1. PROBLEM

Važećim Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN br. 16/07, 152/08, 124/10, 56/13, 121/16 i 9/17) uređuje se državna izmjera, katastar nekretnina, registar prostornih jedinica, geodetski poslovi u lokalnoj samoupravi, nadležnost nad poslovima državne izmjere i katastra nekretnina te obavljanje tih poslova, ustrojstvo i djelokrug Državne geodetske uprave, čuvanje i korištenje podataka i nadzor nad poslovima državne izmjere i katastra nekretnina.

Državna geodetska uprava prikuplja i koristi dokumentaciju državne izmjere i katastra nekretnina. Analogno prikupljanje i korištenje navedene dokumentacije otežava učinkovitiju dostupnost i upravljanje dokumentima. Nadalje, pohranom dokumentacije u analognom obliku nije osigurano trajno čuvanje iste, kao i brz i jednostavan pregled povijesnih promjena.

Geodetski poslovi u lokalnoj samoupravi propisani su odredbom članka 95. postojećeg zakona kako slijedi: osnivanje i vođenje katastra infrastrukture, osnivanje i vođenje izvorne evidencije naselja, ulica i kućnih brojeva te određivanje kućnih brojeva. Do stupanja na snagu Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina navedene poslove su obavljali nadležni katastarski uredi.

Sukladno odredbi članka 168. stavak 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina jedinice lokalne samouprave su bile dužne roku od godine dana od dana stupanja na snagu Zakona ustrojiti upravna tijela nadležna za geodetske poslove u svrhu obavljanja poslova iz članka 95. Zakona, ali navedene jedinice pretežito isto nisu učinile (od 556 jedinica lokalne samouprave svega njih 6) tako da navedene poslove danas i dalje obavljaju katastarski uredi Državne geodetske uprave. S obzirom na gore navedeno te uzimajući u obzir velik broj jedinica lokalne samouprave s različitim stupnjem razvoja, odnosno financijskih i kadrovskih kapaciteta nerealno je očekivati da će sve jedinice lokalne samouprave uspostaviti katastar infrastrukture, što će imati za posljedicu nepostojanje sveobuhvatne evidencije o infrastrukturi na području cijele države.

Jedini službeni i sustavno održavani registri nekretnina, a pod time se podrazumijevaju i podaci o zgradama u Republici Hrvatskoj su katastar i zemljišna knjiga. Iz stanja podataka te njihove ažurnosti i potpunosti, kao i strukture podataka koji se o zgradama prikupljaju i održavaju u tim registrima ne može se steći uvid u stanje i osnovne karakteristike pojedinih zgrada odnosno u sveobuhvatno stanje zgrada na području cijele države što ukazuje na potrebu da postojeće registre treba nadopuniti na način koji će omogućiti cjelovit uvid u stanje u prostoru na području Republike Hrvatske te se u tu svrhu predlaže uspostava registra zgrada. Registar zgrada trebao bi sadržavati evidenciju o svim zgradama i posebnim dijelovima zgrada izgrađenim na području Republike Hrvatske i kao takav imati poveznicu s katastrom i zemljišnom knjigom ali i drugim tijelima državne uprave.

Sukladno Zaključku Vlade Republike Hrvatske iz travnja 2013. god., zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra implementiran je u sve katastarske urede i zemljišnoknjižne odjele u Republici Hrvatskoj. Navedeno je u skladu sa smjernicama Vlade Republike Hrvatske koje imaju za cilj uspostavu i razvoj usluge e-Građani koja će osigurati jednostavan i brz pristup podacima iz službenih registara katastra i zemljišne knjige.

Državna geodetska uprava je omogućila da se od 3. ožujka 2017. god., putem One Stop Shop-a (oss.uredjenazemlja.hr) i prijavom kroz sustav e-Građani elektroničkim putem može podnijeti zahtjev i da se bez dolaska u katastarske urede mogu preuzeti sljedeće javne isprave:

1. kopija katastarskog plana

2. prijepis/izvod iz posjedovnog lista

3. izvadak iz Baze zemljišnih podataka.

Navedena e-usluga je prepoznata od strane građana te se svakodnevno povećava broj korisnika, ali i zahtjeva prema Državnoj geodetskoj upravi za razvojem i implementacijom novih e-usluga iz područja zemljišne administracije. Uspostava Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra (ZIS-a) i One Stop Shop-a (OSS-a) predstavlja prekretnicu i osigurava preduvjete za uspješno izvršenje aktivnosti iz Nacionalnog programa reformi Republike Hrvatske. Državna geodetska uprava nastavlja na stvaranju preduvjeta za ubrzanje postupanja i razvoju e-usluga u području registracije i tržišta nekretnina i to ubrzanjem postupanja kako na strani privatnog sektora, prilikom izrade geodetskih elaborata, tako i ubrzanjem i standardiziranjem postupanja na strani katastarskih ureda, prilikom potvrđivanja izrađenih elaborata i to uvođenjem digitalnog geodetskog elaborata.

Digitalni geodetski elaborat pretpostavlja elaborat koji je elektronički potpisan, izrađen sukladno definiranom formatu te predan u katastarski ured na potvrdu i provođenje promjene u državnom registru putem One Stop Shopa.

Državna geodetska uprava će uvođenjem e-usluge Digitalni geodetski elaborat (DGE) u potpunosti automatizirati postupak iz svoje nadležnosti vezano uz vođenje službenog, ključnog registra o nekretninama i to u dijelu prikupljanja podataka na terenu (CROPOS), izrade geodetskih elaborata (DGE), registracije nekretnina u katastarskim operatima u katastarskim uredima (ZIS) te izdavanje elektroničkih javnih isprava pravnim i fizičkim osobama (OSS).

Državna geodetska uprava svakodnevno ima zahtjeve za dostavom podataka (digitalnog katastarskog plana, digitalnih ortofoto karata, podataka iz registra prostornih jedinica, topografskih karata i dr.) te ulaže napore (organizacijske, procesne, financijske) u razvoj servisa za razmjenu podataka elektroničkim putem. Uspostavom servisa za razmjenu podataka dodatno će se skratiti vrijeme dostave podataka iz nadležnosti Državne geodetske prave ostalim korisnicima čime će se skratiti vrijeme i ubrzati postupanja u poslovnim procesima ostalih državnih tijela i poslovnih subjekata.

S obzirom na gore navedeno i važnost elektroničkog postupanja zakonom će se urediti elektroničko poslovanje pri čuvanju i korištenju podataka iz evidencija i dokumentacije Državne geodetske uprave i Baze zemljišnih podataka.

Dosadašnjim normativnim rješenjem problematika geografskih imena bila je nedovoljno razrađena te će se ovim prijedlogom zakona stvoriti preduvjeti za učinkovitije prikupljanje, upravljanje i razvoj Registra geografskih imena što će rezultirati većom dostupnošću i olakšanim korištenjem navedenih prostornih podataka od strane ostalih državnih tijela i drugih korisnika.

Uspostavom sustava digitalne arhive riješit će se problem otežanog pristupa arhivskoj dokumentaciji državne izmjere i katastra nekretnina.

Prvostupanjska postupanja u okviru upravnog područja katastra nekretnina uskladiti će se sa odredbama Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09).

2. CILJEVI

 Osigurati brz pristup podacima unaprjeđenjem sustava digitalne arhive te prevođenjem postojeće analogne dokumentacije u digitalni oblik,

 osigurati stvaranje okvira za uspostavu središnjeg sustava za izradu, pohranu i distribuciju te vođenje podataka katastra infrastrukture za područje cijele Republike Hrvatske,

 stvaranje okvira za uspostavu registra zgrada odnosno evidencije o zgradama i dijelovima zgrada,

 stvaranje okvira za unaprjeđenje zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra,

 unaprijediti registar prostornih jedinica,

 unaprijediti registar geografskih imena,

 normativno urediti postupak izdavanja podataka iz službenih evidencija katastra i zemljišne knjige sukladno Programu Vlade Republike Hrvatske, Programu razvoja elektroničkih usluga i Projekta e-Građani putem interneta,

 pojednostaviti i ubrzati postupak izdavanja podataka iz službenih evidencija katastra i zemljišne knjige,

 revidirati poslovne procese postupanja u katastru i nastavno u zemljišnim knjigama u svrhu značajnog smanjenja broja procedura i izbjegavanja dvostrukih provedbi nastalih na temelju trenutno važećih propisa u katastarskim i zemljišnoknjižnim postupcima.

Potpuna uspostava digitalne arhive s obzirom na količinu postojeće analogne dokumentacije i arhivske građe i njenog prevođenja u digitalni oblik pod pretpostavkom daljnjeg uvođenja digitalnog poslovanja očekuje se u razdoblju od 15 godina. Razvoj uspostave sustava za vođenje i održavanje podataka katastra infrastrukture i uspostava registra zgrada očekuje se u razdoblju od 5 godina. Uređenje registra prostornih jedinica očekuje se u razdoblju od 3 godine.

3. MOGUĆE OPCIJE

3.1. OPCIJA 1: - ne poduzimati ništa (nenormativno rješenje)

Opcija ne poduzimati ništa imala bi za posljedicu opasnost od uništenja arhivske građe koja se čuva u analognom obliku kao i nepostojanje vjerodostojne i sveobuhvatne evidencije o prostoru u pogledu zgrada, infrastrukture i njima pripadajućih objekata te nemogućnost uređenja izdavanja javnih isprava iz službenih evidencija putem elektroničkih usluga.

2.2. OPCIJA 2: - (nenormativno rješenje)

Nije moguća s obzirom da je sukladno Zakonu o općem upravnom postupku potrebno poštovati načelo zakonitosti te činjenicu da se službene evidencije u javnopravnim tijelima ustanovljavaju na temelju propisa. Cilj nije moguće postići nenormativnim rješenjem jer je sadašnja nadležnost evidencija o infrastrukturi uređena na način da je to u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Nenormativnim rješenjem, a obzirom na postojeći Zakon o prostornom uređenju i Zakon o gradnji, ne bi postojala sveobuhvatna evidencija o zgradama.

3.3. OPCIJA 3: - (normativno rješenje)

Kao moguće normativno rješenje moglo bi se pristupiti izmjenama i dopunama postojećeg Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Međutim, ovom opcijom se ne bi postigla odgovarajuća rješenja, pošto je u svrhu postizanja utvrđenih ciljeva potrebno u značajnoj mjeri izmijeniti važeći zakonodavni okvir, što se kroz izmjene i dopune ne bi moglo učiniti.

3.4. OPCIJA 4: - (normativno rješenje)

Donošenjem novog Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina omogućit će se postizanje utvrđenih ciljeva definiranjem zakonodavnog okvira koji će urediti pojedina područja, definirati unaprjeđenje digitalne arhive, katastra infrastrukture, uspostavu registra zgrada,  unaprjeđenje katastra nekretnina, unaprjeđenje registra prostornih jedinica i registra geografskih imena te izdavanje podataka iz službenih evidencija putem elektroničkih usluga.

4. USPOREDBA OPCIJA

5. SAVJETOVANJE

Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga iskaza za prijedlog Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina provedeno je u periodu od 01. 08. 2017. godine do 01. 09. 2017. godine, objavom istog na Središnjem portalu za savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (e – savjetovanja), o čemu je stavljena obavijest i na internetskim stranicama Državne geodetske uprave.

Tijekom razdoblja savjetovanja zaprimljena je jedna primjedba jednog predstavnika zainteresirane javnosti te je navedena primjedba primljena na znanje s obzirom da se ista odnosila na konkretne odredbe koje bi trebao sadržavati nacrt prijedloga Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina te će biti razmotrena prilikom izrade navedenog nacrta prijedloga zakon a.

Tijekom razdoblja savjetovanja održano je i javno izlaganje materije o Nacrtu prijedloga iskaza za prijedlog Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina dana 31.08.2017. godine u prostorijama Državne geodetske uprave. Na javnom izlaganju prisustvovalo je ukupno 26 predstavnika zainteresirane javnosti.

Državna geodetska uprava uputila je Nacrt prijedloga iskaza sukladno članku 20. Zakona o procjeni učinaka propisa (NN br. 90/11), na mišljenje Ministarstvu zdravstva, Ministarstvu financija, Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstvu zaštite okoliša i energetike i Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja.

Sva gore navedena tijela, izuzev Ministarstva zaštite okoliša i energetike, nisu imali primjedbi na navedeni Nacrt prijedloga iskaza.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je dopisom KLASA: 011-04/17-01/294 URBROJ: 517-04-17-2 od 28. rujna 2017. godine izložilo da iz dostavljenog Nacrta prijedloga iskaza proizlazi da nije izvršena analiza utvrđenih izravnih učinaka propisa pa tako ni analiza učinaka propisa na zaštitu okoliša, temeljem čega je navedeno ministarstvo mišljenja kako Nacrt prijedloga iskaza nije izrađen sukladno obrascu iz Priloga 4. Uredbe o provedbi postupka procjene učinaka propisa (NN br. 52/2017). Primjedba Ministarstva zaštite okoliša i energetike se ne prihvaća. Sukladno odredbi članka 29. Zakona o procjeni učinaka propisa (NN br. 44/17) i uputama Ureda za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske planirani zakoni koji su sadržani u Godišnjem planu normativnih aktivnosti za 2017. završit će se temeljem prethodnog Zakona o procjeni učinaka propisa (NN br. 90/11) i Uredbe o provedbi postupka procjene učinaka propisa (NN br. 66/12). Upućivanje Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina u proceduru Vladi Republike Hrvatske predviđeno je u Godišnjem planu normativnih aktivnosti za 2017. god., stoga je Nacrt prijedloga iskaza za procjenu učinaka propisa za nacrt prijedloga Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina izrađen sukladno gore navedenom zakonu i uredb i.

6. PREPORUČENA OPCIJA

Normativno rješenje.

Nakon provedenog postupka procjene i internetskog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću zaključeno je da je preporučena opcija koja dovodi do rješenja za navedene probleme opcija broj 4. Navedena opcija će omogućiti postizanje utvrđenih ciljeva definiranjem zakonodavnog okvira koji će urediti pojedina područja, definirati unaprjeđenje digitalne arhive, katastra infrastrukture, uspostavu registra zgrada, unaprjeđenje katastra nekretnina, unaprjeđenje registra prostornih jedinica i registra geografskih imena te izdavanje podataka iz službene evidencije putem elektroničkih usluga. Normativno rješenje je jedino moguće rješenje kako bi se ostvarili gore navedeni ciljevi s obzirom na činjenicu da je, sukladno Zakonu o općem upravnom postupku, potrebno poštovati načelo zakonitosti te činjenicu da se službene evidencije u javnopravnim tijelima uspostavljaju na temelju propisa.

Navedeno nije moguće postići nenormativnim rješenjem.

Očekivane koristi navedene opcije, iako iziskuju troškove u vidu uspostave i implementacije novih središnjih evidencija (katastra infrastrukture i registra zgrada) kao i osiguravanje financijskih sredstava u državnom proračunu za isto, pružaju daleko više koristi u odnosu na troškove koje će ista prouzročiti, i to na način da će se predviđenim normativnim zahvatima omogućiti stvaranje okvira za unaprjeđenje digitalne arhive, stvaranje okvira za uspostavu sustava za izradu, pohranu i distribuciju te vođenje podataka katastra infrastrukture za područje cijele Republike Hrvatske, stvaranje okvira za uspostavu registra zgrada odnosno evidencije o zgradama i dijelovima zgrada, unaprjeđenje katastra nekretnina, unaprjeđenje registra prostornih jedinica i registra geografskih imena te stvaranje okvira za izdavanje podataka iz službene evidencije putem elektroničkih usluga kao javne isprave, što će u konačnici rezultirati trajnim čuvanjem dokumentacije državne izmjere i katastra nekretnina i arhivske građe Državne geodetske uprave u digitalnom i analognom obliku čime će se omogućiti brži pristup i korištenje informacija i djelotvorniji poslovni procesi u kojima postoji potreba za navedenom dokumentacijom i arhivskom građom.

Nadalje, unaprjeđenjem katastra nekretnina osigurat će se ažurna evidencija o pravnom stanju nekretnina u zemljišnim knjigama usklađena sa katastarskom evidencijom te će se ostalim intervencijama u navedenom zakonu osigurati korištenje prostornih podataka od strane ostalih državnih tijela i subjekata, što će rezultirati ispunjenjem preduvjeta za učinkovitije planiranje i upravljanje prostorom.

7. PRAĆENJE PROVEDBE I EVALUACIJA

Odmah po donošenju Zakona potrebno je izraditi i donijeti podzakonske propise potrebne za provedbu navedenog Zakona i to u prvom redu pravilnike koji će tehnički urediti uspostavu središnjih evidencija katastra infrastrukture, registra zgrada i registra geografskih imena.

Po donošenju zakona praćenje njegove provedbe obavljati će se:

- praćenjem jesu li podzakonski propisi donijeti u zadanom roku,

- po broju prevedenih analognih dokumenata u digitalni oblik,

- praćenjem uspostava evidencija katastra infrastrukture i registra zgrada i

po broju izdanih podataka iz službenih evidencija.

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1)Ovim se Zakonom uređuje državna izmjera, katastar nekretnina, katastar zemljišta, katastar infrastrukture, registar zgrada, registar prostornih jedinica, registar geografskih imena, nadležnost nad poslovima državne izmjere, katastra nekretnina, katastra zemljišta, katastra infrastrukture, registra zgrada, registra prostornih jedinica, registra geografskih imena te obavljanje tih poslova, ustrojstvo i djelokrug Državne geodetske uprave, čuvanje i korištenje podataka i nadzor nad poslovima koji se uređuju ovim Zakonom.

(2)Poslovi državne izmjere, katastra nekretnina, katastra infrastrukture, registra zgrada, registra prostornih jedinica i registra geografskih imena od interesa su za Republiku Hrvatsku.

(3)Katastar nekretnina i katastar zemljišta su evidencije o zemljištu namijenjene gospodarskim, pravnim, upravnim, poreznim, statističkim i drugim potrebama građana, tijela državne i javne uprave, te jedinica lokalne i regionalne samouprave.

Članak 2.

(1)Pojedini pojmovi u smislu ovog Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovog Zakona imaju sljedeće značenje:

1.Geografsko ime je ime kojim se imenuju pojave i objekti na planetu Zemlji.

2.Hrvatski topografski informacijski sustav (CROTIS - CROatian Topographic Information System) je model topografskih podataka koji se koristi za izradu temeljne topografske baze.

3.Način uporabe zgrada je podatak o zgradama koji je definiran za istovrsne načine uporabe zgrada za potrebe provedbe ovog Zakona, te drugih propisa i akata proizašlih iz ovog Zakona.

4.Način uporabe zemljišta je podatak o katastarskim česticama koji je definiran za istovrsne načine uporabe zemljišta u gospodarskom smislu za potrebe provedbe ovog Zakona, te drugih propisa i akata proizašlih iz ovog Zakona.

5.Nositelji prava u smislu ovog Zakona su fizičke i pravne osobe koje su u odnosu prema evidentiranim katastarskim česticama odnosno nekretninama u katastarskom operatu: osobe upisane u katastarski operat po prijašnjim propisima, vlasnici, suvlasnici, ovlaštenici, upravitelji javnih dobara te nositelji stvarnih prava, kao i osobe koje su u posjedu katastarske čestice odnosno nekretnine, a nisu upisane ni u katastarski operat niti u zemljišnu knjigu.

6.Posebni pravni režimi u smislu ovog Zakona su statusi uspostavljeni na katastarskim česticama odnosno nekretninama sukladno posebnim propisima, a koji su od osobitog kulturnoga, povijesnoga, gospodarskog i ekološkog značenja od interesa za Republiku Hrvatsku te imaju njezinu osobitu zaštitu.

7.Temeljna topografska baza (TTB) je osnovna objektno-orijentirana baza podataka organizirana sukladno modelu podataka CROTIS, primarno nastala topološkom obradom podataka fotogrametrijske restitucije aerofotogrametrijskog snimanja.

8.Vrsta uporabe zemljišta u smislu ovog Zakona predstavlja skup načina uporabe zemljišta koje imaju najbitnije zajedničke karakteristike.

9.Vrsta uporabe zgrada u smislu ovog Zakona predstavlja skup načina uporabe zgrade koje imaju najbitnije zajedničke karakteristike.

10.Upravitelji infrastrukture u smislu ovog Zakona su fizičke ili pravne osobe koje sukladno posebnim propisima obavljaju komunalnu ili drugu djelatnost vezano uz infrastrukturu propisanu ovim Zakonom.

(2)Pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju značenje određeno posebnim zakonom kojim se uređuje područje obavljanja stručnih geodetskih poslova, nacionalne infrastrukture prostornih podataka te drugim posebnim zakonima, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

(3)Izrazi koji u ovom Zakonu imaju rodno značenje koriste se neutralno i odnose se na muške i ženske osobe.

Članak 3.

(1)Podaci državne izmjere, katastra nekretnina, katastra zemljišta, registra zgrada, katastra infrastrukture, registra prostornih jedinica i registra geografskih imena javni su ako ovim Zakonom ili posebnim zakonom nije drukčije određeno.

(2)Podaci iz stavka 1. ovog članka daju se na uvid, a isprave, ispisi i drugi dokumenti utemeljeni na tim podacima izdaju se na način određen ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te propisima koji uređuju pravo na pristup informacijama.

(3)Podaci državne izmjere, katastra nekretnina i katastra zemljišta, izvod ili prijepis posjedovnog lista, izvod iz katastarskoga plana, potvrde i uvjerenja iz popisno-knjižnog dijela katastarskog operata, izvadak iz baze zemljišnih podataka, izvod iz registra zgrada, izvod iz plana infrastrukture, potvrde iz katastra infrastrukture, potvrda o kućnom broju izdani u analognom i digitalnom obliku i koji imaju snagu javne isprave smiju se upotrijebiti samo u svrhu za koju su izdani.

(4)Podaci iz stavka 1. ovog članka usklađeni sa propisima kojim je uređena nacionalna infrastruktura prostornih podataka.

Članak 4.

(1)Podaci katastra nekretnina temelj su za zemljišne knjige koje vode zemljišnoknjižni sudovi.

(2)Podaci državne izmjere, katastra nekretnina, katastra infrastrukture, registra zgrada, registra prostornih jedinica i registra geografskih imena temelj su za vođenje i drugih službenih evidencija u svezi s prostorom koji se vode prema ovome Zakonu i drugim propisima.

(3)Zemljišnoknjižni sudovi i tijela državne vlasti dužni su područnim uredima za katastar, odnosno tijelu nadležnom za katastarske poslove Grada Zagreba (u daljnjemu tekstu: ured Grada Zagreba) dostaviti svoja rješenja koja utječu na podatke u katastru nekretnina i katastru zemljišta odmah po njihovoj pravomoćnosti.

Članak 5.

(1)Poslovi državne izmjere i katastra nekretnina obavljaju se na temelju višegodišnjih i godišnjih programa.

(2)Višegodišnji i godišnji program iz stavka 1. ovog članka u dijelu koji se odnosi na katastar nekretnina Vladi Republike Hrvatske zajednički predlažu Državna geodetska uprava i Ministarstvo pravosuđa.

(3)Programima iz stavka 1. ovoga članka (u daljnjemu tekstu: Program) utvrđuju se u prvome redu područja na kojima će se obaviti osnovni geodetski radovi, topografska izmjera i izradba državnih karata, izmjera i označavanje državne granice, izradba katastra nekretnina, provedba katastarskih izmjera odnosno tehničkih reambulacija, izradba registra zgrada i katastra infrastrukture, područja na kojima će se obaviti homogenizacija katastarskih planova, poslovi registra prostornih jedinica, registra geografskih imena, izvori financiranja za provedbu Programa, te vremenski rokovi za izvršenja planiranih aktivnosti.

(4)Višegodišnje programe iz stavka 1. ovog članka donosi Hrvatski sabor, a godišnje programe iz stavka 1. ovog članka donosi Vlada Republike Hrvatske.

(5)Višegodišnje programe iz stavka 2. ovog članka donosi Hrvatski sabor, a godišnje programe iz stavka 2. ovog članka potvrđuje Vlada Republike Hrvatske.

(6)Višegodišnji programi objavljuju se u »Narodnim novinama«.

(7)Za provedbu programa iz stavka 2. ovog članka Državna geodetska uprava i Ministarstvo pravosuđa sporazumno osnivaju zajedničko povjerenstvo.

(8)Sredstva potrebna za izvršenje Programa osiguravaju se u državnome proračunu Republike Hrvatske.

(9)Sredstva potrebna za izvršenje Programa mogu se osigurati iz sredstava donacija, sredstava jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, sredstava zainteresiranih pravnih i fizičkih osoba te drugih izvora.

(10) Sredstva iz stavka 9. ovog članka osiguravaju se temeljem sporazuma sklopljenih između Državne geodetske uprave i subjekata iz istog stavka.

(11) Jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave mogu u financiranje poslova katastra nekretnina uključiti pravne i fizičke osobe koje su nositelji prava na nekretninama na području obavljanja tih poslova, odlukom predstavničkog tijela.

(12) Odlukom iz stavka 11. ovoga članka odredit će se visina sredstava koja trebaju osigurati nositelji prava za pojedinu nekretninu, a koja sredstva ukupno ne mogu biti veća od ukupnog iznosa koji objedinjava na lokalnoj razini jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave.

II. DRŽAVNA IZMJERA

Članak 6.

Državna izmjera sustav je mjernih i opisnih podataka trodimenzionalnoga prikaza područja Republike Hrvatske utemeljen na prikupljanju, obradi i prikazivanju topografskih i zemljišnih podataka geodetskim metodama (terestričke, fizikalne, matematičke, astronomske, metode satelitske geodezije, daljinskoga istraživanja i dr.).

Članak 7.

Poslovi državne izmjere obuhvaćaju:

1. osnovne geodetske radove

2. topografsku izmjeru i izradbu državnih karata

3. izmjeru i označavanje državne granice na kopnu.

1. Osnovni geodetski radovi

Članak 8.

Osnovni geodetski radovi temelj su za uspostavu, održavanje i praćenje geodetskoga referentnog sustava Republike Hrvatske te nadzor nad njim.

Članak 9.

(1)Geodetski referentni sustav Republike Hrvatske određen je službenim geodetskim datumima i koordinatnim sustavima (položajnim, visinskim i gravimetrijskim) i ravninskim kartografskim projekcijama.

(2)Odluku o utvrđivanju službenih geodetskih referentnih sustava i ravninskih kartografskih projekcija Republike Hrvatske donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Državne geodetske uprave.

Članak 10.

(1)Osnovni geodetski radovi su:

–uspostavljanje, održavanje i neprekidna kontrola polja stalnih točaka geodetske osnove koja čine osnovu službenog geodetskoga referentnog sustava jednoznačno određenog u odnosu na europske i svjetske referentne sustave i povezanog s njima te određivanje odnosa (parametara transformacije) između službenog geodetskoga referentnog sustava i drugih (povijesnih) referentnih sustava,

–postupci uspostave, održavanja i kontrole polja stalnih točaka geodetske osnove koji obuhvaćaju radove satelitske, terestričke položajne i visinske, astronomsko-geodetske, gravimetrijske i geomagnetske izmjere najviše točnosti,

–određivanje parametara Zemljina polja sile teže,

–uspostavljanje i održavanje Hrvatskog pozicijskog sustava za satelitsko pozicioniranje (CROPOS) za potrebe državne izmjere, katastra zemljišta, katastra nekretnina, katastra infrastrukture, registra zgrada, navigacije i ostalih prostorno-informacijskih sustava.

(2)Rezultat osnovnih geodetskih radova su trodimenzionalne koordinate (položajne i visina), ubrzanje sile teže i magnetska deklinacija stalnih točaka geodetske osnove na koje se oslanjaju sve ostale izmjere i radovi.

(3)Položajne koordinate, visina i ubrzanje sile teže stalnih točaka geodetske osnove određuju se i iskazuju u službenim referentnim sustavima Republike Hrvatske.

(4)Rezultati osnovnih geodetskih radova s ostalim osnovnim podacima i opisima položaja stalnih točaka geodetske osnove pohranjuju se i održavaju u bazi podataka stalnih točaka geodetske osnove koju vodi Državna geodetska uprava.

(5)Pravilnik o načinu izvođenja osnovnih geodetskih radova iz stavka 1. ovoga članka donosi ravnatelj Državne geodetske uprave (u daljnjemu tekstu: ravnatelj).

2. Topografska izmjera i izradba državnih karata

Članak 11.

(1)Topografska izmjera je geodetska izmjera prirodnih i izgrađenih objekata Zemljine površine, koji se pridružuju pripadajućoj objektnoj cjelini (naselja, prometnice, vode, vegetacija, reljef i područja), prostorno ih se geometrijski jednoznačno određuje, atributima kvantitativno i kvalitativno opisuje te imenuje u cilju izrade topografskih baza podataka i topografskih karata.

(2)Službena državna karta je kodirana slika prirodnih i izgrađenih objekata Zemljine površine iz stavka 1. ovog članka, koja se izrađuje za cjelokupno područje Republike Hrvatske.

Članak 12.

(1)Državna geodetska uprava nadležna je za topografsku izmjeru i izradbu službenih državnih karata.

(2)Podaci topografske izmjere pohranjuju se u Temeljnu topografsku bazu (TTB) koja je strukturirana sukladno modelu podatka Hrvatskog topografskog informacijskog sustava (CROTIS). Model podataka CROTIS u skladu je s Direktivom 2007/2/EC kojom se uspostavlja Infrastruktura prostornih informacija Europske unije (INSPIRE).

(3)Temeljnu topografsku bazu vodi i održava Državna geodetska uprava. Iz podataka TTB-a Državna geodetska uprava uspostavlja topografske i kartografske baze podataka.

(4)Topografske i kartografske baze podataka iz stavka 2. i 3. ovoga članka osnova su za izradbu i održavanje službenih državnih karata.

Članak 13.

(1)Državna geodetska uprava nadležna je za izradbu službenih državnih karata:

– Hrvatske osnovne karte (HOK) u mjerilima 1:5000 ili 1:10000,

– digitalnih ortofotokarata (DOF) u mjerilima 1:2000, 1:5000 i sitnijem,

– detaljnih topografskih karata (DTK) u mjerilima od 1:25000 do 1:250000,

– preglednih topografskih karata (PTK) u mjerilu 1:300000 i sitnijem.

(2)Na osnovi službenih državnih karata iz stavka 1. ovoga članka Državna geodetska uprava izrađuje za posebne potrebe tematske karte odgovarajućih mjerila.

(3)Službene tematske i druge karte koje se po posebnim propisima izrađuju u Republici Hrvatskoj moraju se izraditi na osnovi službenih državnih karata iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 14.

Način prikupljanja, obrađivanja i pohranjivanja podataka topografske izmjere, način vođenja i održavanja topografskih i kartografskih baza podataka te način izrade službenih državnih karata odgovarajućih mjerila, propisuje ravnatelj pravilnikom.

3. Izmjera i označavanje državne granice na kopnu

Članak 15.

(1)Za poslove označavanja i izmjere te obnove i održavanja označene državne granice na kopnu te vođenje evidencije o državnoj granici nadležna je Državna geodetska uprava.

(2)Poslovi iz stavka 1. ovoga članka izvode se u skladu s ovim Zakonom, propisima kojima se uređuje nadzor državne granice te sukladno međunarodnim ugovorima koje je Republika Hrvatska sklopila sa susjednim državama. Poslovi označavanja i izmjere te obnove i održavanja označene državne granice obavljaju se uz prethodnu najavu Ministarstvu unutarnjih poslova.

Članak 16.

(1)Podaci o određivanju i označavanju granične crte te podaci o obliku, veličini i položaju graničnih oznaka sadržaj su dokumenata o granici izrađenih sukladno međunarodnim ugovorima i unose se u evidenciju o državnoj granici.

(2)Dokumenti o granici izrađuju se prema podacima izmjere državne granice.

Članak 17.

(1)Državna geodetska uprava vodi evidenciju o državnoj granici.

(2)Koordinate točaka granične crte u evidenciji o državnoj granici određuju se i vode u službenom geodetskome referentnom sustavu Republike Hrvatske, a pritom se u obzir uzimaju odredbe međunarodnih ugovora.

(3)Sadržaj i način vođenja evidencije o državnoj granici propisuje ravnatelj pravilnikom.

III. KATASTAR NEKRETNINA

Članak 18.

Katastar nekretnina je evidencija koja odražava stanje u naravi o česticama zemljine površine, zgradama i drugim građevinama koje trajno leže na zemljinoj površini ili ispod nje te o posebnim pravnim režimima na zemljinoj površini, ako zakonom nije drukčije određeno.

Članak 19.

Poslovi katastra nekretnina obuhvaćaju:

1.određivanje katastarskih prostornih jedinica,

2.katastarsku izmjeru odnosno tehničku reambulaciju,

3.izradbu i održavanje katastarskih operata katastra nekretnina,

4.održavanje katastra zemljišta i njegovo postupno prevođenje u katastar nekretnina,

5.pojedinačno prevođenje katastarskih čestica katastra zemljišta u katastar nekretnina.

1. Određivanje katastarskih prostornih jedinica

Članak 20.

(1)Osnovna prostorna jedinica katastra nekretnina je katastarska čestica.

(2) Katastarska čestica dio je područja katastarske općine, odnosno katastarskog područja na moru određen brojem katastarske čestice i njezinim granicama.

Članak 21.

(1)Jedinstveni identifikator katastarske čestice sastoji se od matičnog broja katastarske općine, odnosno katastarskog područja na moru i broja katastarske čestice.

(2)Brojevi katastarskih čestica određuju se u okviru pojedine katastarske općine, odnosno katastarskog područja na moru.

Članak 22.

(1)Granice katastarske čestice su međe ili druge granice koje određuju pravni odnosi na zemljinoj površini uređeni posebnim propisima.

(2)Unutar granica građevnog područja i na građevinskom zemljištu izvan granica toga područja granice katastarske čestice mogu biti i granice građevne čestice, a na morskoj obali i granica koju čini crta srednjih viših visokih voda, odnosno druga crta koja služi za određivanje granice pomorskog dobra.

(3)U svrhu evidentiranja stvarnog stanja u naravi u katastru nekretnina katastarska čestica se može odrediti i unutar granica građevnog područja i na građevinskom zemljištu izvan granica toga područja.

(4)Granice katastarskih čestica određene su koordinatama lomnih točaka u kojima se mijenja smjer protezanja granice.

Članak 23.

Katastarske čestice se osnivaju stavljanjem u primjenu katastarskog operata ili pravomoćnim rješenjem donesenim u upravnome postupku.

Članak 24.

Položaj lomnih točaka granica katastarskih čestica određuje se u ravninskoj kartografskoj projekciji iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 25.

Katastarska općina i katastarsko područje na moru su prostorne jedinice za koje se izrađuje katastarski operat.

Članak 26.

(1)Katastarska općina u pravilu obuhvaća područje jednoga naseljenog mjesta s pripadajućim zemljištem (područje jednog naselja).

(2)Katastarska općina može obuhvaćati i više naselja, odnosno jedno naselje može biti podijeljeno na više katastarskih općina ako za to postoje opravdani razlozi (mala, odnosno velika naselja).

(3)Katastarsko područje na moru obuhvaća obalno more (unutarnje morske vode i teritorijalno more), epikontinentalni pojas Republike Hrvatske i onaj dio morske obale koji je u režimu pomorskoga dobra.

Članak 27.

(1)Područje, granice i ime katastarske općine određuje Državna geodetska uprava uz suglasnost s ministarstvom nadležnim za poslove pravosuđa.

(2)Područje, granice i ime katastarskog područja na moru određuje Državna geodetska uprava uz suglasnost s ministarstvom nadležnim za more.

2. Katastarska izmjera i tehnička reambulacija

Članak 28.

Katastarska izmjera je prikupljanje i obrada svih potrebnih podataka u svrhu osnivanja katastarskih čestica, evidentiranja zgrada i drugih građevina, evidentiranja posebnih pravnih režima na zemljištu i načina uporabe zemljišta te izrade katastarskog operata katastra nekretnina.

Članak 29.

(1)Tehnička reambulacija ograničeno je prikupljanje i obrada potrebnih podataka koje se provodi u svrhu u koju se provodi i katastarska izmjera.

(2)U okviru tehničke reambulacije iz postojećeg katastra zemljišta, preuzet će se, obraditi i prilagoditi oni podaci koji su pogodni za katastar nekretnina.

(3)Ostali potrebni podaci prikupit će se i obraditi po pravilima katastarske izmjere.

Članak 30.

(1)Katastarska izmjera ili tehnička reambulacija provodi se za cijelu katastarsku općinu ili za njezin dio.

(2)Unutar katastarske općine ili njezina dijela koji je obuhvaćen katastarskom izmjerom ili tehničkom reambulacijom mogu se odrediti područja (zone) prioriteta.

(3)Ako se katastarska izmjera ili tehnička reambulacija provodi za dio katastarske općine odnosno zone taj dio mora biti točno opisan, pored ostalog i navođenjem katastarskih čestica na kojima se katastarska izmjera ili tehnička reambulacija provodi.

Članak 31.

(1)Katastarske izmjere i tehničke reambulacije provode se u skladu s programima iz članka 5. stavka 2. ovoga Zakona.

(2)Odluku o katastarskoj izmjeri ili o tehničkoj reambulaciji donosi Državna geodetska uprava te o tome obavještava ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, a u skladu s programima iz članka 5. ovoga Zakona.  

(3)Odluka iz stavka 2. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama« i drugim javnim glasilima na način koji omogućuje da se s njom upoznaju nositelji prava na nekretninama na području na kojemu se provodi katastarska izmjera ili tehnička reambulacija.

Članak 32.

Poslovi katastarske izmjere i tehničke reambulacije obuhvaćaju:

1.prikupljanje i obradu podataka,

2.izradu elaborata,

3.predočavanje elaborata,

4.pregled i potvrđivanje elaborata,

5.izlaganje na javni uvid podataka prikupljenih katastarskom izmjerom ili tehničkom reambulacijom.

Članak 33.

Način obavljanja poslova iz članka 32. ovog Zakona propisuje ravnatelj pravilnikom.

Članak 34.

U okviru katastarske izmjere i tehničke reambulacije prikupljaju se i obrađuju podaci o:

1.međama i drugim granicama katastarske čestice,

2.adresi katastarske čestice,

3.načinu uporabe katastarske čestice i njezinih dijelova,

4.površini katastarske čestice te o površinama dijelova katastarske čestice koji se upotrebljavaju na različit način,

5.posebnim pravnim režimima koji su uspostavljeni na katastarskoj čestici,

6.zgradama i drugim građevinama,

7.nositeljima prava.

Članak 35.

U okviru katastarske izmjere ili tehničke reambulacije, katastarskoj će se čestici odrediti broj katastarske čestice.

Članak 36.

(1)Podaci o međama i drugim granicama (podaci o lomnim točkama međa i drugih granica) i adresa katastarske čestice opisuju njezin položaj i oblik. Podaci o granicama katastarskih čestica prikupljaju se u postupku katastarske izmjere i tehničke reambulacije uz sudjelovanje nositelja prava na nekretninama.

(2)Adresom katastarske čestice iskazuje se položaj katastarske čestice na način da se iskaže njezina pripadnost rudini, ulici, trgu ili drugom geografskom imenu. Podaci o ulicama i trgovima preuzimaju se iz registra prostornih jedinica te iz odluka tijela nadležnih za donošenje odluka o ulicama i trgovima.

(3)Podaci o načinu uporabe katastarske čestice odnosno njezinih dijelova, iskazuju se tako da se katastarskoj čestici, odnosno njezinu dijelu, pridruži podatak o načinu uporabe određen ovim Zakonom ili propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

(4)Površine katastarskih čestica te površine njihovih dijelova koji se upotrebljavaju na različite načine su površine u službenoj ravninskoj kartografskoj projekciji iz članka 9. stavak 1. ovoga Zakona, a iskazuju se u kvadratnim metrima.

(5)Podaci o posebnim pravnim režimima koji su uspostavljeni na katastarskoj čestici iskazuju se pridruživanjem podatka o posebnome pravnom režimu katastarskoj čestici.

(6)Za zgrade i druge građevine prikupljaju se i obrađuju podaci o njihovu položaju, obliku, načinu njihove uporabe i kućnim brojevima. U okviru katastarske izmjere i tehničke reambulacije nositelji prava za zgradu ili drugu građevinu koja se evidentira mogu priložiti odgovarajući akt o uporabi, o čemu se obavještava nadležni sud sukladno posebnom propisu. U okviru katastarske izmjere i tehničke reambulacije prikupljaju se i drugi podaci o zgradama sukladno ovom Zakonu ili propisima donesenim na temelju ovog Zakona, ako nisu sadržani u registru zgrada.

(7)Podaci o nositeljima prava na katastarskim česticama su ime i prezime, odnosno naziv, adresa i osobni identifikacijski broj (OIB).

(8)Dopušteno maksimalno odstupanje izmjerenih položajnih koordinata lomnih točaka međa i drugih granica između dva neovisna mjerenja je 0,1 metar na cijelom području Republike Hrvatske.

Članak 37.

(1)Vrste uporabe zemljišta mogu biti sljedeće:

–poljoprivredno zemljište,

–šumsko zemljište,

–unutarnje vode,

–površine mora,

–prirodno neplodno zemljište,

–zemljište privedeno svrsi.

(2)Načine uporabe zemljišta za vrste iz stavka 1. ovog članka propisuje ravnatelj pravilnikom.

(3)Katastarskoj čestici može se pridružiti podatak i o drugom načinu uporabe ako je evidentiranje tog načina uporabe propisano posebnim zakonom ili propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

Članak 38.

(1)Za katastarsku česticu ili za njezin dio iskazat će se stvarni način uporabe.

(2)Oranice, livade, pašnjaci, trstici i nerazvrstano poljoprivredno zemljište iskazat će se kao dio katastarske čestice zasebnog načina uporabe ako im je površina veća od 500 m2.

(3)Vrtovi, voćnjaci, vinogradi, maslinici i ribnjaci iskazat će se kao dio katastarske čestice zasebnog načina uporabe ako im je površina veća od 200 m2.

(4)Šume i šumsko zemljište će se iskazati kao dio katastarske čestice zasebnog načina uporabe ako im je površina veća od 1000 m2.

(5)Zemljišta koja ne zadovoljavaju kriterije iz stavka 2., 3. i 4. ovoga članka pridružuju se većemu ili pretežitom načinu uporabe.

(6)Zemljišta uz zgrade i dvorišta, koja ne zadovoljavaju kriterije iz stavka 2., 3. i 4. ovoga članka, svrstavaju se u dvorišta.

Članak 39.

(1)Podaci o području posebnoga pravnog režima evidentiraju se na temelju službenih dokumenata kojima su određena područja pod posebnim pravnim režimom.

(2)Katastarskoj čestici pridružuje se podatak o sljedećim posebnim pravnim režimima:

1. pomorsko dobro (PD),

2. vodno dobro (VD),

3. kulturno dobro (KD),

4. strogi rezervat (SR),

5. nacionalni park (NP),

6. posebni rezervat (PR),

7. park prirode (PP),

8. regionalni park (RP),

9. spomenik prirode (SP),

10. značajni krajobraz (ZK),

11. park šuma (PŠ),

12. spomenik parkovne arhitekture (SA),

13. štićeno područje (ŠP),

14. zemljište posebne namjene koje se koristi za djelatne potrebe obrane (PO),

15. područje graničnog prijelaza (GP),

16.željeznička infrastruktura (ŽI),

17.lučko područje (LP).

(3)Katastarskoj se čestici pridružuje i podatak o drugom posebnom pravnom režimu ako je posebnim zakonom određeno da se podaci o tom režimu vode u katastru nekretnina.

(4)Katastarske čestice koje se nalaze u području za koje je uspostavljen posebni pravni režim označuju se kraticom tog režima u skladu s ovim Zakonom, a tako se označuju i kad samo dio čestice pripada području posebnoga pravnog režima.

Članak 40.

(1)Zgrade i druge građevine evidentiraju se na način propisan ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovog Zakona i propisa kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja.

(2)Zgrade i druge građevine mogu se evidentirati u okviru katastarske čestice ili u okviru prava građenja.

(3)Zgrade i druge građevine mogu se evidentirati i prikazivati kao zasebne ako tvore zasebnu uporabnu cjelinu.

(4)U slučaju dvojbe je li riječ o jednoj ili više zgrada odlučujuća je građevna dokumentacija.

(5)Zgrade se mogu evidentirati i prikazivati ako su trajnog karaktera.

Članak 41.

(1)Položaj i oblik zgrade ili druge građevine iskazuje se tlocrtnim prikazom zgrade ili druge građevine na katastarskom planu.

(2)Kućni brojevi iskazuju se na temelju podataka prikupljenih na terenu i u skladu s podacima registra prostornih jedinica tako da se za građevinu kojoj je određen kućni broj ili brojevi prikažu ti brojevi te njihova pripadnost naselju, ulici, trgu i sl.

(3)Način uporabe zgrada iskazuje se u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

(4)Tlocrtne površine zgrada iskazuju se u kvadratnim metrima i u skladu s propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

Članak 42.

(1)Vrste uporabe zgrada mogu biti sljedeće:

–zgrade koje se upotrebljavaju za stanovanje,

–zgrade za povremeni boravak,

–poslovne i sportsko-rekreacijske zgrade,

–javne, sakralne i zgrade spomeničke baštine,

–gospodarske zgrade,

–pomoćne zgrade,

–ruševine,

–podzemne zgrade.

(2)Načini uporabe zgrada za vrste iz stavka 1. ovog članka propisuje ravnatelj pravilnikom.

Članak 43.

(1)U postupku katastarske izmjere i tehničke reambulacije prikupljaju se podaci o nositeljima prava na temelju raspoloživih dokumenata (zemljišne knjige, katastra zemljišta i dr.), kao i izjava zainteresiranih stranaka.

(2)Podaci o nositeljima prava na nekretninama prikupljeni u katastarskoj izmjeri odnosno tehničkoj reambulaciji su pomoćni podaci koji služe za potrebe predočavanja i izlaganja na javni uvid elaborata katastarske izmjere odnosno tehničke reambulacije te obnove odnosno osnivanja zemljišne knjige.

Članak 44.

(1)Nositelji prava na zemljištima na području na kojemu se provodi katastarska izmjera ili tehnička reambulacija dužni su u roku koji je određen odlukom iz članka 31. stavka 2. ovog Zakona vidljivim trajnim oznakama i na svoj trošak označiti granice zemljišta kojim upravljaju, na kojemu imaju pravo vlasništva ili druga prava (upravitelj općih, javnih i drugih dobara).

(2)Nositelji prava na zemljištu iz stavka 1. ovog članka pisanim se putem pozivaju na obilježivanje granica zemljišta te im se osigurava stručna pomoć i trajne međne oznake iz stavka 1. ovog članka pri obilježivanju granica zemljišta bez naknade.

Članak 45.

(1)U slučaju da se nositelji prava nakon urednog dostavljenog poziva nisu odazvali obilježavanju, a granice zemljišta su vidljive na terenu iste će se smatrati obilježenim od strane nositelja prava.

(2)U slučaju da nositelji prava na zemljištu nakon urednog dostavljenog poziva nisu obilježili granice svojeg zemljišta, a iste nisu na terenu vidljive, izvoditelj će:

1.kao granice zemljišta preuzeti obilježene granice susjednih zemljišta ukoliko iste postoje,

2.ako nije u mogućnosti postupiti sukladno točki 1. ovog stavka, izvršiti obilježavanje granica zemljišta sukladno postojećim podacima u katastarskom operatu.

(3)U slučaju da nositelji prava na susjednim zemljištima ne postignu dogovor oko obilježavanja granica zemljišta iste će se prikazati kao sporne.

Članak 46.

U slučajevima kada je nositelju prava uredno dostavljen poziv za obilježavanje, a nije u mogućnosti iz opravdanih razloga izvršiti obilježavanje u zadanom roku nositelj prava je dužan o istome izvijestiti izvoditelja u roku određenom za obilježavanje.

Članak 47.

(1)Pogreške koje nastanu zbog neobilježavanja granica zemljišta ispravit će se na trošak nositelja prava na zemljištu.

(2)Iznos troška za obilježivanje granica neobilježenih zemljišta i iznos troška za ispravak pogrešaka koje nastanu zbog neobilježivanja granica zemljišta, rješenjem određuje područni ured za katastar, odnosno ured Grada Zagreba, u skladu s pravilnikom iz članka 158. stavka 3. ovoga Zakona.

(3)Tijela nadležna za donošenje odluka o posebnim pravnim režimima dužna su područnim uredima za katastar, odnosno uredu Grada Zagreba, dostaviti dokumente kojima su posebni pravni režimi uspostavljeni u roku koji je određen odlukom iz članka 31. stavak 2. ovog Zakona.

Članak 48.

(1)Na temelju podataka prikupljenih i obrađenih u katastarskoj izmjere odnosno tehničkoj reambulaciji izrađuje se elaborat katastarske izmjere odnosno tehničke reambulacije.

(2)Elaborat katastarske izmjere odnosno tehničke reambulacije uz ostale dijelove obavezno sadrži katastarski plan, preglednu katastarsku kartu i popisne listove.

(3)Za potrebe predočavanja i izlaganja na javni uvid elaborata katastarske izmjere odnosno tehničke reambulacije u zaseban popisni list svrstava se katastarska čestica utvrđena katastarskom izmjerom odnosno tehničkom reambulacijom te predstavlja zasebnu nekretninu.

(4)Više katastarskih čestica može biti svrstano u isti popisni list kada to zahtijeva nositelj prava katastarskih čestica i tada one, za potrebe izlaganja na javni uvid elaborata katastarske izmjere odnosno tehničke reambulacije, predstavljaju jednu nekretninu.

Članak 49.

(1)Postupak predočavanja elaborata katastarske izmjere odnosno tehničke reambulacije započinje nakon što je izrađen elaborat katastarske izmjere odnosno tehničke reambulacije.

(2)Početak predočavanja elaborata katastarske izmjere odnosno tehničke reambulacije bit će objavljen u javnim glasilima.

(3)Nositelji prava pozivaju se na predočavanje elaborata pisanim putem. U postupku predočavanja elaborata nositeljima prava se predočavaju podaci utvrđeni katastarskom izmjerom odnosno tehničkom reambulacijom.

(4)Nositelji prava na predočavanje elaborata mogu donijeti akte o tome da li se zgrada ili druga građevina može rabiti u skladu s posebnim propisima.

(5)U postupku predočavanja elaborata nositelj prava potvrđuje da su mu podaci predočeni te potpisuje popisni list s izjavom kojom potvrđuje da je suglasan s predočenim podacima katastarske izmjere odnosno tehničke reambulacije.

(6)U slučaju kada nositelj prava nije suglasan s predočenim podacima, potvrđuje samo da su mu podaci predočeni. U postupku izlaganja na javni uvid nositelj prava se poziva na raspravu.

(7)Ako se nositelj prava ne odazove na predočavanje elaborata smatrati će se da je suglasan s podacima utvrđenim katastarskom izmjerom odnosno tehničkom reambulacijom te se ti podaci utvrđuju kao konačni za postupak izlaganja na javni uvid.

Članak 50.

(1)U postupku predočavanja elaborata katastarske izmjere odnosno tehničke reambulacije nositelji prava mogu uložiti prigovor.

(2)O uloženim prigovorima vodi se knjiga prigovora.

(3)Izvoditelj je dužan na temelju prigovora na predočene podatke obaviti terenski uviđaj.

(4)Ukoliko se podaci elaborata katastarske izmjere odnosno tehničke reambulacije na temelju terenskog uviđaja mijenjaju, potrebno ih je ponovo predočiti.

(5)U slučaju da nositelj prava ponovi prigovor na predočene podatke isti će se rješavati u postupku izlaganja na javni uvid ili odgovarajućeg postupka pred nadležnim zemljišnoknjižnim odjelom općinskog suda.

Članak 51.

(1)Predočavanje elaborata katastarske izmjere odnosno tehničke reambulacije izvoditelj zaključuje potpisivanjem izjave kojom potvrđuje ispravnost provedenih postupaka i predočenih podataka elaborata katastarske izmjere koja je sastavni dio elaborata katastarske izmjere odnosno tehničke reambulacije.

(2)Način predočavanja propisuje ravnatelj pravilnikom.

Članak 52.

(1)Elaborat katastarske izmjere odnosno tehničke reambulacije na temelju izvješća nadležnog područnog ureda za katastar, potvrđuje se u Središnjem uredu Državne geodetske uprave.

(2)U izvješću nadležnog područnog ureda za katastar obavezno se navodi je li elaborat izrađen u skladu s propisima te može li se elaborat koristiti za potrebe izlaganja na javni uvid podataka prikupljenih katastarskom izmjerom odnosno tehničkom reambulacijom.

(3)O potvrđenom elaboratu katastarske izmjere odnosno tehničke reambulacije obavještava se ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, nadležni općinski sud i nadležni područni ured za katastar.

(4)Nadzor nad provedbom katastarskih izmjera i tehničkih reambulacija provode osobe koje za to ovlasti ravnatelj Državne geodetske uprave.

(5)Nadzor iz stavka 4. ovog članka mogu obavljati i predstavnici osoba ovlaštenih za obavljanje geodetske djelatnosti koji posjeduju suglasnost Državne geodetske uprave za obavljanje stručnih geodetskih poslova za potrebe osnivanja katastra nekretnina sukladno posebnom zakonu.

(6)Način provođenja nadzora nad provedbom katastarskih izmjera i tehničkih reambulacija propisuje ravnatelj pravilnikom.

3. Izradba i održavanje katastarskog operata katastra nekretnina