Ustavna osnova za donošenje Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću nalazi se u odredbama članka 2. stavka 4. podstavka 1. i članka 125. stavka10. Ustava Republike Hrvatske («Narodne novine» broj 85/2010 – pročišćeni tekst).
II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM I POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA
Važeći Zakon o državnom odvjetništvu koji sadrži i odredbe o Državnoodvjetničkom vijeću donesen je 2009. („Narodne novine“, broj 76/09) te je nakon toga u 2009., 2010., 2011., 2013. i 2015. mijenjan ukupno pet puta.
Glavni ciljevi donošenja ovog Prijedloga zakona o Državnoodvjetničkom vijeću su izdvajanje odredbi o Državnoodvjetničkom vijeću iz Zakona o državnom odvjetništvu u poseban zakon, povećanje učinkovitosti i transparentnosti u radu Vijeća te ubrzanje i objektivizacija postupaka imenovanja državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika.
Predmet ovog Prijedlog zakona je određivanje djelokruga i načina rada Državnoodvjetničkog vijeća, propisivanje uvjeta i postupka za izbor predsjednika i članova Vijeća te uvjeta i postupaka za imenovanje, napredovanje, premještaj i razrješenje državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika, utvrđivanje stegovne odgovornosti zamjenika državnih odvjetnika te druga pitanja vezana za rad Vijeća.
U skladu s glavnim ciljevima ovog Prijedloga zakona kao najbitniji prijedlozi izdvajaju se:
- definiranje Državnoodvjetničkog vijeća kao samostalnog i neovisnog tijela koje osigurava samostalnost i neovisnost državnog odvjetništva,
- izmjena odredbi o sastavu članova Vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika (sedam članova) u cilju osiguranja razmjernije teritorijalne zastupljenosti te zastupljenosti po područjima rada (iz kaznenog odjela i građansko-upravnog odjela) članova Vijeća,
- propisivanje uvjeta od najmanje pet godina obnašanja dužnosti u državnom odvjetništvu određene vrste i stupnja za kandidiranje za člana Vijeća kako bi se osigurala veća kvaliteta rada Vijeća,
- nova ovlast Vijeća za odlučivanje o davanju odobrenja zamjenicima državnih odvjetnika da uz državnoodvjetničku dužnost obavljaju druge poslove i službe radi stvaranja ujednačene prakse u davanju navedenih odobrenja, koja su do sada bila u nadležnosti pojedinog državnog odvjetnika, neposrednog višeg državnog odvjetnika odnosno Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske,
- radi transparentnijeg i objektivnijeg postupka imenovanja zamjenika državnih odvjetnika uvodi se bodovni prag za pozivanje na razgovor pred Vijećem, smanjuje broj bodova koji se mogu ostvariti na razgovoru pred Vijećem, propisuje bitan sadržaj razgovora pred Vijećem, propisuje obveza Vijeća na pridržavanje redoslijeda kandidata prema ostvarenom broju bodova pri donošenju odluke o imenovanju,
- stroži uvjeti za imenovanje zamjenika županijskih državnih odvjetnika (10 umjesto 8 godina obnašanja dužnosti) te
- izostavljanje ovlasti ministra pravosuđa za davanje mišljenja o kandidatima za državnog odvjetnika u cilju daljnjeg jačanja samostalnosti i neovisnosti državnih odvjetništava,
- ograničenje mandata državnog odvjetnika na najviše dva puta kako bi se što većem krugu zamjenika državnih odvjetnika otvorila mogućnost za kandidiranje za dužnost državnog odvjetnika,
- uvodi se mogućnost podnošenja pravnog lijeka protiv odluke kojom je zamjeniku utvrđena stegovna odgovornost odnosno mogućnost podnošenja žalbe Vrhovnom sudu Republike Hrvatske,
- uređenje sustava podnošenja, vođenja i kontrole imovinskih kartica državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika prema Zakonu o sprečavanju sukoba interesa.
III.OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovog Zakona nije potrebno osigurati posebna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
IV.TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM
Prilaže se tekst Prijedloga zakona o Državnoodvjetničkom vijeću.
PRIJEDLOG
ZAKONA O DRŽAVNOODVJETNIČKOM VIJEĆU
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuje djelokrug i način rada Državnoodvjetničkog vijeća (u daljnjem tekstu: Vijeće), uvjeti i postupak za izbor predsjednika i članova Vijeća, uvjeti i postupak za imenovanje, napredovanje, premještaj i razrješenje državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika, postupak za utvrđivanje stegovne odgovornosti zamjenika državnih odvjetnika, kao i druga pitanja vezana za rad Vijeća.
Članak 2.
Izrazi koji se koriste za osobe u ovom Zakonu uporabljeni su neutralno i odnose se na muške i ženske osobe.
Članak 3.
Vijeće je samostalno i neovisno tijelo koje osigurava samostalnost i neovisnost državnog odvjetništva u Republici Hrvatskoj.
Članak 4.
Vijeće ima pečat koji sadrži njegov naziv i sjedište te naziv i grb Republike Hrvatske.
Članak 5.
(1) Vijeće ima jedanaest članova.
(2) Vijeće čini sedam zamjenika državnih odvjetnika, dva zastupnika Hrvatskoga sabora i dva sveučilišna profesora pravnih znanosti.
(3) Članove Vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika čine:
– tri zamjenika Glavnoga državnog odvjetnika Republike Hrvatske,
– dva zamjenika županijskih državnih odvjetnika,
– dva zamjenika općinskih državnih odvjetnika.
(4) Pri izboru članova Vijeća iz stavka 3. ovog članka osigurat će se razmjerna teritorijalna zastupljenost državnih odvjetništava i zastupljenost kaznenih i građansko-upravnih odjela državnih odvjetništava.
POSTUPAK IZBORA I IMENOVANJA ČLANOVA VIJEĆA I PRESTANAK NJIHOVE DUŽNOSTI
Mandat
Članak 6.
(1) Članovi Vijeća biraju se na razdoblje od četiri godine. Članom Vijeća može se biti najviše dva puta, ali ne uzastopce.
(2) Ako članu Vijeća dužnost prestane prije isteka vremena na koje je izabran odnosno imenovan, na njegovo se mjesto do isteka mandata Vijeća bira odnosno imenuje drugi član.
Tijela za provedbu izbora članova Vijeća
Članak 7.
Tijela za provedbu izbora članova Vijeća iz reda državnih odvjetnika su Povjerenstvo za izbor članova Vijeća (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo), kandidacijski odbori i izborni odbori.
Povjerenstvo za izbor članova Vijeća
Članak 8.
(1) Povjerenstvo ima pet članova, od kojih se dva imenuju iz reda zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, dva iz reda zamjenika županijskih državnih odvjetnika i jedan iz reda zamjenika općinskih državnih odvjetnika.
(2) Povjerenstvo imenuje Prošireni kolegij Glavnog državnog odvjetništva Republike Hrvatske na vrijeme od pet godina. Predsjednika Povjerenstva biraju članovi Povjerenstva između sebe.
(3) Ako članu Povjerenstva prestane državnoodvjetnička dužnost za vrijeme trajanja mandata ili prestane biti član Povjerenstva na vlastiti zahtjev, Prošireni kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske imenovat će drugog člana iz reda zamjenika državnih odvjetnika sukladno stavku 1. ovog članka.
(4) Članovi Povjerenstva ne mogu biti kandidati za članove Vijeća.
(5) Tehničku potporu Povjerenstvu pružaju stručne službe Vijeća.
Djelokrug Povjerenstva za izbor članova Vijeća
Članak 9.
(1) U djelokrug Povjerenstva spada:
1. raspisivanje izbora te određivanje dana održavanja izbora,
2. određivanje izbornih mjesta i imenovanje članova izbornih odbora,
3. prikupljanje kandidatura za članove Vijeća i provođenje kandidacijskog postupka,
4. utvrđivanje lista kandidata za članove Vijeća,
5. nadzor nad tiskanjem glasačkih listića,
6. skrb o zakonitoj provedbi izbora i davanje uputa za rad izbornih odbora,
7. utvrđivanje rezultata izbora za članove Vijeća.
(2) Odluka o raspisivanju izbora i odluka o utvrđivanju rezultata izbora objavljuje se u »Narodnim novinama« te na mrežnim stranicama Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i Vijeća.
Kandidacijski odbori
Članak 10.
(1) Kandidacijski odbor Državnog odvjetništva Republike Hrvatske je Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, a kandidacijske odbore županijskih državnih odvjetništava čine svi državni odvjetnici i svi zamjenici državnih odvjetnika imenovani u državna odvjetništva na području pojedinog županijskog državnog odvjetništva.
(2) Kandidacijski odbori prikupljaju kandidature za članove Vijeća i provode kandidacijski postupak.
(3) Način rada kandidacijskih odbora i postupak kandidiranja sukladno članku 5. stavku 4. ovog Zakona propisat će se Poslovnikom o radu kandidacijskih odbora kojeg donosi Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.
Prijedlozi kandidata
Članak 11.
(1) Vijeće će najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata članova Vijeća od Kandidacijskog odbora Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i kandidacijskih odbora županijskih državnih odvjetništava zatražiti prijedloge kandidata za članove Vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika.
(2) Vijeće će najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata članova Vijeća obavijestiti dekane svih pravnih fakulteta u Republici Hrvatskoj i Hrvatski sabor o isteku mandata članovima Vijeća koje oni biraju odnosno imenuju.
Dan provedbe izbora za članove Vijeća
Članak 12.
(1) Dan provedbe izbora za članove Vijeća iz redova zamjenika državnih odvjetnika određuje se Odlukom Vijeća o raspisivanju izbora.
(2) Od dana raspisivanja do dana izbora za članove Vijeće mora proteći najmanje 30 dana.
Kandidiranje
Članak 13.
(1) Kandidat za člana Vijeća može biti svaki zamjenik državnog odvjetnika koji najmanje pet godina obnaša dužnost na razini državnog odvjetništva za koju se kandidira, osim onoga kojemu je u posljednje četiri godine izrečena stegovna kazna.
(2) Državni odvjetnici ne mogu biti kandidati za članove Vijeća.
(3) Svaki kandidat za člana Vijeća mora dati pisani pristanak na kandidaturu.
Predlaganje kandidata
Članak 14.
(1) Prijedlog kandidata iz reda zamjenika državnih odvjetnika mora osigurati zastupljenost kandidata iz Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, županijskih i općinskih državnih odvjetništava.
(2) Pravo predlaganja kandidata za članove Vijeća na Kandidacijskom odboru Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i kandidacijskim odborima županijskih državnih odvjetništava imaju svi državni odvjetnici i zamjenici.
(3) Na temelju prijedloga iz stavka 2. ovoga članka Kandidacijski odbor Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i kandidacijski odbori županijskih državnih odvjetništava glasovanjem određuju po jednog kandidata za člana koji se bira iz reda zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, iz reda zamjenika županijskih državnih odvjetnika i iz reda zamjenika općinskih državnih odvjetnika.
(4) Prijedlog kandidata za članove Vijeća Kandidacijski odbor Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i kandidacijski odbori županijskih državnih odvjetništva dostavljaju Povjerenstvu najkasnije u roku od 15 dana od dana raspisivanja izbora.
(5) U prijedlogu kandidata obavezno se navodi državno odvjetništvo u kojem zamjenik državnog odvjetnika obnaša dužnost.
Sastavljanje lista
Članak 15.
(1) Na temelju prijedloga Kandidacijskog odbora Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i kandidacijskih odbora županijskih državnih odvjetništava Povjerenstvo sastavlja liste, i to posebno za članove Vijeća iz reda zamjenika Glavnoga državnog odvjetnika Republike Hrvatske, posebno za članove Vijeća iz reda zamjenika županijskih državnih odvjetnika i posebno za članove Vijeća iz reda zamjenika općinskih državnih odvjetnika.
(2) Kandidati se u listu unose prema abecednom redu svojih prezimena. Uz ime i prezime kandidata navodi se državno odvjetništvo u kojem kandidat obnaša državnoodvjetničku dužnost.
(3) Odustanak kandidata s liste nije dopušten nakon objavljivanja liste kandidata, osim iz opravdanih razloga.
(4) Povjerenstvo će u roku od 48 sati od predaje kandidature objaviti liste svih pravovaljano predloženih kandidata na mrežnoj stranici Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.
Pravo glasa
Članak 16.
(1) Pravo glasa na izborima imaju svi državni odvjetnici i zamjenici državnih odvjetnika.
(2) Za kandidate s liste za članove Vijeća glasuju svi državni odvjetnici i zamjenici državnih odvjetnika.
Izborni odbori
Članak 17.
(1) Izborni odbori izravno provode glasovanje državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika na izbornim mjestima za koja su ustanovljeni te osiguravaju pravilnost i tajnost glasovanja.
(2) Izborni odbor čine predsjednik i dva člana.
(3) Članovi izbornih odbora ne smiju biti kandidati na listi za izbor članova Vijeća.
(4) Prijedloge za članove izbornih odbora Povjerenstvu dostavljaju županijski državni odvjetnici.
Izborna mjesta
Članak 18.
(1) Povjerenstvo određuje izborna mjesta. Za područje županijskog državnog odvjetništva određuje su u pravilu jedno izborno mjesto.
(2) Najkasnije osam dana prije izbora Povjerenstvo će objaviti izborna mjesta te odrediti u prostorijama kojeg državnog odvjetništva se nalaze i dostaviti izbornim odborima popis državnih odvjetnika i zamjenika koji glasuju na pojedinom izbornom mjestu.
Glasovanje
Članak 19.
(1) Glasovanje se obavlja osobno glasačkim listićima. Nitko ne može glasovati u ime druge osobe.
(2) Glasački listići su posebni za svaku listu kandidata iz članka 15. stavka 1. ovog Zakona, a sadrže:
1. ime i prezime kandidata te državno odvjetništvo u kojem obnaša državnoodvjetničku dužnost,
2. broj kandidata koji se s te liste bira za Vijeće.
(3) Tiskanje glasačkih listića izravno nadzire Povjerenstvo.
Članak 20.
(1) Glasački listić popunjava se tako da se za svakog člana Vijeća zaokruži broj jednog od kandidata koji se biraju za to mjesto člana Vijeća.
(2) Važeći glasački listić je onaj iz kojeg se na siguran i nedvojben način može utvrditi za koje je kandidate državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika glasovao.
Članak 21.
Nevažeći glasački listić je:
1. neispunjen glasački listić,
2. glasački listić popunjen tako da se ne može sa sigurnošću utvrditi volja birača i okolnost za kojeg je kandidata glasovano,
3. glasački listić na kojem je za pojedinog člana Vijeća zaokruženo više kandidata nego ih se bira s liste.
Članak 22.
(1) Glasovanje traje neprekidno od 9,00 do 16,00 sati.
(2) Na izbornom mjestu neprekidno su nazočna najmanje tri člana izbornog odbora ili njihovi zamjenici.
(3) Član izbornog odbora zaokružit će na popisu broj ispred imena i prezimena državnog odvjetnika i zamjenika državnog odvjetnika koji je glasovao na tom izbornom mjestu.
(4) Uz suglasnost izbornog odbora na kojem je trebao glasovati, državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika mogu glasovati na drugom izbornom mjestu, što će se posebno naznačiti u zapisniku.
Utvrđivanje rezultata izbora
Članak 23.
(1) Po završenom glasovanju izborni odbor će najprije prebrojati neupotrijebljene glasačke listiće i staviti ih u poseban omot koji će zapečatiti.
(2) Izborni odbor na temelju zapisnika, prema popisu birača odnosno prema izvatku iz popisa birača, utvrđuje ukupan broj birača koji su glasovali.
(3) Nakon što utvrdi broj birača koji su glasovali, izborni odbor pristupa otvaranju glasačke kutije i prebrojavanju glasova.
(4) Ako se prilikom prebrojavanja glasova na izbornom mjestu utvrdi da je broj glasova prema popisu birača veći od broja glasova prema biračkim listićima, vrijedi rezultat glasovanja po glasačkim listićima.
(5) Ako se prilikom prebrojavanja glasova na izbornom mjestu utvrdi da je glasovao manji broj birača od broja glasova u glasačkoj kutiji, izborni odbor će odmah prekinuti rad i uz izvješće dostaviti materijale Povjerenstvu.
(6) Ako utvrdi da su nepravilnosti iz stavka 5. ovoga članka mogle utjecati na rezultat izbora, Povjerenstvo će poništiti glasovanje na tom izbornom mjestu, raspustiti izborni odbor, imenovati novi izborni odbor i odrediti ponavljanje glasovanja na tom izbornom mjestu u roku od osam dana.
Članak 24.
(1) Kad izborni odbor utvrdi rezultate glasovanja na izbornom mjestu, u zapisnik o svom radu zabilježit će:
– broj birača prema izvatku iz popisa birača,
– koliko je glasova dobio pojedini kandidat s liste za izbor člana Vijeća,
– koliko je glasačkih listića proglašeno nevažećim,
– je li glasovao državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika koji je trebao glasovati na drugom biračkom mjestu sukladno članku 22. stavku 4. ovog Zakona.
(2) Zapisnik o radu izbornog odbora potpisuju svi članovi izbornog odbora.
(3) Izborni odbor dostavlja zapisnik o svom radu s ostalim izbornim materijalom Povjerenstvu najkasnije u roku od 24 sata od zatvaranja birališta.
Članak 25.
(1) Ako na listi za izbor članova Vijeća kandidati koji ulaze u njegov sastav imaju isti broj glasova, izbori se ponavljaju.
(2) Povjerenstvo će odrediti ponavljanje glasovanja na svim izbornim mjestima za tu listu kandidata u roku od osam dana.
(3) Na ponovljenim izborima na listu ulaze samo kandidati koji imaju isti broj glasova.
Članak 26.
(1) Rezultate izbora za članove Vijeća utvrđuje Povjerenstvo.
(2) Kad Povjerenstvo utvrdi rezultate glasovanja za članove Vijeća, objavit će:
1. broj birača upisanih u popise birača, broj birača koji su glasovali, broj glasova koji je dobio pojedini kandidat s liste kandidata i broj nevažećih glasačkih listića,
2. ime i prezime kandidata koji su izabrani za članove Vijeća.
(3) Za članove Vijeća izabrani su oni kandidati koji su dobili najveći broj glasova.
Zaštita izbora
Članak 27.
(1) Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora može podnijeti svaki kandidat.
(2) Prigovor se podnosi Povjerenstvu u roku od 48 sati, računajući od isteka dana kad je izvršena radnja na koju je prigovor stavljen.
(3) Povjerenstvo je dužno je donijeti rješenje o prigovoru u roku od 48 sati od isteka dana kada je prigovor stavljen.
Članak 28.
(1) Ako rješavajući o prigovoru Povjerenstvo utvrdi da je bilo nepravilnosti koje su bitno utjecale ili su mogle utjecati na rezultate izbora, poništit će radnje i odrediti da se u određenom roku, koji mora omogućiti da se izbori održe na dan kada su raspisani, te radnje ponove.
(2) Ako ne postoji mogućnost ponavljanja poništenih radnji ili ako se nepravilnosti odnose na postupak glasovanja, a bitno su utjecale odnosno mogle utjecati na rezultat izbora, Povjerenstvo će poništiti izbor i odrediti rok u kojem će se izbor ponoviti.
Članak 29.
(1) Protiv rješenja Povjerenstva podnositelj prigovora ima pravo žalbe Kolegiju Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.
(2) Žalba se podnosi putem Povjerenstva u roku od 48 sati, računajući od isteka dana kada je primljeno pobijano rješenje.
(3) Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske dužan je donijeti odluku o žalbi iz stavka 1. ovog članka u roku od 48 sati od dana njezina primitka.
Članak 30.
Podneseni prigovor odnosno žalba u postupku zaštite izbora ne odgađaju obavljanje izbornih radnji koje su propisane ovim Zakonom.
Sredstva za provedbu izbora
Članak 31.
Sredstva za pokriće troškova izbora osiguravaju se u proračunu Vijeća.
Članovi Vijeća iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti i zastupnika Hrvatskog sabora
Članak 32.
(1) Dva člana Vijeća iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti, na prijedlog fakultetskih vijeća, biraju svi profesori pravnih fakulteta u Republici Hrvatskoj.
(2) Fakultetska vijeća utvrđuju listu kandidata za izbor članova Vijeća.
(3) Postupak izbora Povjerenstva za provođenje izbora i način provođenja izbora uređuje se Poslovnikom koji donose dekani pravnih fakulteta.
Članak 33.
Dva člana Vijeća iz reda zastupnika Hrvatskog sabora imenuje Hrvatski sabor, pri čemu je jedan član iz redova oporbe.
Stupanje na dužnost
Članak 34.
(1) Izabrani član Vijeća dužan je stupiti na dužnost u roku od 30 dana od dana izbora.
(2) Ako izabrani član Vijeća bez opravdanog razloga ne stupi na dužnost u roku iz stavka 1. ovoga članka, smatrat će se da nije ni izabran.
(3) Članovima Vijeća izdaje se službena iskaznica, čiji oblik i sadržaj te postupak za izdavanje propisuje Vijeće.
Članak 35.
(1) Vrijeme na koje je izabran član Vijeća počinje teći od dana izbora.
(2) Kada pojedinom članu Vijeća dužnost prestane prije isteka vremena na koje je izabran odnosno imenovan, predsjednik Vijeća će najkasnije u roku od 30 dana od ovlaštenog tijela zatražiti pokretanje postupaka izbora odnosno imenovanja drugog člana Vijeća.
Prisega
Članak 36.
Prije stupanja na dužnost član Vijeća pred Glavnim državnim odvjetnikom Republike Hrvatske daje prisegu koja glasi:
»Prisežem svojom čašću da ću se u obnašanju dužnosti člana Državnoodvjetničkog vijeća držati Ustava i zakona Republike Hrvatske i da ću savjesno obavljati svoju dužnost.«.
Zabrana imenovanja na dužnost u državno odvjetništvo višeg stupnja i za državnog odvjetnika
Članak 37.
Za vrijeme obnašanja dužnosti člana Vijeća zamjenici državnih odvjetnika ne mogu biti imenovani na državnoodvjetničku dužnost u državno odvjetništvo višeg stupnja, niti mogu biti imenovani za državnog odvjetnika.
Prestanak i razrješenje dužnosti člana Vijeća
Članak 38.
(1) Članu Vijeća prestaje dužnost u Vijeću po sili zakona danom prestanka dužnosti koju je obavljao u vrijeme kada je izabran odnosno imenovan za člana Vijeća.
(2) Prestankom dužnosti iz stavka 1. ovog članka ne smatra se imenovanje člana Vijeća za zamjenika državnog odvjetnika u drugo državno odvjetništvo istog stupnja.
(3) Odluku kojom se utvrđuje prestanak dužnosti člana Vijeća donosi predsjednik Vijeća, a za predsjednika Vijeća zamjenik predsjednika.
(4) Član Vijeća bit će razriješen dužnosti prije isteka vremena na koje je izabran:
1. na vlastiti zahtjev,
2. ako bude osuđen za kazneno djelo,
3. ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dužnost.
(5) Prijedlog za razrješenje dužnosti člana Vijeća prije isteka vremena na koje je izabran za članove Vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika može podnijeti Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske, a za ostale članove Vijeća ovlašteno tijelo koje ih je imenovalo odnosno izabralo.
(6) Odluku o razrješenju dužnosti člana Vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika donosi Vijeće. Odluku o razrješenju dužnosti člana Vijeća iz reda zastupnika Hrvatskog sabora i sveučilišnih profesora pravnih znanosti donosi tijelo koje ih je imenovalo odnosno izabralo.
Članak 39.
(1) Sud koji je članu Vijeća izrekao osuđujuću presudu za kazneno djelo dužan je bez odgode Vijeću dostaviti pravomoćnu presudu, a Vijeće će o tome odmah izvijestiti Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.
(2) Prijedlog za pokretanje postupka radi utvrđivanja trajnog gubitka sposobnosti za obavljanje dužnosti za člana Vijeća iz reda zamjenika državnog odvjetnika podnosi predsjednik Vijeća, a za predsjednika najmanje tri člana Vijeća. Prijedlog se podnosi Kolegiju Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.
Udaljenje od obavljanja dužnosti
Članak 40.
(1) Ako je pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo za koje može biti izrečena kazna zatvora, član Vijeća može biti udaljen od obavljanja dužnosti.
(2) Ako je pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti, a za koje se može izreći kazna zatvora od pet godina ili teža kazna, član Vijeća bit će udaljen od obavljanja dužnosti.
(3) Odluku o udaljenju od obavljanja dužnosti donosi Vijeće:
– za člana, na prijedlog predsjednika Vijeća,
– za predsjednika, na prijedlog tri člana Vijeća.
(4) Udaljenje iz stavaka 1. i 2. ovog članka može trajati najduže do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka.
DJELOKRUG I NAČIN RADA VIJEĆA
Djelokrug Vijeća
Članak 41.
U djelokrug Vijeća spada:
– imenovanje i razrješenje zamjenika državnih odvjetnika,
– imenovanje i razrješenje županijskih i općinskih državnih odvjetnika,
– premještaj zamjenika državnih odvjetnika,
– vođenje postupka i odlučivanje o stegovnoj odgovornosti zamjenika državnih odvjetnika,
– raspisivanje izbora za članove Vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika,
– sudjelovanje u osposobljavanju i usavršavanju državnih odvjetnika, zamjenika državnih odvjetnika i državnoodvjetničkih službenika,
– odlučivanje o prigovoru na ocjenu obnašanja dužnosti,
– vođenje očevidnika državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika,
– davanje odobrenja za obavljanje druge službe ili posla uz obnašanje državnoodvjetničke dužnosti,
– vođenje i kontrola imovinskih kartica državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika,
– obavljanje drugih poslova u skladu sa zakonom.
Izuzeće
Članak 42.
(1) Član Vijeća izuzet je od obavljanja dužnosti člana Vijeća u postupku imenovanja i razrješenja zamjenika državnih odvjetnika, imenovanja i razrješenja županijskih i općinskih državnih odvjetnika, premještaja zamjenika državnih odvjetnika, vođenju postupka i odlučivanju o stegovnoj odgovornosti zamjenika državnih odvjetnika, odlučivanja o prigovoru na ocjenu, nadzora nad točnosti prijavljenih podataka u imovinskim karticama državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika ako mu je kandidat, državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika odnosno jedan od kandidata, državnih odvjetnika ili zamjenika državnih odvjetnika:
1) bračni ili izvanbračni drug, životni partner ili srodnik po tazbini do drugog stupnja, bez obzira na to jesu li brak, izvanbračna zajednica odnosno životno partnerstvo prestali ili ne,
2) srodnik u uspravnoj liniji do bilo kojeg stupnja, a u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja,
3) skrbnik, štićenik, posvojitelj ili posvojenik.
(2)Član Vijeća, čim sazna da postoji koji od razloga za izuzeće iz stavka 1. ovoga članka, dužan je odmah prekinuti obavljanje svih radnji u postupku i o tome obavijestiti Vijeće.
(3) Ako član Vijeća, izvan slučajeva iz stavka 1. ovoga članka, zna za okolnosti koje izazivaju sumnju u njegovu nepristranost u postupcima iz stavka 1. ovoga članka, dužan je o tome odmah obavijestiti Vijeće koje će donijeti odgovarajuću odluku.
Način rada
Članak 43.
(1) Vijeće radi i odlučuje na sjednici.
(2) Sjednice saziva predsjednik Vijeća, a u njegovoj odsutnosti član koji ga zamjenjuje.
(3) Iznimno, sjednica će biti sazvana na prijedlog najmanje pet članova Vijeća.
Članak 44.
Vijeće donosi odluke većinom glasova svih članova Vijeća.
Članak 45.
(1) Predsjednika i zamjenika predsjednika Vijeća članovi Vijeća biraju između sebe tajnim glasovanjem na vrijeme od četiri godine. Predsjednik Vijeća mora biti iz reda zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.
(2) Predsjednik Vijeća:
1. predstavlja Vijeće,
2. saziva i predsjedava sjednicama Vijeća,
3. predlaže dnevni red sjednica,
4. objavljuje rezultate glasovanja,
5. potpisuje akte koje donosi Vijeće,
6. skrbi o izvršavanju odluka Vijeća,
7. obavlja i druge poslove određene zakonom ili općim aktom.
Poslovnik o radu Vijeća
Članak 46.
(1) Način rada Vijeća uređuje se poslovnikom, koji donosi Vijeće.
(2) Poslovnik o radu Vijeća objavljuje se u »Narodnim novinama« i na mrežnoj stranici Vijeća.
Tajništvo Vijeća
Članak 47.
(1) Stručne, administrativne i računovodstvene poslove za Vijeće obavlja tajništvo kojim rukovodi tajnik Vijeća.
(2) Na položaj, prava i obveze službenika i namještenika koji obavljaju poslove iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se propisi koji se odnose na državne službenike i namještenike.
(3) Tajnik Vijeća, kojeg Vijeće prima putem javnog natječaja, ima položaj načelnika sektora u ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa.
(4) Unutarnje ustrojstvo i druga pitanja od značaja za organizaciju i rad Vijeća propisuju se Pravilnikom o unutarnjem redu Vijeća, koji donosi predsjednik Vijeća uz suglasnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa.
IMENOVANJE I RAZRJEŠENJE ZAMJENIKA DRŽAVNIH ODVJETNIKA
Popunjavanje slobodnih mjesta zamjenika državnih odvjetnika
Članak 48.
(1) Slobodna mjesta zamjenika državnih odvjetnika mogu se popunjavati samo u skladu s Planom popunjavanja slobodnih mjesta zamjenika državnih odvjetnika.
(2) Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, najkasnije do kraja kalendarske godine za sljedeću godinu donosi plan popunjavanja slobodnih mjesta zamjenika državnih odvjetnika u svim državnim odvjetništvima i dostavlja ga predsjedniku Vijeća i ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa.
(3) Plan iz stavka 1. ovoga članka izmijenit će se ako se tijekom godine bitno izmijene činjenice na temelju kojih je donesen.
Trajni premještaj zamjenika državnih odvjetnika
Članak 49.
(1) Najviše 30% od planom predviđenih mjesta zamjenika državnih odvjetnika može se popuniti trajnim premještajem zamjenika državnih odvjetnika iz državnih odvjetništava istog stupnja i iste vrste.
(2) O potrebi popunjavanja slobodnih mjesta zamjenika državnih odvjetnika trajnim premještajem Vijeće će izvijestiti objavljivanjem poziva na svojoj mrežnoj stranici.
(3) Zamjenici državnog odvjetnika koji žele biti trajno premješteni u drugo državno odvjetništvo u roku od 30 dana dostavljaju Vijeću pisanu prijavu, a Vijeće će za njih zatražiti ocjenu obnašanja državnoodvjetničke dužnosti te suglasnost državnog odvjetnika u državnom odvjetništvu u koje traži premještaj i iz kojeg se traži premještaj. Ako nije suglasan s premještajem kandidata, državni odvjetnik je dužan pisano obrazložiti odbijanje davanja suglasnosti.
(4) Nakon proteka roka za dostavu prijava iz stavka 3. ovog članka, Vijeće će utvrditi potrebe i stanje popunjenosti mjesta zamjenika državnih odvjetnika te radnu opterećenost državnih odvjetništava u kojima kandidati obnašaju dužnost. Prijave zamjenika državnih odvjetnika koji dužnost obnašaju u državnim odvjetništvima u kojima bi u slučaju premještaja došlo do većih poteškoća u organizaciji rada neće se razmatrati.
(5) Na temelju bodova iz ocjene obnašanja dužnosti zamjenika državnih odvjetnika, Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata i donosi odluku o premještaju.
Premještaj zamjenika državnih odvjetnika zbog ukidanja ili preustroja državnih odvjetništava
Članak 50.
(1) U slučaju ukidanja ili preustroja državnog odvjetništva Vijeće će premjestiti državnog odvjetnika odnosno zamjenika državnog odvjetnika na mjesto zamjenika državnog odvjetnika u državno odvjetništvo istog stupnja.
(2) Preustrojem državnog odvjetništva smatra se spajanje, pripajanje i razdvajanje državnog odvjetništva, promjena u mjesnoj nadležnosti te promjena potrebnog broja zamjenika državnih odvjetnika u državnom odvjetništvu Okvirnim mjerilima za rad zamjenika državnih odvjetnika.
(3) Protiv odluke Vijeća o premještaju iz stavka 1. ovog članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
Imenovanje zamjenika državnih odvjetnika
Članak 51.
(1) Zamjenici državnih odvjetnika imenuju se na način, pod uvjetima i u postupku u kojem se osigurava njihova stručnost, samostalnost i dostojnost za obnašanje državnoodvjetničke dužnosti.
(2) Za zamjenika državnog odvjetnika može se imenovati hrvatski državljanin, koji ima položen pravosudni ispit i ispunjava posebne uvjete propisane ovim Zakonom.
Članak 52.
(1) Za zamjenika općinskog državnog odvjetnika može se imenovati osoba koja je završila Državnu školu za pravosudne dužnosnike.
(2) Za zamjenika županijskog državnog odvjetnika može se imenovati osoba koja je obnašala pravosudnu dužnost najmanje deset godina.
(3) Za zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske može se imenovati osoba koja je kao dužnosnik u pravosudnim tijelima obnašala pravosudnu dužnost najmanje 15 godina ili isto toliko godina bila odvjetnik, javni bilježnik, sveučilišni profesor pravnih znanosti koji ima položen pravosudni ispit i najmanje 15 godina radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita odnosno ugledni pravnik s položenim pravosudnim ispitom i najmanje 20 godina radnog iskustva koji se dokazao svojim stručnim djelovanjem na određenom pravnom području kao i stručnim i znanstvenim radovima.
Članak 53.
(1) Kod imenovanja zamjenika državnih odvjetnika mora se voditi računa o zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina sukladno odredbama članka 22. stavka 2. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.
(2) Kada pripadnici nacionalnih manjina podnose prijavu na objavljeno slobodno mjesto zamjenika državnog odvjetnika, mogu se pozvati na ostvarivanje prava koja im pripadaju sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.
Članak 54.
Za imenovanje na dužnost zamjenika državnog odvjetnika u više državno odvjetništvo zamjenik državnog odvjetnika, osim uvjeta iz članaka 51. i 52. ovog Zakona, na zadnjem ocjenjivanju prije imenovanja mora biti ocijenjen najmanje ocjenom „uspješno obnaša dužnost“.
Postupak imenovanja zamjenika državnih odvjetnika
Članak 55.
(1) Državni odvjetnik u državnom odvjetništvu u kojem postoji potreba za imenovanje zamjenika državnog odvjetnika ili neposredno viši državni odvjetnik izvijestit će o tome Glavnoga državnog odvjetnika Republike Hrvatske.
(2) Oglas o popunjavanju slobodnih mjesta zamjenika državnog odvjetnika imenovanjem Vijeće objavljuje na prijedlog Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.
(3) Oglas o slobodnim mjestima iz stavka 2. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama« i mrežnoj stranici Vijeća, a sadrži poziv kandidatima da u roku, koji ne smije biti kraći od 15 dana niti dulji od 30 dana, podnesu prijavu s dokazima o ispunjavanju uvjeta propisanih za imenovanje zamjenika državnog odvjetnika i podatke o svom radu.
Članak 56.
(1) Za zamjenike općinskih državnih odvjetnika Vijeće imenuje kandidate koji su završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike. Izbor kandidata za zamjenike općinskih državnih odvjetnika mora biti utemeljen na završnoj ocjeni koju su kandidati ostvarili u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike i ostvarenim bodovima na razgovoru, prema utvrđenom redoslijedu kandidata.
(2) Kada u postupku imenovanja zamjenika općinskih državnih odvjetnika sudjeluju kandidati koji su završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike, a završnu ocjenu u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike su ostvarili temeljem različitih mjerila, vrijednost završne ocjene tih kandidata usklađuje se tako da se završna ocjena svakog kandidata pomnoži s koeficijentom.
(3) Koeficijent iz stavka 2. ovog članka za svakog kandidata izračunava se tako da se najviša moguća završna ocjena prema propisima koji su važili u vrijeme prijave na oglas o slobodnom mjestu zamjenika općinskog državnog odvjetnika podijeli s najvišom mogućom završnom ocjenom koju je prema važećim propisima kandidat mogao ostvariti u vrijeme svoga ocjenjivanja.
(4) Na temelju broja bodova ostvarenog završnom ocjenom u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike, Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na mrežnoj stranici Vijeća.
(5) Vijeće će na razgovor pozvati kandidate koji su prema utvrđenom redoslijedu iz stavka 4. ovog članka ostvarili više od 260 bodova, a iznimno i manje ako je broj kandidata s najmanje 260 bodova manji od broja zamjenika državnih odvjetnika koji se imenuju. Na razgovoru se može ostvariti najviše 15 bodova.
(6) Na razgovoru iz stavka 5. ovog članka kandidatima se postavljaju pitanja koja se odnose na njihov dosadašnji rad i aktivnosti, a na temelju kojih se može utvrditi njihov osjećaj za pravdu, sposobnost primjerenog i odgovornog obnašanja dužnosti te njihova motiviranost za obnašanje dužnosti. Svim kandidatima u istom postupku imenovanja na strukturiranom razgovoru postavljaju se ista pitanja te se neposredno nakon razgovora sa svakim pojedinim kandidatom vrednuje njegov razgovor s Vijećem.
(7) Na temelju broja bodova ostvarenih završnom ocjenom u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike i na razgovoru, Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata. Vijeće će za zamjenika državnog odvjetnika imenovati kandidate koji su ostvarili najveći ukupan broj bodova.
(8) Prije donošenja odluke o imenovanju Vijeće kandidate iz stavka 7. ovog članka upućuje na psihološko testiranje radi utvrđenja sposobnosti za obnašanje sudačke dužnosti. Pravila o sadržaju psihološkog testiranja donosi Vijeće.
(9) Za kandidate iz stavka 8. ovog članka koji zadovolje na psihološkom testiranju Vijeće nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnosi zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere.
(10) Na temelju izvješća nadležne sigurnosno-obavještajne agencije o rezultatu sigurnosne provjere koja se provodi sukladno Zakonu o sigurnosnim provjerama, Vijeće donosi ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka. Za zamjenika općinskog državnog odvjetnika se ne može imenovati kandidat u odnosu na kojeg se utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka.
Članak 57.
(1) Kada pravosudni dužnosnik podnosi prijavu na oglas o slobodnom mjestu zamjenika državnog odvjetnika, Vijeće će od nadležnog državnog odvjetnika odnosno sudačkog vijeća zatražiti ocjenu obnašanja dužnosti. Ocjenom obnašanja dužnosti može se ostvariti najviše 150 bodova.
(2) Na temelju broja bodova utvrđenog ocjenom obnašanja dužnosti, Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na mrežnoj stranici Vijeća.
(3) Vijeće će na razgovor pozvati kandidate koji su prema utvrđenom redoslijedu iz stavka 2. ovog članka ostvarili više od 130 bodova, a iznimno i manje ako je broj kandidata s najmanje 130 bodova manji od broja zamjenika državnih odvjetnika koji se imenuju. Na razgovoru se može ostvariti najviše 15 bodova.
(4) Na razgovoru iz stavka 3. ovog Zakona kandidatima se postavljaju pitanja koja se odnose na njihov dosadašnji rad i aktivnosti, a na temelju kojih se može utvrditi njihov osjećaj za pravdu, sposobnost primjerenog i odgovornog obnašanja dužnosti te njihova motiviranost za obnašanje dužnosti. Svim kandidatima u istom postupku imenovanja na strukturiranom razgovoru postavljaju se ista pitanja te se neposredno nakon razgovora sa svakim pojedinim kandidatom vrednuje njegov razgovor s Vijećem.
(5) Zbrajanjem ukupnog broja bodova ostvarenog ocjenom obnašanja dužnosti i na razgovoru Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata. Vijeće će za zamjenike državnih odvjetnika imenovati kandidate koji su ostvarili najveći broj bodova. Ako dva ili više kandidata ostvare jednak broj bodova, prednost ima kandidat koji je u dva zadnja ocjenjivanja bio bolje ocijenjen.
(6) Prije donošenja odluke o imenovanju Vijeće će nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnijeti zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere za kandidate iz stavka 5. ovog članka koji ne obnašaju državnoodvjetničku dužnost.
(7) Na temelju izvješća nadležne sigurnosno-obavještajne agencije o rezultatu sigurnosne provjere koja se provodi sukladno Zakonu o sigurnosnim provjerama, Vijeće donosi ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka. Za zamjenika državnog odvjetnika ne može se imenovati kandidat u odnosu na kojeg se utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka.
Postupak imenovanja zamjenika Glavnog državnog odvjetnika
Članak 58.
(1) Kada pravosudni dužnosnik podnosi prijavu na oglas o slobodnom mjestu zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, Vijeće će od nadležnog državnog odvjetnika odnosno sudačkog vijeća zatražiti ocjenu obnašanja dužnosti. Ocjenom obnašanja dužnosti može se ostvariti najviše 150 bodova.
(2) Vijeće će u razgovoru s kandidatima ocijeniti motiviranost kandidata za rad u državnom odvjetništvu, sposobnost za komunikaciju s drugim osobama, rješavanje sukoba i donošenje odluka. Na razgovoru se može ostvariti najviše 15 bodova.
(3) Za kandidate koji ispunjavaju uvjete za mjesto zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, a nisu obnašali pravosudnu dužnost, Vijeće će kroz razgovor ocijeniti kandidata u odnosu na ostale kandidate iz sustava, vodeći pri tome računa o dosadašnjem profesionalnom djelovanju i ugledu te njihovoj motiviranosti za rad u državnom odvjetništvu. Na razgovoru se može ostvariti najviše 165 bodova.
(4) Zbrajanjem ukupnog broja bodova ostvarenog ocjenom obnašanja dužnosti i na razgovoru odnosno na temelju bodova razgovora iz stavka 3. ovog članka Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na mrežnoj stranici Vijeća i donosi odluku o imenovanju. Ako više kandidata ostvari isti broj bodova, prednost ima kandidat za kojeg je dano pozitivno mišljenje državnog odvjetnika iz članka 59. ovog Zakona.
(5) Pravila o načinu i provođenju te ocjenjivanju razgovora iz stavka 3. ovog članka donosi Vijeće.
(6) Prije donošenja odluke o imenovanju Vijeće će nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnijeti zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere za kandidate iz stavka 4. ovog članka koji ne obnašaju državnoodvjetničku dužnost.
(7) Na temelju izvješća nadležne sigurnosno-obavještajne agencije o rezultatu sigurnosne provjere koja se provodi sukladno Zakonu o sigurnosnim provjerama, Vijeće donosi ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka. Za zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske ne može se imenovati kandidat u odnosu na kojeg se utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka.
Članak 59.
(1) Nakon proteka roka za podnošenje prijava na oglas o slobodnom mjestu zamjenika državnog odvjetnika, Vijeće će zatražiti mišljenje o svim kandidatima za zamjenike državnog odvjetnika od nadležnih državnih odvjetnika i kolegija. Uz poziv na davanje mišljenja, Vijeće će dostaviti prijave s dokazima i podacima koje su kandidati priložili te podatke o radu kandidata kojima raspolaže.
(2) Mišljenje o kandidatima daju:
– za zamjenika općinskoga državnog odvjetnika županijski državni odvjetnik, državni odvjetnik toga državnog odvjetništva i kolegij općinskoga državnog odvjetništva u kojem je oglašeno slobodno mjesto zamjenika,
– za zamjenika županijskoga državnog odvjetnika Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske, državni odvjetnik toga državnog odvjetništva i kolegij županijskoga državnog odvjetništva u kojem je oglašeno slobodno mjesto zamjenika,
– za zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske i Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.
(3) U postupku davanja mišljenja državni odvjetnik državnog odvjetništva u kojem je oglašeno slobodno mjesto zamjenika zatražit će podatke o kandidatima:
– od predsjednika suda, ako je kandidat već obavljao dužnost suca, sudskog savjetnika ili sudačkog vježbenika,
– od drugih državnih tijela i organizacija te pravnih osoba, koje mogu dati podatke relevantne za ispunjavanje općih i posebnih uvjeta za imenovanje zamjenika državnog odvjetnika.
(4) Prije davanja mišljenja nadležni državni odvjetnik pozvat će kandidate na razgovor koji obavlja s još najmanje dva člana kolegija državnog odvjetništva.
(5) Mišljenja o kandidatima za državnoodvjetničku dužnost izrađuju se u pisanom obliku i sadrže obrazloženje o ispunjavanju općih i posebnih uvjeta za imenovanje zamjenika državnog odvjetnika. Uz mišljenje se dostavlja i ocjena obnašanja dužnosti kandidata.
(6) Mišljenja se moraju dostaviti najkasnije u roku od 60 dana od dana kada su zatražena.
Članak 60.
(1) Obrazložena odluka Vijeća o imenovanju zamjenika državnog odvjetnika dostavlja se svim kandidatima u roku od 15 dana od donošenja.
(2) Odluka o imenovanju objavljuje se u »Narodnim novinama« i na mrežnoj stranici Vijeća.
(3) Zamjenik državnog odvjetnika dužan je stupiti na dužnost u roku koje odredi Vijeće, a najkasnije u roku od šest mjeseci od dana imenovanja.
(4) Ako zamjenik državnog odvjetnika ne stupi na dužnost u roku iz stavka 3. ovoga članka, smatrat će se da nije ni imenovan.
Članak 61.
Prije stupanja na dužnost zamjenik državnog odvjetnika dat će prisegu pred predsjednikom Vijeća ili članom Vijeća kojeg on odredi.
Članak 62.
Vijeće će na zahtjev Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske ili po službenoj dužnosti poništiti odluku o imenovanju ako utvrdi:
– da imenovani zamjenik državnog odvjetnika nije ispunjavao uvjete za imenovanje,
– da je odluka utemeljena na neistinitim podacima i dokazima,
– da zamjenik državnog odvjetnika bez opravdanog razloga nije niti u roku od šest mjeseci nakon imenovanja položio prisegu,
– da je do imenovanja došlo uslijed kaznenog djela kandidata ili predsjednika ili člana Vijeća.
Prestanak dužnosti i razrješenje zamjenika državnih odvjetnika
Članak 63.
(1) Zamjeniku državnog odvjetnika državnoodvjetnička dužnost u državnom odvjetništvu u koje je imenovan prestaje:
– smrću,
– kad navrši 70 godina života,
– danom stupanja na službu u drugom državnom odvjetništvu odnosno pravosudnom ili državnom tijelu.
(2) Rješenje kojim se utvrđuje nastup okolnosti iz stavka 1. ovoga članka donosi Vijeće na temelju obavijesti državnog odvjetništva u kojem je zamjenik državnog odvjetnika obnašao dužnost i dostavlja ga ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa.
Članak 64.
Vijeće će razriješiti zamjenika državnog odvjetnika dužnosti:
1. na vlastiti zahtjev,
2. zbog trajnog gubitka sposobnosti za obnašanje dužnosti,
3. zbog osude za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim za obnašanje državnoodvjetničke dužnosti,
4. ako dvaput uzastopce bude ocijenjen da nezadovoljavajuće obnaša državnoodvjetničku dužnost,
5. izricanjem odluke o stegovnoj kazni razrješenja,
6. ako se ne podvrgne odgovarajućem liječničkom pregledu radi ocjene sposobnosti za obnašanje državnoodvjetničke dužnosti.
Postupak za razrješenje
Članak 65.
(1) Zahtjev za razrješenje zamjenika državnog odvjetnika može podnijeti državni odvjetnik u državnom odvjetništvu u kojemu zamjenik državnog odvjetnika radi, viši državni odvjetnik i Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.
(2) Zamjenik državnog odvjetnika može postaviti zahtjev za svoje razrješenje putem državnog odvjetnika kojemu je zamjenik.
(3) Zahtjev za razrješenje zamjenika državnog odvjetnika zbog trajnog gubitka sposobnosti za obavljanje dužnosti može se temeljiti samo na pravomoćnoj odluci suda o oduzimanju poslovne sposobnosti ili pravomoćnoj odluci nadležnog tijela da su tjelesna ili duševna svojstva zamjenika državnog odvjetnika takva da onemogućuju obavljanje državnoodvjetničke dužnosti. Ako se zamjenik državnog odvjetnika odbije podvrći odgovarajućem liječničkom pregledu, Vijeće će mu naložiti da pristupi odgovarajućim pregledima, a ako on to ne učini, razriješit će ga dužnosti.
Članak 66.
Zamjeniku državnog odvjetnika čije se razrješenje zahtijeva mora se omogućiti da se izjasni o zahtjevu, osim ako nije sam podnio zahtjev za razrješenje.
Članak 67.
(1) Odluka o razrješenju donosi se u pisanom obliku i mora biti obrazložena.
(2) Protiv odluke o razrješenju iz razloga navedenih u članku 64. stavku 1. točkama 1., 2., 3., 4. i 6. ovog Zakona žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
Članak 68.
Odluku o razrješenju zamjenika državnog odvjetnika na vlastiti zahtjev Vijeće je dužno donijeti u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva.
IMENOVANJE I RAZRJEŠENJE DRŽAVNIH ODVJETNIKA
Imenovanje državnih odvjetnika
Članak 69.
(1) Županijski državni odvjetnik imenuje se iz reda državnih odvjetnika i zamjenika županijskog državnog odvjetnika ili zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, koji su najmanje pet godina obnašali državnoodvjetničku dužnost.
(2) Osim uvjeta iz stavka 1. ovoga članka, općinski državni odvjetnik koji se imenuje za županijskog državnog odvjetnika mora ispunjavati i uvjete za imenovanje za zamjenika županijskoga državnog odvjetnika.
(3) Županijskog državnog odvjetnika, uz prethodno mišljenje Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, na prijedlog Glavnoga državnog odvjetnika Republike Hrvatske imenuje Vijeće na vrijeme od četiri godine.
Članak 70.
(1) Općinski državni odvjetnik imenuje se iz reda državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika.
(2) Općinskog državnog odvjetnika, uz prethodno mišljenje kolegija županijskoga državnog odvjetništva i županijskoga državnog odvjetnika, na prijedlog Glavnoga državnog odvjetnika Republike Hrvatske imenuje Vijeće na vrijeme od četiri godine.
Članak 71.
(1) Županijski državni odvjetnik i općinski državni odvjetnik ne mogu biti imenovani više od dva mandata.
(2) Vrijeme na koje je imenovan državni odvjetnik započinje danom stupanja na dužnost.
(3) Ako općinski ili županijski državni odvjetnik ne bude ponovo imenovan, po isteku mandata nastavlja raditi kao zamjenik državnog odvjetnika u istom državnom odvjetništvu ili se, ako je to za njega povoljnije, vraća na mjesto zamjenika državnog odvjetnika u državnom odvjetništvu u kojem je prije imenovanja obnašao državnoodvjetničku dužnost.
Članak 72.
Postupak imenovanja županijskog odnosno općinskoga državnog odvjetnika Vijeće pokreće najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata državnog odvjetnika odnosno najkasnije 30 dana nakon prestanka dužnosti državnog odvjetnika iz drugih zakonom određenih razloga.
Članak 73.
(1) Vijeće objavljuje slobodna mjesta županijskih i općinskih državnih odvjetnika.
(2) Oglas o slobodnim mjestima iz stavka 1. ovog članka objavljuje se u »Narodnim novinama« i na mrežnoj stranici Vijeća, a po potrebi i na drugi način.
(3) Oglas iz stavka 2. ovog članka sadrži poziv kandidatima da u roku, koji ne smije biti kraći od 15 dana niti dulji od 30 dana, podnesu prijavu s dokazima o ispunjavanju uvjeta propisanih za imenovanje državnog odvjetnika, podatke o svom radu te program rada.
Članak 74.
(1) O kandidatima za županijskoga državnog odvjetnika Vijeće će zatražiti mišljenje Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, a za kandidate za općinskoga državnog odvjetnika i od kolegija županijskoga državnog odvjetništva te županijskoga državnog odvjetnika. Uz poziv na davanje mišljenja, Vijeće će dostaviti prijave s dokazima i podacima koje su kandidati priložili, ocjenu obnašanja dužnosti te druge podatke o kandidatima kojima Vijeće raspolaže po službenoj dužnosti.
(2) Prije davanja mišljenja nadležni državni odvjetnik pozvat će kandidate na razgovor koji obavlja s još najmanje dva člana kolegija državnog odvjetništva.
(3) Mišljenja o kandidatima iz stavka 2. ovog članka daju se u roku od 15 dana i dostavljaju Vijeću.
(4) Kod davanja mišljenja na odgovarajući način će se cijeniti mjerila za ocjenjivanje obnašanja dužnosti, posebno sposobnost obavljanja poslova državnoodvjetničke uprave.
(5) Nakon isteka roka iz stavka 3. ovoga članka Vijeće će Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske dostaviti pribavljena mišljenja i zatražiti njegov prijedlog o kandidatu za državnog odvjetnika.
(6) Odluku o imenovanju Vijeće donosi u roku od 30 dana od primitka prijedloga Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.
(7) Ako se na oglas ne javi niti jedan kandidat, ako Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske ne da prijedlog niti za jednog kandidata ili Vijeće između kandidata koji su se javili na oglas ne imenuje državnog odvjetnika, postupak se ponavlja.
Članak 75.
(1) Obrazložena odluka Vijeća o imenovanju državnog odvjetnika dostavlja se svim kandidatima u roku od 15 dana od dana donošenja.
(2) Odluka o imenovanju objavljuje se u »Narodnim novinama« i na mrežnoj stranici Vijeća.
Članak 76.
Županijski državni odvjetnik i općinski državni odvjetnik daju prisegu pred Glavnim državnim odvjetnikom Republike Hrvatske.
Članak 77.
(1) Državni odvjetnik dužan je stupiti na dužnost u roku kojeg odredi Vijeće, koji ne može biti duži od šest mjeseci.
(2) Ako državni odvjetnik ne stupi na dužnost u roku iz stavka 1. ovoga članka, smatrat će se da nije imenovan.
Prestanak dužnosti i razrješenje državnog odvjetnika
Članak 78.
(1) Državnom odvjetniku dužnost prestaje:
1. istekom roka na koji je imenovan,
2. prestankom dužnosti zamjenika, danom prestanka dužnosti,
(2) U slučaju spajanja, pripajanja ili razdvajanja državnih odvjetništava državnim odvjetnicima svih državnih odvjetništava obuhvaćenih ovim preustrojem prestaje dužnost danom spajanja, pripajanja odnosno razdvajanja.
Članak 79.
Državni odvjetnik bit će razriješen:
1. na vlastiti zahtjev,
2. ako poslove državnoodvjetničke uprave obavlja protivno propisima,
3. ako ne poduzima mjere iz svojih ovlasti za učinkovit rad državnog odvjetništva,
4. ako propuštanjem nadzora ili neposredno krši propise o dodjeljivanju predmeta u rad,
5. ako kršenjem propisa ili na drugi način povrijedi načelo samostalnosti zamjenika državnog odvjetnika u radu,
6. ako ne podnese zahtjev za pokretanje postupka zbog počinjenoga stegovnog djela u zakonom predviđenim slučajevima odnosno zloupotrebljava svoj položaj ovlaštenog predlagatelja pokretanja stegovnog postupka,
7. ako svojim ponašanjem nanese štetu ugledu državnog odvjetništva ili državnoodvjetničke dužnosti,
8. ako počini djelo koje odgovara stegovnom djelu,
9. ako bez opravdanog razloga ne ostvaruje program rada izložen u postupku imenovanja na dužnost državnog odvjetnika,
10. ako bude ocijenjen ocjenom nezadovoljavajuće obnaša dužnost,
11. ako se u postupku obnavljanja sigurnosne provjere utvrdi postojanje sigurnosne zapreke,
12. ako bude privremeno udaljen s dužnosti zamjenika državnog odvjetnika.
Članak 80.
Odluku kojom se utvrđuje nastup okolnosti koje dovode do prestanka dužnosti državnog odvjetnika i odluku o razrješenju dužnosti državnog odvjetnika donosi Vijeće.
Članak 81.
(1) Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske podnijet će Vijeću prijedlog za razrješenje državnog odvjetnika ako na temelju pisanog izvješća o obavljenom pregledu rada državnog odvjetništva ili na drugi način sazna da postoje razlozi za razrješenje iz članka 79. točke 2. do 9. ovog Zakona.
(2) Ako postoji osnova za razrješenje općinskog državnog odvjetnika iz članka 79. točke 2. do 9. ovog Zakona nadležni županijski državni odvjetnik može Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske predložiti podnošenje prijedloga za razrješenje. U svom prijedlogu županijski državni odvjetnik mora navesti i obrazložiti razloge za razrješenje.
(3) Ako postoji osnova za razrješenje županijskog odnosno općinskog državnog odvjetnika, prijedlog za razrješenje Vijeću može podnijeti i ministar nadležan za poslove pravosuđa.
(4) Predsjednik Vijeća pisano će izvijestiti državnog odvjetnika protiv kojeg je pokrenut postupak za razrješenje o osnovama i razlozima za razrješenje te mu dati rok u kojem se pisano može izjasniti o svim odlučnim činjenicama, a koji ne može biti kraći od osam dana od dana primitka obavijesti.
(5) Nakon primitka pisanog izjašnjenja državnog odvjetnika Vijeće ga može pozvati na dodatna pojašnjenja u vezi s razlogom za razrješenje.
Članak 82.
(1) Prije donošenja odluke Vijeće će zatražiti mišljenje Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske o tome postoje li osnove za razrješenje državnog odvjetnika iz članka 79. točke 2. do 9. ovog Zakona.
(2) Ako nakon pribavljenog mišljenja Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske Vijeće utvrdi postojanje osnova za razrješenje iz članka 79. točke 2. do 9. ovog Zakona, razriješit će državnog odvjetnika.
(3) Odluka Vijeća o razrješenju državnog odvjetnika donosi se u pisanom obliku i mora biti obrazložena.
(4) Protiv odluke o razrješenju državnog odvjetnika nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Članak 83.
(1) Razriješeni državni odvjetnik nastavlja s radom kao zamjenik državnog odvjetnika u državnom odvjetništvu u kojem je imenovan za zamjenika državnog odvjetnika.
(2) Ako je državni odvjetnik iz stavka 1. ovog članka razriješen zbog počinjenja djela koje odgovara stegovnom djelu, protiv njega će Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske Vijeću podnijeti zahtjev za pokretanje stegovnog postupka.
Članak 84.
Ako državni odvjetnik prestane obnašati svoju dužnost prije isteka mandata, Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske ovlastit će zamjenika državnog odvjetnika u tom ili drugom državnom odvjetništvu da obavlja poslove državnog odvjetnika do imenovanja novog državnog odvjetnika.
STEGOVNI POSTUPAK
Stegovna djela
Članak 85.
(1) Zamjenik državnog odvjetnika odgovara za počinjena stegovna djela.
(2) Stegovna djela jesu:
1. zlouporaba dužnosti,
2. neopravdano neobavljanje ili neuredno obavljanje državnoodvjetničke dužnosti,
3. obavljanje službe, poslova ili djelatnosti nespojivih s državnoodvjetničkom dužnošću,
4. izazivanje poremećaja u radu državnog odvjetništva koji znatno utječu na djelovanje državnog odvjetništva,
5. povreda službene tajne u svezi s obnašanjem državnoodvjetničke dužnosti,
6. ponašanje ili postupanje suprotno temeljnim načelima Etičkog kodeksa državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika kojim se nanosi šteta ugledu državnog odvjetništva ili državnoodvjetničkoj dužnosti,
7. nepodnošenje izvješća o imovini, neistinito prikazivanje podataka u izvješću o imovini ili podnošenje nepotpunog izvješća o imovini.
(3) Stegovno djelo zlouporabe dužnosti postoji ako je zamjenik državnog odvjetnika u obavljanju poslova namjerno prouzrokovao štetu ili neku osobu stavio u povoljniji položaj odnosno nepovoljniji položaj od onog koji bi joj s obzirom na okolnosti pripadao, a nisu ostvarena obilježja kaznenog djela.
(4) Smatrat će se da zamjenik državnog odvjetnika neopravdano ne obavlja državnoodvjetničku dužnost ako:
- bez opravdanog razloga u duljem razdoblju ne postupa u zakonskim rokovima, rokovima određenim propisima ili odlukama donesenim na temelju zakona,
- bez opravdanog razloga ne postupi u zakonskom roku, roku određenom propisom ili odlukom donesenom na temelju zakona, što je za posljedicu imalo ili moglo imati onemogućavanje ostvarivanja zakonskih zadaća državnog odvjetništva.
(5) Neurednim obavljanjem dužnosti smatra se osobito:
- postupanje suprotno općoj uputi, obveznoj uputi ili nalogu, bez opravdanog razloga,
- neučinkovito vođenje istrage bez opravdanog razloga ili propuštanje izvještavanja čelnika državnog odvjetništva da istragu nije završio u zakonskom roku,
- ocjena „nezadovoljavajuće obnaša dužnosti“,
- ako je broj riješenih predmeta i poduzetih radnji u jednogodišnjem razdoblju bez opravdanog razloga manji od 80% prosjeka državnog odvjetništva u kojem obnaša dužnost.
Stegovne kazne
Članak 86.
(1) Za počinjena stegovna djela mogu se izreći sljedeće stegovne kazne:
1. ukor,
2. novčana kazna do jedne četvrtine plaće ostvarene u prethodnom mjesecu kroz najdulje tri mjeseca,
3. novčana kazna do jedne trećine plaće ostvarene u prethodnom mjesecu kroz najdulje šest mjeseci,
4.premještaj na dužnost u državno odvjetništvo nižeg stupnja,
5. razrješenje od dužnosti.
(2) Kod izricanja kazne za stegovno djelo osobito se uzima u obzir: težina povrede i nastale posljedice, stupanj odgovornosti, okolnosti pod kojima je stegovno djelo učinjeno, raniji rad i ponašanje zamjenika državnog odvjetnika i druge okolnosti koje utječu na izricanje kazne.
(3) Kod odlučivanja o odgovornosti i kazni za stegovno djelo na odgovarajući način se primjenjuju odredbe Kaznenog zakona.
(4) O izrečenoj kazni se bez odgode obavještava državno odvjetništvo u kojem zamjenik državnog odvjetnika obnaša državnoodvjetničku dužnost te ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa koje vodi evidenciju o izrečenim kaznama.
(5)Izrečena novčana kazna izvršava se obustavom od plaće.
Članak 87.
(1) Zamjenik državnog odvjetnika kojemu je Vijeće izreklo kaznu ukora ne može biti imenovan ili trajno premješten u drugo državno odvjetništvo u roku od godine dana od pravomoćnosti odluke o izricanju te stegovne kazne.
(2) Zamjenik državnog odvjetnika kojemu je Vijeće izreklo novčanu kaznu ne može biti imenovan ili trajno premješten u drugo državno odvjetništvo u roku od dvije godine od pravomoćnosti odluke o izricanju te kazne.
(3) Zamjenik državnog odvjetnika kojemu je Vijeće izreklo kaznu premještaja na dužnost u državno odvjetništvo nižeg stupnja ne može biti imenovan u državno odvjetništvo višeg stupnja u roku od četiri godine od pravomoćnosti odluke o izricanju te kazne.
(4) Zamjenik državnog odvjetnika kojemu je Vijeće izreklo kaznu razrješenja od dužnosti, ne može biti imenovan za zamjenika državnog odvjetnika u roku od osam godina od pravomoćnosti odluke o izricanju te kazne.
Članak 88.
(1) Zastara vođenja stegovnog postupka nastupa protekom roka od šest godina od dana počinjenja stegovnog djela.
(2) Ako stegovno djelo povlači kaznenu odgovornost, stegovni postupak može se pokrenuti u vremenu u kojem zastarijeva pokretanje kaznenog postupka, pod uvjetom da je taj postupak pokrenut.
(3) Izvršenje stegovne kazne zastarijeva za godinu dana od njezine pravomoćnosti.
(4) Kazna ukora briše se iz evidencije po službenoj dužnosti nakon dvije godine od dana pravomoćnosti odluke kojom je izrečena, a novčana kazna nakon tri godine.
Stegovni postupak
Članak 89.
(1) U stegovnom postupku u prvom stupnju odlučuje Vijeće.
(2) Ako se stegovni postupak vodi protiv člana Vijeća, taj član je izuzet od odlučivanja u stegovnom postupku.
Članak 90.
(1) Ako postoji osnovana sumnja da je zamjenik državnog odvjetnika počinio stegovno djelo, državni odvjetnik u državnom odvjetništvu u kojem zamjenik državnog odvjetnika obavlja državnoodvjetničku dužnost dužan je protiv njega podnijeti zahtjev za pokretanje stegovnog postupka.
(2) Zahtjev za pokretanje postupka zbog počinjenja stegovnog djela mogu podnijeti i neposredno viši državni odvjetnik, Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske ili ministar nadležan za poslove pravosuđa.
(3) Zahtjev za pokretanje postupka pred Vijećem zastupa ovlašteni podnositelj iz stavka 1. i 2. ovoga članka ili osoba koju on ovlasti.
(4) Ako je za donošenje odluke o pokretanju stegovnog postupka potrebno provesti izvide, Vijeće s liste zamjenika županijskog državnog odvjetnika i zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, koju sastavlja početkom svake kalendarske godine, određuje jednog ili više zamjenika radi provođenja te radnje.
(5) Ako je za donošenje odluke o pokretanju stegovnog postupka potrebno provesti izvide ili pribaviti dodatne podatke, Vijeće će njihovo pribavljanje naložiti podnositelju zahtjeva uz određivanje roka ili će ih samo pribaviti.
(6) Zamjenici državnog odvjetnika koji su određeni za provođenje izvida dužni su izvršiti nalog ili zahtjev Vijeća.
Članak 91.
(1) Zahtjev za pokretanje stegovnog postupka podnosi se u pisanom obliku i sadrži osobne podatke o zamjeniku državnog odvjetnika čija se stegovna odgovornost traži, činjenični i pravni opis stegovnog djela, dokaze na kojima temelji zahtjev, prijedlog za izricanje određene stegovne kazne te obrazloženje iz kojeg proizlazi osnovanost sumnje.
(2) Odmah nakon primitka zahtjeva zakazat će se ročište na koje će se pozvati zamjenik državnog odvjetnika protiv kojeg je podnesen zahtjev za pokretanje stegovnog postupka i podnositelj zahtjeva. Uz poziv zamjeniku državnog odvjetnika dostavlja se zahtjev za pokretanje stegovnog postupka, a u pozivu će ga se upozoriti da na ročištu može biti nazočan i njegov branitelj i da se ročište može održati i bez njegove nazočnosti.
(3) Ako zamjenik državnog odvjetnika koji je osobno primio poziv ne dođe na ročište i ne opravda svoj izostanak, Vijeće može donijeti odluku o zahtjevu za pokretanje stegovnog postupka. Vijeće može odlučiti o zahtjevu za pokretanje stegovnog postupka bez nazočnosti zamjenika državnog odvjetnika i u slučaju kad je očigledno da izbjegava doći na ročište.
(4) Ako nakon ročišta Vijeće ustanovi postojanje osnovane sumnja na počinjenje stegovnog djela, donijet će odluku o pokretanju stegovnog postupka, a može od zamjenika državnog odvjetnika iz članka 90. stavka 4. ovoga Zakona zatražiti poduzimanje određenih izvida.
(5) Protiv odluke o pokretanju stegovnog postupka nije dopuštena posebna žalba.
Članak 92.
(1) Ako ovlašteni predlagatelj u zahtjevu predloži izricanje stegovne kazne razrješenja od dužnosti i zahtijeva privremeno udaljenje, Vijeće će bez odgode odlučiti o privremenom udaljenju od obavljanja dužnosti.
(2) Protiv odluke o privremenom udaljenju žalba nije dopuštena.
Članak 93.
(1) Ovlašteni podnositelj može izmijeniti ili dopuniti zahtjev. Ako ovlašteni podnositelj izvan rasprave izmijeni ili dopuni zahtjev, Vijeće će najkasnije u roku od 15 dana po primitku zahtjeva zakazati raspravu. Na raspravu će se pozvati ovlašteni podnositelj zahtjeva, zamjenik državnog odvjetnika i njegov branitelj.
(2) Prije rasprave izdvojit će se iz spisa svi dokazi na kojima se ne može temeljiti odluka u stegovnom postupku.
Članak 94.
(1) U postupku odlučivanja o stegovnoj odgovornosti zamjeniku državnog odvjetnika protiv kojeg se postupak vodi mora se pružiti mogućnost iznošenja obrane osobno ili uz branitelja kojega izabere.
(2) Ako zamjenik državnog odvjetnika koji je osobno primio poziv ne dođe na ročište i ne opravda svoj izostanak, Vijeće može provesti postupak bez njegove nazočnosti kada je očito da izbjegava doći na ročište.
(3) Javnost će se isključiti s glasovanja i donošenja odluke o stegovnoj odgovornosti. Odluka će se uvijek javno proglasiti.
(4) Odluka kojom se utvrđuje da je zamjenik državnog odvjetnika stegovno odgovoran i kojom mu se izriče stegovna kazna može se odnositi samo na stegovno djelo i osobu koje je podnositelj zahtjeva označio u svom zahtjevu.
(5) Odluka iz stavka 4. ovog članka mora biti izrađena i otpremljena strankama u roku od 15 dana nakon njezina donošenja.
Članak 95.
(1) Protiv odluke kojom je utvrđena njegova stegovna odgovornost, zamjenik državnog odvjetnika ima pravo žalbe.
(2) Žalba se podnosi Vijeću u roku od osam dana od dana primitka, a o njoj odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske na nejavnoj sjednici u Vijeću sastavljenom od tri suca.
(3) Odluku o žalbi sud je dužan donijeti u roku od 30 dana od primitka spisa sa žalbom.
(4) Svojom odlukom Vrhovni sud Republike Hrvatske može:
- odbaciti žalbu kao nedopuštenu ili nepravovremenu,
- odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi odluku Vijeća,
- prihvatiti žalbu i preinačiti odluku Vijeća u odluci o stegovnoj kazni ili ukinuti odluku Vijeća.
Članak 96.
(1) Stegovni postupak provodi se odgovarajućom primjenom odredaba Zakona o kaznenom postupku koje se odnose na postupak za kaznena djela za koja je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2) U stegovnom postupku ne primjenjuju se odredbe Zakona o kaznenom postupku u odnosu na odredbe o izvanrednim pravnim lijekovima.
(3) Iznimno od stavka 2. ovog članka, Vijeće može dopustiti obnovu postupka.
Privremeno udaljenje od obnašanja dužnosti
Članak 97.
(1) Zamjenik državnog odvjetnika bit će privremeno udaljen od dužnosti:
– ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje je predviđena kazna zatvora od pet godina ili teža kazna ili dok se nalazi u istražnom zatvoru,
– zbog osude za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja državnoodvjetničke dužnosti.
(2) Zamjenik državnog odvjetnika može biti privremeno udaljen od dužnosti:
– ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje je predviđena kazna zatvora do pet godina,
– ako obavlja službu, posao ili aktivnost koji su nespojivi s obavljanjem državnoodvjetničke dužnosti bez prethodnog pisanog odobrenja Vijeća,
– ako ovlašteni predlagatelj predloži stegovnu kaznu razrješenja,
– ako ovlašteni podnositelj zahtjeva za pokretanje stegovnog postupka predloži privremenu mjeru udaljenja.
(3) Odluku o privremenom udaljenju od dužnosti u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka donosi Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.
(4) O privremenom udaljenju od dužnosti u slučajevima iz stavka 2. ovoga članka odlučuje Vijeće u sastavu od tri člana.
Članak 99.
(1) Odluka o privremenom udaljenju mora biti u pisanom obliku i obrazložena.
(2) Protiv odluke Vijeća o privremenom udaljenju donesene u stegovnom postupku dopuštena je žalba, koja se podnosi u roku od osam dana. O žalbi odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske u roku od 30 dana.
(3) Protiv ostalih odluka o privremenom udaljenju žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
Članak 100.
(1) Privremeno udaljenje od obavljanja dužnosti određuje se na rok od tri mjeseca, po proteku toga roka može ga Vijeće iz opravdanih razloga na jednak način produljiti za daljnja tri mjeseca. Privremeno udaljenje može trajati do pravomoćnog okončanja stegovnog postupka, koji u tom slučaju Vijeće mora provesti u roku od godinu dana.
(2) Za vrijeme privremenog udaljenja od dužnosti zamjenik državnog odvjetnika ima pravo na jednu polovinu plaće.
(3) U slučaju oslobađajuće odluke u stegovnom postupku odluka o privremenom udaljenju prestaje po sili zakona danom pravomoćnosti odluke Vijeća, u kom slučaju ili u slučaju da je izrečena stegovna mjera novčane kazne ili ukora, zamjenik državnog odvjetnika ima pravo na isplatu razlike neisplaćene plaće za vrijeme trajanja posljedica odluke o udaljenju od obavljanja dužnosti.
IZVJEŠĆA O IMOVINI DRŽAVNIH ODVJETNIKA I ZAMJENIKA DRŽAVNIH ODVJETNIKA
Članak 101.
(1) Državni odvjetnici i zamjenici državnog odvjetnika obvezni su u roku od 30 dana od dana prvog stupanja na dužnost podnijeti Vijeću izvješće o svojoj imovini te imovini svog bračnog druga, izvanbračnog druga odnosno životnog partnera i maloljetne djece sa stanjem na dan stupanja na dužnost.
(2) Ako je tijekom godine došlo do bitne promjene u imovini državnih odvjetnika i zamjenika državnog odvjetnika, kao i osoba iz stavka 1. ovog članka, državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika dužni su najkasnije do 31. siječnja sljedeće godine Vijeću podnijeti izvješće o nastalim promjenama u imovini.
(3) Državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika dužni su u roku od 30 dana od prestanka dužnosti Vijeću podnijeti izvješće o svojoj imovini i imovini osoba iz stavka 1. ovog članka.
(4) Ako državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika ne izvrše obvezu iz stavka 1. i 2. ovoga članka, Vijeće će o tome obavijestiti Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske koji će ih pozvati da roku od 15 dana dostave tražene podatke ili da dopune dostavljene podatke. Ako državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika ni u ovom roku ne dostavi tražene podatke, Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske pokrenut će protiv državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika stegovni postupak zbog stegovnog djela iz članka 85. stavka 2. točke 7. ovoga Zakona.
Članak 102.
(1) Podaci o imovini državnog odvjetnika i zamjenika državnog odvjetnika obuhvaćaju podatke o naslijeđenoj imovini i podatke o stečenoj imovini državnog odvjetnika i zamjenika državnog odvjetnika, kao i osoba iz članka 101. stavka 1. ovog Zakona.
(2) Podaci o naslijeđenoj imovini obuhvaćaju podatke o vrsti i ukupnoj vrijednosti nasljedstva te podatke od koga je nasljedstvo naslijeđeno.
(3) Podaci o stečenoj imovini obuhvaćaju podatke o:
- nekretninama stečenim kupoprodajom, zamjenom, darovanjem, unošenjem i izuzimanjem nekretnina iz trgovačkog društva, stečenim u postupku likvidacije ili stečaja, stečenim na temelju odluka suda ili drugog tijela, povratom imovine stečene u postupku denacionalizacije te na drugi način stečenim nekretninama od drugih osoba,
- pokretninama veće vrijednosti,
- poslovnim udjelima i dionicama u trgovačkim društvima,
- udjelima o vlasništvu drugih poslovnih subjekata,
- novčanoj štednji ako ona premašuje jednogodišnji iznos neto plaće suca,
- dugovima, preuzetim jamstvima i ostalim obvezama,
- dohotku od nesamostalnog rada, dohotku od imovine i imovinskih prava, dohotku od kapitala, dohotku od osiguranja i drugom dohotku,
- primicima koji se ne smatraju dohotkom i primicima na koje se ne plaća porez na dohodak.
(4) Pod pokretninama veće vrijednosti iz stavka 3. podstavka 2. ovog članka podrazumijevaju se vozila, plovila, zrakoplovi, radni strojevi, lovačko oružje, umjetnine, nakit, drugi predmeti osobne uporabne vrijednosti, vrijednosni papiri, životinje i druge stečene pokretnine pojedinačne vrijednosti veće od 30.000,00 kuna, osim predmeta kućanstva i odjevnih predmeta.
Članak 103.
(1) Oblik i sadržaj obrasca izvješća o imovini državnog odvjetnika i zamjenika državnog odvjetnika te način njegovog podnošenja propisuje Vijeće.
(2) Podaci o imovini državnog odvjetnika i zamjenika državnog odvjetnika iz članka 101. ovog Zakona su javni i objavljuju se na mrežnoj stranici Vijeća. Ne objavljuju se podaci zaštićeni propisima o zaštiti osobnih podataka.
Članak 104.
(1) Vijeće vodi evidenciju izvješća o imovini državnog odvjetnika i zamjenika državnog odvjetnika te kontrolira podatke o njegovoj imovini.
(2) Nakon prvog primitka izvješća o imovini državnog odvjetnika i zamjenika državnog odvjetnika Vijeće će od Porezne uprave Ministarstva financija i drugih tijela pribaviti podatke kojima raspolažu o njegovoj imovini i usporediti ih s podacima u izvješću o imovini.
(3) Ako za imovinu koju je državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika naveo u izvješću nije dostavio podatke o načinu stjecanja te imovine, Vijeće će zatražiti od državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika pisano očitovanje.
(4) Ako se podaci u izvješću o imovini koje je Vijeće pribavilo na način opisan u stavku 2. ovoga članka razlikuju od podataka koje je državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika naveo u izvješću, Vijeće će o tome obavijestiti državnog odvjetnika u kojem zamjenik državnog odvjetnika obnaša dužnost i državnog odvjetnika neposredno višeg državnog odvjetnika radi podnošenja zahtjeva za pokretanje stegovnog postupka.
(5) Ako se iz očitovanja državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika utvrdi nesrazmjer vrijednosti i načina stjecanja imovine državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika, Vijeće će o tome obavijestiti Poreznu upravu Ministarstva financija.
SREDSTVA ZA RAD DRŽAVNOODVJETNIČKOG VIJEĆA
Članak 105.
(1) Za rad Vijeća osiguravaju se posebna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
(2) Naredbodavac za izvršenje financijskog plana sredstava iz stavka 1. ovoga članka je predsjednik Vijeća.
Članak 106.
(1) Predsjedniku i članovima Vijeća zbog obavljanja dužnosti pripada naknada nastalih troškova, naknada za neostvarenu plaću ili zaradu i nagrada.
(2) Odluku o uvjetima i visini naknada i nagrade iz stavka 1. ovoga članka donosi Vlada Republike Hrvatske.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članka 107.
Svi postupci pred Vijećem provest će se i dovršiti po odredbama zakona koji je bio na snazi do stupanja na snagu ovog Zakona.
Članak 108.
(1) Ograničenje mandata iz članka 6. stavka 1. ovog Zakona primjenjuje se na sve osobe koji su do dana stupanja na snagu ovog Zakona bili članovi Vijeća.
(2) Ograničenje mandata iz članka 71. stavka 1. ovog Zakona primjenjuje se na sve osobe koji su do dana stupanja na snagu ovog Zakona bili državni odvjetnici.
Članak 109.
Ocjene obnašanja dužnosti državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika koje su se temeljile na propisima koji su vrijedili do stupanja na snagu ovog Zakona za potrebe provedbe postupaka sukladno ovom Zakonu uskladit će se s ocjenama obnašanja dužnosti državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika prema Zakonu o državnom odvjetništvu na temelju posebne upute Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.
Članak 110.
(1) Poslovnik o radu kandidacijskih odbora iz članka 10. stavka 3. te posebnu uputu iz članka 109. ovog Zakona Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
(2) Propise iz članka 34. stavka 3., članka 46. stavka 2., članka 47. stavka 4., članka 56. stavka 8., članka 58. stavka 5. i članka 103. stavka 1. ovog Zakona Vijeće će donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. rujna 2018.
OBRAZLOŽENJE
Članak 1. – ovim člankom određuje se djelokrug i način rada Državnoodvjetničkog vijeća - uvjeti i postupak za izbor predsjednika i članova Vijeća, uvjeti i postupak za imenovanje, napredovanje, premještaj i razrješenje državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika, postupak za utvrđivanje stegovne odgovornosti zamjenika državnih odvjetnika, kao i druga pitanja vezana za rad Vijeća.
Članak 2. – ovim člankom se radi osiguranja ravnopravnosti spolova propisuje da se izrazi koji se koriste za osobe u ovom zakonu koriste neutralno te da se jednako odnose na muške i ženske osobe.
Članak 3. – ovim člankom propisuje se definicija Vijeća te da je Vijeće samostalno i neovisno tijelo koje osigurava samostalnost i neovisnost državnog odvjetništva u Republici Hrvatskoj.
Članak 4. - ovim člankom propisuje se sadržaj pečata Vijeća - naziv i sjedište Vijeća te naziv i grb Republike Hrvatske.
Članak 5. – ovaj članak propisuje da Vijeće ima 11 članova, i to sedam članova Vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika, dva člana iz reda Hrvatskog sabora i dva člana iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti. Članove Vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika čine tri zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, dva zamjenika županijskih državnih odvjetnika i dva zamjenika općinskih državnih odvjetnika, pri čemu se u izboru članova Vijeća mora osigurati razmjerna zastupljenost zamjenika državnih odvjetnika iz kaznenih i građansko-upravnih odjela na svim razinama.
Članak 6. – ovim člankom propisuje se da mandat Vijeća traje četiri godine, pri čemu se članom Vijeća može biti najviše dva puta, ali ne uzastopce. Ako kojem od članova Vijeća dužnost prestane prije isteka vremena na koje je izabran odnosno imenovan, na njegovo mjesto bira se odnosno imenuje novi član Vijeća do isteka mandata Vijeća.
Članak 7. – ovim člankom propisuju se tijela koja provode izbore za članove Vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika: Povjerenstvo za izbor članova Vijeća, kandidacijski i izborni odbori.
Članak 8. – ovim člankom propisuje se da Povjerenstvo za izbor članova Vijeća imenuje prošireni Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. Povjerenstvo ima pet članova (dva člana iz reda zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, dva iz reda županijskih državnih odvjetnika i jedan iz reda zamjenika općinskih državnih odvjetnika) te da članovi Povjerenstva ne mogu biti kandidati za članove Vijeća. Povjerenstvo se imenuje na pet godina.
Članak 9. – ovim člankom propisuje se nadležnost Povjerenstva za izbor članova Vijeća.
Članak 10. – ovim člankom ustanovljuju se kandidacijski odbori i propisuje njihov sastav, na način da je Kandidacijski odbor Državnog odvjetništva Republike Hrvatske Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, a kandidacijske odbore županijskih državnih odvjetništva čine svi državni odvjetnici i svi zamjenici državnog odvjetnika imenovani u državna odvjetništva na području županijskog državnog odvjetništva. Način rada kandidacijskih odbora propisat će se Poslovnikom o radu kandidacijskih odbora koji donosi Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.
Članak 11. – ovim člankom propisuje se da će Vijeće najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata članova Vijeća od Kandidacijskog odbora Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i kandidacijskih odbora županijskih državnih odvjetništava zatražiti prijedloge kandidata iz reda zamjenika državnih odvjetnika. Vijeće će također najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata članova Vijeća obavijestiti i dekane svih pravnih fakulteta u Republici Hrvatskoj i Hrvatski sabor o isteku mandata članovima Vijeća koje oni biraju odnosno imenuju, kako bi se pravovremeno proveli postupci izbora odnosno imenovanja članova Vijeća.
Članak 12. – ovim člankom propisuje se nadležnost Povjerenstva da svojom odlukom odredi dan provedbe izbora te da od dana raspisivanja izbora do dana izbora mora proteći najmanje 30 dana.
Članak 13. – ovim člankom propisuje se da kandidat za člana Vijeća može biti svaki zamjenik državnog odvjetnika koji najmanje pet godina obnaša dužnost zamjenika u državnom odvjetništvu za čiju se razinu bira, osim onoga kojemu je posljednje četiri godine izrečena stegovna kazna. Državni odvjetnici ne mogu biti kandidati za članove Vijeća, a kandidat za člana Vijeća mora dati pisani pristanak na kandidaturu.
Članak 14. – ovim člankom propisuje se da prijedlog kandidata iz reda zamjenika državnih odvjetnika mora osigurati zastupljenost kandidata iz Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, županijskih i općinskih državnih odvjetništava. Pravo predlaganja kandidata za članove Vijeća na Kandidacijskom odboru Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i kandidacijskim odborima županijskih državnih odvjetništava imaju svi državni odvjetnici i zamjenici. Na temelju podnesenih prijedloga Kandidacijski odbor Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i kandidacijski odbori županijskih državnih odvjetnika glasovanjem određuju po jednog kandidata koji se bira iz reda zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, iz reda zamjenika županijskih i iz reda općinskih državnih odvjetnika. Kandidacijski odbori svoje prijedloge za članove Vijeća Povjerenstvu moraju dostaviti najkasnije u roku od 15 dana od dana raspisivanja izbora.
Članak 15. – ovim člankom propisuje se da će Povjerenstvo sastaviti liste za članove Vijeća iz reda zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, zamjenika županijskih državnih odvjetnika i zamjenika općinskih državnih odvjetnika te da se kandidati u liste unose prema abecednom redu svojih prezimena uz naznaku državnog odvjetništva u kojem kandidat obnaša državnoodvjetničku dužnost. Povjerenstvo će u roku od 48 sati od predaje kandidature objaviti listu svih pravovaljano predloženih kandidata na mrežnoj stranici Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.
Članak 16. – ovim člankom propisuje se da pravo glasa na izborima za članove Vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika imaju svi državni odvjetnici i zamjenici državnih odvjetnika u Republici Hrvatskoj te da za liste kandidata za članove Vijeća glasuju svi državni odvjetnici i zamjenici državnih odvjetnika.
Članak 17. – ovim člankom ustanovljuju se izborni odbori i propisuje se njihov sastav.
Članak 18.– ovim člankom propisuje da Povjerenstvo određuje izborna mjesta te da će najkasnije osam dana prije izbora objaviti izborna mjesta.
Članci 19. – 22. – ovim člancima propisuje se način provođenja glasovanja za izbor članova Vijeća, sadržaj glasačkog listića te vrijeme trajanja glasovanja.
Članci 23. i 24. – ovim člancima propisuju način utvrđivanja rezultata glasovanja na izbornom mjestu i sadržaj zapisnika izbornog odbora.
Članak 25. – ovim člankom propisuje se postupak ponavljanja glasovanja u slučaju kada kandidati na listi za članove Vijeća ostvare isti broj glasova, kada se izbori ponavljaju samo za tu listu kandidata, a na ponovljenim izborima na listu ulaze samo oni kandidati koji su ostvarili isti broj glasova.
Članak 26. – ovim člankom propisuju se da rezultate izbora za članove Vijeća utvrđuje Povjerenstvo te da su za članove Vijeća izabrani oni kandidati koji su dobili najveći broj glasova.
Članci 27. - 30. - ovim člancima propisuje se postupak zaštite izbora za članove Vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika. Člankom 27. propisuje se nadležnost Povjerenstva za kontrolu zakonitosti izbornog postupka kroz podnošenje prigovora zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora. Protiv rješenja Povjerenstva podnositelj prigovora ima pravo žalbe Kolegiju Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. Člankom 28. propisuju se posljedice utvrđenih nepravilnosti, a člankom 29. pravo na žalbu protiv odluke Povjerenstva koja se podnosi Kolegiju Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. Člankom 30, propisan je nesuspenzivni učinak podnesenih pravnih sredstava odnosno da njihovo podnošenje ne odgađa obavljanje izbornih radnji koje su propisane ovim Zakonom.
Članak 31. – ovim člankom propisuje se da se sredstva za pokriće troškova izbora osiguravaju u proračunu Državnoodvjetničkog vijeća.
Članak 32. – ovim člankom propisuje se izbor dva člana Vijeća iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti, i to tako da članove biraju svi profesori pravnih fakulteta u Republici Hrvatskoj, a postupak izbora se razrađuje poslovnikom koji donose dekani svih pravnih fakulteta u Republici Hrvatskoj.
Članak 33. – ovim člankom propisuje da dva člana Vijeća imenuje Hrvatski sabor iz redova svojih zastupnika, od kojih je jedan iz redova oporbe.
Članak 34. – ovim člankom propisuje se stupanje na dužnost izabranog člana Vijeća te situacija kada izabrani član Vijeća ne stupi na dužnost. Nadalje, propisuje se i da se predsjedniku i članovima Vijeća izdaje službena iskaznica čiji oblik i sadržaj propisuje Vijeće.
Članak 35. – ovim člankom propisuje se stupanje na dužnost člana Vijeća te postupak izbora odnosno imenovanja drugog člana Vijeća u slučaju kada pojedinom članu Vijeća dužnost prestane prije isteka vremena na koje je izabran odnosno imenovan.
Članak 36. – ovim člankom propisuje se davanje prisege članova Vijeća pred Glavnim državnim odvjetnikom Republike Hrvatske i sadržaj prisege.
Članak 37. – ovim člankom radi sprječavanja mogućeg sukoba interesa propisuje se da za vrijeme obnašanja dužnosti člana Vijeća zamjenici državnih odvjetnika ne mogu biti imenovani na državnoodvjetničku dužnost u državnom odvjetništvu višeg stupnja niti mogu biti izabrani za državnog odvjetnika.
Članak 38. – ovim člankom propisuju se razlozi za prestanak dužnosti člana Vijeća, razlozi za razrješenje dužnosti člana Vijeća te postupak njegovog razrješenja.
Članak 39. – ovim člankom propisuje se obveza suda da Vijeću dostavi pravomoćne presude za kaznena djela izrečene članu Vijeća te o tome obavijesti Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, sve radi utvrđivanja eventualnih zapreka za obnašanje dužnosti člana Vijeća. Također se propisuje pokretanje postupka radi utvrđivanja trajnog gubitka sposobnosti za obavljanje dužnosti člana Vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika kojeg za člana Vijeća pokreće predsjednik Vijeća, a za predsjednika najmanje tri člana Vijeća.
Članak 40. – ovim člankom propisuju se razlozi za udaljenje člana Vijeća od dužnosti i način donošenja ove odluke.
Članak 41. - ovim člankom propisuju se poslovi iz djelokruga Vijeća.
Članak 42. - ovim člankom propisuju se razlozi i postupak za izuzeće članova Vijeća u postupcima iz djelokruga Vijeća radi osiguranja nepristranosti članova Vijeća te sprječavanja sukoba interesa članova Vijeća.
Članci 43. – 46. – ovim člancima propisuje se način rada i način donošenja odluka Vijeća – sazivanje sjednica i odlučivanje većinom glasova svih članova te ovlasti i dužnosti predsjednika Vijeća, kojeg članovi biraju među sobom tajnim glasovanjem iz reda zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske. Način rada Vijeća posebno se propisuje Poslovnikom Vijeća.
Članak 47. – ovim člankom se propisuje da stručne, administrativne i računovodstvene poslove za Vijeće obavlja Tajništvo na čelu kojeg je tajnik Vijeća te da se unutarnje ustrojstvo i druga pitanja od značaja za organizaciju i rad Vijeća propisuju Pravilnikom o unutarnjem redu Vijeća, koji donosi predsjednik Vijeća uz suglasnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa.
Članak 48. – ovim člankom propisuje da se slobodna mjesta zamjenika državnih odvjetnika popunjavaju sukladno planu popunjavanja slobodnih zamjeničkih mjesta u svim državnim odvjetništvima koji donosi Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa.
Članak 49. – ovim člankom propisuje se da u postupku popune slobodnih mjesta zamjenika državnih odvjetnika prednost ima popuna trajnim premještajem, i to do najviše 30 % slobodnih mjesta zamjenika državnih odvjetnika predviđenih planom. Člankom se propisuje postupak trajnog premještaja.
Članak 50. – ovim člankom propisuje se premještaj zamjenika državnih odvjetnika u slučaju ukidanja i preustroja (spajanje, pripajanje i razdvajanje) državnih odvjetništava, protiv koje je odluke zaštita osigurana mogućnošću pokretanja upravnog spora.
Članak 51. – ovim člankom propisuju se opći i posebni uvjeti za imenovanje zamjenika državnih odvjetnika.
Članak 52. – ovim člankom propisuju se posebni uvjeti za imenovanje zamjenika općinskih i županijskih državnih odvjetnika te za zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske. U odnosu na trenutno važeći tekst Zakona o državnom odvjetništvu propisuju se stroži uvjeti za imenovanje zamjenika županijskih državnih odvjetnika (10 umjesto 8 godina obnašanja dužnosti).
Članak 53. – ovim člankom propisuju se prava pripadnika nacionalnih manjina sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.
Članak 54. – ovim člankom propisuje se poseban uvjet za napredovanje zamjenika državnog odvjetnika u više državno odvjetništvo, a to je najmanje ocjena „uspješno obnaša dužnost“.
Članak 55. – ovim člankom propisuje se obveza državnog odvjetnika da obavijesti Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske o potrebi za imenovanjem zamjenika državnog odvjetnika te se propisuje način objave oglasa o popunjavanju slobodnih mjesta zamjenika državnog odvjetnika.
Članak 56. –ovim člankom propisuje se postupak imenovanja zamjenika općinskog državnog odvjetnika iz reda kandidata koji su završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike, u kojem se postupku u obzir uzima završna ocjena u Školi te razgovor pred Vijećem. Člankom se propisuju i mehanizmi izjednačavanja vrednovanja završnih ocjena postignutih temeljem različitih mjerila. Na temelju navedenih kriterija utvrđuje se redoslijed kandidata te vrši imenovanje kandidata koji ostvaruju najveći broj bodova. Za navedene kandidate prije imenovanja provodi se psihološko testiranje i sigurnosna provjera, a za zamjenika državnog odvjetnika se ne može imenovati kandidat koji ne zadovolji na psihološkom testiranju i kandidat u odnosu na kojeg se utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka. Radi objektivizacije i jačanja transparentnosti postupka imenovanja propisan je sadržaj i način vođenja razgovora s kandidatima te je propisano da se Vijeće mora pridržavati redoslijeda kandidata prema ukupnom zbroju postignutih bodova.
Članci 57. i 58. – ovim člancima propisuje se postupak imenovanja zamjenika u više državno odvjetništvo. U postupku se uzima u obzir ocjena obnašanja dužnosti te razgovor pred Vijećem odnosno isključivo ocjena razgovora pred Vijećem za kandidate za zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske koji nisu pravosudni dužnosnici. Na temelju navedenih kriterija utvrđuje se redoslijed kandidata te vrši imenovanje kandidata koji ostvaruju najveći broj bodova. Za kandidate za zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske koji nisu pravosudni dužnosnici u ovom se postupku provodi i sigurnosna provjera te se za zamjenika državnog odvjetnika ne može imenovati kandidat u odnosu na kog se utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka. Radi objektivizacije i jačanja transparentnosti postupka imenovanja propisan je sadržaj i način vođenja razgovora s kandidatima te je propisano da se Vijeće mora pridržavati redoslijeda kandidata prema ukupnom zbroju postignutih bodova.
Članak 59. - ovim člankom propisuje se postupak pribavljanja mišljenja u postupku imenovanja zamjenika državnih odvjetnika, u kom će Vijeće zatražiti mišljenje o svim kandidatima od nadležnih županijskih državnih odvjetnika i kolegija, kako bi se osigurao izbor što kvalitetnijih kandidata, a s obzirom da državni odvjetnici i kolegiji poznaju kandidate iz sustava odnosno njihov stručni rad. Mišljenje kolegija i nadležnog državnog odvjetnika ne obvezuje Vijeće koje samostalno odlučuje. Posebno se propisuje način pribavljanja mišljenja od tijela i pravnih osoba izvan sustava državnog odvjetništva. U postupku davanja mišljenja nadležni državni odvjetnik obavlja razgovor s kandidatima te u roku od 60 dana Vijeću dostavlja pisana obrazložena mišljenja.
Članak 60. - ovim člankom propisuje se način dostave i objave odluke o imenovanju zamjenika državnog odvjetništva te rok u kojem imenovani zamjenik državnog odvjetnika mora stupiti na dužnost. U slučaju proteka navedenog roka u kojem kandidat ne stupi na dužnost smatra se da nije ni imenovan.
Članak 61. – ovim člankom propisuje se obveza polaganja prisege imenovanog zamjenika državnog odvjetnika pred predsjednikom ili drugim članom Vijeća kojeg on odredi.
Članak 62. - ovim člankom propisuju se slučajevi kada Vijeće može poništiti odluku o imenovanju.
Članak 63. - ovim člankom propisani su uvjeti za prestanak dužnosti zamjenika državnog odvjetnika (smrt, navršenih 70 godina života i dan stupanja na dužnost u drugom državnom odvjetništvu, odnosno pravosudnom ili državnom tijelu). Ovim člankom određuje se način donošenja odluke o prestanku dužnosti.
Članak 64. - ovim člankom propisani su razlozi za razrješenje od dužnosti zamjenika državnog odvjetnika: na vlastiti zahtjev, zbog trajnog gubitka sposobnosti za obavljanje dužnosti, zbog osude za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim, ako dva puta uzastopce bude ocijenjen nezadovoljavajuće, izricanjem odluke o stegovnoj kazni razrješenja te ako se ne podvrgne odgovarajućem liječničkom pregledu radi ocjene sposobnosti za obnašanje državnoodvjetničke dužnosti.
Članak 65. – ovim člankom propisan je postupak za razrješenje zamjenika državnog odvjetnika, odnosno tko je ovlašten za podnošenje zahtjeva za razrješenje.
Članak 66. - ovim člankom propisuje se obvezno omogućavanje zamjeniku državnog odvjetnika čije se razrješenje traži da se izjasni o podnesenom zahtjevu za razrješenje.
Članak 67. - ovaj članak propisuje oblik donošenja odluke o razrješenju zamjenika državnog odvjetnika te mogućnost izjavljivanja pravnog lijeka protiv nje.
Članak 68. - ovim člankom propisuje se rok za donošenje odluke o razrješenju kada zamjenik državnog odvjetnika podnese sam zahtjev za razrješenje.
Članak 69. – ovim člankom propisuju se uvjeti za imenovanje županijskog državnog odvjetnika koji se imenuje na četiri godine na prijedlog Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, uz prethodno mišljenje Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske iz reda državnih odvjetnika i zamjenika županijskog državnog odvjetnika ili zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, koji su najmanje pet godina obnašali državnoodvjetničku dužnost. Posebno se propisuje da općinski državni odvjetnik koji se imenuje za županijskog državnog odvjetnika mora ispunjavati i uvjete za zamjenika županijskog državnog odvjetnika.
Članak 70. - ovim člankom propisuju se uvjeti za imenovanje općinskog državnog odvjetnika koji se imenuje na četiri godine na prijedlog Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, uz prethodno mišljenje kolegija županijskoga državnog odvjetništva i županijskoga državnog odvjetnika iz reda državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika.
Članak 71. - ovim člankom propisano je ograničenje mandata državnih odvjetnika na najviše dva mandata kako bi se drugim zamjenicima državnih odvjetnika otvorila mogućnost za kandidiranje za državnog odvjetnika e omogućilo Vijeću da na ovu dužnost imenuje najbolje kandidate.
Članci 72. i 73. – ovim člancima propisuje se rok u kojem Vijeće treba pokrenuti postupak za imenovanje državnih odvjetnika, način objave oglasa o slobodnim mjestima županijskih i općinskih državnih odvjetnika te sadržaj prijave za imenovanje državnog odvjetnika kojoj se prilaže i program rada.
Članak 74. – ovim člankom propisano je davanje mišljenja na zahtjev Vijeća u postupku imenovanja državnih odvjetnika od Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske za kandidate za županijskog državnog odvjetnika, a za općinskog i od kolegija županijskog državnog odvjetništva i županijskog državnog odvjetnika kao i rok u kojem se ista trebaju dostaviti. Vijeće Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske dostavlja mišljenja i traži njegov prijedlog. Odluku o imenovanju Vijeće donosi u roku od 30 dana od primitka prijedloga Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, koji Vijeće u postupku ne obvezuje. Također je propisano ponavljanje postupka ako se na oglas ne javi niti jedan kandidat, ako Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske ne da prijedlog niti za jednog kandidata ili Vijeće između kandidata koji su se javili na oglas ne imenuje državnog odvjetnika.
Članak 75. – ovim člankom propisuje se dostava obrazložene odluke o imenovanju državnog odvjetnika svim kandidatima u roku od 15 dana te njezina objava u Narodnim novinama i mrežnoj stranici Vijeća.
Članak 76. - ovim člankom propisuje se davanje prisege imenovanih županijskih i općinskih državnih odvjetnika pred Glavnim državnim odvjetnikom Republike Hrvatske.
Članak 77. - ovim člankom propisuje se rok u kojem imenovani državni odvjetnik mora stupiti na dužnost te da se, ako ne stupi na dužnost u tom roku, smatra da nije niti imenovan.
Članak 78. – ovim člankom propisuju se razlozi za prestanak dužnosti državnog odvjetnika (istekom roka na koji je imenovan, prestankom dužnosti zamjenika, izricanjem stegovne kazne, razrješenjem te u slučaju preustroja državnih odvjetništava).
Članak 79. - ovim člankom propisuju se razlozi za razrješenje županijskog i općinskog državnog odvjetnika.
Članak 80. - ovim člankom propisuje se da odluku o prestanku dužnosti i odluku o razrješenju državnog odvjetnika donosi Vijeće.
Članak 81. - ovim člankom uređuje se postupak razrješenja, na način da se određuje ovlašteni predlagatelj prijedloga za razrješenje državnog odvjetnika (Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske, nadležni županijski državni odvjetnik i ministar nadležan za poslove pravosuđa), kao i obveza Vijeća za obavještavanje državnog odvjetnika protiv kojeg je pokrenut postupak razrješenja o postupku i razlozima za pokretanje postupka.
Članak 82. - ovim člankom propisuje se obveza Vijeće da prije donošenja odluke o razrješenju državnog odvjetnika zatraži mišljenje Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. Propisuje se i da odluka o razrješenju mora biti u pisanom obliku i obrazložena te da protiv nje žalba nije dopuštena, već da je moguće pokrenuti upravni spor.
Članak 83.– ovim člankom propisuje se da razriješeni državni odvjetnik nastavlja s radom kao zamjenik državnog odvjetnika u državnom odvjetništvu u kojem je bio imenovan za zamjenika. Ako ocijeni da je bivši državni odvjetnik počinio djelo koje odgovara stegovnom djelu, Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske dužan je protiv takvog zamjenika državnog odvjetnika pokrenuti stegovni postupak.
Članak 84. - ovim člankom propisuje se da će Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske ovlastiti zamjenika državnog odvjetnika istog ili drugog državnog odvjetništva da obavlja poslove državnog odvjetnika do imenovanja novog državnog odvjetnika, ako državni odvjetnik prestane obnašati svoju dužnost prije isteka mandata na koji je imenovan.
Članak 85. – ovim člankom propisuju se stegovna djela zamjenika državnog odvjetnika, a posebno je propisano kada će se smatrati da zamjenik državnog odvjetnika neopravdano obavlja državnoodvjetničku dužnost, kada neuredno obavlja državnoodvjetničku dužnost te stegovno djelo zloporabe dužnosti.
Članak 86. – ovim člankom propisane su stegovne kazne koje se mogu izreći za počinjeno stegovno djelo, a to su ukor, novčana kazna, premještaj u državno odvjetništvo nižeg stupnja i razrješenje od dužnosti. Kod odlučivanja o odgovornosti i kazni za stegovno djelo na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Kaznenog zakona.
Članak 87. – ovim člankom propisuju se pravne posljedice izricanja pojedine stegovne kazne (zabrana imenovanja odnosno premještaja u određenom vremenskom razdoblju).
Članak 88. - ovaj članak regulira pitanja zastare stegovnog postupka. Vrijeme zastare za vođenje stegovnog postupka nastupa protekom roka od šest godina od dana počinjenja stegovnog djela. Ako stegovno djelo povlači kaznenu odgovornost, stegovni postupak može se pokrenuti u vremenu u kojem zastarijeva pokretanje kaznenog postupka, pod uvjetom da je taj postupak pokrenut. Izvršenje stegovne kazne zastarijeva za godinu dana od njezine pravomoćnosti.
Članak 89. – ovaj članak propisuje nadležnost Vijeća za provedbu stegovnog postupka u prvom stupnju i postupanje u slučaju da je protiv člana Vijeća iz reda zamjenika državnog odvjetništva pokrenut stegovni postupak.
Članak 90. – ovaj članak propisuje ovlaštene predlagatelje za pokretanje stegovnog postupka (državni odvjetnik u kojem zamjenik državnog odvjetnika obavlja državnoodvjetničku dužnost, viši državni odvjetnik, Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske ili ministar nadležan za poslove pravosuđa). Također se propisuje i dužnost državnog odvjetnika u državnom odvjetništvu u kojem zamjenik obnaša dužnost na podnošenje zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju osnovane sumnje da je zamjenik državnog odvjetnika počinio stegovno djelo, kao i način provođenja izvida u stegovnom postupku.
Članak 91. – ovim člankom propisuje se da se zahtjev za pokretanje stegovnog postupka podnosi u pisanom obliku i sadrži osnovne podatke o zamjeniku državnog odvjetnika čija se stegovna odgovornost traži, kao i opis djela, dokaze i prijedlog za izricanje stegovne kazne. Vijeće odmah zakazuje ročište na koje poziva zamjenika državnog odvjetnika i podnositelja zahtjeva. Propisuje se i postupanje Vijeća u slučaju kada zamjenik koji je uredno pozvan bez opravdanog razloga ne dođe na ročište odnosno ne opravda svoj izostanak te koji očito izbjegava dolazak na ročište, u kojim slučajevima Vijeće može donijeti odluku o zahtjevu za pokretanje stegovnog postupka bez njegove nazočnosti. Člankom se propisuje da posebna žalba protiv odluke o pokretanju stegovnog postupka nije dopuštena.
Članak 92. – ovim člankom propisano je da će Vijeće, ako se traži izricanje stegovne kazne razrješenja od dužnosti, bez odgode odlučiti o zahtjevu o privremenom udaljenju od dužnosti, protiv koje odluke žalba nije dopuštena.
Članak 93. – ovim člankom propisuje se mogućnost izmjene odnosno dopune zahtjeva za pokretanje stegovnog postupka od strane podnositelja te rok i postupak zakazivanja rasprave.
Članak 94.– ovim člankom propisuje se da se zamjeniku državnog odvjetnika protiv kojeg se vodi postupak mora omogućiti iznošenje obrane te da se postupak može provesti i bez njegove nazočnosti ukoliko je očito da izbjegava dolazak na ročište. Propisuje se javno proglašavanje odluke, s time da je javnost isključena s glasovanja i donošenja odluke, kao i da odluka mora biti otpremljena u roku od 15 dana od donošenja.
Članak 95.– ovaj članak uređuje kome se podnosi pravni lijek protiv odluke o razrješenju. Zamjenik državnog odvjetnika ima pravo protiv navedene odluke podnijeti Žalbu Vrhovnom sudu Republike Hrvatske o kojoj se odlučuje na nejavnoj sjednici u Vijeću od tri suca. Odlučujući o žalbi Vrhovni sud može žalbu odbaciti, odbiti ili je prihvatiti te preinačiti odnosno ukinuti odluku Vijeća.
Članak 96.- ovaj članak propisuje odgovarajuću primjenu odredaba Zakona o kaznenom postupku koje se odnose kazneni postupak za kaznena djela za koja je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina na stegovni postupak, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Odredbe Zakona o kaznenom postupku ne primjenjuju se u odnosu na odredbe o izvanrednim pravnim lijekovima, dok se samo izuzetno može dopustiti obnova postupka.
Članci 97. – 100. – ovim člancima uređuje se postupak privremenog udaljenja od dužnosti. Propisuje se kada će zamjenik državnog odvjetnika obavezno biti udaljen od dužnosti i kada može biti udaljen, tko može podnijeti zahtjev za udaljenje zamjenika državnog odvjetnika od dužnosti i tko donosi odluku o privremenom udaljenju od dužnosti. Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske donosi odluku ukoliko je protiv zamjenika pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje je predviđena kazna zatvora od pet godina ili teža kazna ili dok se nalazi u istražnom zatvoru, odnosno zbog osude za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja državnoodvjetničke dužnosti, dok Vijeće donosi odluku u svim drugim slučajevima kada zamjenik državnog odvjetnika može biti privremeno udaljen od dužnosti. Odluka o privremenom udaljenju mora biti u pisanom obliku i obrazložena. Protiv odluke o privremenom udaljenju koja je donesena u stegovnom postupku žalba je dopuštena i o njoj odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske, dok u ostalim slučajevima nije dopuštena ali se može pokrenuti upravni spor. Člankom se određuje se trajanje privremenog udaljenja od obavljanja dužnosti, pravo zamjenika državnog odvjetnika na polovinu plaće za vrijeme privremenog udaljenja te obaveza Vijeća da u slučaju privremenog udaljenja zamjenika državnog odvjetnika od obavljanja dužnosti mora provesti stegovni postupak u roku od godine dana.
Članci 101. i 102.– ovim se člancima detaljno propisuje obveza i način podnošenja podataka o imovini državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika te njihovih bračnih i izvanbračnih drugova, životnih partnera i maloljetne djece Vijeću. Odredbe važećeg Zakona o imovinskim karticama državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika izmijenjene su sukladno odredbama Zakona o sprečavanju sukoba interesa, na koji su način svi dužnici, državni i pravosudni, izjednačeni u izvršavanju ove obveze. Detaljno se propisuju podaci koji se unose u izvješće o imovini državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika, način objave ovih podataka na mrežnoj stranici Vijeća te način vođenja evidencije izvješća i kontrola podnesenih izvješća. U odnosu na tekst važećeg Zakona o državnom odvjetništu, odredbe o objavi podataka o imovini državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika izmijenjene su na način da se svi podaci o imovini državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika, zaštićeni propisima o zaštiti osobnih podataka, javno objavljuju na stranici Vijeća, dok su do sada bili dostupni isključivo na pojedinačni zahtjev koji sadržava svrhu i pravni temelj za korištenje osobnih podataka sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka te vodeći računa o načelu razmjernosti. Navedene izmjene predlažu se radi jačanja transparentnosti i nepristranosti te sprječavanja sukoba interesa i drugih nedopuštenih utjecaja u obnašanju državnoodvjetničke dužnosti.
Članak 103. – ovim člankom propisuje se da oblik i sadržaj obrasca izvješća o imovini državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika te način podnošenja propisuje Vijeće, a da podaci javno objavljuju na mrežnoj stranici Vijeća, osim onih zaštićenih propisima o zaštiti osobnih podataka.
Članak 104. – ovim člankom propisuje se da Vijeće vodi evidenciju izvješća o imovini i kontrolira imovinske kartice državnih odvjetnika i njihovih zamjenika, kao i postupanje Vijeća sa imovinskim karticama državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika i usporedba navedenih podataka sa podacima Porezne uprave i drugih tijela koja raspolažu o imovini državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika. Vijeće će također zatražiti od državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika pisano očitovanje ako u imovinskoj kartici nisu navedeni podaci o načinu stjecanja te imovine. Ako se iz podataka koje je Vijeće pribavilo razlikuju od podataka koje je državni odvjetnik odnosno zamjenik državnog odvjetnika naveo u izvješću, Vijeće će o tome obavijestiti državnog odvjetnika u kojem zamjenik državnog odvjetnika obnaša dužnost odnosno neposredno višeg državnog odvjetnika radi pokretanja stegovnog postupka. Također, ako se iz očitovanja državnog odvjetnika odnosno zamjenika državnog odvjetnika utvrdi nesrazmjer u odnosu na vrijednost i način stjecanja imovine, Vijeće će o tome obavijestiti Poreznu upravu Ministarstva financija.
Članak 105. – ovaj članak propisuje da Vijeće ima svoja posebna sredstva za rad koja se osiguravaju u državnom proračunu. Predsjednik Vijeća je naredbodavac za izvršenje financijskog plana Vijeća.
Članak 106. – ovaj članak određuje da predsjednik i članovi Vijeća imaju pravo na naknadu nastalih troškova, naknadu troškova zbog neostvarene plaće ili zarade te nagradu. Odluku o uvjetima ostvarenja te visini ovih prava donosi Vlada Republike Hrvatske.
Članak 107. – ovim člankom propisuje se da će se nedovršeni postupci pred Vijećem dovršiti po odredbama zakona koji je bio na snazi na dan stupanja na snagu ovog Zakona.
Članak 108. – ovim člankom propisuje se da se ograničenje mandata članova Državnoodvjetničkog vijeća sukladno ovom Zakonu primjenjuje na sve članove Vijeća koji su do dana stupanja na snagu ovog Zakona obnašali ovu dužnost, što znači da im se u navedeno ograničenje uračunavaju svi prethodni mandati na ovoj dužnosti. Također se propisuje da se ograničenje mandata državnih odvjetnika primjenjuje na sve osobe koje su do dana stupanja na snagu bile državni odvjetnici. Odredbe se propisuju kako bi se što većem broju zamjenika državnih odvjetnika omogućio izbor za članove Vijeća odnosno za državne odvjetnike.
Članak 109. – ovim člankom propisuje se način usklađenja ocjena obnašanja dužnosti prema propisima koji su vrijedili do dana stupanja na snagu ovog Zakona, a s obzirom da ocjene prema važećem sustavu i prema prijedlogu novog Zakona o državnom odvjetništvu nisu iskazane u istom broju bodova.
Članak 110. – ovim člankom propisuje se rok od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona u kojem je potrebno donijeti sve podzakonske akte koji proizlaze iz ovog Zakona.
Članak 111. – ovim člankom propisuje se da stupanjem na snagu ovog Zakona prestaju važiti pojedini članci Zakona o državnom odvjetništvu („Narodne novine“, broj 76/09, 153/09, 116/10, 145/10, 57/11, 130/11, 72/13, 148/13, 33/15 i 82/15).
Članak 112. - ovim člankom propisuje sestupanje na snagu ovog Zakona 1. rujna 2018.
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO PRAVOSUĐA
NACRT
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
PRIJEDLOG
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
ZAKONA O DRŽAVNOODVJETNIČKOM VIJEĆU
Zagreb, studeni 2017.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
PRIJEDLOG
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
ZAKONA O DRŽAVNOODVJETNIČKOM VIJEĆU
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću nalazi se u odredbama članka 2. stavka 4. podstavka 1. i članka 125. stavka10. Ustava Republike Hrvatske («Narodne novine» broj 85/2010 – pročišćeni tekst).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM I POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA
Važeći Zakon o državnom odvjetništvu koji sadrži i odredbe o Državnoodvjetničkom vijeću donesen je 2009. („Narodne novine“, broj 76/09) te je nakon toga u 2009., 2010., 2011., 2013. i 2015. mijenjan ukupno pet puta.
Glavni ciljevi donošenja ovog Prijedloga zakona o Državnoodvjetničkom vijeću su izdvajanje odredbi o Državnoodvjetničkom vijeću iz Zakona o državnom odvjetništvu u poseban zakon, povećanje učinkovitosti i transparentnosti u radu Vijeća te ubrzanje i objektivizacija postupaka imenovanja državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika.
Predmet ovog Prijedlog zakona je određivanje djelokruga i načina rada Državnoodvjetničkog vijeća, propisivanje uvjeta i postupka za izbor predsjednika i članova Vijeća te uvjeta i postupaka za imenovanje, napredovanje, premještaj i razrješenje državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika, utvrđivanje stegovne odgovornosti zamjenika državnih odvjetnika te druga pitanja vezana za rad Vijeća.
U skladu s glavnim ciljevima ovog Prijedloga zakona kao najbitniji prijedlozi izdvajaju se:
- definiranje Državnoodvjetničkog vijeća kao samostalnog i neovisnog tijela koje osigurava samostalnost i neovisnost državnog odvjetništva,
- izmjena odredbi o sastavu članova Vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika (sedam članova) u cilju osiguranja razmjernije teritorijalne zastupljenosti te zastupljenosti po područjima rada (iz kaznenog odjela i građansko-upravnog odjela) članova Vijeća,
- propisivanje uvjeta od najmanje pet godina obnašanja dužnosti u državnom odvjetništvu određene vrste i stupnja za kandidiranje za člana Vijeća kako bi se osigurala veća kvaliteta rada Vijeća,
- nova ovlast Vijeća za odlučivanje o davanju odobrenja zamjenicima državnih odvjetnika da uz državnoodvjetničku dužnost obavljaju druge poslove i službe radi stvaranja ujednačene prakse u davanju navedenih odobrenja, koja su do sada bila u nadležnosti pojedinog državnog odvjetnika, neposrednog višeg državnog odvjetnika odnosno Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske,
- radi transparentnijeg i objektivnijeg postupka imenovanja zamjenika državnih odvjetnika uvodi se bodovni prag za pozivanje na razgovor pred Vijećem, smanjuje broj bodova koji se mogu ostvariti na razgovoru pred Vijećem, propisuje bitan sadržaj razgovora pred Vijećem, propisuje obveza Vijeća na pridržavanje redoslijeda kandidata prema ostvarenom broju bodova pri donošenju odluke o imenovanju,
- stroži uvjeti za imenovanje zamjenika županijskih državnih odvjetnika (10 umjesto 8 godina obnašanja dužnosti) te
- izostavljanje ovlasti ministra pravosuđa za davanje mišljenja o kandidatima za državnog odvjetnika u cilju daljnjeg jačanja samostalnosti i neovisnosti državnih odvjetništava,
- ograničenje mandata državnog odvjetnika na najviše dva puta kako bi se što većem krugu zamjenika državnih odvjetnika otvorila mogućnost za kandidiranje za dužnost državnog odvjetnika,
- uvodi se mogućnost podnošenja pravnog lijeka protiv odluke kojom je zamjeniku utvrđena stegovna odgovornost odnosno mogućnost podnošenja žalbe Vrhovnom sudu Republike Hrvatske,
- uređenje sustava podnošenja, vođenja i kontrole imovinskih kartica državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika prema Zakonu o sprečavanju sukoba interesa.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
III.OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovog Zakona nije potrebno osigurati posebna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
IV.TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM
Prilaže se tekst Prijedloga zakona o Državnoodvjetničkom vijeću.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
PRIJEDLOG
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
ZAKONA O DRŽAVNOODVJETNIČKOM VIJEĆU
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
OPĆE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuje djelokrug i način rada Državnoodvjetničkog vijeća (u daljnjem tekstu: Vijeće), uvjeti i postupak za izbor predsjednika i članova Vijeća, uvjeti i postupak za imenovanje, napredovanje, premještaj i razrješenje državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika, postupak za utvrđivanje stegovne odgovornosti zamjenika državnih odvjetnika, kao i druga pitanja vezana za rad Vijeća.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 2.
Izrazi koji se koriste za osobe u ovom Zakonu uporabljeni su neutralno i odnose se na muške i ženske osobe.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 3.
Vijeće je samostalno i neovisno tijelo koje osigurava samostalnost i neovisnost državnog odvjetništva u Republici Hrvatskoj.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 4.
Vijeće ima pečat koji sadrži njegov naziv i sjedište te naziv i grb Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 5.
(1) Vijeće ima jedanaest članova.
(2) Vijeće čini sedam zamjenika državnih odvjetnika, dva zastupnika Hrvatskoga sabora i dva sveučilišna profesora pravnih znanosti.
(3) Članove Vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika čine:
– tri zamjenika Glavnoga državnog odvjetnika Republike Hrvatske,
– dva zamjenika županijskih državnih odvjetnika,
– dva zamjenika općinskih državnih odvjetnika.
(4) Pri izboru članova Vijeća iz stavka 3. ovog članka osigurat će se razmjerna teritorijalna zastupljenost državnih odvjetništava i zastupljenost kaznenih i građansko-upravnih odjela državnih odvjetništava.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
POSTUPAK IZBORA I IMENOVANJA ČLANOVA VIJEĆA I PRESTANAK NJIHOVE DUŽNOSTI
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Mandat
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 6.
(1) Članovi Vijeća biraju se na razdoblje od četiri godine. Članom Vijeća može se biti najviše dva puta, ali ne uzastopce.
(2) Ako članu Vijeća dužnost prestane prije isteka vremena na koje je izabran odnosno imenovan, na njegovo se mjesto do isteka mandata Vijeća bira odnosno imenuje drugi član.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Tijela za provedbu izbora članova Vijeća
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 7.
Tijela za provedbu izbora članova Vijeća iz reda državnih odvjetnika su Povjerenstvo za izbor članova Vijeća (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo), kandidacijski odbori i izborni odbori.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Povjerenstvo za izbor članova Vijeća
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 8.
(1) Povjerenstvo ima pet članova, od kojih se dva imenuju iz reda zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, dva iz reda zamjenika županijskih državnih odvjetnika i jedan iz reda zamjenika općinskih državnih odvjetnika.
(2) Povjerenstvo imenuje Prošireni kolegij Glavnog državnog odvjetništva Republike Hrvatske na vrijeme od pet godina. Predsjednika Povjerenstva biraju članovi Povjerenstva između sebe.
(3) Ako članu Povjerenstva prestane državnoodvjetnička dužnost za vrijeme trajanja mandata ili prestane biti član Povjerenstva na vlastiti zahtjev, Prošireni kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske imenovat će drugog člana iz reda zamjenika državnih odvjetnika sukladno stavku 1. ovog članka.
(4) Članovi Povjerenstva ne mogu biti kandidati za članove Vijeća.
(5) Tehničku potporu Povjerenstvu pružaju stručne službe Vijeća.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Djelokrug Povjerenstva za izbor članova Vijeća
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 9.
(1) U djelokrug Povjerenstva spada:
1. raspisivanje izbora te određivanje dana održavanja izbora,
2. određivanje izbornih mjesta i imenovanje članova izbornih odbora,
3. prikupljanje kandidatura za članove Vijeća i provođenje kandidacijskog postupka,
4. utvrđivanje lista kandidata za članove Vijeća,
5. nadzor nad tiskanjem glasačkih listića,
6. skrb o zakonitoj provedbi izbora i davanje uputa za rad izbornih odbora,
7. utvrđivanje rezultata izbora za članove Vijeća.
(2) Odluka o raspisivanju izbora i odluka o utvrđivanju rezultata izbora objavljuje se u »Narodnim novinama« te na mrežnim stranicama Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i Vijeća.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Kandidacijski odbori
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 10.
(1) Kandidacijski odbor Državnog odvjetništva Republike Hrvatske je Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, a kandidacijske odbore županijskih državnih odvjetništava čine svi državni odvjetnici i svi zamjenici državnih odvjetnika imenovani u državna odvjetništva na području pojedinog županijskog državnog odvjetništva.
(2) Kandidacijski odbori prikupljaju kandidature za članove Vijeća i provode kandidacijski postupak.
(3) Način rada kandidacijskih odbora i postupak kandidiranja sukladno članku 5. stavku 4. ovog Zakona propisat će se Poslovnikom o radu kandidacijskih odbora kojeg donosi Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Prijedlozi kandidata
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 11.
(1) Vijeće će najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata članova Vijeća od Kandidacijskog odbora Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i kandidacijskih odbora županijskih državnih odvjetništava zatražiti prijedloge kandidata za članove Vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika.
(2) Vijeće će najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata članova Vijeća obavijestiti dekane svih pravnih fakulteta u Republici Hrvatskoj i Hrvatski sabor o isteku mandata članovima Vijeća koje oni biraju odnosno imenuju.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Dan provedbe izbora za članove Vijeća
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 12.
(1) Dan provedbe izbora za članove Vijeća iz redova zamjenika državnih odvjetnika određuje se Odlukom Vijeća o raspisivanju izbora.
(2) Od dana raspisivanja do dana izbora za članove Vijeće mora proteći najmanje 30 dana.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Kandidiranje
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 13.
(1) Kandidat za člana Vijeća može biti svaki zamjenik državnog odvjetnika koji najmanje pet godina obnaša dužnost na razini državnog odvjetništva za koju se kandidira, osim onoga kojemu je u posljednje četiri godine izrečena stegovna kazna.
(2) Državni odvjetnici ne mogu biti kandidati za članove Vijeća.
(3) Svaki kandidat za člana Vijeća mora dati pisani pristanak na kandidaturu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Predlaganje kandidata
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 14.
(1) Prijedlog kandidata iz reda zamjenika državnih odvjetnika mora osigurati zastupljenost kandidata iz Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, županijskih i općinskih državnih odvjetništava.
(2) Pravo predlaganja kandidata za članove Vijeća na Kandidacijskom odboru Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i kandidacijskim odborima županijskih državnih odvjetništava imaju svi državni odvjetnici i zamjenici.
(3) Na temelju prijedloga iz stavka 2. ovoga članka Kandidacijski odbor Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i kandidacijski odbori županijskih državnih odvjetništava glasovanjem određuju po jednog kandidata za člana koji se bira iz reda zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, iz reda zamjenika županijskih državnih odvjetnika i iz reda zamjenika općinskih državnih odvjetnika.
(4) Prijedlog kandidata za članove Vijeća Kandidacijski odbor Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i kandidacijski odbori županijskih državnih odvjetništva dostavljaju Povjerenstvu najkasnije u roku od 15 dana od dana raspisivanja izbora.
(5) U prijedlogu kandidata obavezno se navodi državno odvjetništvo u kojem zamjenik državnog odvjetnika obnaša dužnost.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Sastavljanje lista
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 15.
(1) Na temelju prijedloga Kandidacijskog odbora Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i kandidacijskih odbora županijskih državnih odvjetništava Povjerenstvo sastavlja liste, i to posebno za članove Vijeća iz reda zamjenika Glavnoga državnog odvjetnika Republike Hrvatske, posebno za članove Vijeća iz reda zamjenika županijskih državnih odvjetnika i posebno za članove Vijeća iz reda zamjenika općinskih državnih odvjetnika.
(2) Kandidati se u listu unose prema abecednom redu svojih prezimena. Uz ime i prezime kandidata navodi se državno odvjetništvo u kojem kandidat obnaša državnoodvjetničku dužnost.
(3) Odustanak kandidata s liste nije dopušten nakon objavljivanja liste kandidata, osim iz opravdanih razloga.
(4) Povjerenstvo će u roku od 48 sati od predaje kandidature objaviti liste svih pravovaljano predloženih kandidata na mrežnoj stranici Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Pravo glasa
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 16.
(1) Pravo glasa na izborima imaju svi državni odvjetnici i zamjenici državnih odvjetnika.
(2) Za kandidate s liste za članove Vijeća glasuju svi državni odvjetnici i zamjenici državnih odvjetnika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Izborni odbori
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 17.
(1) Izborni odbori izravno provode glasovanje državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika na izbornim mjestima za koja su ustanovljeni te osiguravaju pravilnost i tajnost glasovanja.
(2) Izborni odbor čine predsjednik i dva člana.
(3) Članovi izbornih odbora ne smiju biti kandidati na listi za izbor članova Vijeća.
(4) Prijedloge za članove izbornih odbora Povjerenstvu dostavljaju županijski državni odvjetnici.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Izborna mjesta
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 18.
(1) Povjerenstvo određuje izborna mjesta. Za područje županijskog državnog odvjetništva određuje su u pravilu jedno izborno mjesto.
(2) Najkasnije osam dana prije izbora Povjerenstvo će objaviti izborna mjesta te odrediti u prostorijama kojeg državnog odvjetništva se nalaze i dostaviti izbornim odborima popis državnih odvjetnika i zamjenika koji glasuju na pojedinom izbornom mjestu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Glasovanje
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 19.
(1) Glasovanje se obavlja osobno glasačkim listićima. Nitko ne može glasovati u ime druge osobe.
(2) Glasački listići su posebni za svaku listu kandidata iz članka 15. stavka 1. ovog Zakona, a sadrže:
1. ime i prezime kandidata te državno odvjetništvo u kojem obnaša državnoodvjetničku dužnost,
2. broj kandidata koji se s te liste bira za Vijeće.
(3) Tiskanje glasačkih listića izravno nadzire Povjerenstvo.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 20.
(1) Glasački listić popunjava se tako da se za svakog člana Vijeća zaokruži broj jednog od kandidata koji se biraju za to mjesto člana Vijeća.
(2) Važeći glasački listić je onaj iz kojeg se na siguran i nedvojben način može utvrditi za koje je kandidate državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika glasovao.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 21.
Nevažeći glasački listić je:
1. neispunjen glasački listić,
2. glasački listić popunjen tako da se ne može sa sigurnošću utvrditi volja birača i okolnost za kojeg je kandidata glasovano,
3. glasački listić na kojem je za pojedinog člana Vijeća zaokruženo više kandidata nego ih se bira s liste .
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 22.
(1) Glasovanje traje neprekidno od 9,00 do 16,00 sati.
(2) Na izbornom mjestu neprekidno su nazočna najmanje tri člana izbornog odbora ili njihovi zamjenici.
(3) Član izbornog odbora zaokružit će na popisu broj ispred imena i prezimena državnog odvjetnika i zamjenika državnog odvjetnika koji je glasovao na tom izbornom mjestu.
(4) Uz suglasnost izbornog odbora na kojem je trebao glasovati, državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika mogu glasovati na drugom izbornom mjestu, što će se posebno naznačiti u zapisniku.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Utvrđivanje rezultata izbora
Članak 23 .
(1) Po završenom glasovanju izborni odbor će najprije prebrojati neupotrijebljene glasačke listiće i staviti ih u poseban omot koji će zapečatiti.
(2) Izborni odbor na temelju zapisnika, prema popisu birača odnosno prema izvatku iz popisa birača, utvrđuje ukupan broj birača koji su glasovali.
(3) Nakon što utvrdi broj birača koji su glasovali, izborni odbor pristupa otvaranju glasačke kutije i prebrojavanju glasova.
(4) Ako se prilikom prebrojavanja glasova na izbornom mjestu utvrdi da je broj glasova prema popisu birača veći od broja glasova prema biračkim listićima, vrijedi rezultat glasovanja po glasačkim listićima.
(5) Ako se prilikom prebrojavanja glasova na izbornom mjestu utvrdi da je glasovao manji broj birača od broja glasova u glasačkoj kutiji, izborni odbor će odmah prekinuti rad i uz izvješće dostaviti materijale Povjerenstvu.
(6) Ako utvrdi da su nepravilnosti iz stavka 5. ovoga članka mogle utjecati na rezultat izbora, Povjerenstvo će poništiti glasovanje na tom izbornom mjestu, raspustiti izborni odbor, imenovati novi izborni odbor i odrediti ponavljanje glasovanja na tom izbornom mjestu u roku od osam dana.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 24.
(1) Kad izborni odbor utvrdi rezultate glasovanja na izbornom mjestu, u zapisnik o svom radu zabilježit će:
– broj birača prema izvatku iz popisa birača,
– koliko je glasova dobio pojedini kandidat s liste za izbor člana Vijeća,
– koliko je glasačkih listića proglašeno nevažećim,
– je li glasovao državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika koji je trebao glasovati na drugom biračkom mjestu sukladno članku 22. stavku 4. ovog Zakona.
(2) Zapisnik o radu izbornog odbora potpisuju svi članovi izbornog odbora.
(3) Izborni odbor dostavlja zapisnik o svom radu s ostalim izbornim materijalom Povjerenstvu najkasnije u roku od 24 sata od zatvaranja birališta.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 25.
(1) Ako na listi za izbor članova Vijeća kandidati koji ulaze u njegov sastav imaju isti broj glasova, izbori se ponavljaju.
(2) Povjerenstvo će odrediti ponavljanje glasovanja na svim izbornim mjestima za tu listu kandidata u roku od osam dana.
(3) Na ponovljenim izborima na listu ulaze samo kandidati koji imaju isti broj glasova.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 26.
(1) Rezultate izbora za članove Vijeća utvrđuje Povjerenstvo.
(2) Kad Povjerenstvo utvrdi rezultate glasovanja za članove Vijeća, objavit će:
1. broj birača upisanih u popise birača, broj birača koji su glasovali, broj glasova koji je dobio pojedini kandidat s liste kandidata i broj nevažećih glasačkih listića,
2. ime i prezime kandidata koji su izabrani za članove Vijeća.
(3) Za članove Vijeća izabrani su oni kandidati koji su dobili najveći broj glasova.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Zaštita izbora
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 27.
(1) Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora može podnijeti svaki kandidat.
(2) Prigovor se podnosi Povjerenstvu u roku od 48 sati, računajući od isteka dana kad je izvršena radnja na koju je prigovor stavljen.
(3) Povjerenstvo je dužno je donijeti rješenje o prigovoru u roku od 48 sati od isteka dana kada je prigovor stavljen.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 28.
(1) Ako rješavajući o prigovoru Povjerenstvo utvrdi da je bilo nepravilnosti koje su bitno utjecale ili su mogle utjecati na rezultate izbora, poništit će radnje i odrediti da se u određenom roku, koji mora omogućiti da se izbori održe na dan kada su raspisani, te radnje ponove.
(2) Ako ne postoji mogućnost ponavljanja poništenih radnji ili ako se nepravilnosti odnose na postupak glasovanja, a bitno su utjecale odnosno mogle utjecati na rezultat izbora, Povjerenstvo će poništiti izbor i odrediti rok u kojem će se izbor ponoviti.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 29.
(1) Protiv rješenja Povjerenstva podnositelj prigovora ima pravo žalbe Kolegiju Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.
(2) Žalba se podnosi putem Povjerenstva u roku od 48 sati, računajući od isteka dana kada je primljeno pobijano rješenje.
(3) Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske dužan je donijeti odluku o žalbi iz stavka 1. ovog članka u roku od 48 sati od dana njezina primitka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 30.
Podneseni prigovor odnosno žalba u postupku zaštite izbora ne odgađaju obavljanje izbornih radnji koje su propisane ovim Zakonom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Sredstva za provedbu izbora
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 31.
Sredstva za pokriće troškova izbora osiguravaju se u proračunu Vijeća.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članovi Vijeća iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti i zastupnika Hrvatskog sabora
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 32.
(1) Dva člana Vijeća iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti, na prijedlog fakultetskih vijeća, biraju svi profesori pravnih fakulteta u Republici Hrvatskoj.
(2) Fakultetska vijeća utvrđuju listu kandidata za izbor članova Vijeća.
(3) Postupak izbora Povjerenstva za provođenje izbora i način provođenja izbora uređuje se Poslovnikom koji donose dekani pravnih fakulteta.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 33.
Dva člana Vijeća iz reda zastupnika Hrvatskog sabora imenuje Hrvatski sabor, pri čemu je jedan član iz redova oporbe.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Stupanje na dužnost
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 34.
(1) Izabrani član Vijeća dužan je stupiti na dužnost u roku od 30 dana od dana izbora.
(2) Ako izabrani član Vijeća bez opravdanog razloga ne stupi na dužnost u roku iz stavka 1. ovoga članka, smatrat će se da nije ni izabran.
(3) Članovima Vijeća izdaje se službena iskaznica, čiji oblik i sadržaj te postupak za izdavanje propisuje Vijeće.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 35.
(1) Vrijeme na koje je izabran član Vijeća počinje teći od dana izbora.
(2) Kada pojedinom članu Vijeća dužnost prestane prije isteka vremena na koje je izabran odnosno imenovan, predsjednik Vijeća će najkasnije u roku od 30 dana od ovlaštenog tijela zatražiti pokretanje postupaka izbora odnosno imenovanja drugog člana Vijeća.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Prisega
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 36.
Prije stupanja na dužnost član Vijeća pred Glavnim državnim odvjetnikom Republike Hrvatske daje prisegu koja glasi:
»Prisežem svojom čašću da ću se u obnašanju dužnosti člana Državnoodvjetničkog vijeća držati Ustava i zakona Republike Hrvatske i da ću savjesno obavljati svoju dužnost.«.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Zabrana imenovanja na dužnost u državno odvjetništvo višeg stupnja i za državnog odvjetnika
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 37.
Za vrijeme obnašanja dužnosti člana Vijeća zamjenici državnih odvjetnika ne mogu biti imenovani na državnoodvjetničku dužnost u državno odvjetništvo višeg stupnja, niti mogu biti imenovani za državnog odvjetnika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Prestanak i razrješenje dužnosti člana Vijeća
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 38.
(1) Članu Vijeća prestaje dužnost u Vijeću po sili zakona danom prestanka dužnosti koju je obavljao u vrijeme kada je izabran odnosno imenovan za člana Vijeća.
(2) Prestankom dužnosti iz stavka 1. ovog članka ne smatra se imenovanje člana Vijeća za zamjenika državnog odvjetnika u drugo državno odvjetništvo istog stupnja.
(3) Odluku kojom se utvrđuje prestanak dužnosti člana Vijeća donosi predsjednik Vijeća, a za predsjednika Vijeća zamjenik predsjednika.
(4) Član Vijeća bit će razriješen dužnosti prije isteka vremena na koje je izabran:
1. na vlastiti zahtjev,
2. ako bude osuđen za kazneno djelo,
3. ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dužnost.
(5) Prijedlog za razrješenje dužnosti člana Vijeća prije isteka vremena na koje je izabran za članove Vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika može podnijeti Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske, a za ostale članove Vijeća ovlašteno tijelo koje ih je imenovalo odnosno izabralo.
(6) Odluku o razrješenju dužnosti člana Vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika donosi Vijeće. Odluku o razrješenju dužnosti člana Vijeća iz reda zastupnika Hrvatskog sabora i sveučilišnih profesora pravnih znanosti donosi tijelo koje ih je imenovalo odnosno izabralo.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 39.
(1) Sud koji je članu Vijeća izrekao osuđujuću presudu za kazneno djelo dužan je bez odgode Vijeću dostaviti pravomoćnu presudu, a Vijeće će o tome odmah izvijestiti Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.
(2) Prijedlog za pokretanje postupka radi utvrđivanja trajnog gubitka sposobnosti za obavljanje dužnosti za člana Vijeća iz reda zamjenika državnog odvjetnika podnosi predsjednik Vijeća, a za predsjednika najmanje tri člana Vijeća. Prijedlog se podnosi Kolegiju Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Udaljenje od obavljanja dužnosti
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 40.
(1) Ako je pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo za koje može biti izrečena kazna zatvora, član Vijeća može biti udaljen od obavljanja dužnosti.
(2) Ako je pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti, a za koje se može izreći kazna zatvora od pet godina ili teža kazna, član Vijeća bit će udaljen od obavljanja dužnosti.
(3) Odluku o udaljenju od obavljanja dužnosti donosi Vijeće:
– za člana, na prijedlog predsjednika Vijeća,
– za predsjednika, na prijedlog tri člana Vijeća.
(4) Udaljenje iz stavaka 1. i 2. ovog članka može trajati najduže do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
DJELOKRUG I NAČIN RADA VIJEĆA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Djelokrug Vijeća
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 41.
U djelokrug Vijeća spada:
– imenovanje i razrješenje zamjenika državnih odvjetnika,
– imenovanje i razrješenje županijskih i općinskih državnih odvjetnika,
– premještaj zamjenika državnih odvjetnika,
– vođenje postupka i odlučivanje o stegovnoj odgovornosti zamjenika državnih odvjetnika,
– raspisivanje izbora za članove Vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika,
– sudjelovanje u osposobljavanju i usavršavanju državnih odvjetnika, zamjenika državnih odvjetnika i državnoodvjetničkih službenika,
– odlučivanje o prigovoru na ocjenu obnašanja dužnosti,
– vođenje očevidnika državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika,
– davanje odobrenja za obavljanje druge službe ili posla uz obnašanje državnoodvjetničke dužnosti,
– vođenje i kontrola imovinskih kartica državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika,
– obavljanje drugih poslova u skladu sa zakonom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Izuzeće
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 42.
(1) Član Vijeća izuzet je od obavljanja dužnosti člana Vijeća u postupku imenovanja i razrješenja zamjenika državnih odvjetnika, imenovanja i razrješenja županijskih i općinskih državnih odvjetnika, premještaja zamjenika državnih odvjetnika, vođenju postupka i odlučivanju o stegovnoj odgovornosti zamjenika državnih odvjetnika, odlučivanja o prigovoru na ocjenu, nadzora nad točnosti prijavljenih podataka u imovinskim karticama državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika ako mu je kandidat, državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika odnosno jedan od kandidata, državnih odvjetnika ili zamjenika državnih odvjetnika:
1) bračni ili izvanbračni drug, životni partner ili srodnik po tazbini do drugog stupnja, bez obzira na to jesu li brak, izvanbračna zajednica odnosno životno partnerstvo prestali ili ne,
2) srodnik u uspravnoj liniji do bilo kojeg stupnja, a u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja,
3) skrbnik, štićenik, posvojitelj ili posvojenik.
(2)Član Vijeća, čim sazna da postoji koji od razloga za izuzeće iz stavka 1. ovoga članka, dužan je odmah prekinuti obavljanje svih radnji u postupku i o tome obavijestiti Vijeće.
(3) Ako član Vijeća, izvan slučajeva iz stavka 1. ovoga članka, zna za okolnosti koje izazivaju sumnju u njegovu nepristranost u postupcima iz stavka 1. ovoga članka, dužan je o tome odmah obavijestiti Vijeće koje će donijeti odgovarajuću odluku.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Način rada
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 43.
(1) Vijeće radi i odlučuje na sjednici.
(2) Sjednice saziva predsjednik Vijeća, a u njegovoj odsutnosti član koji ga zamjenjuje.
(3) Iznimno, sjednica će biti sazvana na prijedlog najmanje pet članova Vijeća.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 44.
Vijeće donosi odluke većinom glasova svih članova Vijeća.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 45.
(1) Predsjednika i zamjenika predsjednika Vijeća članovi Vijeća biraju između sebe tajnim glasovanjem na vrijeme od četiri godine. Predsjednik Vijeća mora biti iz reda zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.
(2) Predsjednik Vijeća:
1. predstavlja Vijeće,
2. saziva i predsjedava sjednicama Vijeća,
3. predlaže dnevni red sjednica,
4. objavljuje rezultate glasovanja,
5. potpisuje akte koje donosi Vijeće,
6. skrbi o izvršavanju odluka Vijeća,
7. obavlja i druge poslove određene zakonom ili općim aktom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Poslovnik o radu Vijeća
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 46.
(1) Način rada Vijeća uređuje se poslovnikom, koji donosi Vijeće.
(2) Poslovnik o radu Vijeća objavljuje se u »Narodnim novinama« i na mrežnoj stranici Vijeća.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Tajništvo Vijeća
Članak 47.
(1) Stručne, administrativne i računovodstvene poslove za Vijeće obavlja tajništvo kojim rukovodi tajnik Vijeća.
(2) Na položaj, prava i obveze službenika i namještenika koji obavljaju poslove iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se propisi koji se odnose na državne službenike i namještenike.
(3) Tajnik Vijeća, kojeg Vijeće prima putem javnog natječaja, ima položaj načelnika sektora u ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa.
(4) Unutarnje ustrojstvo i druga pitanja od značaja za organizaciju i rad Vijeća propisuju se Pravilnikom o unutarnjem redu Vijeća, koji donosi predsjednik Vijeća uz suglasnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
IMENOVANJE I RAZRJEŠENJE ZAMJENIKA DRŽAVNIH ODVJETNIKA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Popunjavanje slobodnih mjesta zamjenika državnih odvjetnika
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 48.
(1) Slobodna mjesta zamjenika državnih odvjetnika mogu se popunjavati samo u skladu s Planom popunjavanja slobodnih mjesta zamjenika državnih odvjetnika.
(2) Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, najkasnije do kraja kalendarske godine za sljedeću godinu donosi plan popunjavanja slobodnih mjesta zamjenika državnih odvjetnika u svim državnim odvjetništvima i dostavlja ga predsjedniku Vijeća i ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa.
(3) Plan iz stavka 1. ovoga članka izmijenit će se ako se tijekom godine bitno izmijene činjenice na temelju kojih je donesen.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Trajni premještaj zamjenika državnih odvjetnika
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 49.
(1) Najviše 30% od planom predviđenih mjesta zamjenika državnih odvjetnika može se popuniti trajnim premještajem zamjenika državnih odvjetnika iz državnih odvjetništava istog stupnja i iste vrste.
(2) O potrebi popunjavanja slobodnih mjesta zamjenika državnih odvjetnika trajnim premještajem Vijeće će izvijestiti objavljivanjem poziva na svojoj mrežnoj stranici.
(3) Zamjenici državnog odvjetnika koji žele biti trajno premješteni u drugo državno odvjetništvo u roku od 30 dana dostavljaju Vijeću pisanu prijavu, a Vijeće će za njih zatražiti ocjenu obnašanja državnoodvjetničke dužnosti te suglasnost državnog odvjetnika u državnom odvjetništvu u koje traži premještaj i iz kojeg se traži premještaj. Ako nije suglasan s premještajem kandidata, državni odvjetnik je dužan pisano obrazložiti odbijanje davanja suglasnosti.
(4) Nakon proteka roka za dostavu prijava iz stavka 3. ovog članka, Vijeće će utvrditi potrebe i stanje popunjenosti mjesta zamjenika državnih odvjetnika te radnu opterećenost državnih odvjetništava u kojima kandidati obnašaju dužnost. Prijave zamjenika državnih odvjetnika koji dužnost obnašaju u državnim odvjetništvima u kojima bi u slučaju premještaja došlo do većih poteškoća u organizaciji rada neće se razmatrati.
(5) Na temelju bodova iz ocjene obnašanja dužnosti zamjenika državnih odvjetnika, Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata i donosi odluku o premještaju.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Premještaj zamjenika državnih odvjetnika zbog ukidanja ili preustroja državnih odvjetništava
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 50.
(1) U slučaju ukidanja ili preustroja državnog odvjetništva Vijeće će premjestiti državnog odvjetnika odnosno zamjenika državnog odvjetnika na mjesto zamjenika državnog odvjetnika u državno odvjetništvo istog stupnja.
(2) Preustrojem državnog odvjetništva smatra se spajanje, pripajanje i razdvajanje državnog odvjetništva, promjena u mjesnoj nadležnosti te promjena potrebnog broja zamjenika državnih odvjetnika u državnom odvjetništvu Okvirnim mjerilima za rad zamjenika državnih odvjetnika.
(3) Protiv odluke Vijeća o premještaju iz stavka 1. ovog članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Imenovanje zamjenika državnih odvjetnika
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 51.
(1) Zamjenici državnih odvjetnika imenuju se na način, pod uvjetima i u postupku u kojem se osigurava njihova stručnost, samostalnost i dostojnost za obnašanje državnoodvjetničke dužnosti.
(2) Za zamjenika državnog odvjetnika može se imenovati hrvatski državljanin, koji ima položen pravosudni ispit i ispunjava posebne uvjete propisane ovim Zakonom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 52.
(1) Za zamjenika općinskog državnog odvjetnika može se imenovati osoba koja je završila Državnu školu za pravosudne dužnosnike.
(2) Za zamjenika županijskog državnog odvjetnika može se imenovati osoba koja je obnašala pravosudnu dužnost najmanje deset godina.
(3) Za zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske može se imenovati osoba koja je kao dužnosnik u pravosudnim tijelima obnašala pravosudnu dužnost najmanje 15 godina ili isto toliko godina bila odvjetnik, javni bilježnik, sveučilišni profesor pravnih znanosti koji ima položen pravosudni ispit i najmanje 15 godina radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita odnosno ugledni pravnik s položenim pravosudnim ispitom i najmanje 20 godina radnog iskustva koji se dokazao svojim stručnim djelovanjem na određenom pravnom području kao i stručnim i znanstvenim radovima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 53.
(1) Kod imenovanja zamjenika državnih odvjetnika mora se voditi računa o zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina sukladno odredbama članka 22. stavka 2. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.
(2) Kada pripadnici nacionalnih manjina podnose prijavu na objavljeno slobodno mjesto zamjenika državnog odvjetnika, mogu se pozvati na ostvarivanje prava koja im pripadaju sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 54.
Za imenovanje na dužnost zamjenika državnog odvjetnika u više državno odvjetništvo zamjenik državnog odvjetnika, osim uvjeta iz članaka 51. i 52. ovog Zakona, na zadnjem ocjenjivanju prije imenovanja mora biti ocijenjen najmanje ocjenom „uspješno obnaša dužnost“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Postupak imenovanja zamjenika državnih odvjetnika
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 55.
(1) Državni odvjetnik u državnom odvjetništvu u kojem postoji potreba za imenovanje zamjenika državnog odvjetnika ili neposredno viši državni odvjetnik izvijestit će o tome Glavnoga državnog odvjetnika Republike Hrvatske.
(2) Oglas o popunjavanju slobodnih mjesta zamjenika državnog odvjetnika imenovanjem Vijeće objavljuje na prijedlog Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.
(3) Oglas o slobodnim mjestima iz stavka 2. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama« i mrežnoj stranici Vijeća, a sadrži poziv kandidatima da u roku, koji ne smije biti kraći od 15 dana niti dulji od 30 dana, podnesu prijavu s dokazima o ispunjavanju uvjeta propisanih za imenovanje zamjenika državnog odvjetnika i podatke o svom radu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 56.
(1) Za zamjenike općinskih državnih odvjetnika Vijeće imenuje kandidate koji su završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike. Izbor kandidata za zamjenike općinskih državnih odvjetnika mora biti utemeljen na završnoj ocjeni koju su kandidati ostvarili u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike i ostvarenim bodovima na razgovoru, prema utvrđenom redoslijedu kandidata.
(2) Kada u postupku imenovanja zamjenika općinskih državnih odvjetnika sudjeluju kandidati koji su završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike, a završnu ocjenu u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike su ostvarili temeljem različitih mjerila, vrijednost završne ocjene tih kandidata usklađuje se tako da se završna ocjena svakog kandidata pomnoži s koeficijentom.
(3) Koeficijent iz stavka 2. ovog članka za svakog kandidata izračunava se tako da se najviša moguća završna ocjena prema propisima koji su važili u vrijeme prijave na oglas o slobodnom mjestu zamjenika općinskog državnog odvjetnika podijeli s najvišom mogućom završnom ocjenom koju je prema važećim propisima kandidat mogao ostvariti u vrijeme svoga ocjenjivanja.
(4) Na temelju broja bodova ostvarenog završnom ocjenom u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike, Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na mrežnoj stranici Vijeća.
(5) Vijeće će na razgovor pozvati kandidate koji su prema utvrđenom redoslijedu iz stavka 4. ovog članka ostvarili više od 260 bodova, a iznimno i manje ako je broj kandidata s najmanje 260 bodova manji od broja zamjenika državnih odvjetnika koji se imenuju. Na razgovoru se može ostvariti najviše 15 bodova.
(6) Na razgovoru iz stavka 5. ovog članka kandidatima se postavljaju pitanja koja se odnose na njihov dosadašnji rad i aktivnosti, a na temelju kojih se može utvrditi njihov osjećaj za pravdu, sposobnost primjerenog i odgovornog obnašanja dužnosti te njihova motiviranost za obnašanje dužnosti. Svim kandidatima u istom postupku imenovanja na strukturiranom razgovoru postavljaju se ista pitanja te se neposredno nakon razgovora sa svakim pojedinim kandidatom vrednuje njegov razgovor s Vijećem.
(7) Na temelju broja bodova ostvarenih završnom ocjenom u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike i na razgovoru, Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata. Vijeće će za zamjenika državnog odvjetnika imenovati kandidate koji su ostvarili najveći ukupan broj bodova.
(8) Prije donošenja odluke o imenovanju Vijeće kandidate iz stavka 7. ovog članka upućuje na psihološko testiranje radi utvrđenja sposobnosti za obnašanje sudačke dužnosti. Pravila o sadržaju psihološkog testiranja donosi Vijeće.
(9) Za kandidate iz stavka 8. ovog članka koji zadovolje na psihološkom testiranju Vijeće nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnosi zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere.
(10) Na temelju izvješća nadležne sigurnosno-obavještajne agencije o rezultatu sigurnosne provjere koja se provodi sukladno Zakonu o sigurnosnim provjerama, Vijeće donosi ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka. Za zamjenika općinskog državnog odvjetnika se ne može imenovati kandidat u odnosu na kojeg se utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 57.
(1) Kada pravosudni dužnosnik podnosi prijavu na oglas o slobodnom mjestu zamjenika državnog odvjetnika, Vijeće će od nadležnog državnog odvjetnika odnosno sudačkog vijeća zatražiti ocjenu obnašanja dužnosti. Ocjenom obnašanja dužnosti može se ostvariti najviše 150 bodova.
(2) Na temelju broja bodova utvrđenog ocjenom obnašanja dužnosti, Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na mrežnoj stranici Vijeća.
(3) Vijeće će na razgovor pozvati kandidate koji su prema utvrđenom redoslijedu iz stavka 2. ovog članka ostvarili više od 130 bodova, a iznimno i manje ako je broj kandidata s najmanje 130 bodova manji od broja zamjenika državnih odvjetnika koji se imenuju. Na razgovoru se može ostvariti najviše 15 bodova.
(4) Na razgovoru iz stavka 3. ovog Zakona kandidatima se postavljaju pitanja koja se odnose na njihov dosadašnji rad i aktivnosti, a na temelju kojih se može utvrditi njihov osjećaj za pravdu, sposobnost primjerenog i odgovornog obnašanja dužnosti te njihova motiviranost za obnašanje dužnosti. Svim kandidatima u istom postupku imenovanja na strukturiranom razgovoru postavljaju se ista pitanja te se neposredno nakon razgovora sa svakim pojedinim kandidatom vrednuje njegov razgovor s Vijećem.
(5) Zbrajanjem ukupnog broja bodova ostvarenog ocjenom obnašanja dužnosti i na razgovoru Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata. Vijeće će za zamjenike državnih odvjetnika imenovati kandidate koji su ostvarili najveći broj bodova. Ako dva ili više kandidata ostvare jednak broj bodova, prednost ima kandidat koji je u dva zadnja ocjenjivanja bio bolje ocijenjen.
(6) Prije donošenja odluke o imenovanju Vijeće će nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnijeti zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere za kandidate iz stavka 5. ovog članka koji ne obnašaju državnoodvjetničku dužnost.
(7) Na temelju izvješća nadležne sigurnosno-obavještajne agencije o rezultatu sigurnosne provjere koja se provodi sukladno Zakonu o sigurnosnim provjerama, Vijeće donosi ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka. Za zamjenika državnog odvjetnika ne može se imenovati kandidat u odnosu na kojeg se utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Postupak imenovanja zamjenika Glavnog državnog odvjetnika
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 58.
(1) Kada pravosudni dužnosnik podnosi prijavu na oglas o slobodnom mjestu zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, Vijeće će od nadležnog državnog odvjetnika odnosno sudačkog vijeća zatražiti ocjenu obnašanja dužnosti. Ocjenom obnašanja dužnosti može se ostvariti najviše 150 bodova.
(2) Vijeće će u razgovoru s kandidatima ocijeniti motiviranost kandidata za rad u državnom odvjetništvu, sposobnost za komunikaciju s drugim osobama, rješavanje sukoba i donošenje odluka. Na razgovoru se može ostvariti najviše 15 bodova.
(3) Za kandidate koji ispunjavaju uvjete za mjesto zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, a nisu obnašali pravosudnu dužnost, Vijeće će kroz razgovor ocijeniti kandidata u odnosu na ostale kandidate iz sustava, vodeći pri tome računa o dosadašnjem profesionalnom djelovanju i ugledu te njihovoj motiviranosti za rad u državnom odvjetništvu. Na razgovoru se može ostvariti najviše 165 bodova.
(4) Zbrajanjem ukupnog broja bodova ostvarenog ocjenom obnašanja dužnosti i na razgovoru odnosno na temelju bodova razgovora iz stavka 3. ovog članka Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na mrežnoj stranici Vijeća i donosi odluku o imenovanju. Ako više kandidata ostvari isti broj bodova, prednost ima kandidat za kojeg je dano pozitivno mišljenje državnog odvjetnika iz članka 59. ovog Zakona.
(5) Pravila o načinu i provođenju te ocjenjivanju razgovora iz stavka 3. ovog članka donosi Vijeće.
(6) Prije donošenja odluke o imenovanju Vijeće će nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnijeti zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere za kandidate iz stavka 4. ovog članka koji ne obnašaju državnoodvjetničku dužnost.
(7) Na temelju izvješća nadležne sigurnosno-obavještajne agencije o rezultatu sigurnosne provjere koja se provodi sukladno Zakonu o sigurnosnim provjerama, Vijeće donosi ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka. Za zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske ne može se imenovati kandidat u odnosu na kojeg se utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 59.
(1) Nakon proteka roka za podnošenje prijava na oglas o slobodnom mjestu zamjenika državnog odvjetnika, Vijeće će zatražiti mišljenje o svim kandidatima za zamjenike državnog odvjetnika od nadležnih državnih odvjetnika i kolegija. Uz poziv na davanje mišljenja, Vijeće će dostaviti prijave s dokazima i podacima koje su kandidati priložili te podatke o radu kandidata kojima raspolaže.
(2) Mišljenje o kandidatima daju:
– za zamjenika općinskoga državnog odvjetnika županijski državni odvjetnik, državni odvjetnik toga državnog odvjetništva i kolegij općinskoga državnog odvjetništva u kojem je oglašeno slobodno mjesto zamjenika,
– za zamjenika županijskoga državnog odvjetnika Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske, državni odvjetnik toga državnog odvjetništva i kolegij županijskoga državnog odvjetništva u kojem je oglašeno slobodno mjesto zamjenika,
– za zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske i Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.
(3) U postupku davanja mišljenja državni odvjetnik državnog odvjetništva u kojem je oglašeno slobodno mjesto zamjenika zatražit će podatke o kandidatima:
– od predsjednika suda, ako je kandidat već obavljao dužnost suca, sudskog savjetnika ili sudačkog vježbenika,
– od drugih državnih tijela i organizacija te pravnih osoba, koje mogu dati podatke relevantne za ispunjavanje općih i posebnih uvjeta za imenovanje zamjenika državnog odvjetnika.
(4) Prije davanja mišljenja nadležni državni odvjetnik pozvat će kandidate na razgovor koji obavlja s još najmanje dva člana kolegija državnog odvjetništva.
(5) Mišljenja o kandidatima za državnoodvjetničku dužnost izrađuju se u pisanom obliku i sadrže obrazloženje o ispunjavanju općih i posebnih uvjeta za imenovanje zamjenika državnog odvjetnika. Uz mišljenje se dostavlja i ocjena obnašanja dužnosti kandidata.
(6) Mišljenja se moraju dostaviti najkasnije u roku od 60 dana od dana kada su zatražena.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 60.
(1) Obrazložena odluka Vijeća o imenovanju zamjenika državnog odvjetnika dostavlja se svim kandidatima u roku od 15 dana od donošenja.
(2) Odluka o imenovanju objavljuje se u »Narodnim novinama« i na mrežnoj stranici Vijeća.
(3) Zamjenik državnog odvjetnika dužan je stupiti na dužnost u roku koje odredi Vijeće, a najkasnije u roku od šest mjeseci od dana imenovanja.
(4) Ako zamjenik državnog odvjetnika ne stupi na dužnost u roku iz stavka 3. ovoga članka, smatrat će se da nije ni imenovan.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 61.
Prije stupanja na dužnost zamjenik državnog odvjetnika dat će prisegu pred predsjednikom Vijeća ili članom Vijeća kojeg on odredi.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 62.
Vijeće će na zahtjev Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske ili po službenoj dužnosti poništiti odluku o imenovanju ako utvrdi:
– da imenovani zamjenik državnog odvjetnika nije ispunjavao uvjete za imenovanje,
– da je odluka utemeljena na neistinitim podacima i dokazima,
– da zamjenik državnog odvjetnika bez opravdanog razloga nije niti u roku od šest mjeseci nakon imenovanja položio prisegu,
– da je do imenovanja došlo uslijed kaznenog djela kandidata ili predsjednika ili člana Vijeća.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Prestanak dužnosti i razrješenje zamjenika državnih odvjetnika
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 63.
(1) Zamjeniku državnog odvjetnika državnoodvjetnička dužnost u državnom odvjetništvu u koje je imenovan prestaje:
– smrću,
– kad navrši 70 godina života,
– danom stupanja na službu u drugom državnom odvjetništvu odnosno pravosudnom ili državnom tijelu.
(2) Rješenje kojim se utvrđuje nastup okolnosti iz stavka 1. ovoga članka donosi Vijeće na temelju obavijesti državnog odvjetništva u kojem je zamjenik državnog odvjetnika obnašao dužnost i dostavlja ga ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 64.
Vijeće će razriješiti zamjenika državnog odvjetnika dužnosti:
1. na vlastiti zahtjev,
2. zbog trajnog gubitka sposobnosti za obnašanje dužnosti,
3. zbog osude za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim za obnašanje državnoodvjetničke dužnosti,
4. ako dvaput uzastopce bude ocijenjen da nezadovoljavajuće obnaša državnoodvjetničku dužnost,
5. izricanjem odluke o stegovnoj kazni razrješenja,
6. ako se ne podvrgne odgovarajućem liječničkom pregledu radi ocjene sposobnosti za obnašanje državnoodvjetničke dužnosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Postupak za razrješenje
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 65.
(1) Zahtjev za razrješenje zamjenika državnog odvjetnika može podnijeti državni odvjetnik u državnom odvjetništvu u kojemu zamjenik državnog odvjetnika radi, viši državni odvjetnik i Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.
(2) Zamjenik državnog odvjetnika može postaviti zahtjev za svoje razrješenje putem državnog odvjetnika kojemu je zamjenik.
(3) Zahtjev za razrješenje zamjenika državnog odvjetnika zbog trajnog gubitka sposobnosti za obavljanje dužnosti može se temeljiti samo na pravomoćnoj odluci suda o oduzimanju poslovne sposobnosti ili pravomoćnoj odluci nadležnog tijela da su tjelesna ili duševna svojstva zamjenika državnog odvjetnika takva da onemogućuju obavljanje državnoodvjetničke dužnosti. Ako se zamjenik državnog odvjetnika odbije podvrći odgovarajućem liječničkom pregledu, Vijeće će mu naložiti da pristupi odgovarajućim pregledima, a ako on to ne učini, razriješit će ga dužnosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 66.
Zamjeniku državnog odvjetnika čije se razrješenje zahtijeva mora se omogućiti da se izjasni o zahtjevu, osim ako nije sam podnio zahtjev za razrješenje.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 67.
(1) Odluka o razrješenju donosi se u pisanom obliku i mora biti obrazložena.
(2) Protiv odluke o razrješenju iz razloga navedenih u članku 64. stavku 1. točkama 1., 2., 3., 4. i 6. ovog Zakona žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 68.
Odluku o razrješenju zamjenika državnog odvjetnika na vlastiti zahtjev Vijeće je dužno donijeti u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
IMENOVANJE I RAZRJEŠENJE DRŽAVNIH ODVJETNIKA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Imenovanje državnih odvjetnika
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 69.
(1) Županijski državni odvjetnik imenuje se iz reda državnih odvjetnika i zamjenika županijskog državnog odvjetnika ili zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, koji su najmanje pet godina obnašali državnoodvjetničku dužnost.
(2) Osim uvjeta iz stavka 1. ovoga članka, općinski državni odvjetnik koji se imenuje za županijskog državnog odvjetnika mora ispunjavati i uvjete za imenovanje za zamjenika županijskoga državnog odvjetnika.
(3) Županijskog državnog odvjetnika, uz prethodno mišljenje Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, na prijedlog Glavnoga državnog odvjetnika Republike Hrvatske imenuje Vijeće na vrijeme od četiri godine.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 70.
(1) Općinski državni odvjetnik imenuje se iz reda državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika.
(2) Općinskog državnog odvjetnika, uz prethodno mišljenje kolegija županijskoga državnog odvjetništva i županijskoga državnog odvjetnika, na prijedlog Glavnoga državnog odvjetnika Republike Hrvatske imenuje Vijeće na vrijeme od četiri godine.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 71.
(1) Županijski državni odvjetnik i općinski državni odvjetnik ne mogu biti imenovani više od dva mandata.
(2) Vrijeme na koje je imenovan državni odvjetnik započinje danom stupanja na dužnost.
(3) Ako općinski ili županijski državni odvjetnik ne bude ponovo imenovan, po isteku mandata nastavlja raditi kao zamjenik državnog odvjetnika u istom državnom odvjetništvu ili se, ako je to za njega povoljnije, vraća na mjesto zamjenika državnog odvjetnika u državnom odvjetništvu u kojem je prije imenovanja obnašao državnoodvjetničku dužnost.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 72.
Postupak imenovanja županijskog odnosno općinskoga državnog odvjetnika Vijeće pokreće najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata državnog odvjetnika odnosno najkasnije 30 dana nakon prestanka dužnosti državnog odvjetnika iz drugih zakonom određenih razloga.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 73.
(1) Vijeće objavljuje slobodna mjesta županijskih i općinskih državnih odvjetnika.
(2) Oglas o slobodnim mjestima iz stavka 1. ovog članka objavljuje se u »Narodnim novinama« i na mrežnoj stranici Vijeća, a po potrebi i na drugi način.
(3) Oglas iz stavka 2. ovog članka sadrži poziv kandidatima da u roku, koji ne smije biti kraći od 15 dana niti dulji od 30 dana, podnesu prijavu s dokazima o ispunjavanju uvjeta propisanih za imenovanje državnog odvjetnika, podatke o svom radu te program rada.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 74.
(1) O kandidatima za županijskoga državnog odvjetnika Vijeće će zatražiti mišljenje Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, a za kandidate za općinskoga državnog odvjetnika i od kolegija županijskoga državnog odvjetništva te županijskoga državnog odvjetnika. Uz poziv na davanje mišljenja, Vijeće će dostaviti prijave s dokazima i podacima koje su kandidati priložili, ocjenu obnašanja dužnosti te druge podatke o kandidatima kojima Vijeće raspolaže po službenoj dužnosti.
(2) Prije davanja mišljenja nadležni državni odvjetnik pozvat će kandidate na razgovor koji obavlja s još najmanje dva člana kolegija državnog odvjetništva.
(3) Mišljenja o kandidatima iz stavka 2. ovog članka daju se u roku od 15 dana i dostavljaju Vijeću.
(4) Kod davanja mišljenja na odgovarajući način će se cijeniti mjerila za ocjenjivanje obnašanja dužnosti, posebno sposobnost obavljanja poslova državnoodvjetničke uprave.
(5) Nakon isteka roka iz stavka 3. ovoga članka Vijeće će Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske dostaviti pribavljena mišljenja i zatražiti njegov prijedlog o kandidatu za državnog odvjetnika.
(6) Odluku o imenovanju Vijeće donosi u roku od 30 dana od primitka prijedloga Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.
(7) Ako se na oglas ne javi niti jedan kandidat, ako Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske ne da prijedlog niti za jednog kandidata ili Vijeće između kandidata koji su se javili na oglas ne imenuje državnog odvjetnika, postupak se ponavlja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 75.
(1) Obrazložena odluka Vijeća o imenovanju državnog odvjetnika dostavlja se svim kandidatima u roku od 15 dana od dana donošenja.
(2) Odluka o imenovanju objavljuje se u »Narodnim novinama« i na mrežnoj stranici Vijeća.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 76.
Županijski državni odvjetnik i općinski državni odvjetnik daju prisegu pred Glavnim državnim odvjetnikom Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 77.
(1) Državni odvjetnik dužan je stupiti na dužnost u roku kojeg odredi Vijeće, koji ne može biti duži od šest mjeseci.
(2) Ako državni odvjetnik ne stupi na dužnost u roku iz stavka 1. ovoga članka, smatrat će se da nije imenovan.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Prestanak dužnosti i razrješenje državnog odvjetnika
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 78.
(1) Državnom odvjetniku dužnost prestaje:
1. istekom roka na koji je imenovan,
2. prestankom dužnosti zamjenika, danom prestanka dužnosti,
3. izricanjem stegovne kazne, danom pravomoćnosti odluke,
4. razrješenjem.
(2) U slučaju spajanja, pripajanja ili razdvajanja državnih odvjetništava državnim odvjetnicima svih državnih odvjetništava obuhvaćenih ovim preustrojem prestaje dužnost danom spajanja, pripajanja odnosno razdvajanja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 79.
Državni odvjetnik bit će razriješen:
1. na vlastiti zahtjev,
2. ako poslove državnoodvjetničke uprave obavlja protivno propisima,
3. ako ne poduzima mjere iz svojih ovlasti za učinkovit rad državnog odvjetništva,
4. ako propuštanjem nadzora ili neposredno krši propise o dodjeljivanju predmeta u rad,
5. ako kršenjem propisa ili na drugi način povrijedi načelo samostalnosti zamjenika državnog odvjetnika u radu,
6. ako ne podnese zahtjev za pokretanje postupka zbog počinjenoga stegovnog djela u zakonom predviđenim slučajevima odnosno zloupotrebljava svoj položaj ovlaštenog predlagatelja pokretanja stegovnog postupka,
7. ako svojim ponašanjem nanese štetu ugledu državnog odvjetništva ili državnoodvjetničke dužnosti,
8. ako počini djelo koje odgovara stegovnom djelu,
9. ako bez opravdanog razloga ne ostvaruje program rada izložen u postupku imenovanja na dužnost državnog odvjetnika,
10. ako bude ocijenjen ocjenom nezadovoljavajuće obnaša dužnost,
11. ako se u postupku obnavljanja sigurnosne provjere utvrdi postojanje sigurnosne zapreke,
12. ako bude privremeno udaljen s dužnosti zamjenika državnog odvjetnika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 80.
Odluku kojom se utvrđuje nastup okolnosti koje dovode do prestanka dužnosti državnog odvjetnika i odluku o razrješenju dužnosti državnog odvjetnika donosi Vijeće.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 81.
(1) Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske podnijet će Vijeću prijedlog za razrješenje državnog odvjetnika ako na temelju pisanog izvješća o obavljenom pregledu rada državnog odvjetništva ili na drugi način sazna da postoje razlozi za razrješenje iz članka 79. točke 2. do 9. ovog Zakona.
(2) Ako postoji osnova za razrješenje općinskog državnog odvjetnika iz članka 79. točke 2. do 9. ovog Zakona nadležni županijski državni odvjetnik može Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske predložiti podnošenje prijedloga za razrješenje. U svom prijedlogu županijski državni odvjetnik mora navesti i obrazložiti razloge za razrješenje.
(3) Ako postoji osnova za razrješenje županijskog odnosno općinskog državnog odvjetnika, prijedlog za razrješenje Vijeću može podnijeti i ministar nadležan za poslove pravosuđa.
(4) Predsjednik Vijeća pisano će izvijestiti državnog odvjetnika protiv kojeg je pokrenut postupak za razrješenje o osnovama i razlozima za razrješenje te mu dati rok u kojem se pisano može izjasniti o svim odlučnim činjenicama, a koji ne može biti kraći od osam dana od dana primitka obavijesti.
(5) Nakon primitka pisanog izjašnjenja državnog odvjetnika Vijeće ga može pozvati na dodatna pojašnjenja u vezi s razlogom za razrješenje.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 82.
(1) Prije donošenja odluke Vijeće će zatražiti mišljenje Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske o tome postoje li osnove za razrješenje državnog odvjetnika iz članka 79. točke 2. do 9. ovog Zakona.
(2) Ako nakon pribavljenog mišljenja Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske Vijeće utvrdi postojanje osnova za razrješenje iz članka 79. točke 2. do 9. ovog Zakona, razriješit će državnog odvjetnika.
(3) Odluka Vijeća o razrješenju državnog odvjetnika donosi se u pisanom obliku i mora biti obrazložena.
(4) Protiv odluke o razrješenju državnog odvjetnika nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 83.
(1) Razriješeni državni odvjetnik nastavlja s radom kao zamjenik državnog odvjetnika u državnom odvjetništvu u kojem je imenovan za zamjenika državnog odvjetnika.
(2) Ako je državni odvjetnik iz stavka 1. ovog članka razriješen zbog počinjenja djela koje odgovara stegovnom djelu, protiv njega će Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske Vijeću podnijeti zahtjev za pokretanje stegovnog postupka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 84.
Ako državni odvjetnik prestane obnašati svoju dužnost prije isteka mandata, Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske ovlastit će zamjenika državnog odvjetnika u tom ili drugom državnom odvjetništvu da obavlja poslove državnog odvjetnika do imenovanja novog državnog odvjetnika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
STEGOVNI POSTUPAK
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Stegovna djela
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 85.
(1) Zamjenik državnog odvjetnika odgovara za počinjena stegovna djela.
(2) Stegovna djela jesu:
1. zlouporaba dužnosti,
2. neopravdano neobavljanje ili neuredno obavljanje državnoodvjetničke dužnosti,
3. obavljanje službe, poslova ili djelatnosti nespojivih s državnoodvjetničkom dužnošću,
4. izazivanje poremećaja u radu državnog odvjetništva koji znatno utječu na djelovanje državnog odvjetništva,
5. povreda službene tajne u svezi s obnašanjem državnoodvjetničke dužnosti,
6. ponašanje ili postupanje suprotno temeljnim načelima Etičkog kodeksa državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika kojim se nanosi šteta ugledu državnog odvjetništva ili državnoodvjetničkoj dužnosti,
7. nepodnošenje izvješća o imovini, neistinito prikazivanje podataka u izvješću o imovini ili podnošenje nepotpunog izvješća o imovini.
(3) Stegovno djelo zlouporabe dužnosti postoji ako je zamjenik državnog odvjetnika u obavljanju poslova namjerno prouzrokovao štetu ili neku osobu stavio u povoljniji položaj odnosno nepovoljniji položaj od onog koji bi joj s obzirom na okolnosti pripadao, a nisu ostvarena obilježja kaznenog djela.
(4) Smatrat će se da zamjenik državnog odvjetnika neopravdano ne obavlja državnoodvjetničku dužnost ako:
- bez opravdanog razloga u duljem razdoblju ne postupa u zakonskim rokovima, rokovima određenim propisima ili odlukama donesenim na temelju zakona,
- bez opravdanog razloga ne postupi u zakonskom roku, roku određenom propisom ili odlukom donesenom na temelju zakona, što je za posljedicu imalo ili moglo imati onemogućavanje ostvarivanja zakonskih zadaća državnog odvjetništva.
(5) Neurednim obavljanjem dužnosti smatra se osobito:
- postupanje suprotno općoj uputi, obveznoj uputi ili nalogu, bez opravdanog razloga,
- neučinkovito vođenje istrage bez opravdanog razloga ili propuštanje izvještavanja čelnika državnog odvjetništva da istragu nije završio u zakonskom roku,
- ocjena „nezadovoljavajuće obnaša dužnosti“,
- ako je broj riješenih predmeta i poduzetih radnji u jednogodišnjem razdoblju bez opravdanog razloga manji od 80% prosjeka državnog odvjetništva u kojem obnaša dužnost.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Stegovne kazne
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 86.
(1) Za počinjena stegovna djela mogu se izreći sljedeće stegovne kazne:
1. ukor,
2. novčana kazna do jedne četvrtine plaće ostvarene u prethodnom mjesecu kroz najdulje tri mjeseca,
3. novčana kazna do jedne trećine plaće ostvarene u prethodnom mjesecu kroz najdulje šest mjeseci,
4.premještaj na dužnost u državno odvjetništvo nižeg stupnja,
5. razrješenje od dužnosti.
(2) Kod izricanja kazne za stegovno djelo osobito se uzima u obzir: težina povrede i nastale posljedice, stupanj odgovornosti, okolnosti pod kojima je stegovno djelo učinjeno, raniji rad i ponašanje zamjenika državnog odvjetnika i druge okolnosti koje utječu na izricanje kazne.
(3) Kod odlučivanja o odgovornosti i kazni za stegovno djelo na odgovarajući način se primjenjuju odredbe Kaznenog zakona.
(4) O izrečenoj kazni se bez odgode obavještava državno odvjetništvo u kojem zamjenik državnog odvjetnika obnaša državnoodvjetničku dužnost te ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa koje vodi evidenciju o izrečenim kaznama.
(5)Izrečena novčana kazna izvršava se obustavom od plaće.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 87.
(1) Zamjenik državnog odvjetnika kojemu je Vijeće izreklo kaznu ukora ne može biti imenovan ili trajno premješten u drugo državno odvjetništvo u roku od godine dana od pravomoćnosti odluke o izricanju te stegovne kazne.
(2) Zamjenik državnog odvjetnika kojemu je Vijeće izreklo novčanu kaznu ne može biti imenovan ili trajno premješten u drugo državno odvjetništvo u roku od dvije godine od pravomoćnosti odluke o izricanju te kazne.
(3) Zamjenik državnog odvjetnika kojemu je Vijeće izreklo kaznu premještaja na dužnost u državno odvjetništvo nižeg stupnja ne može biti imenovan u državno odvjetništvo višeg stupnja u roku od četiri godine od pravomoćnosti odluke o izricanju te kazne.
(4) Zamjenik državnog odvjetnika kojemu je Vijeće izreklo kaznu razrješenja od dužnosti, ne može biti imenovan za zamjenika državnog odvjetnika u roku od osam godina od pravomoćnosti odluke o izricanju te kazne.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 88.
(1) Zastara vođenja stegovnog postupka nastupa protekom roka od šest godina od dana počinjenja stegovnog djela.
(2) Ako stegovno djelo povlači kaznenu odgovornost, stegovni postupak može se pokrenuti u vremenu u kojem zastarijeva pokretanje kaznenog postupka, pod uvjetom da je taj postupak pokrenut.
(3) Izvršenje stegovne kazne zastarijeva za godinu dana od njezine pravomoćnosti.
(4) Kazna ukora briše se iz evidencije po službenoj dužnosti nakon dvije godine od dana pravomoćnosti odluke kojom je izrečena, a novčana kazna nakon tri godine.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Stegovni postupak
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 89.
(1) U stegovnom postupku u prvom stupnju odlučuje Vijeće.
(2) Ako se stegovni postupak vodi protiv člana Vijeća, taj član je izuzet od odlučivanja u stegovnom postupku.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 90.
(1) Ako postoji osnovana sumnja da je zamjenik državnog odvjetnika počinio stegovno djelo, državni odvjetnik u državnom odvjetništvu u kojem zamjenik državnog odvjetnika obavlja državnoodvjetničku dužnost dužan je protiv njega podnijeti zahtjev za pokretanje stegovnog postupka.
(2) Zahtjev za pokretanje postupka zbog počinjenja stegovnog djela mogu podnijeti i neposredno viši državni odvjetnik, Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske ili ministar nadležan za poslove pravosuđa.
(3) Zahtjev za pokretanje postupka pred Vijećem zastupa ovlašteni podnositelj iz stavka 1. i 2. ovoga članka ili osoba koju on ovlasti.
(4) Ako je za donošenje odluke o pokretanju stegovnog postupka potrebno provesti izvide, Vijeće s liste zamjenika županijskog državnog odvjetnika i zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, koju sastavlja početkom svake kalendarske godine, određuje jednog ili više zamjenika radi provođenja te radnje.
(5) Ako je za donošenje odluke o pokretanju stegovnog postupka potrebno provesti izvide ili pribaviti dodatne podatke, Vijeće će njihovo pribavljanje naložiti podnositelju zahtjeva uz određivanje roka ili će ih samo pribaviti.
(6) Zamjenici državnog odvjetnika koji su određeni za provođenje izvida dužni su izvršiti nalog ili zahtjev Vijeća.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 91.
(1) Zahtjev za pokretanje stegovnog postupka podnosi se u pisanom obliku i sadrži osobne podatke o zamjeniku državnog odvjetnika čija se stegovna odgovornost traži, činjenični i pravni opis stegovnog djela, dokaze na kojima temelji zahtjev, prijedlog za izricanje određene stegovne kazne te obrazloženje iz kojeg proizlazi osnovanost sumnje.
(2) Odmah nakon primitka zahtjeva zakazat će se ročište na koje će se pozvati zamjenik državnog odvjetnika protiv kojeg je podnesen zahtjev za pokretanje stegovnog postupka i podnositelj zahtjeva. Uz poziv zamjeniku državnog odvjetnika dostavlja se zahtjev za pokretanje stegovnog postupka, a u pozivu će ga se upozoriti da na ročištu može biti nazočan i njegov branitelj i da se ročište može održati i bez njegove nazočnosti.
(3) Ako zamjenik državnog odvjetnika koji je osobno primio poziv ne dođe na ročište i ne opravda svoj izostanak, Vijeće može donijeti odluku o zahtjevu za pokretanje stegovnog postupka. Vijeće može odlučiti o zahtjevu za pokretanje stegovnog postupka bez nazočnosti zamjenika državnog odvjetnika i u slučaju kad je očigledno da izbjegava doći na ročište.
(4) Ako nakon ročišta Vijeće ustanovi postojanje osnovane sumnja na počinjenje stegovnog djela, donijet će odluku o pokretanju stegovnog postupka, a može od zamjenika državnog odvjetnika iz članka 90. stavka 4. ovoga Zakona zatražiti poduzimanje određenih izvida.
(5) Protiv odluke o pokretanju stegovnog postupka nije dopuštena posebna žalba.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 92.
(1) Ako ovlašteni predlagatelj u zahtjevu predloži izricanje stegovne kazne razrješenja od dužnosti i zahtijeva privremeno udaljenje, Vijeće će bez odgode odlučiti o privremenom udaljenju od obavljanja dužnosti.
(2) Protiv odluke o privremenom udaljenju žalba nije dopuštena.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 93.
(1) Ovlašteni podnositelj može izmijeniti ili dopuniti zahtjev. Ako ovlašteni podnositelj izvan rasprave izmijeni ili dopuni zahtjev, Vijeće će najkasnije u roku od 15 dana po primitku zahtjeva zakazati raspravu. Na raspravu će se pozvati ovlašteni podnositelj zahtjeva, zamjenik državnog odvjetnika i njegov branitelj.
(2) Prije rasprave izdvojit će se iz spisa svi dokazi na kojima se ne može temeljiti odluka u stegovnom postupku.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 94.
(1) U postupku odlučivanja o stegovnoj odgovornosti zamjeniku državnog odvjetnika protiv kojeg se postupak vodi mora se pružiti mogućnost iznošenja obrane osobno ili uz branitelja kojega izabere.
(2) Ako zamjenik državnog odvjetnika koji je osobno primio poziv ne dođe na ročište i ne opravda svoj izostanak, Vijeće može provesti postupak bez njegove nazočnosti kada je očito da izbjegava doći na ročište.
(3) Javnost će se isključiti s glasovanja i donošenja odluke o stegovnoj odgovornosti. Odluka će se uvijek javno proglasiti.
(4) Odluka kojom se utvrđuje da je zamjenik državnog odvjetnika stegovno odgovoran i kojom mu se izriče stegovna kazna može se odnositi samo na stegovno djelo i osobu koje je podnositelj zahtjeva označio u svom zahtjevu.
(5) Odluka iz stavka 4. ovog članka mora biti izrađena i otpremljena strankama u roku od 15 dana nakon njezina donošenja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 95.
(1) Protiv odluke kojom je utvrđena njegova stegovna odgovornost, zamjenik državnog odvjetnika ima pravo žalbe.
(2) Žalba se podnosi Vijeću u roku od osam dana od dana primitka, a o njoj odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske na nejavnoj sjednici u Vijeću sastavljenom od tri suca.
(3) Odluku o žalbi sud je dužan donijeti u roku od 30 dana od primitka spisa sa žalbom.
(4) Svojom odlukom Vrhovni sud Republike Hrvatske može:
- odbaciti žalbu kao nedopuštenu ili nepravovremenu,
- odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi odluku Vijeća,
- prihvatiti žalbu i preinačiti odluku Vijeća u odluci o stegovnoj kazni ili ukinuti odluku Vijeća.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 96.
(1) Stegovni postupak provodi se odgovarajućom primjenom odredaba Zakona o kaznenom postupku koje se odnose na postupak za kaznena djela za koja je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2) U stegovnom postupku ne primjenjuju se odredbe Zakona o kaznenom postupku u odnosu na odredbe o izvanrednim pravnim lijekovima.
(3) Iznimno od stavka 2. ovog članka, Vijeće može dopustiti obnovu postupka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Privremeno udaljenje od obnašanja dužnosti
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 97.
(1) Zamjenik državnog odvjetnika bit će privremeno udaljen od dužnosti:
– ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje je predviđena kazna zatvora od pet godina ili teža kazna ili dok se nalazi u istražnom zatvoru,
– zbog osude za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja državnoodvjetničke dužnosti.
(2) Zamjenik državnog odvjetnika može biti privremeno udaljen od dužnosti:
– ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje je predviđena kazna zatvora do pet godina,
– ako obavlja službu, posao ili aktivnost koji su nespojivi s obavljanjem državnoodvjetničke dužnosti bez prethodnog pisanog odobrenja Vijeća,
– ako ovlašteni predlagatelj predloži stegovnu kaznu razrješenja,
– ako ovlašteni podnositelj zahtjeva za pokretanje stegovnog postupka predloži privremenu mjeru udaljenja.
(3) Odluku o privremenom udaljenju od dužnosti u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka donosi Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.
(4) O privremenom udaljenju od dužnosti u slučajevima iz stavka 2. ovoga članka odlučuje Vijeće u sastavu od tri člana.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 99.
(1) Odluka o privremenom udaljenju mora biti u pisanom obliku i obrazložena.
(2) Protiv odluke Vijeća o privremenom udaljenju donesene u stegovnom postupku dopuštena je žalba, koja se podnosi u roku od osam dana. O žalbi odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske u roku od 30 dana.
(3) Protiv ostalih odluka o privremenom udaljenju žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 100.
(1) Privremeno udaljenje od obavljanja dužnosti određuje se na rok od tri mjeseca, po proteku toga roka može ga Vijeće iz opravdanih razloga na jednak način produljiti za daljnja tri mjeseca. Privremeno udaljenje može trajati do pravomoćnog okončanja stegovnog postupka, koji u tom slučaju Vijeće mora provesti u roku od godinu dana.
(2) Za vrijeme privremenog udaljenja od dužnosti zamjenik državnog odvjetnika ima pravo na jednu polovinu plaće.
(3) U slučaju oslobađajuće odluke u stegovnom postupku odluka o privremenom udaljenju prestaje po sili zakona danom pravomoćnosti odluke Vijeća, u kom slučaju ili u slučaju da je izrečena stegovna mjera novčane kazne ili ukora, zamjenik državnog odvjetnika ima pravo na isplatu razlike neisplaćene plaće za vrijeme trajanja posljedica odluke o udaljenju od obavljanja dužnosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
IZVJEŠĆA O IMOVINI DRŽAVNIH ODVJETNIKA I ZAMJENIKA DRŽAVNIH ODVJETNIKA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 101.
(1) Državni odvjetnici i zamjenici državnog odvjetnika obvezni su u roku od 30 dana od dana prvog stupanja na dužnost podnijeti Vijeću izvješće o svojoj imovini te imovini svog bračnog druga, izvanbračnog druga odnosno životnog partnera i maloljetne djece sa stanjem na dan stupanja na dužnost.
(2) Ako je tijekom godine došlo do bitne promjene u imovini državnih odvjetnika i zamjenika državnog odvjetnika, kao i osoba iz stavka 1. ovog članka, državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika dužni su najkasnije do 31. siječnja sljedeće godine Vijeću podnijeti izvješće o nastalim promjenama u imovini.
(3) Državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika dužni su u roku od 30 dana od prestanka dužnosti Vijeću podnijeti izvješće o svojoj imovini i imovini osoba iz stavka 1. ovog članka.
(4) Ako državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika ne izvrše obvezu iz stavka 1. i 2. ovoga članka, Vijeće će o tome obavijestiti Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske koji će ih pozvati da roku od 15 dana dostave tražene podatke ili da dopune dostavljene podatke. Ako državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika ni u ovom roku ne dostavi tražene podatke, Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske pokrenut će protiv državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika stegovni postupak zbog stegovnog djela iz članka 85. stavka 2. točke 7. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 102.
(1) Podaci o imovini državnog odvjetnika i zamjenika državnog odvjetnika obuhvaćaju podatke o naslijeđenoj imovini i podatke o stečenoj imovini državnog odvjetnika i zamjenika državnog odvjetnika, kao i osoba iz članka 101. stavka 1. ovog Zakona.
(2) Podaci o naslijeđenoj imovini obuhvaćaju podatke o vrsti i ukupnoj vrijednosti nasljedstva te podatke od koga je nasljedstvo naslijeđeno.
(3) Podaci o stečenoj imovini obuhvaćaju podatke o:
- nekretninama stečenim kupoprodajom, zamjenom, darovanjem, unošenjem i izuzimanjem nekretnina iz trgovačkog društva, stečenim u postupku likvidacije ili stečaja, stečenim na temelju odluka suda ili drugog tijela, povratom imovine stečene u postupku denacionalizacije te na drugi način stečenim nekretninama od drugih osoba,
- pokretninama veće vrijednosti,
- poslovnim udjelima i dionicama u trgovačkim društvima,
- udjelima o vlasništvu drugih poslovnih subjekata,
- novčanoj štednji ako ona premašuje jednogodišnji iznos neto plaće suca,
- dugovima, preuzetim jamstvima i ostalim obvezama,
- dohotku od nesamostalnog rada, dohotku od imovine i imovinskih prava, dohotku od kapitala, dohotku od osiguranja i drugom dohotku,
- primicima koji se ne smatraju dohotkom i primicima na koje se ne plaća porez na dohodak.
(4) Pod pokretninama veće vrijednosti iz stavka 3. podstavka 2. ovog članka podrazumijevaju se vozila, plovila, zrakoplovi, radni strojevi, lovačko oružje, umjetnine, nakit, drugi predmeti osobne uporabne vrijednosti, vrijednosni papiri, životinje i druge stečene pokretnine pojedinačne vrijednosti veće od 30.000,00 kuna, osim predmeta kućanstva i odjevnih predmeta.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 103.
(1) Oblik i sadržaj obrasca izvješća o imovini državnog odvjetnika i zamjenika državnog odvjetnika te način njegovog podnošenja propisuje Vijeće.
(2) Podaci o imovini državnog odvjetnika i zamjenika državnog odvjetnika iz članka 101. ovog Zakona su javni i objavljuju se na mrežnoj stranici Vijeća. Ne objavljuju se podaci zaštićeni propisima o zaštiti osobnih podataka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 104.
(1) Vijeće vodi evidenciju izvješća o imovini državnog odvjetnika i zamjenika državnog odvjetnika te kontrolira podatke o njegovoj imovini.
(2) Nakon prvog primitka izvješća o imovini državnog odvjetnika i zamjenika državnog odvjetnika Vijeće će od Porezne uprave Ministarstva financija i drugih tijela pribaviti podatke kojima raspolažu o njegovoj imovini i usporediti ih s podacima u izvješću o imovini.
(3) Ako za imovinu koju je državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika naveo u izvješću nije dostavio podatke o načinu stjecanja te imovine, Vijeće će zatražiti od državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika pisano očitovanje.
(4) Ako se podaci u izvješću o imovini koje je Vijeće pribavilo na način opisan u stavku 2. ovoga članka razlikuju od podataka koje je državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika naveo u izvješću, Vijeće će o tome obavijestiti državnog odvjetnika u kojem zamjenik državnog odvjetnika obnaša dužnost i državnog odvjetnika neposredno višeg državnog odvjetnika radi podnošenja zahtjeva za pokretanje stegovnog postupka.
(5) Ako se iz očitovanja državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika utvrdi nesrazmjer vrijednosti i načina stjecanja imovine državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika, Vijeće će o tome obavijestiti Poreznu upravu Ministarstva financija.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
SREDSTVA ZA RAD DRŽAVNOODVJETNIČKOG VIJEĆA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 105.
(1) Za rad Vijeća osiguravaju se posebna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
(2) Naredbodavac za izvršenje financijskog plana sredstava iz stavka 1. ovoga članka je predsjednik Vijeća.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 106.
(1) Predsjedniku i članovima Vijeća zbog obavljanja dužnosti pripada naknada nastalih troškova, naknada za neostvarenu plaću ili zaradu i nagrada.
(2) Odluku o uvjetima i visini naknada i nagrade iz stavka 1. ovoga članka donosi Vlada Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članka 107.
Svi postupci pred Vijećem provest će se i dovršiti po odredbama zakona koji je bio na snazi do stupanja na snagu ovog Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 108.
(1) Ograničenje mandata iz članka 6. stavka 1. ovog Zakona primjenjuje se na sve osobe koji su do dana stupanja na snagu ovog Zakona bili članovi Vijeća.
(2) Ograničenje mandata iz članka 71. stavka 1. ovog Zakona primjenjuje se na sve osobe koji su do dana stupanja na snagu ovog Zakona bili državni odvjetnici.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 109.
Ocjene obnašanja dužnosti državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika koje su se temeljile na propisima koji su vrijedili do stupanja na snagu ovog Zakona za potrebe provedbe postupaka sukladno ovom Zakonu uskladit će se s ocjenama obnašanja dužnosti državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika prema Zakonu o državnom odvjetništvu na temelju posebne upute Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 110.
(1) Poslovnik o radu kandidacijskih odbora iz članka 10. stavka 3. te posebnu uputu iz članka 109. ovog Zakona Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
(2) Propise iz članka 34. stavka 3., članka 46. stavka 2., članka 47. stavka 4., članka 56. stavka 8., članka 58. stavka 5. i članka 103. stavka 1. ovog Zakona Vijeće će donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 111.
Stupanjem na snagu ovog Zakona prestaju važiti članci 1. stavak 1.i 2., 137., 138., 142., 142.a, 142.b, 142.c, 142.d, 143.,144.,144a., 144.b, 144.c, 144.d, 144.e, 144.f, 145., 145.a, 145.b, 145.c, 145.d., 145.e, 145.f, 145.g, 145.h, 145.i, 145.k, 145.l, 145.m, 145.nj, 145.o, 146., 147., 148., 148.a, 149., 150., 151., 152., 153., 154., 155., 156., 156a., 157., 157a, 158., 158.a, 159., 159.a, 160., 161., 161.a, 162., , 163., 164., 164.a, 165., 166., 167., 168., 169., 170., 171., 172., 173., 174., 175., 176., 177., 178., 179., 180. i 181.Zakona o državnom odvjetništvu („Narodne novine“, broj 76/09, 153/09, 116/10, 145/10, 57/11, 130/11, 72/13, 148/13, 33/15 i 82/15).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 112.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. rujna 2018.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
OBRAZLOŽENJE
Članak 1. – ovim člankom određuje se djelokrug i način rada Državnoodvjetničkog vijeća - uvjeti i postupak za izbor predsjednika i članova Vijeća, uvjeti i postupak za imenovanje, napredovanje, premještaj i razrješenje državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika, postupak za utvrđivanje stegovne odgovornosti zamjenika državnih odvjetnika, kao i druga pitanja vezana za rad Vijeća.
Članak 2 . – ovim člankom se radi osiguranja ravnopravnosti spolova propisuje da se izrazi koji se koriste za osobe u ovom zakonu koriste neutralno te da se jednako odnose na muške i ženske osobe.
Članak 3 . – ovim člankom propisuje se definicija Vijeća te da je Vijeće samostalno i neovisno tijelo koje osigurava samostalnost i neovisnost državnog odvjetništva u Republici Hrvatskoj.
Članak 4. - ovim člankom propisuje se sadržaj pečata Vijeća - naziv i sjedište Vijeća te naziv i grb Republike Hrvatske.
Članak 5. – ovaj članak propisuje da Vijeće ima 11 članova, i to sedam članova Vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika, dva člana iz reda Hrvatskog sabora i dva člana iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti. Članove Vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika čine tri zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, dva zamjenika županijskih državnih odvjetnika i dva zamjenika općinskih državnih odvjetnika, pri čemu se u izboru članova Vijeća mora osigurati razmjerna zastupljenost zamjenika državnih odvjetnika iz kaznenih i građansko-upravnih odjela na svim razinama.
Članak 6. – ovim člankom propisuje se da mandat Vijeća traje četiri godine, pri čemu se članom Vijeća može biti najviše dva puta, ali ne uzastopce. Ako kojem od članova Vijeća dužnost prestane prije isteka vremena na koje je izabran odnosno imenovan, na njegovo mjesto bira se odnosno imenuje novi član Vijeća do isteka mandata Vijeća.
Članak 7. – ovim člankom propisuju se tijela koja provode izbore za članove Vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika: Povjerenstvo za izbor članova Vijeća, kandidacijski i izborni odbori.
Članak 8. – ovim člankom propisuje se da Povjerenstvo za izbor članova Vijeća imenuje prošireni Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. Povjerenstvo ima pet članova (dva člana iz reda zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, dva iz reda županijskih državnih odvjetnika i jedan iz reda zamjenika općinskih državnih odvjetnika) te da članovi Povjerenstva ne mogu biti kandidati za članove Vijeća. Povjerenstvo se imenuje na pet godina.
Članak 9. – ovim člankom propisuje se nadležnost Povjerenstva za izbor članova Vijeća.
Članak 10 . – ovim člankom ustanovljuju se kandidacijski odbori i propisuje njihov sastav, na način da je Kandidacijski odbor Državnog odvjetništva Republike Hrvatske Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, a kandidacijske odbore županijskih državnih odvjetništva čine svi državni odvjetnici i svi zamjenici državnog odvjetnika imenovani u državna odvjetništva na području županijskog državnog odvjetništva. Način rada kandidacijskih odbora propisat će se Poslovnikom o radu kandidacijskih odbora koji donosi Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.
Članak 11. – ovim člankom propisuje se da će Vijeće najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata članova Vijeća od Kandidacijskog odbora Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i kandidacijskih odbora županijskih državnih odvjetništava zatražiti prijedloge kandidata iz reda zamjenika državnih odvjetnika. Vijeće će također najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata članova Vijeća obavijestiti i dekane svih pravnih fakulteta u Republici Hrvatskoj i Hrvatski sabor o isteku mandata članovima Vijeća koje oni biraju odnosno imenuju, kako bi se pravovremeno proveli postupci izbora odnosno imenovanja članova Vijeća.
Članak 12. – ovim člankom propisuje se nadležnost Povjerenstva da svojom odlukom odredi dan provedbe izbora te da od dana raspisivanja izbora do dana izbora mora proteći najmanje 30 dana.
Članak 13. – ovim člankom propisuje se da kandidat za člana Vijeća može biti svaki zamjenik državnog odvjetnika koji najmanje pet godina obnaša dužnost zamjenika u državnom odvjetništvu za čiju se razinu bira, osim onoga kojemu je posljednje četiri godine izrečena stegovna kazna. Državni odvjetnici ne mogu biti kandidati za članove Vijeća, a kandidat za člana Vijeća mora dati pisani pristanak na kandidaturu.
Članak 14. – ovim člankom propisuje se da prijedlog kandidata iz reda zamjenika državnih odvjetnika mora osigurati zastupljenost kandidata iz Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, županijskih i općinskih državnih odvjetništava. Pravo predlaganja kandidata za članove Vijeća na Kandidacijskom odboru Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i kandidacijskim odborima županijskih državnih odvjetništava imaju svi državni odvjetnici i zamjenici. Na temelju podnesenih prijedloga Kandidacijski odbor Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i kandidacijski odbori županijskih državnih odvjetnika glasovanjem određuju po jednog kandidata koji se bira iz reda zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, iz reda zamjenika županijskih i iz reda općinskih državnih odvjetnika. Kandidacijski odbori svoje prijedloge za članove Vijeća Povjerenstvu moraju dostaviti najkasnije u roku od 15 dana od dana raspisivanja izbora.
Članak 15. – ovim člankom propisuje se da će Povjerenstvo sastaviti liste za članove Vijeća iz reda zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, zamjenika županijskih državnih odvjetnika i zamjenika općinskih državnih odvjetnika te da se kandidati u liste unose prema abecednom redu svojih prezimena uz naznaku državnog odvjetništva u kojem kandidat obnaša državnoodvjetničku dužnost. Povjerenstvo će u roku od 48 sati od predaje kandidature objaviti listu svih pravovaljano predloženih kandidata na mrežnoj stranici Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.
Članak 16. – ovim člankom propisuje se da pravo glasa na izborima za članove Vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika imaju svi državni odvjetnici i zamjenici državnih odvjetnika u Republici Hrvatskoj te da za liste kandidata za članove Vijeća glasuju svi državni odvjetnici i zamjenici državnih odvjetnika.
Članak 17. – ovim člankom ustanovljuju se izborni odbori i propisuje se njihov sastav.
Članak 18. – ovim člankom propisuje da Povjerenstvo određuje izborna mjesta te da će najkasnije osam dana prije izbora objaviti izborna mjesta.
Članci 19 . – 22 . – ovim člancima propisuje se način provođenja glasovanja za izbor članova Vijeća, sadržaj glasačkog listića te vrijeme trajanja glasovanja.
Članci 23. i 24. – ovim člancima propisuju način utvrđivanja rezultata glasovanja na izbornom mjestu i sadržaj zapisnika izbornog odbora.
Članak 25. – ovim člankom propisuje se postupak ponavljanja glasovanja u slučaju kada kandidati na listi za članove Vijeća ostvare isti broj glasova, kada se izbori ponavljaju samo za tu listu kandidata, a na ponovljenim izborima na listu ulaze samo oni kandidati koji su ostvarili isti broj glasova.
Članak 26. – ovim člankom propisuju se da rezultate izbora za članove Vijeća utvrđuje Povjerenstvo te da su za članove Vijeća izabrani oni kandidati koji su dobili najveći broj glasova.
Članci 27. - 30. - ovim člancima propisuje se postupak zaštite izbora za članove Vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika. Člankom 27. propisuje se nadležnost Povjerenstva za kontrolu zakonitosti izbornog postupka kroz podnošenje prigovora zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora. Protiv rješenja Povjerenstva podnositelj prigovora ima pravo žalbe Kolegiju Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. Člankom 28. propisuju se posljedice utvrđenih nepravilnosti, a člankom 29. pravo na žalbu protiv odluke Povjerenstva koja se podnosi Kolegiju Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. Člankom 30, propisan je nesuspenzivni učinak podnesenih pravnih sredstava odnosno da njihovo podnošenje ne odgađa obavljanje izbornih radnji koje su propisane ovim Zakonom.
Članak 31. – ovim člankom propisuje se da se sredstva za pokriće troškova izbora osiguravaju u proračunu Državnoodvjetničkog vijeća.
Članak 32. – ovim člankom propisuje se izbor dva člana Vijeća iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti, i to tako da članove biraju svi profesori pravnih fakulteta u Republici Hrvatskoj, a postupak izbora se razrađuje poslovnikom koji donose dekani svih pravnih fakulteta u Republici Hrvatskoj.
Članak 33. – ovim člankom propisuje da dva člana Vijeća imenuje Hrvatski sabor iz redova svojih zastupnika, od kojih je jedan iz redova oporbe.
Članak 34. – ovim člankom propisuje se stupanje na dužnost izabranog člana Vijeća te situacija kada izabrani član Vijeća ne stupi na dužnost. Nadalje, propisuje se i da se predsjedniku i članovima Vijeća izdaje službena iskaznica čiji oblik i sadržaj propisuje Vijeće.
Članak 35 . – ovim člankom propisuje se stupanje na dužnost člana Vijeća te postupak izbora odnosno imenovanja drugog člana Vijeća u slučaju kada pojedinom članu Vijeća dužnost prestane prije isteka vremena na koje je izabran odnosno imenovan.
Članak 36. – ovim člankom propisuje se davanje prisege članova Vijeća pred Glavnim državnim odvjetnikom Republike Hrvatske i sadržaj prisege.
Članak 37 . – ovim člankom radi sprječavanja mogućeg sukoba interesa propisuje se da za vrijeme obnašanja dužnosti člana Vijeća zamjenici državnih odvjetnika ne mogu biti imenovani na državnoodvjetničku dužnost u državnom odvjetništvu višeg stupnja niti mogu biti izabrani za državnog odvjetnika.
Članak 38. – ovim člankom propisuju se razlozi za prestanak dužnosti člana Vijeća, razlozi za razrješenje dužnosti člana Vijeća te postupak njegovog razrješenja.
Članak 39. – ovim člankom propisuje se obveza suda da Vijeću dostavi pravomoćne presude za kaznena djela izrečene članu Vijeća te o tome obavijesti Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, sve radi utvrđivanja eventualnih zapreka za obnašanje dužnosti člana Vijeća. Također se propisuje pokretanje postupka radi utvrđivanja trajnog gubitka sposobnosti za obavljanje dužnosti člana Vijeća iz reda zamjenika državnih odvjetnika kojeg za člana Vijeća pokreće predsjednik Vijeća, a za predsjednika najmanje tri člana Vijeća.
Članak 40. – ovim člankom propisuju se razlozi za udaljenje člana Vijeća od dužnosti i način donošenja ove odluke.
Članak 41. - ovim člankom propisuju se poslovi iz djelokruga Vijeća.
Članak 42. - ovim člankom propisuju se razlozi i postupak za izuzeće članova Vijeća u postupcima iz djelokruga Vijeća radi osiguranja nepristranosti članova Vijeća te sprječavanja sukoba interesa članova Vijeća.
Članci 43. – 46. – ovim člancima propisuje se način rada i način donošenja odluka Vijeća – sazivanje sjednica i odlučivanje većinom glasova svih članova te ovlasti i dužnosti predsjednika Vijeća, kojeg članovi biraju među sobom tajnim glasovanjem iz reda zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske. Način rada Vijeća posebno se propisuje Poslovnikom Vijeća.
Članak 47. – ovim člankom se propisuje da stručne, administrativne i računovodstvene poslove za Vijeće obavlja Tajništvo na čelu kojeg je tajnik Vijeća te da se unutarnje ustrojstvo i druga pitanja od značaja za organizaciju i rad Vijeća propisuju Pravilnikom o unutarnjem redu Vijeća, koji donosi predsjednik Vijeća uz suglasnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa.
Članak 48. – ovim člankom propisuje da se slobodna mjesta zamjenika državnih odvjetnika popunjavaju sukladno planu popunjavanja slobodnih zamjeničkih mjesta u svim državnim odvjetništvima koji donosi Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa.
Članak 49. – ovim člankom propisuje se da u postupku popune slobodnih mjesta zamjenika državnih odvjetnika prednost ima popuna trajnim premještajem, i to do najviše 30 % slobodnih mjesta zamjenika državnih odvjetnika predviđenih planom. Člankom se propisuje postupak trajnog premještaja.
Članak 50. – ovim člankom propisuje se premještaj zamjenika državnih odvjetnika u slučaju ukidanja i preustroja (spajanje, pripajanje i razdvajanje) državnih odvjetništava, protiv koje je odluke zaštita osigurana mogućnošću pokretanja upravnog spora.
Članak 51. – ovim člankom propisuju se opći i posebni uvjeti za imenovanje zamjenika državnih odvjetnika.
Članak 52. – ovim člankom propisuju se posebni uvjeti za imenovanje zamjenika općinskih i županijskih državnih odvjetnika te za zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske. U odnosu na trenutno važeći tekst Zakona o državnom odvjetništvu propisuju se stroži uvjeti za imenovanje zamjenika županijskih državnih odvjetnika (10 umjesto 8 godina obnašanja dužnosti).
Članak 53. – ovim člankom propisuju se prava pripadnika nacionalnih manjina sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.
Članak 54. – ovim člankom propisuje se poseban uvjet za napredovanje zamjenika državnog odvjetnika u više državno odvjetništvo, a to je najmanje ocjena „uspješno obnaša dužnost“.
Članak 55 . – ovim člankom propisuje se obveza državnog odvjetnika da obavijesti Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske o potrebi za imenovanjem zamjenika državnog odvjetnika te se propisuje način objave oglasa o popunjavanju slobodnih mjesta zamjenika državnog odvjetnika.
Članak 56. –ovim člankom propisuje se postupak imenovanja zamjenika općinskog državnog odvjetnika iz reda kandidata koji su završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike, u kojem se postupku u obzir uzima završna ocjena u Školi te razgovor pred Vijećem. Člankom se propisuju i mehanizmi izjednačavanja vrednovanja završnih ocjena postignutih temeljem različitih mjerila. Na temelju navedenih kriterija utvrđuje se redoslijed kandidata te vrši imenovanje kandidata koji ostvaruju najveći broj bodova. Za navedene kandidate prije imenovanja provodi se psihološko testiranje i sigurnosna provjera, a za zamjenika državnog odvjetnika se ne može imenovati kandidat koji ne zadovolji na psihološkom testiranju i kandidat u odnosu na kojeg se utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka. Radi objektivizacije i jačanja transparentnosti postupka imenovanja propisan je sadržaj i način vođenja razgovora s kandidatima te je propisano da se Vijeće mora pridržavati redoslijeda kandidata prema ukupnom zbroju postignutih bodova.
Članci 57. i 58. – ovim člancima propisuje se postupak imenovanja zamjenika u više državno odvjetništvo. U postupku se uzima u obzir ocjena obnašanja dužnosti te razgovor pred Vijećem odnosno isključivo ocjena razgovora pred Vijećem za kandidate za zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske koji nisu pravosudni dužnosnici. Na temelju navedenih kriterija utvrđuje se redoslijed kandidata te vrši imenovanje kandidata koji ostvaruju najveći broj bodova. Za kandidate za zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske koji nisu pravosudni dužnosnici u ovom se postupku provodi i sigurnosna provjera te se za zamjenika državnog odvjetnika ne može imenovati kandidat u odnosu na kog se utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka. Radi objektivizacije i jačanja transparentnosti postupka imenovanja propisan je sadržaj i način vođenja razgovora s kandidatima te je propisano da se Vijeće mora pridržavati redoslijeda kandidata prema ukupnom zbroju postignutih bodova.
Članak 59. - ovim člankom propisuje se postupak pribavljanja mišljenja u postupku imenovanja zamjenika državnih odvjetnika, u kom će Vijeće zatražiti mišljenje o svim kandidatima od nadležnih županijskih državnih odvjetnika i kolegija, kako bi se osigurao izbor što kvalitetnijih kandidata, a s obzirom da državni odvjetnici i kolegiji poznaju kandidate iz sustava odnosno njihov stručni rad. Mišljenje kolegija i nadležnog državnog odvjetnika ne obvezuje Vijeće koje samostalno odlučuje. Posebno se propisuje način pribavljanja mišljenja od tijela i pravnih osoba izvan sustava državnog odvjetništva. U postupku davanja mišljenja nadležni državni odvjetnik obavlja razgovor s kandidatima te u roku od 60 dana Vijeću dostavlja pisana obrazložena mišljenja.
Članak 60. - ovim člankom propisuje se način dostave i objave odluke o imenovanju zamjenika državnog odvjetništva te rok u kojem imenovani zamjenik državnog odvjetnika mora stupiti na dužnost. U slučaju proteka navedenog roka u kojem kandidat ne stupi na dužnost smatra se da nije ni imenovan.
Članak 61. – ovim člankom propisuje se obveza polaganja prisege imenovanog zamjenika državnog odvjetnika pred predsjednikom ili drugim članom Vijeća kojeg on odredi.
Članak 62. - ovim člankom propisuju se slučajevi kada Vijeće može poništiti odluku o imenovanju.
Članak 63. - ovim člankom propisani su uvjeti za prestanak dužnosti zamjenika državnog odvjetnika (smrt, navršenih 70 godina života i dan stupanja na dužnost u drugom državnom odvjetništvu, odnosno pravosudnom ili državnom tijelu). Ovim člankom određuje se način donošenja odluke o prestanku dužnosti.
Članak 64. - ovim člankom propisani su razlozi za razrješenje od dužnosti zamjenika državnog odvjetnika: na vlastiti zahtjev, zbog trajnog gubitka sposobnosti za obavljanje dužnosti, zbog osude za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim, ako dva puta uzastopce bude ocijenjen nezadovoljavajuće, izricanjem odluke o stegovnoj kazni razrješenja te ako se ne podvrgne odgovarajućem liječničkom pregledu radi ocjene sposobnosti za obnašanje državnoodvjetničke dužnosti.
Članak 65. – ovim člankom propisan je postupak za razrješenje zamjenika državnog odvjetnika, odnosno tko je ovlašten za podnošenje zahtjeva za razrješenje.
Članak 66. - ovim člankom propisuje se obvezno omogućavanje zamjeniku državnog odvjetnika čije se razrješenje traži da se izjasni o podnesenom zahtjevu za razrješenje.
Članak 67. - ovaj članak propisuje oblik donošenja odluke o razrješenju zamjenika državnog odvjetnika te mogućnost izjavljivanja pravnog lijeka protiv nje.
Članak 68. - ovim člankom propisuje se rok za donošenje odluke o razrješenju kada zamjenik državnog odvjetnika podnese sam zahtjev za razrješenje.
Članak 69. – ovim člankom propisuju se uvjeti za imenovanje županijskog državnog odvjetnika koji se imenuje na četiri godine na prijedlog Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, uz prethodno mišljenje Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske iz reda državnih odvjetnika i zamjenika županijskog državnog odvjetnika ili zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, koji su najmanje pet godina obnašali državnoodvjetničku dužnost. Posebno se propisuje da općinski državni odvjetnik koji se imenuje za županijskog državnog odvjetnika mora ispunjavati i uvjete za zamjenika županijskog državnog odvjetnika.
Članak 70. - ovim člankom propisuju se uvjeti za imenovanje općinskog državnog odvjetnika koji se imenuje na četiri godine na prijedlog Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, uz prethodno mišljenje kolegija županijskoga državnog odvjetništva i županijskoga državnog odvjetnika iz reda državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika.
Članak 71. - ovim člankom propisano je ograničenje mandata državnih odvjetnika na najviše dva mandata kako bi se drugim zamjenicima državnih odvjetnika otvorila mogućnost za kandidiranje za državnog odvjetnika e omogućilo Vijeću da na ovu dužnost imenuje najbolje kandidate.
Članci 72. i 73. – ovim člancima propisuje se rok u kojem Vijeće treba pokrenuti postupak za imenovanje državnih odvjetnika, način objave oglasa o slobodnim mjestima županijskih i općinskih državnih odvjetnika te sadržaj prijave za imenovanje državnog odvjetnika kojoj se prilaže i program rada.
Članak 74. – ovim člankom propisano je davanje mišljenja na zahtjev Vijeća u postupku imenovanja državnih odvjetnika od Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske za kandidate za županijskog državnog odvjetnika, a za općinskog i od kolegija županijskog državnog odvjetništva i županijskog državnog odvjetnika kao i rok u kojem se ista trebaju dostaviti. Vijeće Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske dostavlja mišljenja i traži njegov prijedlog. Odluku o imenovanju Vijeće donosi u roku od 30 dana od primitka prijedloga Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, koji Vijeće u postupku ne obvezuje. Također je propisano ponavljanje postupka ako se na oglas ne javi niti jedan kandidat, ako Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske ne da prijedlog niti za jednog kandidata ili Vijeće između kandidata koji su se javili na oglas ne imenuje državnog odvjetnika.
Članak 75. – ovim člankom propisuje se dostava obrazložene odluke o imenovanju državnog odvjetnika svim kandidatima u roku od 15 dana te njezina objava u Narodnim novinama i mrežnoj stranici Vijeća.
Članak 76. - ovim člankom propisuje se davanje prisege imenovanih županijskih i općinskih državnih odvjetnika pred Glavnim državnim odvjetnikom Republike Hrvatske.
Članak 77. - ovim člankom propisuje se rok u kojem imenovani državni odvjetnik mora stupiti na dužnost te da se, ako ne stupi na dužnost u tom roku, smatra da nije niti imenovan.
Članak 78 . – ovim člankom propisuju se razlozi za prestanak dužnosti državnog odvjetnika (istekom roka na koji je imenovan, prestankom dužnosti zamjenika, izricanjem stegovne kazne, razrješenjem te u slučaju preustroja državnih odvjetništava).
Članak 79. - ovim člankom propisuju se razlozi za razrješenje županijskog i općinskog državnog odvjetnika.
Članak 80. - ovim člankom propisuje se da odluku o prestanku dužnosti i odluku o razrješenju državnog odvjetnika donosi Vijeće.
Članak 81. - ovim člankom uređuje se postupak razrješenja, na način da se određuje ovlašteni predlagatelj prijedloga za razrješenje državnog odvjetnika (Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske, nadležni županijski državni odvjetnik i ministar nadležan za poslove pravosuđa), kao i obveza Vijeća za obavještavanje državnog odvjetnika protiv kojeg je pokrenut postupak razrješenja o postupku i razlozima za pokretanje postupka.
Članak 82. - ovim člankom propisuje se obveza Vijeće da prije donošenja odluke o razrješenju državnog odvjetnika zatraži mišljenje Kolegija Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. Propisuje se i da odluka o razrješenju mora biti u pisanom obliku i obrazložena te da protiv nje žalba nije dopuštena, već da je moguće pokrenuti upravni spor.
Članak 83. – ovim člankom propisuje se da razriješeni državni odvjetnik nastavlja s radom kao zamjenik državnog odvjetnika u državnom odvjetništvu u kojem je bio imenovan za zamjenika. Ako ocijeni da je bivši državni odvjetnik počinio djelo koje odgovara stegovnom djelu, Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske dužan je protiv takvog zamjenika državnog odvjetnika pokrenuti stegovni postupak.
Članak 84. - ovim člankom propisuje se da će Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske ovlastiti zamjenika državnog odvjetnika istog ili drugog državnog odvjetništva da obavlja poslove državnog odvjetnika do imenovanja novog državnog odvjetnika, ako državni odvjetnik prestane obnašati svoju dužnost prije isteka mandata na koji je imenovan.
Članak 85. – ovim člankom propisuju se stegovna djela zamjenika državnog odvjetnika, a posebno je propisano kada će se smatrati da zamjenik državnog odvjetnika neopravdano obavlja državnoodvjetničku dužnost, kada neuredno obavlja državnoodvjetničku dužnost te stegovno djelo zloporabe dužnosti.
Članak 86. – ovim člankom propisane su stegovne kazne koje se mogu izreći za počinjeno stegovno djelo, a to su ukor, novčana kazna, premještaj u državno odvjetništvo nižeg stupnja i razrješenje od dužnosti. Kod odlučivanja o odgovornosti i kazni za stegovno djelo na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Kaznenog zakona.
Članak 87 . – ovim člankom propisuju se pravne posljedice izricanja pojedine stegovne kazne (zabrana imenovanja odnosno premještaja u određenom vremenskom razdoblju).
Članak 88. - ovaj članak regulira pitanja zastare stegovnog postupka. Vrijeme zastare za vođenje stegovnog postupka nastupa protekom roka od šest godina od dana počinjenja stegovnog djela. Ako stegovno djelo povlači kaznenu odgovornost, stegovni postupak može se pokrenuti u vremenu u kojem zastarijeva pokretanje kaznenog postupka, pod uvjetom da je taj postupak pokrenut. Izvršenje stegovne kazne zastarijeva za godinu dana od njezine pravomoćnosti.
Članak 89. – ovaj članak propisuje nadležnost Vijeća za provedbu stegovnog postupka u prvom stupnju i postupanje u slučaju da je protiv člana Vijeća iz reda zamjenika državnog odvjetništva pokrenut stegovni postupak.
Članak 90. – ovaj članak propisuje ovlaštene predlagatelje za pokretanje stegovnog postupka (državni odvjetnik u kojem zamjenik državnog odvjetnika obavlja državnoodvjetničku dužnost, viši državni odvjetnik, Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske ili ministar nadležan za poslove pravosuđa). Također se propisuje i dužnost državnog odvjetnika u državnom odvjetništvu u kojem zamjenik obnaša dužnost na podnošenje zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju osnovane sumnje da je zamjenik državnog odvjetnika počinio stegovno djelo, kao i način provođenja izvida u stegovnom postupku.
Članak 91. – ovim člankom propisuje se da se zahtjev za pokretanje stegovnog postupka podnosi u pisanom obliku i sadrži osnovne podatke o zamjeniku državnog odvjetnika čija se stegovna odgovornost traži, kao i opis djela, dokaze i prijedlog za izricanje stegovne kazne. Vijeće odmah zakazuje ročište na koje poziva zamjenika državnog odvjetnika i podnositelja zahtjeva. Propisuje se i postupanje Vijeća u slučaju kada zamjenik koji je uredno pozvan bez opravdanog razloga ne dođe na ročište odnosno ne opravda svoj izostanak te koji očito izbjegava dolazak na ročište, u kojim slučajevima Vijeće može donijeti odluku o zahtjevu za pokretanje stegovnog postupka bez njegove nazočnosti. Člankom se propisuje da posebna žalba protiv odluke o pokretanju stegovnog postupka nije dopuštena .
Članak 92. – ovim člankom propisano je da će Vijeće, ako se traži izricanje stegovne kazne razrješenja od dužnosti, bez odgode odlučiti o zahtjevu o privremenom udaljenju od dužnosti, protiv koje odluke žalba nije dopuštena.
Članak 93. – ovim člankom propisuje se mogućnost izmjene odnosno dopune zahtjeva za pokretanje stegovnog postupka od strane podnositelja te rok i postupak zakazivanja rasprave.
Članak 94. – ovim člankom propisuje se da se zamjeniku državnog odvjetnika protiv kojeg se vodi postupak mora omogućiti iznošenje obrane te da se postupak može provesti i bez njegove nazočnosti ukoliko je očito da izbjegava dolazak na ročište. Propisuje se javno proglašavanje odluke, s time da je javnost isključena s glasovanja i donošenja odluke, kao i da odluka mora biti otpremljena u roku od 15 dana od donošenja.
Članak 95.– ovaj članak uređuje kome se podnosi pravni lijek protiv odluke o razrješenju. Zamjenik državnog odvjetnika ima pravo protiv navedene odluke podnijeti Žalbu Vrhovnom sudu Republike Hrvatske o kojoj se odlučuje na nejavnoj sjednici u Vijeću od tri suca. Odlučujući o žalbi Vrhovni sud može žalbu odbaciti, odbiti ili je prihvatiti te preinačiti odnosno ukinuti odluku Vijeća.
Članak 96 .- ovaj članak propisuje odgovarajuću primjenu odredaba Zakona o kaznenom postupku koje se odnose kazneni postupak za kaznena djela za koja je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina na stegovni postupak, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Odredbe Zakona o kaznenom postupku ne primjenjuju se u odnosu na odredbe o izvanrednim pravnim lijekovima, dok se samo izuzetno može dopustiti obnova postupka.
Članci 97. – 100. – ovim člancima uređuje se postupak privremenog udaljenja od dužnosti. Propisuje se kada će zamjenik državnog odvjetnika obavezno biti udaljen od dužnosti i kada može biti udaljen, tko može podnijeti zahtjev za udaljenje zamjenika državnog odvjetnika od dužnosti i tko donosi odluku o privremenom udaljenju od dužnosti. Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske donosi odluku ukoliko je protiv zamjenika pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje je predviđena kazna zatvora od pet godina ili teža kazna ili dok se nalazi u istražnom zatvoru, odnosno zbog osude za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja državnoodvjetničke dužnosti, dok Vijeće donosi odluku u svim drugim slučajevima kada zamjenik državnog odvjetnika može biti privremeno udaljen od dužnosti. Odluka o privremenom udaljenju mora biti u pisanom obliku i obrazložena. Protiv odluke o privremenom udaljenju koja je donesena u stegovnom postupku žalba je dopuštena i o njoj odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske, dok u ostalim slučajevima nije dopuštena ali se može pokrenuti upravni spor. Člankom se određuje se trajanje privremenog udaljenja od obavljanja dužnosti, pravo zamjenika državnog odvjetnika na polovinu plaće za vrijeme privremenog udaljenja te obaveza Vijeća da u slučaju privremenog udaljenja zamjenika državnog odvjetnika od obavljanja dužnosti mora provesti stegovni postupak u roku od godine dana.
Članci 101. i 102. – ovim se člancima detaljno propisuje obveza i način podnošenja podataka o imovini državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika te njihovih bračnih i izvanbračnih drugova, životnih partnera i maloljetne djece Vijeću. Odredbe važećeg Zakona o imovinskim karticama državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika izmijenjene su sukladno odredbama Zakona o sprečavanju sukoba interesa, na koji su način svi dužnici, državni i pravosudni, izjednačeni u izvršavanju ove obveze. Detaljno se propisuju podaci koji se unose u izvješće o imovini državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika, način objave ovih podataka na mrežnoj stranici Vijeća te način vođenja evidencije izvješća i kontrola podnesenih izvješća. U odnosu na tekst važećeg Zakona o državnom odvjetništu, odredbe o objavi podataka o imovini državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika izmijenjene su na način da se svi podaci o imovini državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika, zaštićeni propisima o zaštiti osobnih podataka, javno objavljuju na stranici Vijeća, dok su do sada bili dostupni isključivo na pojedinačni zahtjev koji sadržava svrhu i pravni temelj za korištenje osobnih podataka sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka te vodeći računa o načelu razmjernosti. Navedene izmjene predlažu se radi jačanja transparentnosti i nepristranosti te sprječavanja sukoba interesa i drugih nedopuštenih utjecaja u obnašanju državnoodvjetničke dužnosti.
Članak 103. – ovim člankom propisuje se da oblik i sadržaj obrasca izvješća o imovini državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika te način podnošenja propisuje Vijeće, a da podaci javno objavljuju na mrežnoj stranici Vijeća, osim onih zaštićenih propisima o zaštiti osobnih podataka.
Članak 104. – ovim člankom propisuje se da Vijeće vodi evidenciju izvješća o imovini i kontrolira imovinske kartice državnih odvjetnika i njihovih zamjenika, kao i postupanje Vijeća sa imovinskim karticama državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika i usporedba navedenih podataka sa podacima Porezne uprave i drugih tijela koja raspolažu o imovini državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika. Vijeće će također zatražiti od državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika pisano očitovanje ako u imovinskoj kartici nisu navedeni podaci o načinu stjecanja te imovine. Ako se iz podataka koje je Vijeće pribavilo razlikuju od podataka koje je državni odvjetnik odnosno zamjenik državnog odvjetnika naveo u izvješću, Vijeće će o tome obavijestiti državnog odvjetnika u kojem zamjenik državnog odvjetnika obnaša dužnost odnosno neposredno višeg državnog odvjetnika radi pokretanja stegovnog postupka. Također, ako se iz očitovanja državnog odvjetnika odnosno zamjenika državnog odvjetnika utvrdi nesrazmjer u odnosu na vrijednost i način stjecanja imovine, Vijeće će o tome obavijestiti Poreznu upravu Ministarstva financija.
Članak 105. – ovaj članak propisuje da Vijeće ima svoja posebna sredstva za rad koja se osiguravaju u državnom proračunu. Predsjednik Vijeća je naredbodavac za izvršenje financijskog plana Vijeća.
Članak 106. – ovaj članak određuje da predsjednik i članovi Vijeća imaju pravo na naknadu nastalih troškova, naknadu troškova zbog neostvarene plaće ili zarade te nagradu. Odluku o uvjetima ostvarenja te visini ovih prava donosi Vlada Republike Hrvatske.
Članak 107. – ovim člankom propisuje se da će se nedovršeni postupci pred Vijećem dovršiti po odredbama zakona koji je bio na snazi na dan stupanja na snagu ovog Zakona.
Članak 108. – ovim člankom propisuje se da se ograničenje mandata članova Državnoodvjetničkog vijeća sukladno ovom Zakonu primjenjuje na sve članove Vijeća koji su do dana stupanja na snagu ovog Zakona obnašali ovu dužnost, što znači da im se u navedeno ograničenje uračunavaju svi prethodni mandati na ovoj dužnosti. Također se propisuje da se ograničenje mandata državnih odvjetnika primjenjuje na sve osobe koje su do dana stupanja na snagu bile državni odvjetnici. Odredbe se propisuju kako bi se što većem broju zamjenika državnih odvjetnika omogućio izbor za članove Vijeća odnosno za državne odvjetnike.
Članak 109. – ovim člankom propisuje se način usklađenja ocjena obnašanja dužnosti prema propisima koji su vrijedili do dana stupanja na snagu ovog Zakona, a s obzirom da ocjene prema važećem sustavu i prema prijedlogu novog Zakona o državnom odvjetništvu nisu iskazane u istom broju bodova.
Članak 110. – ovim člankom propisuje se rok od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona u kojem je potrebno donijeti sve podzakonske akte koji proizlaze iz ovog Zakona.
Članak 111. – ovim člankom propisuje se da stupanjem na snagu ovog Zakona prestaju važiti pojedini članci Zakona o državnom odvjetništvu („Narodne novine“, broj 76/09, 153/09, 116/10, 145/10, 57/11, 130/11, 72/13, 148/13, 33/15 i 82/15).
Članak 112. - ovim člankom propisuje se stupanje na snagu ovog Zakona 1. rujna 2018.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa