1. PROBLEM

Važećim Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN br. 16/07, 152/08, 124/10, 56/13, 121/16 i 9/17) uređuje se državna izmjera, katastar nekretnina, registar prostornih jedinica, geodetski poslovi u lokalnoj samoupravi, nadležnost nad poslovima državne izmjere i katastra nekretnina te obavljanje tih poslova, ustrojstvo i djelokrug Državne geodetske uprave, čuvanje i korištenje podataka i nadzor nad poslovima državne izmjere i katastra nekretnina.

Državna geodetska uprava prikuplja i koristi dokumentaciju državne izmjere i katastra nekretnina. Analogno prikupljanje i korištenje navedene dokumentacije otežava učinkovitiju dostupnost i upravljanje dokumentima. Nadalje, pohranom dokumentacije u analognom obliku nije osigurano trajno čuvanje iste, kao i brz i jednostavan pregled povijesnih promjena.

Geodetski poslovi u lokalnoj samoupravi propisani su odredbom članka 95. postojećeg zakona kako slijedi: osnivanje i vođenje katastra infrastrukture, osnivanje i vođenje izvorne evidencije naselja, ulica i kućnih brojeva te određivanje kućnih brojeva. Do stupanja na snagu Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina navedene poslove su obavljali nadležni katastarski uredi.

Sukladno odredbi članka 168. stavak 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina jedinice lokalne samouprave su bile dužne roku od godine dana od dana stupanja na snagu Zakona ustrojiti upravna tijela nadležna za geodetske poslove u svrhu obavljanja poslova iz članka 95. Zakona, ali navedene jedinice pretežito isto nisu učinile (od 556 jedinica lokalne samouprave svega njih 6) tako da navedene poslove danas i dalje obavljaju katastarski uredi Državne geodetske uprave. S obzirom na gore navedeno te uzimajući u obzir velik broj jedinica lokalne samouprave s različitim stupnjem razvoja, odnosno financijskih i kadrovskih kapaciteta nerealno je očekivati da će sve jedinice lokalne samouprave uspostaviti katastar infrastrukture, što će imati za posljedicu nepostojanje sveobuhvatne evidencije o infrastrukturi na području cijele države.

Jedini službeni i sustavno održavani registri nekretnina, a pod time se podrazumijevaju i podaci o zgradama u Republici Hrvatskoj su katastar i zemljišna knjiga. Iz stanja podataka te njihove ažurnosti i potpunosti, kao i strukture podataka koji se o zgradama prikupljaju i održavaju u tim registrima ne može se steći uvid u stanje i osnovne karakteristike pojedinih zgrada odnosno u sveobuhvatno stanje zgrada na području cijele države što ukazuje na potrebu da postojeće registre treba nadopuniti na način koji će omogućiti cjelovit uvid u stanje u prostoru na području Republike Hrvatske te se u tu svrhu predlaže uspostava registra zgrada. Registar zgrada trebao bi sadržavati evidenciju o svim zgradama i posebnim dijelovima zgrada izgrađenim na području Republike Hrvatske i kao takav imati poveznicu s katastrom i zemljišnom knjigom ali i drugim tijelima državne uprave.

Sukladno Zaključku Vlade Republike Hrvatske iz travnja 2013. god., zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra implementiran je u sve katastarske urede i zemljišnoknjižne odjele u Republici Hrvatskoj. Navedeno je u skladu sa smjernicama Vlade Republike Hrvatske koje imaju za cilj uspostavu i razvoj usluge e-Građani koja će osigurati jednostavan i brz pristup podacima iz službenih registara katastra i zemljišne knjige.

Državna geodetska uprava je omogućila da se od 3. ožujka 2017. god., putem One Stop Shop-a (oss.uredjenazemlja.hr) i prijavom kroz sustav e-Građani elektroničkim putem može podnijeti zahtjev i da se bez dolaska u katastarske urede mogu preuzeti sljedeće javne isprave:

1. kopija katastarskog plana

2. prijepis/izvod iz posjedovnog lista

3. izvadak iz Baze zemljišnih podataka.

Navedena e-usluga je prepoznata od strane građana te se svakodnevno povećava broj korisnika, ali i zahtjeva prema Državnoj geodetskoj upravi za razvojem i implementacijom novih e-usluga iz područja zemljišne administracije. Uspostava Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra (ZIS-a) i One Stop Shop-a (OSS-a) predstavlja prekretnicu i osigurava preduvjete za uspješno izvršenje aktivnosti iz Nacionalnog programa reformi Republike Hrvatske. Državna geodetska uprava nastavlja na stvaranju preduvjeta za ubrzanje postupanja i razvoju e-usluga u području registracije i tržišta nekretnina i to ubrzanjem postupanja kako na strani privatnog sektora, prilikom izrade geodetskih elaborata, tako i ubrzanjem i standardiziranjem postupanja na strani katastarskih ureda, prilikom potvrđivanja izrađenih elaborata i to uvođenjem digitalnog geodetskog elaborata.

