud u Splitu I za područje općina: Bol, Jelsa, Milna, Nerežišća, Postira, Pučišća, Selca, Sućuraj, Sutivan i Šolta e gradova: Hvar, Komiža, Split, Supetar, Stari Grad i Vis.
Općinski sud u Splitu II za područje općina: Baška Voda, Brela, Cista Provo, Dicmo, Dugi Rat, Dugopolje, Gradac Hrvace, Klis, Lećevica, Lokvičići, Lovreć, Marina, Muć, Okrug, Otok, Podbablje, Podgora, Podstrana, Prgomet, Primorski Dolac, Proložac, Runovići, Seget, Šestanovac, Tučepi, Zagvozd, Zmijavci i Zadvarje te gradova: Imotski, Kaštela, Makarska, Omiš, Sinj, Solin, Trilj, Trogir i Vrlika.
X. Županijski sud u Šibeniku za područje Općinskog suda u Šibeniku.
Općinski sud u Šibeniku za područje općina: Bilice, Biskupija, Civljane, Ervenik, Kijevo, Kistanje, Murter-Kornati, Pirovac, Primošten, Promina, Rogoznica, Ružić, Tisno, Tribunj i Unešić te gradova: Drniš, Knin, Skradin, Šibenik i Vodice.
XI. Županijski sud u Varaždinu za područje Općinskog suda u Čakovcu, Općinskog suda u Koprivnici i Općinskog suda u Varaždinu.
Općinski sud u Čakovcu za područje općina: Belica, Dekanovec, Domašinec, Donja Dubrava, Donji Kraljevec, Donji Vidovec, Goričan, Gornji Mihaljevec, Kotoriba, Mala Subotica, Nedelišće, Orehovica, Podturen, Pribislavec, Selnica, Strahoninec, Sveta Marija, Sveti Juraj na Bregu, Sveti Martin na Muri, Šenkovec, Štrigova i Vratišinec te gradova: Čakovec, Mursko Središće i Prelog.
Općinski sud u Koprivnici za područje općina: Drnje, Đelekovec, Ferdinandovac, Gola, Hlebine, Kalinovac, Kloštar Podravski, Koprivnički Bregi, Koprivnički Ivanec, Legrad, Molve, Novigrad Podravski, Novo Virje, Peteranec, Podravske Sesvete, Rasinja, Sokolovac i Virje te gradova: Đurđevac i Koprivnica.
Općinski sud u Varaždinu za područje općina: Bednja, Beretinec, Breznica, Breznički Hum, Cestica, Donja Voća, Gornji Kneginec, Jalžabet, Klenovnik, Ljubešćica, Mali Bukovec, Martijanec, Maruševec, Petrijanec, Sračinec, Sveti Đurđ, Sveti Ilija, Trnovec Bartolovečki, Veliki Bukovec, Vidovec, Vinica i Visoko te gradova: Ivanec, Lepoglava, Ludbreg, Novi Marof, Varaždin i Varaždinske Toplice.
XII. Županijski sud u Velikoj Gorici za područje Općinskog suda u Novom Zagrebu, Općinskog suda u Sesvetama i Općinskog suda u Velikoj Gorici.
Općinski sud u Novom Zagrebu za područje općina: Bistra, Brdovec, Dubravica, Jakovlje, Klinča Sela, Krašić, Luka, Marija Gorica, Pisarovina, Pušća, Stupnik i Žumberak, gradova: Jastrebarsko, Samobor, Sveta Nedelja i Zaprešić te gradskih četvrti Grada Zagreba: Brezovica, Novi Zagreb – zapad i Novi Zagreb – istok.
Općinski sud u Sesvetama za područje općina: Bedenica, Brckovljani, Dubrava, Farkaševac, Gradec, Kloštar Ivanić, Križ, Preseka, Rakovec i Rugvica, gradova: Dugo Selo, Ivanić Grad, Sveti Ivan Zelina i Vrbovec te gradskih četvrti Grada Zagreba: Donja Dubrava, Gornja Dubrava i Sesvete.
Općinski sud u Velikoj Gorici za područje općina: Kravarsko, Orle i Pokupsko te gradaVelika Gorica.
XIII. Županijski sud u Vukovaru za područje Općinskog suda u Vinkovcima i Općinskog suda u Vukovaru.
Općinski sud u Vinkovcima za područje općina:Andrijaševci, Babina Greda, Bošnjaci, Cerna, Drenovci, Gradište, Gunja, Ivankovo, Jarmina, Markušica, Nijemci, Nuštar, Privlaka, Stari Jankovci, Stari Mikanovci, Štitar, Tordinci, Vođinci i Vrbanja te gradova: Vinkovci, Otok i Županja.
Općinski sud u Vukovaru za područje općina: Bogdanovci, Borovo, Lovas, Negoslavci, Tompojevci, Tovarnik i Trpinja te gradova: Ilok i Vukovar.
XIV. Županijski sud u Zadru za područje Općinskog suda u Zadru.
Općinski sud u Zadru za područje općina: Bibinje, Galovac, Jasenice, Kali, Kolan, Kukljica, Lišane Ostrovičke, Novigrad, Pakoštane, Pašman, Polača, Poličnik, Posedarje, Povljana, Preko, Privlaka, Ražanac, Sali, Stankovci, Starigrad, Sukošan, Sveti Filip i Jakov, Škabrnja, Tkon, Vir, Vrsi i Zemunik Donji te gradova: Benkovac, Biograd na Moru, Nin, Novalja, Obrovac, Pag i Zadar.
XV. Županijski sud u Zagrebu za područje Općinskog suda u Zagrebu, Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, Općinskog radnog suda u Zagrebu i Općinskog suda u Zlataru.
Općinski sud u Zagrebu postupat će u građanskim i prekršajnim predmetima za područje gradskih četvrti Grada Zagreba: Črnomerec, Donji Grad, Gornji Grad – Medveščak, Maksimir, Peščenica-Žitnjak, Podsljeme, Podsused – Vrapče, Stenjevec, Trešnjevka – sjever, Trešnjevka – jug i Trnje.
Općinski kazneni sud u Zagrebu postupat će u kaznenim predmetima za područje gradskih četvrti Grada Zagreba: Črnomerec, Donji Grad, Gornji Grad – Medveščak, Maksimir, Peščenica-Žitnjak, Podsljeme, Podsused – Vrapče, Stenjevec, Trešnjevka – sjever, Trešnjevka – jug i Trnje.
Općinski radni sud u Zagrebu postupat će u radnim predmetima za područje gradskih četvrti Grada Zagreba: Brezovica, Črnomerec, Donji Grad, Gornji Grad – Medveščak, Maksimir, Novi Zagreb – istok, Novi Zagreb – zapad, Peščenica-Žitnjak, Podsljeme, Podsused – Vrapče, Stenjevec, Trešnjevka – sjever, Trešnjevka – jug i Trnje.
Općinski sud u Zlataru za područje općina: Bedekovčina, Budinščina, Desinić, Đurmanec, Gornja Stubica, Hrašćina, Hum na Sutli, Jesenje, Konjščina, Kraljevec na Sutli, Krapinske Toplice, Kumrovec, Lobor, Mače, Marija Bistrica, Mihovljan, Novi Golubovec, Petrovsko, Radoboj, Stubičke Toplice, Sveti Križ Začretje, Tuhelj, Veliko Trgovišće, Zagorska Sela i Zlatar Bistrica te gradova: Donja Stubica, Klanjec, Krapina, Oroslavje, Pregrada, Zabok i Zlatar.
Članak 3.
Za odlučivanje o žalbama protiv presuda svih općinskih sudova u kaznenim predmetima određuje se svaki županijski sud, osim ako posebnim zakonom nije drukčije propisano.
Članak 4.
(1) Za odlučivanje o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u sporovima iz radnih odnosa određuju se Županijski sud u Bjelovaru, Županijski sud u Osijeku, Županijski sud u Rijeci, Županijski sud u Splitu i Županijski sud u Zagrebu.
(2) Za odlučivanje o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u obiteljskim predmetima određuju se Županijski sud u Puli – Pola, Županijski sud u Splitu i Županijski sud u Zagrebu.
(3) Za odlučivanje o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u zemljišnoknjižnim predmetima, kao i o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u postupcima brisovne tužbe, tužbe za ispravak, tužbe za ispravak pogrešnog upisa i tužbe za opravdanje predbilježbe određuju se Županijski sud u Splitu, Županijski sud u Varaždinu i Županijski sud u Velikoj Gorici.
(4) Za odlučivanje o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u ostalim građanskim predmetima određuje se svaki županijski sud.
Članak 5.
(1) Predmeti iz članaka 3. i 4. ovog Zakona županijskim sudovima dodjeljivat će se u rad elektroničkom nasumičnom dodjelom, primjenom odgovarajućeg algoritma, sukladno odredbama pravilnika kojim se uređuje rad u informacijskom sustavu u uporabi u sudu.
(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, ako je povodom žalbe odluka ukinuta, predmet se, u slučaju ponovne žalbe, dodjeljuje istom županijskom sudu.
2. Sjedišta i područja nadležnosti trgovačkih sudova
Članak 6.
Sjedišta i područja nadležnosti trgovačkih sudova su:
I. Trgovački sud u Bjelovaru za područja Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-križevačke i Virovitičko-podravske županije.
II. Trgovački sud u Dubrovniku za područje Dubrovačko-neretvanske županije.
III. Trgovački sud u Osijeku za područja Brodsko-posavske, Osječko-baranjske, Požeško-slavonske i Vukovarsko-srijemske županije.
IV. Trgovački sud u Pazinu za područje Istarske županije.
V. Trgovački sud u Rijeci za područja Ličko-senjske i Primorsko-goranske županije.
VI. Trgovački sud u Splitu za područje Splitsko-dalmatinske županije.
VII. Trgovački sud u Varaždinu za područja Međimurske i Varaždinske županije.
VIII. Trgovački sud u Zadru za područja Šibensko-kninske i Zadarske županije.
IX. Trgovački sud u Zagrebu za područja Karlovačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke i Zagrebačke županije te Grada Zagreba.
Članak 7.
Za rješavanje sporova koji se odnose na brodove i plovidbu na moru i unutarnjim vodama i na sporove na koje se primjenjuje plovidbeno pravo; zrakoplove i na sporove na koje se primjenjuje zračno plovidbeno pravo; zaštitu i uporabu industrijskog vlasništva, autorskog prava i srodnih prava i drugih prava intelektualnog vlasništva, na zaštitu i uporabu izuma i tehničkih unapređenja te tvrtke, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno, određuju se sljedeći trgovački sudovi:
- Trgovački sud u Osijeku
- Trgovački sud u Rijeci i za područje Trgovačkog suda u Pazinu
- Trgovački sud u Splitu i za područje Trgovačkog suda u Dubrovniku i Trgovačkog suda u Zadru
- Trgovački sud u Zagrebu i za područje Trgovačkog suda u Bjelovaru i Trgovačkog suda Varaždinu.
3. Sjedišta i područja nadležnosti upravnih sudova
Članak 8.
Sjedišta i područja nadležnosti upravnih sudova su:
I. Upravni sud u Osijeku za područja Brodsko-posavske, Osječko-baranjske, Požeško-slavonske, Virovitičko-podravske i Vukovarsko-srijemske županije.
II. Upravni sud u Rijeci za područja Istarske, Karlovačke, Ličko-senjske i Primorsko-goranske županije.
III. Upravni sud u Splitu za područja Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Zadarske županije.
IV. Upravni sud u Zagrebu za područja Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske, Sisačko-moslavačke, Varaždinske, Zagrebačke županije i Grada Zagreba.
4. Zajedničke odredbe
Članak 9.
Ako zbog više sile sud nije u mogućnosti djelovati u svojem sjedištu utvrđenom u člancima 2., 6. i 8. ovog Zakona, ministar nadležan za poslove pravosuđa donijet će odluku kojom će privremeno odrediti drugo sjedište suda dok stanje više sile traje.
5. Prijelazne i završne odredbe
Članak 10.
Zemljišnoknjižne postupke koji nisu dovršeni pred prvostupanjskim sudom do dana stupanja na snagu ovog Zakona dovršit će sud u čiju mjesnu nadležnost prema ovom Zakonu spada rješavanje u zemljišnoknjižnim predmetima.
Članak 11.
Postupke u predmetima općinskih, županijskih, trgovačkih i prekršajnih sudova koji nisu dovršeni do dana stupanja na snagu odgovarajućih odredbi ovog Zakona provest će i dovršiti suci koji su u njima postupali, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
Članak 12.
Ako nakon stupanja na snagu odgovarajućih odredbi ovog Zakona viši sud povodom pravnog lijeka predmet vrati na ponovni postupak, dostavit će ga sudu mjesno nadležnom sukladno ovom Zakonu.
Članak 13.
Predsjednicima prekršajnih sudova ustanovljenih Zakonom o područjima i sjedištima sudova („Narodne novine“, br. 128/14) danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje dužnost predsjednika suda.
Članak 14.
(1) Arhivi prekršajnih sudova ustanovljenih Zakonom o područjima i sjedištima sudova (»Narodne novine«, br. 128/14) postaju arhivi općinskih sudova ustanovljenih ovim Zakonom.
(2) Arhiv Trgovačkog suda u Splitu u dijelu koji se odnosi na Stalnu službu u Dubrovniku postaje arhiv Trgovačkog suda u Dubrovniku.
Članak 15.
Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje važiti Zakon o područjima i sjedištima sudova (»Narodne novine«, br. 128/14).
Članak 16.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. rujna 2018.
O B R A Z L O Ž E NJ E
Članak 1. - Ovim člankom propisuje se sadržaj ovoga Zakona. Zakonom se ustanovljavaju županijski, općinski, trgovački i upravni sudovi te određuju njihova sjedišta i područja nadležnosti.
Članak 2. - Ovim člankom ustanovljava se 15 županijskih sudova i općinska suda te određuju njihova sjedišta i područja nadležnosti. Ustanovljeno je 15 županijskih sudova za 15 pravosudnih područja na kojima se ustanovljavaju 33 općinska suda. S obzirom da su veličina pojedinih sudova odnosno pravosudnih područja i njihove geografske specifičnosti pokazale poteškoće u upravljanju velikim sudovima i njihovim dislociranim stalnim službama, pri čemu su najizraženiji problemi takve vrste, uz konstantno najveći priliv predmeta, posebno izraženi na području sudova u Zagrebu i Splitu, uz postojeća 24 ustanovljava se i devet novih općinskih sudova.
