Savjetovanje o prethodnoj procjeni za nacrt prijedloga
Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti
PRILOG 1. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
MINISTARSTVO KULTURE
1.2.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI
1.3.
KLASA:
URBROJ:
Datum:
612-05/17-01/0231
532-06-01-01/3-17-8
6. studenog 2017.
1.4.
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
Služba za normativne poslove u kulturi
01/4866-255
nives.milinkovic@min-kulture.hr
1.5.
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
NE
Naziv akta:
Opis mjere:
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
NE
Naziv pravne stečevine EU:
2.
ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti uređuju se knjižnična djelatnost, uvjeti i način njezina obavljanja, ustrojstvo i način rada knjižnica. Posebno se uređuje pitanje zaštite i digitalizacije knjižnične građe, pojednostavljuje se postupak osnivanja knjižnica, tako da osnivanje nije uvjetovano pravnom formom. Uređuje se Hrvatska digitalna knjižnica kao i rad Centra za stalno stručno usavršavanje knjižničara, definira se obvezni primjerak i postupanje s njim u digitalnom okruženju. Zakon sadrži odredbe o vrstama knjižnica, o osnivanju i prestanku rada knjižnica, ustrojstvu i upravljanjem knjižnicama, osiguranju sredstava za rad knjižnica, knjižničnom sustavu, Hrvatskom knjižničnom vijeću, knjižničarskom osoblju te zaštiti knjižnične.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti uredit će se obavljanje djelatnosti u skladu s dosegnutim stručnim standardima obavljanja te djelatnosti te osigurati funkcioniranje sustava knjižnica Republike Hrvatske.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Od stupanja na snagu Zakona o knjižnicama 1997. godine na međunarodnoj su razini, usvojeni brojni dokumenti namijenjeni knjižničarskoj zajednici i/ili zakonodavcima, koji ističu važnu uloga knjižnica u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja: Kopenhaška deklaracija (1999); Smjernice za knjižnično zakonodavstvo i politiku u Europi Vijeća Europe/EBLIDA-e (2000); EBLIDA-ina Bečka izjava Knjižnična politika za Europu (2009.); Narodne knjižnice: razvojne službe i usluge IFLA-e i UNESCO-a (2001) te IFLA-ine smjernice za narodne knjižnice (2011); IFLA-ine i UNESCO-ve smjernice za školske knjižnice (2004); Glasgowska deklaracija o knjižnicama, informacijskim službama i intelektualnoj slobodi (2002); IFLA-in Manifest o Internetu (2002); Smjernice za primjenu Manifesta o Internetu (2006) te Manifest o digitalnoj knjižnici (2012); Oeiraški manifest Plana PULMAN za e-Europu (2003); Aleksandrijski manifest o knjižnicama (2005) o načelima Informacijskog društva, strategija Europske komisije o digitalizaciji, dostupnosti i čuvanju kulturne i znanstvene baštine 2010; Digital libraries (2005); Preporuke Europske komisije o digitalizaciji, mrežnoj dostupnosti i digitalnoj zaštiti kulturne građe (2006; 2011); Strategija razvitka Europske unije za ovo desetljeće - Europe 2020 i akcijski plan Digital agenda for Europe (2010) u kojemu se potiče prijenos knjižnične građe i svih knjižničnih službi u digitalni oblik. Od 1997. visokoškolsko obrazovanje usklađeno je sa zahtjevima bolonjskog procesa i doneseni su ili izmijenjeni mnogi zakoni koji imaju utjecaja na rad i djelovanje knjižnica: Zakon o ustanovama (NN 76/93, 29/97, 47/99, 35/08); Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 100/04,87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14 , 98/15, 44/17); Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07, 80/11, 125/11, 141/13, 127/14, 62/17); Zakon o pravu na pristup informacijama (25/13 i 85/15); Zakon o zaštiti osobnih podataka (NN 103/03, 118/06, 41/08, 130/11, 106/12); Zakon o informacijskoj sigurnosti (NN 79/07); Zakon o tajnosti podataka (NN 79/07, 86/12); Zakon o Registru zaposlenih u javnom sektoru (NN 34/11); Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina (NN 155/02, 80/10, 93/11); Zakon o kulturnim vijećima (NN 53/01,44/09, 68/13); Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi (NN 47/90, 27/93 i 38/09); Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 10/97, 107/07, 94/13); Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17); Zakon o Agenciji za odgoj i obrazovanje (NN 85/06); Zakon o obrazovanju odraslih (NN 17/07, 107/07, 24/10); Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14 i 60/15); Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (NN 45/09); Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (NN 107/07, 118/12); Zakon o hrvatskom kvalifikacijskom okviru (NN 22/13, 41/16); Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15); Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 86/06, 125/06, 16/07, 95/08, 46/10, 145/10, 37/13, 44/13, 45/13, 110/15); Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17);Zakon o elektroničkim medijima (NN 153/09, 84/11, 94/13, 136/13). Odredbe Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti potrebno je u potpunosti uskladiti s navedenim dokumentima.
3.
UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Cilj novog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti je osuvremenjivanje knjižnica za rad u digitalnom okruženju, obavljanje djelatnosti u skladu s dosegnutim stručnim standardima i učinkovito funkcioniranje sustava knjižnica Republike Hrvatske.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti uredit će se obavljanje djelatnosti u skladu s dosegnutim stručnim standardima obavljanja te djelatnosti te osigurati funkcioniranje sustava knjižnica Republike Hrvatske.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
1.siječnja 2019. godine
4.
UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Novi Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti
Obrazloženje:
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Obrazloženje:
Nenormativno rješenje nije moguće jer je, sukladno Zakonu o knjižnicama, knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba te se stoga odredbe o obavljanju knjižnične djelatnosti uređuju zakonom.
5.
UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
Da
Ne
Ne
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
Da
Ne
Ne
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
Savjetovanje o prethodnoj procjeni za nacrt prijedloga
Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti
Komentirate u ime: Ministarstvo kulture
PRILOG 1.
OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
MINISTARSTVO KULTURE
1.2.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNOJ DJELATNOSTI
1.3.
KLASA:
URBROJ:
Datum:
612-05/17-01/0231
532-06-01-01/3-17-8
6. studenog 2017.
1.4.
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
Služba za normativne poslove u kulturi
01/4866-255
nives.milinkovic@min-kulture.hr
1.5.
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
NE
Naziv akta:
Opis mjere:
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
NE
Naziv pravne stečevine EU:
2.
ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti uređuju se knjižnična djelatnost, uvjeti i način njezina obavljanja, ustrojstvo i način rada knjižnica. Posebno se uređuje pitanje zaštite i digitalizacije knjižnične građe, pojednostavljuje se postupak osnivanja knjižnica, tako da osnivanje nije uvjetovano pravnom formom. Uređuje se Hrvatska digitalna knjižnica kao i rad Centra za stalno stručno usavršavanje knjižničara, definira se obvezni primjerak i postupanje s njim u digitalnom okruženju. Zakon sadrži odredbe o vrstama knjižnica, o osnivanju i prestanku rada knjižnica, ustrojstvu i upravljanjem knjižnicama, osiguranju sredstava za rad knjižnica, knjižničnom sustavu, Hrvatskom knjižničnom vijeću, knjižničarskom osoblju te zaštiti knjižnične.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti uredit će se obavljanje djelatnosti u skladu s dosegnutim stručnim standardima obavljanja te djelatnosti te osigurati funkcioniranje sustava knjižnica Republike Hrvatske.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Od stupanja na snagu Zakona o knjižnicama 1997. godine na međunarodnoj su razini, usvojeni brojni dokumenti namijenjeni knjižničarskoj zajednici i/ili zakonodavcima, koji ističu važnu uloga knjižnica u demokratizaciji društva i razvoju društva znanja: Kopenhaška deklaracija (1999); Smjernice za knjižnično zakonodavstvo i politiku u Europi Vijeća Europe/EBLIDA-e (2000); EBLIDA-ina Bečka izjava Knjižnična politika za Europu (2009.); Narodne knjižnice: razvojne službe i usluge IFLA-e i UNESCO-a (2001) te IFLA-ine smjernice za narodne knjižnice (2011); IFLA-ine i UNESCO-ve smjernice za školske knjižnice (2004); Glasgowska deklaracija o knjižnicama, informacijskim službama i intelektualnoj slobodi (2002); IFLA-in Manifest o Internetu (2002); Smjernice za primjenu Manifesta o Internetu (2006) te Manifest o digitalnoj knjižnici (2012); Oeiraški manifest Plana PULMAN za e-Europu (2003); Aleksandrijski manifest o knjižnicama (2005) o načelima Informacijskog društva, strategija Europske komisije o digitalizaciji, dostupnosti i čuvanju kulturne i znanstvene baštine 2010; Digital libraries (2005); Preporuke Europske komisije o digitalizaciji, mrežnoj dostupnosti i digitalnoj zaštiti kulturne građe (2006; 2011); Strategija razvitka Europske unije za ovo desetljeće - Europe 2020 i akcijski plan Digital agenda for Europe (2010) u kojemu se potiče prijenos knjižnične građe i svih knjižničnih službi u digitalni oblik. Od 1997. visokoškolsko obrazovanje usklađeno je sa zahtjevima bolonjskog procesa i doneseni su ili izmijenjeni mnogi zakoni koji imaju utjecaja na rad i djelovanje knjižnica: Zakon o ustanovama (NN 76/93, 29/97, 47/99, 35/08); Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14 , 98/15, 44/17); Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07, 80/11, 125/11, 141/13, 127/14, 62/17); Zakon o pravu na pristup informacijama (25/13 i 85/15); Zakon o zaštiti osobnih podataka (NN 103/03, 118/06, 41/08, 130/11, 106/12); Zakon o informacijskoj sigurnosti (NN 79/07); Zakon o tajnosti podataka (NN 79/07, 86/12); Zakon o Registru zaposlenih u javnom sektoru (NN 34/11); Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina (NN 155/02, 80/10, 93/11); Zakon o kulturnim vijećima (NN 53/01, 44/09, 68/13); Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi (NN 47/90, 27/93 i 38/09); Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 10/97, 107/07, 94/13); Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17); Zakon o Agenciji za odgoj i obrazovanje (NN 85/06); Zakon o obrazovanju odraslih (NN 17/07, 107/07, 24/10); Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14 i 60/15); Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (NN 45/09); Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (NN 107/07, 118/12); Zakon o hrvatskom kvalifikacijskom okviru (NN 22/13, 41/16); Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15); Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 86/06, 125/06, 16/07, 95/08, 46/10, 145/10, 37/13, 44/13, 45/13, 110/15); Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17); Zakon o elektroničkim medijima (NN 153/09, 84/11, 94/13, 136/13). Odredbe Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti potrebno je u potpunosti uskladiti s navedenim dokumentima.
3.
UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Cilj novog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti je osuvremenjivanje knjižnica za rad u digitalnom okruženju, obavljanje djelatnosti u skladu s dosegnutim stručnim standardima i učinkovito funkcioniranje sustava knjižnica Republike Hrvatske.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Novim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti uredit će se obavljanje djelatnosti u skladu s dosegnutim stručnim standardima obavljanja te djelatnosti te osigurati funkcioniranje sustava knjižnica Republike Hrvatske.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
1. siječnja 2019. godine
4.
UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Novi Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti
Obrazloženje:
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Obrazloženje:
Nenormativno rješenje nije moguće jer je, sukladno Zakonu o knjižnicama, knjižnična djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba te se stoga odredbe o obavljanju knjižnične djelatnosti uređuju zakonom.
5.
UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
Da
Ne
Ne
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
Da
Ne
Ne
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
Da
Ne
Ne
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
Da
Ne
Ne
5.1.5.
Cijena roba i usluga
Da
Ne
Ne
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
Da
Ne