Digitalni geodetski elaborat pretpostavlja elaborat koji je elektronički potpisan, izrađen sukladno definiranom formatu te predan u katastarski ured na potvrdu i provođenje promjene u državnom registru putem One Stop Shopa.

Državna geodetska uprava će uvođenjem e-usluge Digitalni geodetski elaborat (DGE) u potpunosti automatizirati postupak iz svoje nadležnosti vezano uz vođenje službenog, ključnog registra o nekretninama i to u dijelu prikupljanja podataka na terenu (CROPOS), izrade geodetskih elaborata (DGE), registracije nekretnina u katastarskim operatima u katastarskim uredima (ZIS) te izdavanje elektroničkih javnih isprava pravnim i fizičkim osobama (OSS).

Državna geodetska uprava svakodnevno ima zahtjeve za dostavom podataka (digitalnog katastarskog plana, digitalnih ortofoto karata, podataka iz registra prostornih jedinica, topografskih karata i dr.) te ulaže napore (organizacijske, procesne, financijske) u razvoj servisa za razmjenu podataka elektroničkim putem. Uspostavom servisa za razmjenu podataka dodatno će se skratiti vrijeme dostave podataka iz nadležnosti Državne geodetske prave ostalim korisnicima čime će se skratiti vrijeme i ubrzati postupanja u poslovnim procesima ostalih državnih tijela i poslovnih subjekata.

S obzirom na gore navedeno i važnost elektroničkog postupanja zakonom će se urediti elektroničko poslovanje pri čuvanju i korištenju podataka iz evidencija i dokumentacije Državne geodetske uprave i Baze zemljišnih podataka.

Dosadašnjim normativnim rješenjem problematika geografskih imena bila je nedovoljno razrađena te će se ovim prijedlogom zakona stvoriti preduvjeti za učinkovitije prikupljanje, upravljanje i razvoj Registra geografskih imena što će rezultirati većom dostupnošću i olakšanim korištenjem navedenih prostornih podataka od strane ostalih državnih tijela i drugih korisnika.

Uspostavom sustava digitalne arhive riješit će se problem otežanog pristupa arhivskoj dokumentaciji državne izmjere i katastra nekretnina.

Prvostupanjska postupanja u okviru upravnog područja katastra nekretnina uskladiti će se sa odredbama Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09).

2. CILJEVI

 Osigurati brz pristup podacima unaprjeđenjem sustava digitalne arhive te prevođenjem postojeće analogne dokumentacije u digitalni oblik,

 osigurati stvaranje okvira za uspostavu središnjeg sustava za izradu, pohranu i distribuciju te vođenje podataka katastra infrastrukture za područje cijele Republike Hrvatske,

 stvaranje okvira za uspostavu registra zgrada odnosno evidencije o zgradama i dijelovima zgrada,

 stvaranje okvira za unaprjeđenje zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra,

 unaprijediti registar prostornih jedinica,

 unaprijediti registar geografskih imena,

 normativno urediti postupak izdavanja podataka iz službenih evidencija katastra i zemljišne knjige sukladno Programu Vlade Republike Hrvatske, Programu razvoja elektroničkih usluga i Projekta e-Građani putem interneta,

 pojednostaviti i ubrzati postupak izdavanja podataka iz službenih evidencija katastra i zemljišne knjige,

 revidirati poslovne procese postupanja u katastru i nastavno u zemljišnim knjigama u svrhu značajnog smanjenja broja procedura i izbjegavanja dvostrukih provedbi nastalih na temelju trenutno važećih propisa u katastarskim i zemljišnoknjižnim postupcima.

Potpuna uspostava digitalne arhive s obzirom na količinu postojeće analogne dokumentacije i arhivske građe i njenog prevođenja u digitalni oblik pod pretpostavkom daljnjeg uvođenja digitalnog poslovanja očekuje se u razdoblju od 15 godina. Razvoj uspostave sustava za vođenje i održavanje podataka katastra infrastrukture i uspostava registra zgrada očekuje se u razdoblju od 5 godina. Uređenje registra prostornih jedinica očekuje se u razdoblju od 3 godine.

3. MOGUĆE OPCIJE

3.1. OPCIJA 1: - ne poduzimati ništa (nenormativno rješenje)

Opcija ne poduzimati ništa imala bi za posljedicu opasnost od uništenja arhivske građe koja se čuva u analognom obliku kao i nepostojanje vjerodostojne i sveobuhvatne evidencije o prostoru u pogledu zgrada, infrastrukture i njima pripadajućih objekata te nemogućnost uređenja izdavanja javnih isprava iz službenih evidencija putem elektroničkih usluga.

2.2. OPCIJA 2: - (nenormativno rješenje)

Nije moguća s obzirom da je sukladno Zakonu o općem upravnom postupku potrebno poštovati načelo zakonitosti te činjenicu da se službene evidencije u javnopravnim tijelima ustanovljavaju na temelju propisa. Cilj nije moguće postići nenormativnim rješenjem jer je sadašnja nadležnost evidencija o infrastrukturi uređena na način da je to u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Nenormativnim rješenjem, a obzirom na postojeći Zakon o prostornom uređenju i Zakon o gradnji, ne bi postojala sveobuhvatna evidencija o zgradama.

3.3. OPCIJA 3: - (normativno rješenje)

Kao moguće normativno rješenje moglo bi se pristupiti izmjenama i dopunama postojećeg Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Međutim, ovom opcijom se ne bi postigla odgovarajuća rješenja, pošto je u svrhu postizanja utvrđenih ciljeva potrebno u značajnoj mjeri izmijeniti važeći zakonodavni okvir, što se kroz izmjene i dopune ne bi moglo učiniti.

3.4. OPCIJA 4: - (normativno rješenje)

Donošenjem novog Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina omogućit će se postizanje utvrđenih ciljeva definiranjem zakonodavnog okvira koji će urediti pojedina područja, definirati unaprjeđenje digitalne arhive, katastra infrastrukture, uspostavu registra zgrada,  unaprjeđenje katastra nekretnina, unaprjeđenje registra prostornih jedinica i registra geografskih imena te izdavanje podataka iz službenih evidencija putem elektroničkih usluga.

4. USPOREDBA OPCIJA

5. SAVJETOVANJE

Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga iskaza za prijedlog Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina provedeno je u periodu od 01. 08. 2017. godine do 01. 09. 2017. godine, objavom istog na Središnjem portalu za savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (e – savjetovanja), o čemu je stavljena obavijest i na internetskim stranicama Državne geodetske uprave.

Tijekom razdoblja savjetovanja zaprimljena je jedna primjedba jednog predstavnika zainteresirane javnosti te je navedena primjedba primljena na znanje s obzirom da se ista odnosila na konkretne odredbe koje bi trebao sadržavati nacrt prijedloga Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina te će biti razmotrena prilikom izrade navedenog nacrta prijedloga zakon a.

Tijekom razdoblja savjetovanja održano je i javno izlaganje materije o Nacrtu prijedloga iskaza za prijedlog Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina dana 31.08.2017. godine u prostorijama Državne geodetske uprave. Na javnom izlaganju prisustvovalo je ukupno 26 predstavnika zainteresirane javnosti.

Državna geodetska uprava uputila je Nacrt prijedloga iskaza sukladno članku 20. Zakona o procjeni učinaka propisa (NN br. 90/11), na mišljenje Ministarstvu zdravstva, Ministarstvu financija, Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstvu zaštite okoliša i energetike i Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja.

Sva gore navedena tijela, izuzev Ministarstva zaštite okoliša i energetike, nisu imali primjedbi na navedeni Nacrt prijedloga iskaza.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je dopisom KLASA: 011-04/17-01/294 URBROJ: 517-04-17-2 od 28. rujna 2017. godine izložilo da iz dostavljenog Nacrta prijedloga iskaza proizlazi da nije izvršena analiza utvrđenih izravnih učinaka propisa pa tako ni analiza učinaka propisa na zaštitu okoliša, temeljem čega je navedeno ministarstvo mišljenja kako Nacrt prijedloga iskaza nije izrađen sukladno obrascu iz Priloga 4. Uredbe o provedbi postupka procjene učinaka propisa (NN br. 52/2017). Primjedba Ministarstva zaštite okoliša i energetike se ne prihvaća. Sukladno odredbi članka 29. Zakona o procjeni učinaka propisa (NN br. 44/17) i uputama Ureda za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske planirani zakoni koji su sadržani u Godišnjem planu normativnih aktivnosti za 2017. završit će se temeljem prethodnog Zakona o procjeni učinaka propisa (NN br. 90/11) i Uredbe o provedbi postupka procjene učinaka propisa (NN br. 66/12). Upućivanje Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina u proceduru Vladi Republike Hrvatske predviđeno je u Godišnjem planu normativnih aktivnosti za 2017. god., stoga je Nacrt prijedloga iskaza za procjenu učinaka propisa za nacrt prijedloga Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina izrađen sukladno gore navedenom zakonu i uredb i.

6. PREPORUČENA OPCIJA

Normativno rješenje.

Nakon provedenog postupka procjene i internetskog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću zaključeno je da je preporučena opcija koja dovodi do rješenja za navedene probleme opcija broj 4. Navedena opcija će omogućiti postizanje utvrđenih ciljeva definiranjem zakonodavnog okvira koji će urediti pojedina područja, definirati unaprjeđenje digitalne arhive, katastra infrastrukture, uspostavu registra zgrada, unaprjeđenje katastra nekretnina, unaprjeđenje registra prostornih jedinica i registra geografskih imena te izdavanje podataka iz službene evidencije putem elektroničkih usluga. Normativno rješenje je jedino moguće rješenje kako bi se ostvarili gore navedeni ciljevi s obzirom na činjenicu da je, sukladno Zakonu o općem upravnom postupku, potrebno poštovati načelo zakonitosti te činjenicu da se službene evidencije u javnopravnim tijelima uspostavljaju na temelju propisa.

Navedeno nije moguće postići nenormativnim rješenjem.

Očekivane koristi navedene opcije, iako iziskuju troškove u vidu uspostave i implementacije novih središnjih evidencija (katastra infrastrukture i registra zgrada) kao i osiguravanje financijskih sredstava u državnom proračunu za isto, pružaju daleko više koristi u odnosu na troškove koje će ista prouzročiti, i to na način da će se predviđenim normativnim zahvatima omogućiti stvaranje okvira za unaprjeđenje digitalne arhive, stvaranje okvira za uspostavu sustava za izradu, pohranu i distribuciju te vođenje podataka katastra infrastrukture za područje cijele Republike Hrvatske, stvaranje okvira za uspostavu registra zgrada odnosno evidencije o zgradama i dijelovima zgrada, unaprjeđenje katastra nekretnina, unaprjeđenje registra prostornih jedinica i registra geografskih imena te stvaranje okvira za izdavanje podataka iz službene evidencije putem elektroničkih usluga kao javne isprave, što će u konačnici rezultirati trajnim čuvanjem dokumentacije državne izmjere i katastra nekretnina i arhivske građe Državne geodetske uprave u digitalnom i analognom obliku čime će se omogućiti brži pristup i korištenje informacija i djelotvorniji poslovni procesi u kojima postoji potreba za navedenom dokumentacijom i arhivskom građom.

Nadalje, unaprjeđenjem katastra nekretnina osigurat će se ažurna evidencija o pravnom stanju nekretnina u zemljišnim knjigama usklađena sa katastarskom evidencijom te će se ostalim intervencijama u navedenom zakonu osigurati korištenje prostornih podataka od strane ostalih državnih tijela i subjekata, što će rezultirati ispunjenjem preduvjeta za učinkovitije planiranje i upravljanje prostorom.

7. PRAĆENJE PROVEDBE I EVALUACIJA

Odmah po donošenju Zakona potrebno je izraditi i donijeti podzakonske propise potrebne za provedbu navedenog Zakona i to u prvom redu pravilnike koji će tehnički urediti uspostavu središnjih evidencija katastra infrastrukture, registra zgrada i registra geografskih imena.

Po donošenju zakona praćenje njegove provedbe obavljati će se:

- praćenjem jesu li podzakonski propisi donijeti u zadanom roku,

- po broju prevedenih analognih dokumenata u digitalni oblik,

- praćenjem uspostava evidencija katastra infrastrukture i registra zgrada i

po broju izdanih podataka iz službenih evidencija.

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1)Ovim se Zakonom uređuje državna izmjera, katastar nekretnina, katastar zemljišta, katastar infrastrukture, registar zgrada, registar prostornih jedinica, registar geografskih imena, nadležnost nad poslovima državne izmjere, katastra nekretnina, katastra zemljišta, katastra infrastrukture, registra zgrada, registra prostornih jedinica, registra geografskih imena te obavljanje tih poslova, ustrojstvo i djelokrug Državne geodetske uprave, čuvanje i korištenje podataka i nadzor nad poslovima koji se uređuju ovim Zakonom.

(2)Poslovi državne izmjere, katastra nekretnina, katastra infrastrukture, registra zgrada, registra prostornih jedinica i registra geografskih imena od interesa su za Republiku Hrvatsku.

(3)Katastar nekretnina i katastar zemljišta su evidencije o zemljištu namijenjene gospodarskim, pravnim, upravnim, poreznim, statističkim i drugim potrebama građana, tijela državne i javne uprave, te jedinica lokalne i regionalne samouprave.

Članak 2.

(1)Pojedini pojmovi u smislu ovog Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovog Zakona imaju sljedeće značenje:

1.Geografsko ime je ime kojim se imenuju pojave i objekti na planetu Zemlji.

2.Hrvatski topografski informacijski sustav (CROTIS - CROatian Topographic Information System) je model topografskih podataka koji se koristi za izradu temeljne topografske baze.

3.Način uporabe zgrada je podatak o zgradama koji je definiran za istovrsne načine uporabe zgrada za potrebe provedbe ovog Zakona, te drugih propisa i akata proizašlih iz ovog Zakona.

4.Način uporabe zemljišta je podatak o katastarskim česticama koji je definiran za istovrsne načine uporabe zemljišta u gospodarskom smislu za potrebe provedbe ovog Zakona, te drugih propisa i akata proizašlih iz ovog Zakona.

5.Nositelji prava u smislu ovog Zakona su fizičke i pravne osobe koje su u odnosu prema evidentiranim katastarskim česticama odnosno nekretninama u katastarskom operatu: osobe upisane u katastarski operat po prijašnjim propisima, vlasnici, suvlasnici, ovlaštenici, upravitelji javnih dobara te nositelji stvarnih prava, kao i osobe koje su u posjedu katastarske čestice odnosno nekretnine, a nisu upisane ni u katastarski operat niti u zemljišnu knjigu.

6.Posebni pravni režimi u smislu ovog Zakona su statusi uspostavljeni na katastarskim česticama odnosno nekretninama sukladno posebnim propisima, a koji su od osobitog kulturnoga, povijesnoga, gospodarskog i ekološkog značenja od interesa za Republiku Hrvatsku te imaju njezinu osobitu zaštitu.

7.Temeljna topografska baza (TTB) je osnovna objektno-orijentirana baza podataka organizirana sukladno modelu podataka CROTIS, primarno nastala topološkom obradom podataka fotogrametrijske restitucije aerofotogrametrijskog snimanja.

8.Vrsta uporabe zemljišta u smislu ovog Zakona predstavlja skup načina uporabe zemljišta koje imaju najbitnije zajedničke karakteristike.

9.Vrsta uporabe zgrada u smislu ovog Zakona predstavlja skup načina uporabe zgrade koje imaju najbitnije zajedničke karakteristike.

10.Upravitelji infrastrukture u smislu ovog Zakona su fizičke ili pravne osobe koje sukladno posebnim propisima obavljaju komunalnu ili drugu djelatnost vezano uz infrastrukturu propisanu ovim Zakonom.

(2)Pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju značenje određeno posebnim zakonom kojim se uređuje područje obavljanja stručnih geodetskih poslova, nacionalne infrastrukture prostornih podataka te drugim posebnim zakonima, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

(3)Izrazi koji u ovom Zakonu imaju rodno značenje koriste se neutralno i odnose se na muške i ženske osobe.

Članak 3.

(1)Podaci državne izmjere, katastra nekretnina, katastra zemljišta, registra zgrada, katastra infrastrukture, registra prostornih jedinica i registra geografskih imena javni su ako ovim Zakonom ili posebnim zakonom nije drukčije određeno.

(2)Podaci iz stavka 1. ovog članka daju se na uvid, a isprave, ispisi i drugi dokumenti utemeljeni na tim podacima izdaju se na način određen ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te propisima koji uređuju pravo na pristup informacijama.

(3)Podaci državne izmjere, katastra nekretnina i katastra zemljišta, izvod ili prijepis posjedovnog lista, izvod iz katastarskoga plana, potvrde i uvjerenja iz popisno-knjižnog dijela katastarskog operata, izvadak iz baze zemljišnih podataka, izvod iz registra zgrada, izvod iz plana infrastrukture, potvrde iz katastra infrastrukture, potvrda o kućnom broju izdani u analognom i digitalnom obliku i koji imaju snagu javne isprave smiju se upotrijebiti samo u svrhu za koju su izdani.

(4)Podaci iz stavka 1. ovog članka usklađeni sa propisima kojim je uređena nacionalna infrastruktura prostornih podataka.

Članak 4.

(1)Podaci katastra nekretnina temelj su za zemljišne knjige koje vode zemljišnoknjižni sudovi.

(2)Podaci državne izmjere, katastra nekretnina, katastra infrastrukture, registra zgrada, registra prostornih jedinica i registra geografskih imena temelj su za vođenje i drugih službenih evidencija u svezi s prostorom koji se vode prema ovome Zakonu i drugim propisima.

(3)Zemljišnoknjižni sudovi i tijela državne vlasti dužni su područnim uredima za katastar, odnosno tijelu nadležnom za katastarske poslove Grada Zagreba (u daljnjemu tekstu: ured Grada Zagreba) dostaviti svoja rješenja koja utječu na podatke u katastru nekretnina i katastru zemljišta odmah po njihovoj pravomoćnosti.

Članak 5.

(1)Poslovi državne izmjere i katastra nekretnina obavljaju se na temelju višegodišnjih i godišnjih programa.

(2)Višegodišnji i godišnji program iz stavka 1. ovog članka u dijelu koji se odnosi na katastar nekretnina Vladi Republike Hrvatske zajednički predlažu Državna geodetska uprava i Ministarstvo pravosuđa.

(3)Programima iz stavka 1. ovoga članka (u daljnjemu tekstu: Program) utvrđuju se u prvome redu područja na kojima će se obaviti osnovni geodetski radovi, topografska izmjera i izradba državnih karata, izmjera i označavanje državne granice, izradba katastra nekretnina, provedba katastarskih izmjera odnosno tehničkih reambulacija, izradba registra zgrada i katastra infrastrukture, područja na kojima će se obaviti homogenizacija katastarskih planova, poslovi registra prostornih jedinica, registra geografskih imena, izvori financiranja za provedbu Programa, te vremenski rokovi za izvršenja planiranih aktivnosti.

(4)Višegodišnje programe iz stavka 1. ovog članka donosi Hrvatski sabor, a godišnje programe iz stavka 1. ovog članka donosi Vlada Republike Hrvatske.

(5)Višegodišnje programe iz stavka 2. ovog članka donosi Hrvatski sabor, a godišnje programe iz stavka 2. ovog članka potvrđuje Vlada Republike Hrvatske.

(6)Višegodišnji programi objavljuju se u »Narodnim novinama«.

(7)Za provedbu programa iz stavka 2. ovog članka Državna geodetska uprava i Ministarstvo pravosuđa sporazumno osnivaju zajedničko povjerenstvo.

(8)Sredstva potrebna za izvršenje Programa osiguravaju se u državnome proračunu Republike Hrvatske.

(9)Sredstva potrebna za izvršenje Programa mogu se osigurati iz sredstava donacija, sredstava jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, sredstava zainteresiranih pravnih i fizičkih osoba te drugih izvora.

(10) Sredstva iz stavka 9. ovog članka osiguravaju se temeljem sporazuma sklopljenih između Državne geodetske uprave i subjekata iz istog stavka.

(11) Jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave mogu u financiranje poslova katastra nekretnina uključiti pravne i fizičke osobe koje su nositelji prava na nekretninama na području obavljanja tih poslova, odlukom predstavničkog tijela.

(12) Odlukom iz stavka 11. ovoga članka odredit će se visina sredstava koja trebaju osigurati nositelji prava za pojedinu nekretninu, a koja sredstva ukupno ne mogu biti veća od ukupnog iznosa koji objedinjava na lokalnoj razini jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave.

II. DRŽAVNA IZMJERA

Članak 6.

Državna izmjera sustav je mjernih i opisnih podataka trodimenzionalnoga prikaza područja Republike Hrvatske utemeljen na prikupljanju, obradi i prikazivanju topografskih i zemljišnih podataka geodetskim metodama (terestričke, fizikalne, matematičke, astronomske, metode satelitske geodezije, daljinskoga istraživanja i dr.).

Članak 7.

Poslovi državne izmjere obuhvaćaju:

1. osnovne geodetske radove

2. topografsku izmjeru i izradbu državnih karata

3. izmjeru i označavanje državne granice na kopnu.

1. Osnovni geodetski radovi

Članak 8.

Osnovni geodetski radovi temelj su za uspostavu, održavanje i praćenje geodetskoga referentnog sustava Republike Hrvatske te nadzor nad njim.

Članak 9.

(1)Geodetski referentni sustav Republike Hrvatske određen je službenim geodetskim datumima i koordinatnim sustavima (položajnim, visinskim i gravimetrijskim) i ravninskim kartografskim projekcijama.

(2)Odluku o utvrđivanju službenih geodetskih referentnih sustava i ravninskih kartografskih projekcija Republike Hrvatske donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Državne geodetske uprave.

Članak 10.

(1)Osnovni geodetski radovi su:

–uspostavljanje, održavanje i neprekidna kontrola polja stalnih točaka geodetske osnove koja čine osnovu službenog geodetskoga referentnog sustava jednoznačno određenog u odnosu na europske i svjetske referentne sustave i povezanog s njima te određivanje odnosa (parametara transformacije) između službenog geodetskoga referentnog sustava i drugih (povijesnih) referentnih sustava,

–postupci uspostave, održavanja i kontrole polja stalnih točaka geodetske osnove koji obuhvaćaju radove satelitske, terestričke položajne i visinske, astronomsko-geodetske, gravimetrijske i geomagnetske izmjere najviše točnosti,

–određivanje parametara Zemljina polja sile teže,

–uspostavljanje i održavanje Hrvatskog pozicijskog sustava za satelitsko pozicioniranje (CROPOS) za potrebe državne izmjere, katastra zemljišta, katastra nekretnina, katastra infrastrukture, registra zgrada, navigacije i ostalih prostorno-informacijskih sustava.

(2)Rezultat osnovnih geodetskih radova su trodimenzionalne koordinate (položajne i visina), ubrzanje sile teže i magnetska deklinacija stalnih točaka geodetske osnove na koje se oslanjaju sve ostale izmjere i radovi.

(3)Položajne koordinate, visina i ubrzanje sile teže stalnih točaka geodetske osnove određuju se i iskazuju u službenim referentnim sustavima Republike Hrvatske.

(4)Rezultati osnovnih geodetskih radova s ostalim osnovnim podacima i opisima položaja stalnih točaka geodetske osnove pohranjuju se i održavaju u bazi podataka stalnih točaka geodetske osnove koju vodi Državna geodetska uprava.

(5)Pravilnik o načinu izvođenja osnovnih geodetskih radova iz stavka 1. ovoga članka donosi ravnatelj Državne geodetske uprave (u daljnjemu tekstu: ravnatelj).

2. Topografska izmjera i izradba državnih karata

Članak 11.

(1)Topografska izmjera je geodetska izmjera prirodnih i izgrađenih objekata Zemljine površine, koji se pridružuju pripadajućoj objektnoj cjelini (naselja, prometnice, vode, vegetacija, reljef i područja), prostorno ih se geometrijski jednoznačno određuje, atributima kvantitativno i kvalitativno opisuje te imenuje u cilju izrade topografskih baza podataka i topografskih karata.

(2)Službena državna karta je kodirana slika prirodnih i izgrađenih objekata Zemljine površine iz stavka 1. ovog članka, koja se izrađuje za cjelokupno područje Republike Hrvatske.

Članak 12.

(1)Državna geodetska uprava nadležna je za topografsku izmjeru i izradbu službenih državnih karata.

(2)Podaci topografske izmjere pohranjuju se u Temeljnu topografsku bazu (TTB) koja je strukturirana sukladno modelu podatka Hrvatskog topografskog informacijskog sustava (CROTIS). Model podataka CROTIS u skladu je s Direktivom 2007/2/EC kojom se uspostavlja Infrastruktura prostornih informacija Europske unije (INSPIRE).

(3)Temeljnu topografsku bazu vodi i održava Državna geodetska uprava. Iz podataka TTB-a Državna geodetska uprava uspostavlja topografske i kartografske baze podataka.

(4)Topografske i kartografske baze podataka iz stavka 2. i 3. ovoga članka osnova su za izradbu i održavanje službenih državnih karata.

Članak 13.

(1)Državna geodetska uprava nadležna je za izradbu službenih državnih karata:

– Hrvatske osnovne karte (HOK) u mjerilima 1:5000 ili 1:10000,

– digitalnih ortofotokarata (DOF) u mjerilima 1:2000, 1:5000 i sitnijem,

– detaljnih topografskih karata (DTK) u mjerilima od 1:25000 do 1:250000,

– preglednih topografskih karata (PTK) u mjerilu 1:300000 i sitnijem.

(2)Na osnovi službenih državnih karata iz stavka 1. ovoga članka Državna geodetska uprava izrađuje za posebne potrebe tematske karte odgovarajućih mjerila.

(3)Službene tematske i druge karte koje se po posebnim propisima izrađuju u Republici Hrvatskoj moraju se izraditi na osnovi službenih državnih karata iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 14.

Način prikupljanja, obrađivanja i pohranjivanja podataka topografske izmjere, način vođenja i održavanja topografskih i kartografskih baza podataka te način izrade službenih državnih karata odgovarajućih mjerila, propisuje ravnatelj pravilnikom.

3. Izmjera i označavanje državne granice na kopnu

Članak 15.

(1)Za poslove označavanja i izmjere te obnove i održavanja označene državne granice na kopnu te vođenje evidencije o državnoj granici nadležna je Državna geodetska uprava.

(2)Poslovi iz stavka 1. ovoga članka izvode se u skladu s ovim Zakonom, propisima kojima se uređuje nadzor državne granice te sukladno međunarodnim ugovorima koje je Republika Hrvatska sklopila sa susjednim državama. Poslovi označavanja i izmjere te obnove i održavanja označene državne granice obavljaju se uz prethodnu najavu Ministarstvu unutarnjih poslova.

Članak 16.

(1)Podaci o određivanju i označavanju granične crte te podaci o obliku, veličini i položaju graničnih oznaka sadržaj su dokumenata o granici izrađenih sukladno međunarodnim ugovorima i unose se u evidenciju o državnoj granici.

(2)Dokumenti o granici izrađuju se prema podacima izmjere državne granice.

Članak 17.

(1)Državna geodetska uprava vodi evidenciju o državnoj granici.

(2)Koordinate točaka granične crte u evidenciji o državnoj granici određuju se i vode u službenom geodetskome referentnom sustavu Republike Hrvatske, a pritom se u obzir uzimaju odredbe međunarodnih ugovora.

(3)Sadržaj i način vođenja evidencije o državnoj granici propisuje ravnatelj pravilnikom.

III. KATASTAR NEKRETNINA

Članak 18.

Katastar nekretnina je evidencija koja odražava stanje u naravi o česticama zemljine površine, zgradama i drugim građevinama koje trajno leže na zemljinoj površini ili ispod nje te o posebnim pravnim režimima na zemljinoj površini, ako zakonom nije drukčije određeno.

Članak 19.

Poslovi katastra nekretnina obuhvaćaju:

1.određivanje katastarskih prostornih jedinica,

2.katastarsku izmjeru odnosno tehničku reambulaciju,

3.izradbu i održavanje katastarskih operata katastra nekretnina,

4.održavanje katastra zemljišta i njegovo postupno prevođenje u katastar nekretnina,

5.pojedinačno prevođenje katastarskih čestica katastra zemljišta u katastar nekretnina.

1. Određivanje katastarskih prostornih jedinica

Članak 20.

(1)Osnovna prostorna jedinica katastra nekretnina je katastarska čestica.

(2) Katastarska čestica dio je područja katastarske općine, odnosno katastarskog područja na moru određen brojem katastarske čestice i njezinim granicama.

Članak 21.

(1)Jedinstveni identifikator katastarske čestice sastoji se od matičnog broja katastarske općine, odnosno katastarskog područja na moru i broja katastarske čestice.

(2)Brojevi katastarskih čestica određuju se u okviru pojedine katastarske općine, odnosno katastarskog područja na moru.

Članak 22.

(1)Granice katastarske čestice su međe ili druge granice koje određuju pravni odnosi na zemljinoj površini uređeni posebnim propisima.

(2)Unutar granica građevnog područja i na građevinskom zemljištu izvan granica toga područja granice katastarske čestice mogu biti i granice građevne čestice, a na morskoj obali i granica koju čini crta srednjih viših visokih voda, odnosno druga crta koja služi za određivanje granice pomorskog dobra.

(3)U svrhu evidentiranja stvarnog stanja u naravi u katastru nekretnina katastarska čestica se može odrediti i unutar granica građevnog područja i na građevinskom zemljištu izvan granica toga područja.

(4)Granice katastarskih čestica određene su koordinatama lomnih točaka u kojima se mijenja smjer protezanja granice.

Članak 23.

Katastarske čestice se osnivaju stavljanjem u primjenu katastarskog operata ili pravomoćnim rješenjem donesenim u upravnome postupku.

Članak 24.

Položaj lomnih točaka granica katastarskih čestica određuje se u ravninskoj kartografskoj projekciji iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 25.

Katastarska općina i katastarsko područje na moru su prostorne jedinice za koje se izrađuje katastarski operat.

Članak 26.

(1)Katastarska općina u pravilu obuhvaća područje jednoga naseljenog mjesta s pripadajućim zemljištem (područje jednog naselja).

(2)Katastarska općina može obuhvaćati i više naselja, odnosno jedno naselje može biti podijeljeno na više katastarskih općina ako za to postoje opravdani razlozi (mala, odnosno velika naselja).

(3)Katastarsko područje na moru obuhvaća obalno more (unutarnje morske vode i teritorijalno more), epikontinentalni pojas Republike Hrvatske i onaj dio morske obale koji je u režimu pomorskoga dobra.