Članak 3. – Ovim člankom propisuje se da je svaki županijski sud nadležan za odlučivanje u drugom stupnju po žalbama protiv presuda svih općinskih sudova u kaznenim postupcima, osim ako posebnim zakonom nije drugačije određeno, primjerice Zakonom o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta propisuje se da su za kaznena djela iz nadležnosti Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta nadležna samo četiri županijska i četiri općinska suda.
Članak 4. - Ovim člankom propisuje se nadležnost županijskih sudova za odlučivanje u drugom stupnju o žalbama protiv svih odluka (presuda i rješenja) općinskih sudova u građanskim postupcima. Naime, stavkom 1. propisuje se nadležnost određenih županijskih sudova za odlučivanje o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u radnim predmetima, zatim stavkom 2. u obiteljskim predmetima i stavkom 3. u zemljišnoknjižnim predmetima, kao i o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u postupcima brisovne tužbe, tužbe za ispravak, tužbe za ispravak pogrešnog upisa i tužbe za opravdanje predbilježbe. Stavkom 4. propisuje se nadležnost svih županijskih sudova za odlučivanje u drugom stupnju o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u ostalim građanskim predmetima.
Kao sudove koji će rješavati navedene vrste predmeta, pored četiri najveća županijska suda (sudovi u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku) koji su i do sada zaprimali najveći broj tih predmeta, određeni su, u sporovima iz radnih odnosa Županijski sud u Bjelovaru, za obiteljske predmete Županijski sud u Puli-Pola, a za zemljišno knjižne predmete Županijski sud u Varaždinu i Velikoj Gorici, kao sudovi s najvećim brojem sudaca, zbog čega imaju mogućnost osnivanja specijaliziranih vijeća, a da se pritom ne ugrozi učinkovitost u rješavanju ostalih vrsta predmeta.
Članak 5. - Ovim člankom stavkom 1. propisuje se da će se predmeti iz članka 3. i 4. ovog Zakona županijskim sudovima dodjeljivati u rad elektroničkom nasumičnom dodjelom, a stavkom 2. se propisuje iznimka od ovog pravila. Kada drugostupanjski sud ponovo odlučuje o žalbi u istom predmetu tada se predmet dodjeljuje na postupanje istom županijskom sudu.
Članak 6. - Ovim člankom ustanovljava se devet trgovačkih sudova te se određuju njihova sjedišta i područja nadležnosti. U odnosu na važeći Zakon o područjima i sjedištima sudova, broj trgovačkih sudova povećava se za jedan s obzirom na ustanovljavanje Trgovačkog suda u Dubrovniku za područje Dubrovačko-neretvanske županije. Razlozi za ustanovljavanje ovog suda prvenstveno leže u dislociranosti sadašnje Stalne službe u Dubrovniku Trgovačkog suda u Splitu, čija je međusobna komunikacija znatno otežana zbog udaljenosti i potrebe prelaska državne granice, pa se ustanovljavanje ovog suda ukazuje se opravdanim. Također se izmjenjuju područja nadležnosti Trgovačkog suda u Bjelovaru i Trgovačkog suda u Varaždinu, na način da Trgovački sud u Bjelovaru umjesto Trgovačkog suda u Varaždinu postaje nadležan za područje Koprivničko-križevačke županije, i to s ciljem ujednačavanja radne opterećenosti ova dva trgovačka suda, koja se do sada postizala delegacijom predmeta Trgovačkog suda u Varaždinu Trgovačkom sudu u Bjelovaru.
Članak 7. - Kao izuzetak od utvrđenih područja nadležnosti trgovačkih sudova u prethodnom članku, ovim člankom propisuje se da je za rješavanje sporova koji se odnose na brodove i plovidbu na moru i unutarnjim vodama i sporova na koje se primjenjuje plovidbeno pravo, sporova koji se odnose na zrakoplove i sporova na koje se primjenjuje zračno-plovidbeno pravo, kao i sporova koji se odnose na zaštitu i uporabu industrijskog vlasništva, autorskog prava i srodnih prava i drugih prava intelektualnog vlasništva, na zaštitu i uporabu izuma, tehničkih unapređenja i tvrtke određuju trgovački sudovi u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu te se određuje područje njihove nadležnosti na koji način se omogućava specijalizacije sudova i sudaca za postupanje u navedenim vrstama predmeta.
Članak 8. - Ovim člankom ustanovljavaju se četiri upravna suda te utvrđuju njihova sjedišta i područja nadležnosti. Stupanjem na snagu Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 20/10) u Republici Hrvatskoj provedena je reforma upravnog sudovanja i uvedeno dvostupanjsko sudovanje te su s radom 1. siječnja 2012. započela četiri upravna suda u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu i Visoki upravni sud Republike Hrvatske. Mreža upravnih sudova ovim Zakonom nije mijenjana.
Članak 9. - Ovim člankom propisuje se da kada sudovi zbog više sile nisu u mogućnosti djelovati u svojim sjedištima koja su utvrđena člancima 2., 6. i 8. ovog Zakona, ministar pravosuđa donijet će odluku kojom će odrediti drugo privremeno sjedište suda dok te okolnosti traju. Ova je iznimka dozvoljena u strogo propisanim uvjetima i ograničenog je vremenskog trajanja. Naime, u slučaju nastupa okolnosti koje bi onemogućile djelovanje suda u njegovom sjedištu (npr. elementarne nepogode i dr.), a radi osiguravanja normalnog funkcioniranja pravosudnog sustava, ministar pravosuđa ima ovu ovlast odrediti drugo privremeno sjedište suda dok te okolnosti traju.
Članak 10. - Ovim člankom navodi se da zemljišnoknjižne postupke koji nisu dovršeni pred prvostupanjskim sudom do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršava sud u čiju mjesnu nadležnost po ovom Zakonu spada rješavanje u zemljišnoknjižnim predmetima.
Članak 11. - Ovim člankom navodi se da će postupke u predmetima općinskih, prekršajnih, trgovačkih i županijskih sudova koji nisu dovršeni do dana stupanja na snagu ovog Zakona provesti i dovršiti suci koji su u njima postupali. Zbog promjene organizacijske strukture pravosudnog sustava, a s obzirom na postupke u tijeku i činjenicu da neki od njih traju dugi niz godina, ovom odredbom osigurava se da postupci ne moraju započinjati iznova zbog promjene vijeća odnosno raspravnog suca. Stoga će, bez obzira na koji sud će pojedini sudac nakon stupanja na snagu ovog Zakona biti raspoređen, on dovršiti postupak u predmetu koji je započeo prije stupanja na snagu ovog Zakona.
Članak 12. - Ovim člankom propisuje se da ako nakon stupanja na snagu ovog Zakona viši sud povodom pravnog lijeka predmet vrati na ponovni postupak, predmet se dostavlja sudu u čiju nadležnost spada sukladno odredbama ovoga Zakona.
Članak 13. – Ovim člankom propisuje se prestanak dužnosti predsjednika prekršajnih sudova ustanovljenih Zakonom o područjima i sjedištima sudova („Narodne novine“, br. 128/14), a s obzirom da stupanjem na snagu ovog Zakona prekršajni sudovi prestaju postojati.
Članak 14. - Ovim člankom propisuje se postupanje s arhivima prekršajnih sudova koji postaju arhivi općinskih sudova ustanovljenih ovim Zakonom stupanjem na snagu ovog Zakona. Isto tako, propisuje se da arhiv Trgovačkog suda u Splitu u dijelu koji se odnosi na Stalnu službu u Dubrovniku, postaje arhiv Trgovačkog suda u Dubrovniku.
Članak 15. - Ovim člankom propisuje se da stupanjem na snagu ovog Zakona prestaje važiti Zakon o područjima i sjedištima sudova („Narodne novine“, br. 128/14).
Članak 16. – Ovim člankom propisuje se stupanje na snagu ovog Zakona od 1. rujna 2018.
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO PRAVOSUĐA
NACRT
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
PRIJEDLOG
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
ZAKONA O PODRUČJIMA I SJEDIŠTIMA SUDOVA
Zagreb, studeni 2017.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
PRIJEDLOG ZAKONA O PODRUČJIMA I SJEDIŠTIMA SUDOVA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
I.USTAVNA OSNOVA DONOŠENJA ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o područjima i sjedištima sudova , sadržana je u odredbama članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ , broj 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Prijedlogom Zakona o područjima i sjedištima sudova ustanovljavaju se županijski, općinski, trgovački i upravni sudovi te određuju njihova područja nadležnosti i sjedišta u kojima će djelovati.
Prema sada važećem Zakonu o područjima i sjedištima sudova („Narodne novine“, br. 128/14) u Republici Hrvatskoj ustanovljeno je 24 općinskih sudova, 22 prekršajna suda, 15 županijskih sudova, 8 trgovačkih sudova i 4 upravna suda te je određeno njihovo sjedište i područje nadležnosti.
Racionalizacija mreže sudova u Republici Hrvatskoj započela je 2008. i 2009., a nastavljena je 2010. te 2011. i 2015. Tim procesima smanjen je broj općinskih sudova sa 108 na 24, broj prekršajnih sudova sa 114 na 22, broj županijskih sudova sa 21 na 15, a broj trgovačkih sa 13 na 8 sudova. S danom 1. siječnja 2012. s radom započela su i četiri upravna suda.
Reorganizacijom iz 2015. uvedena je značajna promjena u mjesnoj nadležnosti županijskih sudova, pa je od 1. siječnja 2016. svaki županijski sud nadležan za odlučivanje u drugom stupnju o žalbama protiv odluka bilo kojeg općinskog suda u kaznenim i građanskim predmetima, osim u radnim, zemljišnoknjižnim i obiteljskim predmetima za koje su nadležni samo pojedini županijski sudovi. Odluka o tome kojem županijskom sudu se određeni predmet dodjeljuje u drugostupanjski postupak donosi se elektroničkom nasumičnom dodjelom, primjenom odgovarajućeg algoritma, sukladno odredbama Sudskog poslovnika i posebnog pravilnika o radu u informacijskim sustavima sudova.
Veličina pojedinih sudova odnosno pravosudnih područja i njihove geografske specifičnosti pokazale su poteškoće u upravljanju velikim sudovima i njihovim dislociranim stalnim službama, pri čemu su najizraženiji problemi takve vrste, uz konstantno najveći priliv predmeta, posebno izraženi na području sudova u Zagrebu i Splitu.
Značajniji pad priliva prekršajnih predmeta nakon izmjena mjerodavnog prekršajnog zakonodavstva 2015. (broj neriješenih prekršajnih predmeta na kraju 2015. iznosio je 69.547, a na kraju 2016. 56.275) pokazao je neperspektivnost daljnjeg zadržavanja posebnog ustroja prekršajnih sudova, čijim će spajanjem s općinskim sudovima biti omogućeno racionalnije korištenje sudaca i službeničkih potencijala.
Ovim se prijedlogom Zakona predlaže spajanje svih općinskih i prekršajnih sudova u Republici Hrvatskoj (spajaju se sudovi sa sjedištem u istom gradu) te ustanovljenje, uz postojeća 24, ukupno devet novih općinskih sudova (u Crikvenici, Daruvaru, Đakovu, Kutini, Metkoviću, Pazinu, Sesvetama, Splitu i Vinkovcima), pri čemu bi svi novoustanovljeni općinski sudovi imali od najmanje 10 do najviše 80 sudaca. U mreži trgovačkih sudova predlaže se ustanovljavanje Trgovačkog suda u Dubrovniku kao novog trgovačkog suda te izmjena područja nadležnosti Trgovačkog suda u Bjelovaru i Trgovačkog suda u Varaždinu na način da Trgovački sud u Bjelovaru umjesto Trgovačkog suda u Varaždinu postaje nadležan za područje Koprivničko-križevačke županije.
Pri izradi nacrta novih područja pojedinih općinskih sudova u obzir su uzeti sljedeći parametri: veličina i geografska specifičnost pojedinih područja, broj stanovnika, prometna povezanost, kadrovski i statistički podaci o radu sudova te infrastrukturni uvjeti za ustanovljavanje novih sudova.
Očekivani pozitivni učinci predložene reorganizacije:
- ujednačavanje radne opterećenosti sudaca, skraćivanje trajanja sudskih postupaka i smanjenje broja neriješenih predmeta u općinskim sudovima
- mogućnost jedinstvenog i punog iskorištavanja svih ljudskih potencijala pravosudnih tijela koja se spajaju (naročito mogućnosti da se dosadašnji suci prekršajnih sudova odrede za rad na drugim vrstama predmeta)
- olakšan pristup građana sudovima (novi sudovi u mreži, stalne službe i sudbeni dani)
- smanjenje područja nadležnosti pojedinih općinskih sudova i općinskih državnih odvjetništava
- olakšano upravljanje pravosudnim tijelima zbog manjeg broja lokacija na kojima djeluju
- smanjenje ukupnog broja upravljačkih funkcija u sudovima (predsjednika sudova i odjela) i veći broj rješavatelja
- racionalizacija putnih troškova pojedinih pravosudnih dužnosnika i službenika (koji su nakon reorganizacije 2015. bili primorani raditi u drugim mjestima)
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu predloženog Zakona osigurat će se sredstava u državnom proračunu Republike Hrvatske za 2018. godinu s projekcijama za 2019. i 2020. godinu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
PRIJEDLOG ZAKONA O PODRUČJIMA I SJEDIŠTIMA SUDOVA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 1.
Ovim se Zakonom ustanovljavaju županijski, općinski, trgovački i upravni sudovi te se određuju područja njihove nadležnosti i sjedišta u kojima će djelovati.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
1. Sjedišta i područja nadležnosti županijskih i općinskih sudova
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 2.
Sjedišta i područja nadležnosti županijskih i općinskih sudova su:
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
I. Županijski sud u Bjelovaru za područje Općinskog suda u Bjelovaru, Općinskog suda u Daruvaru i Općinskog suda u Virovitici.
Općinski sud u Bjelovaru za područje općina: Gornja Rijeka, Ivanska, Kalnik, Kapela, Nova Rača, Rovišće, Severin, Sveti Ivan Žabno, Sveti Petar Orehovec, Šandrovac, Štefanje, Velika Pisanica, Veliko Trojstvo i Zrinski Topolovac te gradova: Bjelovar, Čazma i Križevci.
Općinski sud u Daruvaru za područje općina: Berek, Dežanovac, Đulovac, Hercegovac, Končanica, Sirač, Velika Trnovitica i Veliki Grđevac te gradova: Daruvar, Garešnica, Grubišno Polje, Lipik i Pakrac.
Općinski sud u Virovitici za područje općina: Crnac, Čačinci, Čađavica, Gradina, Lukač, Mikleuš, Nova Bukovica, Pitomača, Sopje, Suhopolje, Špišić Bukovica, Voćin i Zdenci te gradova: Orahovica, Slatina i Virovitica.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
II. Županijski sud u Dubrovniku za područje Općinskog suda u Dubrovniku i Općinskog suda u Metkoviću.
Općinski sud u Dubrovniku za područje općina: Blato, Dubrovačko Primorje, Janjina, Konavle, Lastovo, Lumbarda, Mljet, Orebić, Smokvica, Ston, Trpanj, Vela Luka i Župa Dubrovačka te gradova: Dubrovnik i Korčula.
Općinski sud u Metkoviću za područje općina: Kula Norinska, Pojezerje, Slivno i Zažablje te gradova: Metković, Opuzen, Ploče i Vrgorac.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
III. Županijski sud u Karlovcu za područje Općinskog suda u Gospiću i Općinskog suda u Karlovcu.
Općinski sud u Gospiću za područje općina: Brinje, Donji Lapac, Gračac, Karlobag, Lovinac, Perušić, Plitvička Jezera, Udbina, Vrhovine te gradova: Gospić i Otočac.
Općinski sud u Karlovcu za područje općina: Barilović, Bosiljevo, Cetingrad, Draganić, Generalski Stol, Josipdol, Kamanje, Krnjak, Lasinja, Netretić, Plaški, Rakovica, Ribnik, Saborsko, Tounj, Vojnić, Žakanje te gradova: Duga Resa, Karlovac, Ogulin, Ozalj, Slunj i Vrbovsko.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
IV. Županijski sud u Osijeku za područje Općinskog suda u Đakovu i Općinskog suda u Osijeku.
Općinski sud u Đakovu za područje općina: Donja Motičina, Drenje, Đurđenovac, Feričanci, Gorjani, Koška, Levanjska Varoš, Podgorač, Punitovci, Satnica Đakovačka, Semeljci, Strizivojna, Trnava i Viškovci te gradova : Đakovo i Našice .
Općinski sud u Osijeku za područje općina: Antunovac, Bilje, Bizovac, Čeminac, Čepin, Darda, Draž, Erdut, Ernestinovo, Jagodnjak, Kneževi Vinogradi, Magadenovac, Marijanci, Petlovac, Petrijevci, Podravska Moslavina, Popovac, Šodolovci, Viljevo , Vladislavci i Vuka te gradova: Beli Manastir, Belišće, Donji Miholjac Osijek i Valpovo .
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
V. Županijski sud u Puli – Pola za područje Općinskog suda u Pazinu i Općinskog suda u Puli – Pola.
Općinski sud u Pazinu za područje općina: Brtonigla –
Verteneglio, Cerovlje, Funtana – Fontane, Gračišće, Grožnjan – Grisignana, Karojba, Kaštelir – Labinci – Castelliere – S. Domenica, Lanišće, Lupoglav, Motovun – Montona, Oprtalj – Portole, Sveti Lovreč, Sveti Petar u Šumi, Tar – Vabriga – Torre – Abrega, Višnjan – Visignano, Vižinada – Visinada, Vrsar – Orsera i Tinjan te gradova: Buje – Buie, Buzet, Novigrad – Cittanova, Pazin, Poreč – Parenzo i Umag – Umago.
Općinski sud u Puli – Pola za područje općina: Bale – Valle, Barban, Fažana – Fasana, Kanfanar, Kršan, Ližnjan – Lisignano, Marčana, Medulin, Pićan, Raša, Sveta Nedelja, Svetvinčenat i Žminj te gradova: Labin, Pula – Pola, Rovinj – Rovigno i Vodnjan – Dignano.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
VI. Županijski sud u Rijeci za područje Općinskog suda u Crikvenici i Općinskog suda u Rijeci.
Općinski sud u Crikvenici za područje općina: Baška, Brod Moravice, Dobrinj, Fužine, Lokve, Lopar, Malinska-Dubašnica, Mrkopalj, Omišalj, Punat, Ravna Gora, Skrad, Vinodolska općina i Vrbnik te gradova: Crikvenica, Čabar, Delnice, Krk, Novi Vinodolski, Rab i Senj.
Općinski sud u Rijeci za područje općina: Čavle, Jelenje, Klana, Kostrena, Lovran, Matulji, Mošćenička Draga i Viškovo te gradova: Bakar, Cres, Kastav, Kraljevica, Mali Lošinj, Opatija i Rijeka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
VII. Županijski sud u Sisku za područje Općinskog suda u Kutini i Općinskog suda u Sisku.
Općinski sud u Kutini za područje općina: Jasenovac, Lipovljani, Velika Ludina i gradova: Kutina, Novska i Popovača.
Općinski sud u Sisku za područje općina: Donji Kukuruzari, Dvor, Gvozd, Hrvatska Dubica, Lekenik, Majur, Martinska Ves, Sunja i Topusko e gradova: Glina, Hrvatska Kostajnica, Petrinja i Sisak.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
VIII. Županijski sud u Slavonskom Brodu za područje Općinskog suda u Požegi i Općinskog suda u Slavonskom Brodu.
Općinski sud u Požegi za područje općina: Brestovac, Čaglin, Jakšić, Kaptol i Velika te gradova: Kutjevo, Pleternica i Požega.
Općinski sud u Slavonskom Brodu za područje općina: Bebrina, Brodski Stupnik, Bukovlje, Cernik, Davor, Donji Andrijevci, Dragalić, Garčin, Gornja Vrba, Gornji Bogićevci, Gundinci, Klakar, Nova Kapela, Okučani, Oprisavci, Oriovac, Podcrkavlje, Rešetari, Sibinj, Sikirevci, Slavonski Šamac, Stara Gradiška, Staro Petrovo Selo, Velika Kopanica, Vrbje i Vrpolje te gradova: Nova Gradiška i Slavonski Brod.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
IX. Županijski sud u Splitu za područje Općinskog suda u Splitu I i Općinskog suda u Splitu II.
Općinski sud u Splitu I za područje općina: Bol, Jelsa, Milna, Nerežišća, Postira, Pučišća, Selca, Sućuraj, Sutivan i Šolta e gradova: Hvar, Komiža, Split, Supetar, Stari Grad i Vis.
Općinski sud u Splitu II za područje općina: Baška Voda, Brela, Cista Provo, Dicmo, Dugi Rat, Dugopolje, Gradac Hrvace, Klis, Lećevica, Lokvičići, Lovreć, Marina, Muć, Okrug, Otok, Podbablje, Podgora, Podstrana, Prgomet, Primorski Dolac, Proložac, Runovići, Seget, Šestanovac, Tučepi, Zagvozd, Zmijavci i Zadvarje te gradova: Imotski, Kaštela, Makarska, Omiš, Sinj, Solin, Trilj, Trogir i Vrlika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
X. Županijski sud u Šibeniku za područje Općinskog suda u Šibeniku.
Općinski sud u Šibeniku za područje općina: Bilice, Biskupija, Civljane, Ervenik, Kijevo, Kistanje, Murter-Kornati, Pirovac, Primošten, Promina, Rogoznica, Ružić, Tisno, Tribunj i Unešić te gradova: Drniš, Knin, Skradin, Šibenik i Vodice.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
XI. Županijski sud u Varaždinu za područje Općinskog suda u Čakovcu, Općinskog suda u Koprivnici i Općinskog suda u Varaždinu.
Općinski sud u Čakovcu za područje općina: Belica, Dekanovec, Domašinec, Donja Dubrava, Donji Kraljevec, Donji Vidovec, Goričan, Gornji Mihaljevec, Kotoriba, Mala Subotica, Nedelišće, Orehovica, Podturen, Pribislavec, Selnica, Strahoninec, Sveta Marija, Sveti Juraj na Bregu, Sveti Martin na Muri, Šenkovec, Štrigova i Vratišinec te gradova: Čakovec, Mursko Središće i Prelog.
Općinski sud u Koprivnici za područje općina: Drnje, Đelekovec, Ferdinandovac, Gola, Hlebine, Kalinovac, Kloštar Podravski, Koprivnički Bregi, Koprivnički Ivanec, Legrad, Molve, Novigrad Podravski, Novo Virje, Peteranec, Podravske Sesvete, Rasinja, Sokolovac i Virje te gradova: Đurđevac i Koprivnica.
Općinski sud u Varaždinu za područje općina: Bednja, Beretinec, Breznica, Breznički Hum, Cestica, Donja Voća, Gornji Kneginec, Jalžabet, Klenovnik, Ljubešćica, Mali Bukovec, Martijanec, Maruševec, Petrijanec, Sračinec, Sveti Đurđ, Sveti Ilija, Trnovec Bartolovečki, Veliki Bukovec, Vidovec, Vinica i Visoko te gradova: Ivanec, Lepoglava, Ludbreg, Novi Marof, Varaždin i Varaždinske Toplice.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
XII. Županijski sud u Velikoj Gorici za područje Općinskog suda u Novom Zagrebu, Općinskog suda u Sesvetama i Općinskog suda u Velikoj Gorici.
Općinski sud u Novom Zagrebu za područje općina: Bistra, Brdovec, Dubravica, Jakovlje, Klinča Sela, Krašić, Luka, Marija Gorica, Pisarovina, Pušća, Stupnik i Žumberak, gradova: Jastrebarsko, Samobor, Sveta Nedelja i Zaprešić te gradskih četvrti Grada Zagreba: Brezovica, Novi Zagreb – zapad i Novi Zagreb – istok.
Općinski sud u Sesvetama za područje općina: Bedenica, Brckovljani, Dubrava, Farkaševac, Gradec, Kloštar Ivanić, Križ, Preseka, Rakovec i Rugvica, gradova: Dugo Selo, Ivanić Grad, Sveti Ivan Zelina i Vrbovec te gradskih četvrti Grada Zagreba: Donja Dubrava, Gornja Dubrava i Sesvete.
Općinski sud u Velikoj Gorici za područje općina: Kravarsko, Orle i Pokupsko te gradaVelika Gorica.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
XIII. Županijski sud u Vukovaru za područje Općinskog suda u Vinkovcima i Općinskog suda u Vukovaru.
Općinski sud u Vinkovcima za područje općina:Andrijaševci, Babina Greda, Bošnjaci, Cerna, Drenovci, Gradište, Gunja, Ivankovo, Jarmina, Markušica, Nijemci, Nuštar, Privlaka, Stari Jankovci, Stari Mikanovci, Štitar, Tordinci, Vođinci i Vrbanja te gradova: Vinkovci, Otok i Županja.
Općinski sud u Vukovaru za područje općina: Bogdanovci, Borovo, Lovas, Negoslavci, Tompojevci, Tovarnik i Trpinja te gradova: Ilok i Vukovar.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
XIV. Županijski sud u Zadru za područje Općinskog suda u Zadru.
Općinski sud u Zadru za područje općina: Bibinje, Galovac, Jasenice, Kali, Kolan, Kukljica, Lišane Ostrovičke, Novigrad, Pakoštane, Pašman, Polača, Poličnik, Posedarje, Povljana, Preko, Privlaka, Ražanac, Sali, Stankovci, Starigrad, Sukošan, Sveti Filip i Jakov, Škabrnja, Tkon, Vir, Vrsi i Zemunik Donji te gradova: Benkovac, Biograd na Moru, Nin, Novalja, Obrovac, Pag i Zadar.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
XV. Županijski sud u Zagrebu za područje Općinskog suda u Zagrebu, Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, Općinskog radnog suda u Zagrebu i Općinskog suda u Zlataru.
Općinski sud u Zagrebu postupat će u građanskim i prekršajnim predmetima za područje gradskih četvrti Grada Zagreba: Črnomerec, Donji Grad, Gornji Grad – Medveščak, Maksimir, Peščenica-Žitnjak, Podsljeme, Podsused – Vrapče, Stenjevec, Trešnjevka – sjever, Trešnjevka – jug i Trnje.
Općinski kazneni sud u Zagrebu postupat će u kaznenim predmetima za područje gradskih četvrti Grada Zagreba: Črnomerec, Donji Grad, Gornji Grad – Medveščak, Maksimir, Peščenica-Žitnjak, Podsljeme, Podsused – Vrapče, Stenjevec, Trešnjevka – sjever, Trešnjevka – jug i Trnje.
Općinski radni sud u Zagrebu postupat će u radnim predmetima za područje gradskih četvrti Grada Zagreba: Brezovica, Črnomerec, Donji Grad, Gornji Grad – Medveščak, Maksimir, Novi Zagreb – istok, Novi Zagreb – zapad, Peščenica-Žitnjak, Podsljeme, Podsused – Vrapče, Stenjevec, Trešnjevka – sjever, Trešnjevka – jug i Trnje.
Općinski sud u Zlataru za područje općina: Bedekovčina, Budinščina, Desinić, Đurmanec, Gornja Stubica, Hrašćina, Hum na Sutli, Jesenje, Konjščina, Kraljevec na Sutli, Krapinske Toplice, Kumrovec, Lobor, Mače, Marija Bistrica, Mihovljan, Novi Golubovec, Petrovsko, Radoboj, Stubičke Toplice, Sveti Križ Začretje, Tuhelj, Veliko Trgovišće, Zagorska Sela i Zlatar Bistrica te gradova: Donja Stubica, Klanjec, Krapina, Oroslavje, Pregrada, Zabok i Zlatar.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 3.
Za odlučivanje o žalbama protiv presuda svih općinskih sudova u kaznenim predmetima određuje se svaki županijski sud, osim ako posebnim zakonom nije drukčije propisano.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 4.
(1) Za odlučivanje o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u sporovima iz radnih odnosa određuju se Županijski sud u Bjelovaru, Županijski sud u Osijeku, Županijski sud u Rijeci, Županijski sud u Splitu i Županijski sud u Zagrebu.
(2) Za odlučivanje o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u obiteljskim predmetima određuju se Županijski sud u Puli – Pola, Županijski sud u Splitu i Županijski sud u Zagrebu.
(3) Za odlučivanje o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u zemljišnoknjižnim predmetima, kao i o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u postupcima brisovne tužbe, tužbe za ispravak, tužbe za ispravak pogrešnog upisa i tužbe za opravdanje predbilježbe određuju se Županijski sud u Splitu, Županijski sud u Varaždinu i Županijski sud u Velikoj Gorici.
(4) Za odlučivanje o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u ostalim građanskim predmetima određuje se svaki županijski sud.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 5.
(1) Predmeti iz članaka 3. i 4. ovog Zakona županijskim sudovima dodjeljivat će se u rad elektroničkom nasumičnom dodjelom, primjenom odgovarajućeg algoritma, sukladno odredbama pravilnika kojim se uređuje rad u informacijskom sustavu u uporabi u sudu.
(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, ako je povodom žalbe odluka ukinuta, predmet se, u slučaju ponovne žalbe, dodjeljuje istom županijskom sudu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
2. Sjedišta i područja nadležnosti trgovačkih sudova
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 6.
Sjedišta i područja nadležnosti trgovačkih sudova su:
I. Trgovački sud u Bjelovaru za područja Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-križevačke i Virovitičko-podravske županije.
II. Trgovački sud u Dubrovniku za područje Dubrovačko-neretvanske županije.
III. Trgovački sud u Osijeku za područja Brodsko-posavske, Osječko-baranjske, Požeško-slavonske i Vukovarsko-srijemske županije.
IV. Trgovački sud u Pazinu za područje Istarske županije.
V. Trgovački sud u Rijeci za područja Ličko-senjske i Primorsko-goranske županije.
VI. Trgovački sud u Splitu za područje Splitsko-dalmatinske županije.
VII. Trgovački sud u Varaždinu za područja Međimurske i Varaždinske županije.
VIII. Trgovački sud u Zadru za područja Šibensko-kninske i Zadarske županije.
IX. Trgovački sud u Zagrebu za područja Karlovačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke i Zagrebačke županije te Grada Zagreba.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 7.
Za rješavanje sporova koji se odnose na brodove i plovidbu na moru i unutarnjim vodama i na sporove na koje se primjenjuje plovidbeno pravo; zrakoplove i na sporove na koje se primjenjuje zračno plovidbeno pravo; zaštitu i uporabu industrijskog vlasništva, autorskog prava i srodnih prava i drugih prava intelektualnog vlasništva, na zaštitu i uporabu izuma i tehničkih unapređenja te tvrtke, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno, određuju se sljedeći trgovački sudovi:
- Trgovački sud u Osijeku
- Trgovački sud u Rijeci i za područje Trgovačkog suda u Pazinu
- Trgovački sud u Splitu i za područje Trgovačkog suda u Dubrovniku i Trgovačkog suda u Zadru
- Trgovački sud u Zagrebu i za područje Trgovačkog suda u Bjelovaru i Trgovačkog suda Varaždinu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
3. Sjedišta i područja nadležnosti upravnih sudova
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 8.
Sjedišta i područja nadležnosti upravnih sudova su:
I. Upravni sud u Osijeku za područja Brodsko-posavske, Osječko-baranjske, Požeško-slavonske, Virovitičko-podravske i Vukovarsko-srijemske županije.
II. Upravni sud u Rijeci za područja Istarske, Karlovačke, Ličko-senjske i Primorsko-goranske županije.
III. Upravni sud u Splitu za područja Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Zadarske županije.
IV. Upravni sud u Zagrebu za područja Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske, Sisačko-moslavačke, Varaždinske, Zagrebačke županije i Grada Zagreba.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
4. Zajedničke odredbe
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 9.
Ako zbog više sile sud nije u mogućnosti djelovati u svojem sjedištu utvrđenom u člancima 2., 6. i 8. ovog Zakona, ministar nadležan za poslove pravosuđa donijet će odluku kojom će privremeno odrediti drugo sjedište suda dok stanje više sile traje.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
5. Prijelazne i završne odredbe
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 10.
Zemljišnoknjižne postupke koji nisu dovršeni pred prvostupanjskim sudom do dana stupanja na snagu ovog Zakona dovršit će sud u čiju mjesnu nadležnost prema ovom Zakonu spada rješavanje u zemljišnoknjižnim predmetima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 11.
Postupke u predmetima općinskih, županijskih, trgovačkih i prekršajnih sudova koji nisu dovršeni do dana stupanja na snagu odgovarajućih odredbi ovog Zakona provest će i dovršiti suci koji su u njima postupali, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 12.
Ako nakon stupanja na snagu odgovarajućih odredbi ovog Zakona viši sud povodom pravnog lijeka predmet vrati na ponovni postupak, dostavit će ga sudu mjesno nadležnom sukladno ovom Zakonu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 13.
Predsjednicima prekršajnih sudova ustanovljenih Zakonom o područjima i sjedištima sudova („Narodne novine“, br. 128/14) danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje dužnost predsjednika suda.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 14.
(1) Arhivi prekršajnih sudova ustanovljenih Zakonom o područjima i sjedištima sudova (»Narodne novine«, br. 128/14) postaju arhivi općinskih sudova ustanovljenih ovim Zakonom.
(2) Arhiv Trgovačkog suda u Splitu u dijelu koji se odnosi na Stalnu službu u Dubrovniku postaje arhiv Trgovačkog suda u Dubrovniku.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 15.
Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje važiti Zakon o područjima i sjedištima sudova (»Narodne novine«, br. 128/14).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 16.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. rujna 2018.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
O B R A Z L O Ž E NJ E
Članak 1. - Ovim člankom propisuje se sadržaj ovoga Zakona. Zakonom se ustanovljavaju županijski, općinski, trgovački i upravni sudovi te određuju njihova sjedišta i područja nadležnosti.
Članak 2. - Ovim člankom ustanovljava se 15 županijskih sudova i općinska suda te određuju njihova sjedišta i područja nadležnosti. Ustanovljeno je 15 županijskih sudova za 15 pravosudnih područja na kojima se ustanovljavaju 33 općinska suda. S obzirom da su veličina pojedinih sudova odnosno pravosudnih područja i njihove geografske specifičnosti pokazale poteškoće u upravljanju velikim sudovima i njihovim dislociranim stalnim službama, pri čemu su najizraženiji problemi takve vrste, uz konstantno najveći priliv predmeta, posebno izraženi na području sudova u Zagrebu i Splitu, uz postojeća 24 ustanovljava se i devet novih općinskih sudova.
Članak 3. – Ovim člankom propisuje se da je svaki županijski sud nadležan za odlučivanje u drugom stupnju po žalbama protiv presuda svih općinskih sudova u kaznenim postupcima, osim ako posebnim zakonom nije drugačije određeno, primjerice Zakonom o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta propisuje se da su za kaznena djela iz nadležnosti Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta nadležna samo četiri županijska i četiri općinska suda.
Članak 4. - Ovim člankom propisuje se nadležnost županijskih sudova za odlučivanje u drugom stupnju o žalbama protiv svih odluka (presuda i rješenja) općinskih sudova u građanskim postupcima. Naime, stavkom 1. propisuje se nadležnost određenih županijskih sudova za odlučivanje o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u radnim predmetima, zatim stavkom 2. u obiteljskim predmetima i stavkom 3. u zemljišnoknjižnim predmetima, kao i o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u postupcima brisovne tužbe, tužbe za ispravak, tužbe za ispravak pogrešnog upisa i tužbe za opravdanje predbilježbe. Stavkom 4. propisuje se nadležnost svih županijskih sudova za odlučivanje u drugom stupnju o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u ostalim građanskim predmetima.
Kao sudove koji će rješavati navedene vrste predmeta, pored četiri najveća županijska suda (sudovi u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku) koji su i do sada zaprimali najveći broj tih predmeta, određeni su, u sporovima iz radnih odnosa Županijski sud u Bjelovaru, za obiteljske predmete Županijski sud u Puli-Pola, a za zemljišno knjižne predmete Županijski sud u Varaždinu i Velikoj Gorici, kao sudovi s najvećim brojem sudaca, zbog čega imaju mogućnost osnivanja specijaliziranih vijeća, a da se pritom ne ugrozi učinkovitost u rješavanju ostalih vrsta predmeta.
Članak 5. - Ovim člankom stavkom 1. propisuje se da će se predmeti iz članka 3. i 4. ovog Zakona županijskim sudovima dodjeljivati u rad elektroničkom nasumičnom dodjelom, a stavkom 2. se propisuje iznimka od ovog pravila. Kada drugostupanjski sud ponovo odlučuje o žalbi u istom predmetu tada se predmet dodjeljuje na postupanje istom županijskom sudu.
Članak 6. - Ovim člankom ustanovljava se devet trgovačkih sudova te se određuju njihova sjedišta i područja nadležnosti. U odnosu na važeći Zakon o područjima i sjedištima sudova, broj trgovačkih sudova povećava se za jedan s obzirom na ustanovljavanje Trgovačkog suda u Dubrovniku za područje Dubrovačko-neretvanske županije. Razlozi za ustanovljavanje ovog suda prvenstveno leže u dislociranosti sadašnje Stalne službe u Dubrovniku Trgovačkog suda u Splitu, čija je međusobna komunikacija znatno otežana zbog udaljenosti i potrebe prelaska državne granice, pa se ustanovljavanje ovog suda ukazuje se opravdanim. Također se izmjenjuju područja nadležnosti Trgovačkog suda u Bjelovaru i Trgovačkog suda u Varaždinu, na način da Trgovački sud u Bjelovaru umjesto Trgovačkog suda u Varaždinu postaje nadležan za područje Koprivničko-križevačke županije, i to s ciljem ujednačavanja radne opterećenosti ova dva trgovačka suda, koja se do sada postizala delegacijom predmeta Trgovačkog suda u Varaždinu Trgovačkom sudu u Bjelovaru.
Članak 7. - Kao izuzetak od utvrđenih područja nadležnosti trgovačkih sudova u prethodnom članku, ovim člankom propisuje se da je za rješavanje sporova koji se odnose na brodove i plovidbu na moru i unutarnjim vodama i sporova na koje se primjenjuje plovidbeno pravo, sporova koji se odnose na zrakoplove i sporova na koje se primjenjuje zračno-plovidbeno pravo, kao i sporova koji se odnose na zaštitu i uporabu industrijskog vlasništva, autorskog prava i srodnih prava i drugih prava intelektualnog vlasništva, na zaštitu i uporabu izuma, tehničkih unapređenja i tvrtke određuju trgovački sudovi u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu te se određuje područje njihove nadležnosti na koji način se omogućava specijalizacije sudova i sudaca za postupanje u navedenim vrstama predmeta.
Članak 8. - Ovim člankom ustanovljavaju se četiri upravna suda te utvrđuju njihova sjedišta i područja nadležnosti. Stupanjem na snagu Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 20/10) u Republici Hrvatskoj provedena je reforma upravnog sudovanja i uvedeno dvostupanjsko sudovanje te su s radom 1. siječnja 2012. započela četiri upravna suda u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu i Visoki upravni sud Republike Hrvatske. Mreža upravnih sudova ovim Zakonom nije mijenjana.
Članak 9. - Ovim člankom propisuje se da kada sudovi zbog više sile nisu u mogućnosti djelovati u svojim sjedištima koja su utvrđena člancima 2., 6. i 8. ovog Zakona, ministar pravosuđa donijet će odluku kojom će odrediti drugo privremeno sjedište suda dok te okolnosti traju. Ova je iznimka dozvoljena u strogo propisanim uvjetima i ograničenog je vremenskog trajanja. Naime, u slučaju nastupa okolnosti koje bi onemogućile djelovanje suda u njegovom sjedištu (npr. elementarne nepogode i dr.), a radi osiguravanja normalnog funkcioniranja pravosudnog sustava, ministar pravosuđa ima ovu ovlast odrediti drugo privremeno sjedište suda dok te okolnosti traju.
Članak 10. - Ovim člankom navodi se da zemljišnoknjižne postupke koji nisu dovršeni pred prvostupanjskim sudom do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršava sud u čiju mjesnu nadležnost po ovom Zakonu spada rješavanje u zemljišnoknjižnim predmetima.
Članak 11. - Ovim člankom navodi se da će postupke u predmetima općinskih, prekršajnih, trgovačkih i županijskih sudova koji nisu dovršeni do dana stupanja na snagu ovog Zakona provesti i dovršiti suci koji su u njima postupali. Zbog promjene organizacijske strukture pravosudnog sustava, a s obzirom na postupke u tijeku i činjenicu da neki od njih traju dugi niz godina, ovom odredbom osigurava se da postupci ne moraju započinjati iznova zbog promjene vijeća odnosno raspravnog suca. Stoga će, bez obzira na koji sud će pojedini sudac nakon stupanja na snagu ovog Zakona biti raspoređen, on dovršiti postupak u predmetu koji je započeo prije stupanja na snagu ovog Zakona.
Članak 12. - Ovim člankom propisuje se da ako nakon stupanja na snagu ovog Zakona viši sud povodom pravnog lijeka predmet vrati na ponovni postupak, predmet se dostavlja sudu u čiju nadležnost spada sukladno odredbama ovoga Zakona.
Članak 13. – Ovim člankom propisuje se prestanak dužnosti predsjednika prekršajnih sudova ustanovljenih Zakonom o područjima i sjedištima sudova („Narodne novine“, br. 128/14), a s obzirom da stupanjem na snagu ovog Zakona prekršajni sudovi prestaju postojati.
Članak 14. - Ovim člankom propisuje se postupanje s arhivima prekršajnih sudova koji postaju arhivi općinskih sudova ustanovljenih ovim Zakonom stupanjem na snagu ovog Zakona. Isto tako, propisuje se da arhiv Trgovačkog suda u Splitu u dijelu koji se odnosi na Stalnu službu u Dubrovniku, postaje arhiv Trgovačkog suda u Dubrovniku.
Članak 15. - Ovim člankom propisuje se da stupanjem na snagu ovog Zakona prestaje važiti Zakon o područjima i sjedištima sudova („Narodne novine“, br. 128/14).
Članak 16 . – Ovim člankom propisuje se stupanje na snagu ovog Zakona od 1. rujna 2018.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa