PRIJEDLOG

ZAKONA O DRŽAVNOM ODVJETNIŠTVU

Zagreb, studeni 2017.

PRIJEDLOG

ZAKONA O DRŽAVNOM ODVJETNIŠTVU

I. USTAVNA OSNOVA  DONOŠENJA ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o državnom odvjetništvu sadržana je u odredbama članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske i članka 125. stavka 11. („Narodne novine“, broj 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI  ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Zakon o državnom odvjetništvu („Narodne novine“, broj 76/09, 153/09, 116/10, 145/10, 57/11, 130/11, 72/13, 148/13, 33/15 i 82/15) donesen je 2009. godine i od tada je višekratno mijenjan.

Kao temeljni organizacijski propis za rad državnih odvjetništava ovaj Zakon uređuje: ustrojstvo i nadležnost državnih odvjetništava, uvjete i postupak za imenovanje i razrješenje državnih odvjetnika i njihovih zamjenika, njihove ovlasti, prava i dužnosti te njihovu stegovnu odgovornost, obavljanje poslova pravosudne uprave i državnoodvjetničke uprave u državnim odvjetništvima, uvjete za prijam službenika i namještenika, čuvanje službene tajne i osiguranje sredstava za rad državnih odvjetništava, ustroj i rad Državnoodvjetničkog vijeća, uvjete i postupak za izbor njegova predsjednika i članova te druga pitanja važna za rad državnog odvjetništva i Državnoodvjetničkog vijeća.

Glavni ciljevi predlaganja donošenja novog Zakona o državnom odvjetništvu su njegovo sustavno uređenje kao prvenstveno organizacijskog propisa, oslobađanje Zakona od  postupovnih odredaba uz izdvajanje odredbi o Državnoodvjetničkom vijeću u poseban zakon po uzoru na Zakon o Državnom sudbenom vijeću te nomotehničko i terminološko uređenje zakona.  

Prijedlogom zakona posebice se predlaže:

-zakon osloboditi odredaba čiji sadržaj nije predmet ovog zakona niti ga je nužno propisati odredbom zakonskog ranga te izvršiti potrebna usklađenja s odredbama drugih zakona,

-izdvajanje odredbi koje se odnose na Državnoodvjetničko vijeće u posebni Zakon usklađen s nacrtom Zakona o Državnom sudbenom vijeću,

-razrada postupka imenovanja i razrješenja Glavnog državnog odvjetnika u suglasnosti s preporukama GRECO-a,

-cjelovitije uređenje postupanja građansko-upravnih odjela državnih odvjetništava u zaštiti imovinskih prava i interesa Republike Hrvatske uz nužne izmjene i dopune ovih odredaba,

- razrada načina rada državnog odvjetništva – kolegiji, izvješća, upute i nalozi, tajnost podataka, evidencije,

- preciziranje prava i dužnosti državnoodvjetničkih dužnosnika,

- preciziranje poslova državnoodvjetničke i pravosudne uprave  i propisivanje ovlasti ravnatelja državnoodvjetničke uprave,

- razrada odredaba o Kodeksu i uvođenje Etičkog povjerenstva  kao neovisnog radnog tijela koje daje mišljenje o sadržaju, načinu primjene i usklađenosti ponašanja s Kodeksom.

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu ovog Zakona ne predviđaju se dodatna sredstva koja bi teretila državni proračun Republike Hrvatske u 2018. godini. S obzirom na predloženu mogućnost uvođenja ravnatelja državnoodvjetničke uprave u državnim odvjetništvima s više od 15 zamjenika državnih odvjetnika i uvođenje viših savjetnika-specijalista te činjenicu vremena stupanja na snagu ovog Zakona, u državnom proračunu za 2019. bit će potrebno planirati i osigurati sredstva za plaće ravnatelja i viših savjetnika-specijalista. Popuna ovih radnih mjesta bit će postupna te će ovisiti o raspoloživim financijskim sredstvima.

IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM

PRIJEDLOG ZAKONA O DRŽAVNOM ODVJETNIŠTVU

DIO PRVI

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuju: ustrojstvo i nadležnost državnih odvjetništava, unutarnje ustrojstvo državnih odvjetništava, ovlasti, prava i dužnosti državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika, obavljanje poslova pravosudne uprave i državnoodvjetničke uprave u državnim odvjetništvima, ovlasti državnoodvjetničkih savjetnika, čuvanje službene tajne i osiguranje sredstava za rad državnih odvjetništava te druga pitanja od važnosti za njihov rad.

Članak 2.

Izrazi koji se koriste za osobe u ovom Zakonu uporabljeni su neutralno i odnose se na muške i ženske osobe.

Članak 3.

(1) Državno odvjetništvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinitelja kaznenih djela i drugih kažnjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i zakona.

(2) Državno odvjetništvo obavlja svoje ovlasti na osnovi Ustava, međunarodnih ugovora koji su dio pravnog poretka Republike Hrvatske, pravne stečevine Europske unije, zakona i drugih izvora prava.

Članak 4.

Državno odvjetništvo se ustanovljava kao jedinstveno pravosudno tijelo čiji se djelokrug, ovlasti i nadležnost utvrđuju zakonom.

Članak 5.

(1) Državni odvjetnik je odgovoran za obavljanje poslova iz djelokruga državnog odvjetništva kojeg zastupa i kojim upravlja.

(2) Zamjenik državnog odvjetnika samostalan je u radu u predmetu koji mu je dodijeljen. Samostalnost u radu zamjenika državnog odvjetnika i donošenju odluke može se ograničiti isključivo na način propisan ovim zakonom.

Članak 6.

Zabranjen je svaki oblik utjecaja, a posebno svaki oblik prisile prema državnim odvjetnicima i zamjenicima državnih odvjetnika, zlouporaba javnih ovlasti i osobnog utjecaja te korištenje medija i javnih istupanja u predmetima kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti i u predmetima u kojima državni odvjetnik odnosno zamjenik državnog odvjetnika izvršava svoje ovlasti i dužnosti u zaštiti imovine Republike Hrvatske.

Članak 7.

Svatko ima pravo ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa ili nadležnom državnom odvjetniku pisano ili usmeno podnositi predstavke i pritužbe na rad tog ili neposredno nižeg državnog odvjetništva i na njih dobiti odgovor u roku od najkasnije 30 dana od dana njihova zaprimanja u nadležnom državnom odvjetništvu.

Članak 8.

Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske, zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika ne smiju biti pozvani na odgovornost za izraženo pravno mišljenje u predmetu koji im je dodijeljen u rad, osim ako se radi o kršenju zakona koje je kažnjivo djelo.

Članak 9.

(1) Državno odvjetništvo ima pečat koji sadrži naziv i sjedište državnog odvjetništva te naziv i grb Republike Hrvatske.

(2) Na zgradi u kojoj je smješteno državno odvjetništvo moraju biti istaknuti naziv državnog odvjetništva, grb i zastava Republike Hrvatske.

(3) Državno odvjetništvo obilježava svoj dan 24. svibnja svake godine, kojim povodom se dodjeljuju državnoodvjetnička priznanja.

Članak 10.

Plaće i dodaci na plaću državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika uređuju se zakonom.

Članak 11.

(1) Državno odvjetništvo dužno je od građana, državnih tijela i pravnih osoba primati podneske i izjave u stvarima iz svoga djelokruga radi poduzimanja radnji sukladno svojim ovlastima.

(2) Državno odvjetništvo može tražiti od građana obavijesti glede njihovih podnesaka.

DIO DRUGI

USTROJSTVO, NADLEŽNOST I RAD DRŽAVNOG ODVJETNIŠTVA

GLAVA I.

USTROJSTVO

1. Opće odredbe

Članak 12.

(1) Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ustanovljuje se za cijelo područje Republike Hrvatske.

(2) U Republici Hrvatskoj ustanovljuju se:

– županijska državna odvjetništva,

– općinska državna odvjetništva.

(3) Zakonom se mogu ustanoviti posebna državna odvjetništva za postupanje u određenim vrstama predmeta.

Članak 13.

(1) Svako državno odvjetništvo postupa u skladu sa svojom stvarnom i mjesnom nadležnosti, ako zakonom nije drukčije određeno.

(2) Općinska državna odvjetništva podređena su županijskim državnim odvjetništvima, a županijska državna odvjetništva i posebna državna odvjetništva podređena su Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

2. Unutarnje ustrojstvo državnog odvjetništva

Odjeli

Članak 14.

(1) U državnim odvjetništvima ustanovljava se ured državnog odvjetnika, kazneni odjel i građansko-upravni odjel.

(2) Na sjednicama kaznenih i građansko-upravnih odjela razmatraju se pitanja od interesa za rad odjela, a posebice praćenje rada, raspravljanje o spornim pravnim pitanjima, ujednačavanje postupanja i druga pitanja predviđena Poslovnikom državnog odvjetništva.

Odjel za istraživanje imovinske koristi

Članak 15.

(1) Glavni državni odvjetnik će za područje jednog ili više županijskih državnih odvjetništava ustanoviti odjel za istraživanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom. Glavni državni odvjetnik će u odluci kojom se ustanovljava Odjel za istraživanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom odrediti je li Odjel nadležan za provođenje imovinskih izvida samo za područje županijskog državnog odvjetništva u kojem je ustanovljen ili za područje više županijskih državnih odvjetništava.

(2) U predmetima za kaznena djela iz nadležnosti županijskog suda u kojima postoje osnove sumnje da je počinjenjem kaznenog djela stečena znatna imovinska korist, državni odvjetnik povjerit će provođenje izvida i hitnih dokaznih radnji privremenog oduzimanja predmeta Odjelu za istraživanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom, ako je to potrebno zbog složenosti predmeta.

(3) Ako je Odjel za istraživanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom ustanovljen za područje više županijskih državnih odvjetništava, nadležni državni odvjetnik će od županijskog državnog odvjetnika u županijskom državnom odvjetništvu u kojem je ustanovljen Odjel zatražiti da se provođenje radnji iz stavka 2. ovog članka povjeri Odjelu.

(4) Ako županijski državni odvjetnik u županijskom državnom odvjetništvu u kojem je osnovan Odjel za istraživanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom smatra kako nisu ispunjeni uvjeti za uključivanje Odjela u rad na predmetu, zatražit će da odluku o tome donese Glavni državni odvjetnik.

Članak 16.

(1) U Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske i u svim županijskim državnim odvjetništvima osniva se odjel za praćenje europskih propisa i sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava.

(2) Odjel je nadležan za pružanje pomoći svim državnim odvjetnicima i zamjenicima državnih odvjetnika u državnom odvjetništvu u kojem je osnovan, kao i državnim odvjetnicima i zamjenicima državnih odvjetnika neposredno nižih državnih odvjetništava, u pravilnoj primjeni propisa i sudske prakse iz stavka 1. ovog članka.

(4) Predsjednik odjela Državnog odvjetništva Republike Hrvatske iz stavka 1. ovog članka jednom godišnje organizira sastanak svih odjela radi razmatranja aktualnih pitanja u vezi poslova iz stavka 2. ovog članka te unapređenja rada odjela.

(5) Odjeli pružaju podršku Pravosudnoj akademiji u provedbi stručnog usavršavanja vezanog za poslove iz stavka 2. ovog članka.

Odsjeci

Članak 17.

(1) Unutar odjela mogu se osnovati odsjeci kao stručna tijela od najmanje tri zamjenika državnih odvjetnika  specijalizirana za određenu vrstu predmeta.

(2) Nadležni državni odvjetnik može uz prethodno odobrenje Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske za područje županijskog ili općinskog državnog odvjetništva osnovati istražni odsjek u kaznenom odjelu.

Raspored u odjele i odsjeke

Članak 18.

Raspored zamjenika državnih odvjetnika u odjele i odsjeke, kao i njihovi voditelji odredit će se godišnjim rasporedom poslova.

Stalne službe

Članak 19.

(1) Državno odvjetništvo djeluje u svom sjedištu te izvan sjedišta osnivanjem stalnih službi.

(2) Stalna služba je ustrojstvena jedinica državnog odvjetništva koja se osniva na području njegove nadležnosti, na kojem zbog broja stanovnika, priliva pojedine vrste predmeta i drugih opravdanih razloga postoji potreba za takvim djelovanjem državnog odvjetništva.

(3) Odluku o osnivanju i prestanku rada stalnih službi državnog odvjetništva donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa uz prethodno mišljenje Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.

(4) Stalna služba ima voditelja stalne službe.

(5) Voditelj stalne službe je zamjenik državnog odvjetnika određen godišnjim rasporedom poslova.

(6) Voditelj stalne službe obavlja poslove državnoodvjetničke uprave koje mu povjeri državni odvjetnik.

3. Posebne odredbe o unutarnjem ustrojstvu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske

Ured Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske