Stručni nositelj:

Redni broj

Naziv nacrta prijedloga zakona

Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske

1.

Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima (EU)

I. tromjesečje

2.

Nacrt prijedloga Zakona o zaštiti fizičkih osoba u vezi s obradom i razmjenom osobnih podataka u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija (EU)

I. tromjesečje

3.

Nacrt prijedloga Zakona o oružju (EU)        

II. tromjesečje

4.

Nacrt prijedloga Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (PUP)

II. tromjesečje

5.

Nacrt prijedloga Zakona o privatnoj zaštiti (RM)

II. tromjesečje

6.

Nacrt prijedloga Zakona o zaštiti od požara (RM)

II. tromjesečje

7.

Nacrt prijedloga Zakona o strancima (EU)

IV. tromjesečje

8.

Nacrt prijedloga Zakona o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji (EU)

IV. tromjesečje

PRIJAVA NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA U SLUČAJU IZNIMKI OD PROVEDBE POSTUPKA PROCJENE UČINAKA PROPISA

1.

2.

3.

POTPIS ČELNIKA TIJELA

Potpis:

Datum: studeni 2017.

Uputa:

• Dodati potreban broj redova sukladno broju nacrta prijedloga zakona koji su predviđeni planom zakonodavnih aktivnosti stručnog nositelja
• Za nacrte prijedloga zakona za koje će se provesti procjena učinaka propisa potrebno je iza naziva nacrta prijedloga zakona dodati oznaku "(PUP)"
• Za nacrte prijedloga zakona koji se planiraju za usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije potrebno je iza naziva propisa dodati oznaku "(EU)"
• Za nacrte prijedloga zakona koji su dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog strateškog akta ili reformske mjere potrebno je dodati oznaku "(RM)"
• Nacrti prijedloga zakona koji su u kategoriji iznimki od provedbe postupka procjene učinaka propisa na temelju članka 15. stavka 1. Zakona o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“, broj --/17) obvezno se navode u Obrascu radi njihove prijave u Plan zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske i, po potrebi, dodaju im se odgovarajuće oznake „(EU)“ i/ili „(RM)“
• Za upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske potrebno je navesti odgovarajuće tromjesečje (I, II, III, IV)

1.

OPĆE INFORMACIJE

1.1.

Stručni nositelj:

Ministarstvo unutarnjih poslova

Sektor za inspekcijske poslove

1.2.

Naziv nacrta prijedloga zakona:

ZAKON O PRIVATNOJ ZAŠTITI

1.3.

Datum:

14. studenoga 2017.

1.4.

Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:

Sektor za inspekcijske poslove, Inspekcija za privatnu zaštitu i detektivske poslove

Tel: 01 3788 390; apavicic@mup.hr

Tel: 01 4887 064; mibudimir@mup.hr

1.5.

Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?

Da/Ne:

DA

Naziv akta: Strategija nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske (Narodne novine br. 73/17)

Opis mjere: Osuvremenjivanje propisa s područja privatne zaštite

1.6.

Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?

Da/Ne:

NE

Naziv pravne stečevine EU:

2.

ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA

2.1.

Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?

Primjenom Zakona o privatnoj zaštiti (Narodne novine br. 68/03, 31/10 i 139/10.), kao i podzakonskih propisa donesenih na temelju tog Zakona, te kontrolom njihove primjene, u periodu od 2003.g. do danas pokazalo se potrebnim unaprijediti i osuvremeniti određena zakonska rješenja, sa ciljem podizanja kvalitete djelatnosti privatne zaštite.

2.2.

Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?

Strategija nacionalne sigurnosti naglašava unaprjeđenje privatne zaštite u dijelu koji obuhvaća sigurnosne prijetnje, rizike i izazove za Republiku Hrvatsku, pa je stoga potrebno privatnu zaštitu osuvremeniti i uvesti u opći sigurnosni sustav Republike Hrvatske. Jedan od razloga je i sve učestalije preuzimanje policijskih poslova od strane zaštitara (primjerice u zračnim lukama i dr.), te potreba efikasnijeg uključenja 17.000 aktivnih osoba koje provode tjelesnu i tehničku zaštitu u širu društvenu zaštitu.

2.3.

Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.

S obzirom na veći broj izmjena koje obuhvaćaju više od polovine članaka Zakona o privatnoj zaštiti, potrebno je pristupiti izradi novog teksta Zakona

3.

UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA

3.1.

Što je cilj koji se namjerava postići?

Uspostava učinkovite djelatnosti privatne zaštite, osposobljene, obučene i opremljene za preventivno i operativno djelovanje u okolnostima visokog rizika te njena integracija u opći sigurnosni sustav Republike Hrvatske, uspostava sigurnosne kulture u društvu i razvoj zaštitarskog tržišta, što će pridonijeti povećanju standarda osoba koje obavljaju navedene poslove i u konačnici rezultirati povećanjem opće društvene sigurnosti građana.

3.2.

Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?

Trajno i sustavno podizanje i održavanje razine kvalitete obavljanja zaštitarske djelatnosti i poslova, uključenje privatne zaštite u opći sigurnosni sustav Republike Hrvatske, razvoj sigurnosne kulture i veća sigurnost građana, jednakopravni položaj na tržištu Republike Hrvatske hrvatskih trgovačkih društava i trgovačkih društava iz drugih država članica Europske unije koje namjeravanju u Republici Hrvatskoj obavljati zaštitarske poslove, razvoj zaštitarskog tržišta na osnovama recentnih tehničkih i tehnoloških standarda, trajna i plodonosna suradnja javne uprave i struke na temeljima javno privatnog partnerstva i međusobnog poslovnog povjerenja (udruge, komore, vlasnici kritičnih infrastruktura i objekata s rizičnim poslovanjem i dr.).

3.3.

Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?

Očekivani ishod planira se postići u najvećem dijelu stupanjem na snagu Zakona, a u potpunosti nakon što adresati usklade svoje poslovanje s odredbama Zakona.

4.

UTVRĐIVANJE RJEŠENJA

4.1.

Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.

Donošenje novog zakonskog propisa.

Obrazloženje: Uzimajući u obzir promjene u sigurnosnim okolnostima u svijetu i Europskoj uniji, a s obzirom na protek vremena od stupanja na snagu Zakona o privatnoj zaštiti, potrebno je izraditi kvalitetni propis kojim bi se uredila problematika privatne zaštite, unaprijedila gospodarska djelatnost i osigurale pretpostavke za viši stupanj društvene sigurnosti.

4.2.

Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.

Rješavanje postavljenog problema i ostvarivanje planiranih ciljeva nije moguće postići primjenom određenih nenormativnih rješenja (npr. primjena određenih pravila struke i sl.).

Obrazloženje: Djelatnost privatne zaštite može se urediti isključivo propisivanjem jasnih uvjeta i načina stjecanja statusa pravnih i fizičkih osoba s područja privatne zaštite, te učinkovite uloge tijela koje provodi nadzor primjene Zakona.

5.

UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA

5.1.

UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.1.1.

Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz

Ne

Da

Ne

5.1.2.

Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala

Ne

Da

Ne

5.1.3.

Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva

Ne

Da

Ne

5.1.4.

Prepreke za razmjenu dobara i usluga

Ne

Da

Ne

5.1.5.

Cijena roba i usluga

Ne

Da

Ne

5.1.6.

Uvjet za poslovanje na tržištu

Ne

Da

Ne

5.1.7.

Trošak kapitala u gospodarskim subjektima

Ne

Da

Ne

5.1.8.

Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)

Ne

Da

Ne

5.1.9.

Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima

Ne

Da

Ne

5.1.10.

Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata

Ne

Da

Ne

5.1.11.

Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije

Ne

Da

Ne

5.1.12.

Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata

Da

Ne

Ne

5.1.13.

Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata

Da

Ne

Ne

5.1.14.

Drugi očekivani izravni učinak:                       Nema    

Ne

Ne

Ne

5.1.15.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.

Izravni učinak na makroekonomsko okruženje donekle će se očitovati u priljevu investicija kroz osiguranje poslovnog nastana za nove tvrtke koje će obavljati navedene poslove, posebice tehničku zaštitu i informacijsku sigurnost koje su u progresiji. Dinamizirat će se i uvoz i izvoz opreme za tehničku zaštitu. Povećat će se slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala, kao i konkurentnost kapitala. Prepreke za razmjenu dobara i usluga su otklonjene uspostavom slobodnog tržišta Europske unije, te primjenom europskih standarda. Razvojem i dostupnošću tehnologije, nivelirat će se i cijene usluga i roba. Uvjeti za poslovanje na tržištu se izjednačavaju tako da domaća trgovačka društva i trgovačka društva iz Europske unije imaju jednakopravne uvjete poslovanja. Razni troškovi obveznika primjene očituju se u edukaciji novih specijalizacija i nabavi novih tehnologija tehničke zaštite, što će se dijelom uračunati u cijenu usluge korisnicima.

Utvrdite veličinu adresata:

5.1.16.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Da

Ne

Ne

5.1.17.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Da

Ne

5.1.18.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Da

Ne

5.1.19.

Radnici i/ili umirovljenici

Da

Ne

Ne

5.1.20.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Da

Ne

5.1.21.

Hrvatski branitelji

Da

Ne

Ne

5.1.22.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Da

Ne

Ne

5.1.23.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Da

Ne

5.1.24.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Da

Ne

5.1.25.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Da

Ne

5.1.26.

Drugi utvrđeni adresati:                                       Nema    

Ne

Ne

Ne

5.1.27.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:

Korisnici privatne zaštite bit će većinom poslovni subjekti, državne institucije, kritične infrastrukture od lokalnog i nacionalnog značaja te sve druge pravne i fizičke osobe koje žele dodatnu zaštitu koju ne osigurava država i iznad opsega koji osigurava država.

5.1.28.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

–       veliki izravni učinak i mali broj adresata

–       veliki izravni učinak i veliki broj adresata

–       mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

5.2.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.2.1.

Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini

Da

Ne

Ne

5.2.2.

Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu

Da

Ne

Ne

5.2.3.

Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima

Da

Ne

Ne

5.2.4.

Drugi očekivani izravni učinak:                           Nema    

Ne

Ne

Ne

5.2.5.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:

Zakonom neće biti propisani uvjeti poslovanja koji bi uvjetovali izravne učinke na tržišno natjecanje, samim time što se izjednačavaju uvjeti rada za domaće i strane poduzetnike, a dijelom su olakšani uvjeti stjecanja odobrenja za rad.

Utvrdite veličinu adresata:

5.2.6.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Da

Ne

Ne

5.2.7.

Srednji i veliki poduzetnici

Da

Ne

Ne

5.2.8.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Da

Ne

Ne

5.2.9.

Radnici i/ili umirovljenici

Da

Ne

Ne

5.2.10.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Da

Ne

Ne

5.2.11.

Hrvatski branitelji

Da

Ne

Ne

5.2.12.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Da

Ne

Ne

5.2.13.

Udruge i/ili zaklade

Da

Ne

Ne

5.2.14.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Da

Ne

Ne

5.2.15.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Da

Ne

Ne

5.2.16.

Drugi utvrđeni adresati:                                        Nema    

Ne

Ne

Ne

5.2.17.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:

Zakonom neće biti propisani uvjeti poslovanja koji bi uvjetovali izravne učinke na tržišno natjecanje, samim time što se izjednačavaju uvjeti rada za domaće i strane poduzetnike, a dijelom su olakšani uvjeti stjecanja odobrenja za rad.

5.2.17.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

–       veliki izravni učinak i mali broj adresata

–       veliki izravni učinak i veliki broj adresata

–       mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

5.3.

UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.3.1.

Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.

Da

Ne

Ne

5.3.2.

Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva

Da

Ne

Ne

5.3.3.

Socijalna uključenost

Da

Ne

Ne

5.3.4.

Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama

Da

Ne

Ne

5.3.5.

Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu

Da

Ne

Ne

5.3.6.

Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite

Da

Ne

Ne

5.3.7.

Drugi očekivani izravni učinak:                           Nema    

Ne

Ne

Ne

5.3.8.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:

Zakonom se ne postavljaju posebni zdravstveni uvjeti za obavljanje djelatnosti tehničke zaštite i izrade prosudbi ugroženosti, pa istu mogu obavljati i osobe sa fizičkim poteškoćama, što uključuje osobe iz osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama. Dosadašnja iskustva, međutim ukazuju da je broj takvih osoba u poslovima tehničke zaštite mali. Također, snižavanjem uvjeta stručne spreme za čuvare na osnovno obrazovanje, koje im omogućava obavljanje osnovnih djelatnosti u uvjetima niskog rizika poslovanja, daje se socijalna komponenta uključivosti u Zakonu.

Utvrdite veličinu adresata:

5.3.9.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Da

Ne

Ne

5.3.10.

Srednji i veliki poduzetnici

Da

Ne

Ne

5.3.11.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Da

Ne

Ne

5.3.12.

Radnici i/ili umirovljenici

Da

Ne

5.3.13.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Da

Ne

Ne

5.3.14.

Hrvatski branitelji

Da

Ne

Ne

5.3.15.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Da

Ne

Ne

5.3.16.

Udruge i/ili zaklade

Da

Ne

Ne

5.3.17.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Da

Ne

Ne

5.3.18.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Da

Ne

Ne

5.3.19.

Drugi utvrđeni adresati:

Ne

Ne

Ne

5.3.20.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:

Socijalni učinci adresirani su na fizičke osobe, prije svega radnike zaštitarskih tvrtki i obrtnike, te umirovljenike koji u određenim zakonskim okvirima sukladno posebnim propisima mogu obavljati poslove privatne zaštite.

5.3.21.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

–       veliki izravni učinak i mali broj adresata

–       veliki izravni učinak i veliki broj adresata

–       mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

5.4.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.4.1.

Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području

Ne

Da

Ne

5.4.2.

Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta

Ne

Da

Ne

5.4.3.

Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine

Ne

Da

Ne

5.4.4.

Status regulirane profesije

Ne

Da

Ne

5.4.5.

Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva

Ne

Da

Ne

5.4.6.

Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva

Ne

Da

Ne

5.4.7.

Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava

Da

Ne

Ne

5.4.8.

Odnos između privatnog i poslovnog života

Da

Ne

Ne

5.4.9.

Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba

Ne

Da

Ne

5.4.10.

Pravo na kvalitetu radnog mjesta

Ne

Da

Ne

5.4.11.

Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava

Ne

Da

Ne

5.4.12.

Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja

Ne

Da

Ne

5.4.13.

Drugi očekivani izravni učinak:                           Nema    

Ne

Ne

Ne

5.4.14.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:

Učinci na tržište rada očituju se prije svega na zapošljavanje u sigurnosnom sektoru, gdje će se formirati nova radna mjesta za obavljanje poslova koji se propisuju Zakonom, a dio postojećih zaposlenika će se prekvalificirati. Podizanjem stupnja kvalitete obavljanja djelatnosti privatne zaštite porast će i cijena rada te standard zaposlenika. S obzirom da je privatna zaštita sigurnosna djelatnost i ne spada u uslužne djelatnosti, Zakonom su regulirani uvjeti i načini stjecanja dopuštenja („licence“) za fizičke osobe te odobrenja za pravne osobe i obrte koji će obavljati tjelesnu i tehničku zaštitu te prosudbe ugroženosti. Na taj način uslijedit će i ostali efekti koji su navedeni u gornjoj tablici (kvaliteta radnog mjesta, dohodak, mirovina i dr.)

Utvrdite veličinu adresata:

5.4.15.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Da

Ne

5.4.16.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Da

Ne

5.4.17.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Da

Ne

5.4.18.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Da

Ne

5.4.19.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Da

Ne

5.4.20.

Hrvatski branitelji

Ne

Da

Ne

5.4.21.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Da

Ne

5.4.22.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Da

Ne

5.4.23.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Da

Ne

5.4.24.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Da

Ne

5.4.25.

Drugi utvrđeni adresati:                                        Nema    

Ne

Ne

Ne

5.4.26.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.

Učinci na tržište rada reflektirat će se prije svega na poduzetnike svih veličina, trgovačka društva i obrte te ostale pravne osobe koje će se baviti privatnom zaštitom ili će biti njezin korisnik, u određenim razinama. Također, odnosi se i na zaposlenike tih subjekata, u razmjeru kako je procijenjeno.

5.4.27.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

–       veliki izravni učinak i mali broj adresata

–       veliki izravni učinak i veliki broj adresata

–       mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

5.5.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.5.1.

Utjecaj na klimu

Ne

Ne

Ne

5.5.2.

Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla

Ne

Ne

Ne

5.5.3.

Korištenje energije

Ne

Ne

Ne

5.5.4.

Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije

Ne

Ne

Ne

5.5.5.

Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta

Ne

Ne

Ne

5.5.6.

Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje

Ne

Ne

Ne

5.5.7.

Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi

Ne

Ne

Ne

5.5.8.

Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama

Ne

Ne

Ne

5.5.9.

Zaštita od utjecaja kemikalija

Ne

Ne

Ne

5.5.10.

Drugi očekivani izravni učinak:                           Nema    

Ne

Ne

Ne

5.5.11.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:

Zakon o privatnoj zaštiti neće imati izravnih učinaka za zaštitu okoliša

Utvrdite veličinu adresata:

5.5.12.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Ne

Ne

5.5.13.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Ne

Ne

5.5.14.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Ne

Ne

5.5.15.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Ne

Ne

5.5.16.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.5.17.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.5.18.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.5.19.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.5.20.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.5.21.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.5.22.

Drugi utvrđeni adresati:                                      Nema    

Ne

Ne

Ne

5.5.23.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.

Zakon o privatnoj zaštiti neće imati izravnih učinaka na zaštitu okoliša

5.5.24.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

–       veliki izravni učinak i mali broj adresata

–       veliki izravni učinak i veliki broj adresata

–       mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

5.6.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.6.1.

Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata

Ne

Ne

Ne

5.6.2.

Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava

Ne

Ne

Ne

5.6.3.

Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije

Da

Ne

Ne

5.6.4.

Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi

Ne

Ne

Ne

5.6.5.

Povreda prava na privatnost

Da

Ne

Ne

5.6.6.

Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć

Ne

Ne

Ne

5.6.7.

Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi

Ne

Ne

Ne

5.6.8.

Pravo na pristup informacijama

Da

Ne

Ne

5.6.9.

Drugi očekivani izravni učinak:                          Nema    

Ne

Ne

Ne

5.6.10.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:

Zakonom se propisuju uvjeti za stjecanje statusa osobe s dopuštenjem za određene poslove privatne zaštite koji će, posebice u podzakonskim aktima, definirati nediskriminirajuće uvjete za oba spola te će se ostvariti pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava. Također, Zakonom se ne povređuju ostala prava ili postiže diskriminacija bilo kojih osnova. U dijelu prava na pristup informacijama, Zakon je usklađen sa posebnim propisima koji uređuju područje zaštite podataka i informacija te prava na pristup informacijama.

Utvrdite veličinu adresata:

5.6.12.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Da

Ne

Ne

5.6.13.

Srednji i veliki poduzetnici

Da

Ne

Ne

5.6.14.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Da

Ne

Ne

5.6.15.

Radnici i/ili umirovljenici

Da

Ne

Ne

5.6.16.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Da

Ne

Ne

5.6.17.

Hrvatski branitelji

Da

Ne

Ne

5.6.18.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Da

Ne

Ne

5.6.19.

Udruge i/ili zaklade

Da

Ne

Ne

5.6.20.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Da

Ne

Ne

5.6.21.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Da

Ne

Ne

5.6.22.

Drugi utvrđeni adresati:                                       Nema    

Ne

Ne

Ne

5.6.23.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.

Učinci na zaštitu ljudskih prava neznatno utječu na adresate, s obzirom da se primjerice sustavima video nadzora (tehnička zaštita) može utjecati na pravo na privatnost u slučaju počinjenja kaznenih djela u kojima tijela koje vode istražne postupke mogu izuzimati osobne podatke sa video zapisa, te se u takvim slučajevima može uskratiti i pravo na pristup informacijama ili po službenoj dužnosti uskratiti slobodu kretanja (ovlasti zaštitara, npr.).

5.6.24.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

–       veliki izravni učinak i mali broj adresata

–       veliki izravni učinak i veliki broj adresata

–       mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

6.

Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)

Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.

Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:

DA

NE

6.1.

Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?

DA

Obrazloženje:

Pravne osobe i obrti svih vrsta započinju obavljati djelatnost privatne zaštite nakon stjecanja odobrenja (rješenja MUP-a) koje uključuje upravni postupak u određenom trajanju (u postupak je uključen MUP, Ministarstvo pravosuđa – prekršajne i kaznene evidencije i SOA) te uplatu upravne pristojbe sukladno Tarifi 18. Uredbe o tarifi upravnih pristojbi (Narodne novine br. 8/17 i 37/17).

6.2.

Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?

NE

Obrazloženje:

Zakonom neće biti propisani uvjeti poslovanja koji bi uvjetovali izravne učinke na tržišnu konkurenciju i imali prepreke slobodi tržišne konkurencije, samim time što se izjednačavaju uvjeti rada za domaće i strane poduzetnike, a dijelom su olakšani uvjeti stjecanja odobrenja za rad.

6.3.

Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?

NE

Obrazloženje:

Zakonom su predviđene upravne pristojbe za stjecanje odobrenja i dopuštenja, koje su značajno smanjene Tarifom 18. Uredbe o tarifi upravnih pristojbi. Uvođenjem dvaju specijalizacija (zaštitar - specijalist i zaštitar – IPU) uvest će se nove tarife, a proširit će se i djelokrug izobrazbe ustanova koje istu provode. Ostale odredbe ne proizvode negativan financijski učinak za obveznike Zakona.

6.4.

Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?

NE

Obrazloženje:

Odredbe Zakona ne proizvode negativan financijski učinak za mikro poduzetnike koji će biti obveznici primjene Zakona, osim gore navedenih novih tarifa za specijalizaciju.

6.5.

Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.

Obrazloženje:

Odredbe Zakona ne proizvode negativan financijski učinak za male i srednje poduzetnike koji će biti obveznici primjene Zakona, osim gore navedenih novih tarifa za specijalizaciju.

7.

Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije

Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).

SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.

SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model

8.

SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE

Ako je utvrđena barem jedna kombinacija:

–          veliki izravni učinak i mali broj adresata,

–          veliki izravni učinak i veliki broj adresata,

–          mali izravni učinak i veliki broj adresata,

u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.

Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.

Procjena učinaka propisa

Potreba za PUP

Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa

DA

NE

8.1.

Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.

NE

8.2.

Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.

NE

8.3.

Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.

NE

8.4.

Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.

NE

8.5.

Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.

NE

8.6.

Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.

NE

MSP test

Potreba za MSP test

8.7.

Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo  (MSP test)

DA

NE

8.8.

Provođenje MSP testa

NE

8.9.

Provođenje SCM metodologije

NE

9.

PRILOZI

10.

POTPIS ČELNIKA TIJELA

Potpis:

Datum:

11.

Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)

Uputa:

·         Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.

1.

OPĆE INFORMACIJE

1.1.

Stručni nositelj:

Ministarstvo unutarnjih poslova

1.2.

Naziv nacrta prijedloga zakona:

Zakon o zaštiti od požara

1.3.

Datum:

14.11.2017.

1.4.

Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:

Sektor za inspekcijske poslove, Inspekcija zaštite od požara

Tel: 01 3788 390; apavicic@mup.hr

Tel: 01 4887882; dkadojicbalasko@mup.hr

1.5.

Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?

Da/Ne: Da

Naziv akta:

Nacionalna strategija zaštite od požara za razdoblje od 2013. do 2022.g. (NN 68/13) i Zaključak Sabora iz 2013. godine

Opis mjere: Donijeti novu zakonsku regulativu (Zakon o zaštiti od požara, Zakon o vatrogastvu itd.)

1.6.

Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?

Da/Ne: NE

Naziv pravne stečevine EU:

2.

ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA

2.1.

Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?

  Tijekom primjene važećeg Zakona o zaštiti od požara (Narodne novine br. 92/10) utvrđeni su određeni nedostaci te poteškoće u primjeni odnosno tekst Zakona nije dovoljno precizan i ostavlja mogućnost različitih tumačenja te zbog svoje općenitosti dovodi do mogućnosti različitih postupanja u obavljanju inspekcijskih nadzora, što ima za posljedicu neujednačena postupanja te stvara zabune, kako između samih inspektora, tako i fizičkih odnosno pravnih osoba nad kojima se provodi inspekcijski nadzor. Također, pokrenut je postupak ocjene ustavnosti odredbi Zakona kojima se uređuje servisiranje te ispitivanje prijenosnih i prijevoznih aparata za gašenje požara.

    Nadalje, zaštita od požara smatra se jednim od bitnih zahtjeva koji građevina mora udovoljiti te je potrebno postići usklađenost odredbi Zakona o zaštiti od požara s propisima kojima se uređuje područje prostornog uređenja i građenja.

   Također, zaštita od požara je djelatnost koja se sastoji od prevencijskog i operativnog segmenta koji se nadopunjuju i nalaze u međusobnoj ovisnosti. Oba segmenta regulirana su posebnim zakonima kojima je propisano i djelovanje inspekcija koje nadziru provođenje tih zakona te je potrebno omogućiti učinkovitu koordinaciju inspekcije za zaštitu od požara i inspekcije za vatrogastvo, s obzirom da su nadležne službe ustrojene u dva različita tijela državne uprave te je potrebno precizno utvrditi nadležnost navedenih inspekcija.

2.2.

Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?

S obzirom na probleme i nedostatke uočene u primjeni odredbi važećeg Zakona o zaštiti od požara, potrebna je izmjena navedenih odredbi.

2.3.

Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.

S obzirom na veći broj izmjena koje obuhvaćaju više od polovine članaka Zakona o privatnoj zaštiti, potrebno je pristupiti izradi novog teksta Zakona

3.

UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA

3.1.

Što je cilj koji se namjerava postići?

Novim Zakonom o zaštiti od požara namjerava se na precizniji i kvalitetniji način urediti područje zaštite od požara, što podrazumijeva planiranje zaštite od požara, propisivanje mjera zaštite od požara građevina i prostora, ustrojavanje subjekata zaštite od požara, provođenje mjera, financiranje te osposobljavanje i ovlašćivanje za obavljanje poslova zaštite od požara s ciljem zaštite života, zdravlja i sigurnosti ljudi i životinja, materijalnih dobara, okoliša i prirode.

Također, novim Zakonom namjerava se jasnije utvrditi prava i dužnosti te odgovornosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih i fizičkih osoba, definirati te ujednačiti i ubrzati postupanje inspektora zaštite od požara prilikom obavljanja inspekcijskih nadzora, očevida požara i drugih poslova, kao i omogućiti jednostavniju, bržu i efikasniju suradnju s drugim nadležnim tijelima, osobito u području zaštite okoliša i prostornoga uređenja i gradnje.

Na temelju novog Zakona o zaštiti od požara planira se donijeti niz podzakonskih propisa kojima bi se detaljnije uredila navedena materija.

3.2.

Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?

Donošenjem novoga Zakona o zaštiti od požara jasno bi se postavili temelji za dugoročnije planiranje svih segmenata iz područja zaštite od požara, uskladile odredbe propisa koji uređuju navedenu materiju, ostvarilo učinkovitije postupanje inspektora zaštite od požara te učinkovitija suradnja u području zaštita od požara s drugim tijelima, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnim i fizičkim osobama.

Na navedeni način unaprijedila bi se organizacija i ustroj odnosno cjelokupno područje zaštite od požara.

3.3.

Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?

Očekivani ishod planira se postići u najvećem dijelu stupanjem na snagu Zakona, a u potpunosti nakon što adresati usklade svoje poslovanje s odredbama Zakona.

4.

UTVRĐIVANJE RJEŠENJA

4.1.

Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.

Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):

Donošenje novog propisa i stavljanje van snage važećeg Z akona o zaštiti od požara (Narodne novine br. 92/10)

Obrazloženje: S obzirom na potrebu izmjene važećih zakonskih odredbi u cilju uklanjanja nedostataka i problema uočenih tijekom primjene važećeg Zakona o zaštiti od požara te usklađivanja s drugim propisima potrebno je donijeti novi propis kojim će se urediti područje zaštite od požara

4.2.

Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.

Nenormativno rješenje nije moguće.

Obrazloženje:

Iako se određenim postupanjima kroz provođenje dodatnih mjera edukacije i informiranja kako građanstva tako i inspektora zaštite od požara mogu postići djelomični rezultati, na taj način ne bi se u potpunosti ostvarili zadani ciljevi, nego bi se  usporile potrebne promjene. Stoga je potrebno normativno rješenje kojim bi se postiglopotrebno unapređenje sustava zaštite od požara u svim segmentima društva.

5.

UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA

5.1.

UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.1.1.

Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz

Da

Ne

Ne

5.1.2.

Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala

Ne

Ne

Ne

5.1.3.

Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva

Ne

Ne

Ne

5.1.4.

Prepreke za razmjenu dobara i usluga

Ne

Ne

Ne

5.1.5.

Cijena roba i usluga

Ne

Ne

Ne

5.1.6.

Uvjet za poslovanje na tržištu

Da

Ne

Ne

5.1.7.

Trošak kapitala u gospodarskim subjektima

Da

Ne

Ne

5.1.8.

Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)

Da

Ne

Ne

5.1.9.

Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima

Da

Ne

Ne

5.1.10.

Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata

Da

Ne

Ne

5.1.11.

Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije

Da

Ne

Ne

5.1.12.

Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata

Ne

Ne

Ne

5.1.13.

Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata

Ne

Ne

Ne

5.1.14.

Drugi očekivani izravni učinak:

Ne

Ne

Ne

5.1.15.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.

Utvrdite veličinu adresata:

5.1.16.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Da

Ne

Ne

5.1.17.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Da

Ne

5.1.18.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Da

Ne

Ne

5.1.19.

Radnici i/ili umirovljenici

Da

Ne

Ne

5.1.20.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Da

Ne

Ne

5.1.21.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.1.22.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.1.23.

Udruge i/ili zaklade

Da

Ne

Ne

5.1.24.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Da

Ne

5.1.25.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Da

Ne

5.1.26.

Drugi utvrđeni adresati:

Ne

Ne

Ne

5.1.27.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:

S obzirom da je pitanje zaštite od požara ujedno i pitanje sigurnosti, bilo na mikro ili makro razini, u provođenju mjera propisanih prijedlogom Zakona uključene su u određenom opsegu i na određeni način sve strukture društva, od čega najviše srednji i veliki poduzetnici, središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima te trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

5.1.28.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

–       veliki izravni učinak i mali broj adresata

–       veliki izravni učinak i veliki broj adresata

–       mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

5.2.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.2.1.

Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini

Ne

Ne

Ne

5.2.2.

Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu

Ne

Ne

Ne

5.2.3.

Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima

Ne

Ne

Ne

5.2.4.

Drugi očekivani izravni učinak:

Ne

Ne

Ne

5.2.5.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:

Utvrdite veličinu adresata:

5.2.6.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Ne

Ne

5.2.7.

Srednji i veliki poduzetnici