1. Uvod

Zapošljavanje i stvaranje novih i kvalitetnih radnih mjesta pripada skupu temeljnih ciljeva programa Vlade Republike Hrvatske za razdoblje 2016. - 2020. To znači stvaranje uvjeta za razvoj učinkovitog, razvijenog i uređenog tržišta rada koje će omogućiti dostojanstven rad, ali i uvažiti posebne potrebe osoba koje su u nepovoljnom položaju na tržištu rada.

Aktivna politika zapošljavanja važan je instrument za postizanje navedenih ciljeva te je usmjerena na one skupine nezaposlenih osoba koje su zbog niza razloga u nepovoljnom položaju na tržištu rada s posebnim naglaskom na mlade, starije, dugotrajno nezaposlene, niskokvalificirane i neaktivne osobe te žene. Aktivnim mjerama zapošljavanja podupire se prelazak iz nezaposlenosti u svijet rada pomoću obrazovanja, stjecanja radnog iskustva na radnom mjestu, javnih radova, potpora za zapošljavanje određenih skupina nezaposlenih osoba ili poticanja samozapošljavanja, a sve kako bi nezaposlena osoba povećala svoje mogućnosti zapošljavanja.

S trateški dokument na kojem su se temeljile mjere aktivne politike zapošljavanja od 2015. do 2017. godine bile su Smjernice za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2017. godine . Temeljem navedenog strateškoga dokumenta, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava i Hrvatski zavod za zapošljavanje su u ožujku 2017. godine predstavili novi paket mjera aktivne politike zapošljavanja „Od mjere do karijere“.   Prijašnja 41 mjera svedena je na ukupno 9 mjera, kako bi se postigla jednostavnost u razumijevanju i fleksibilnost u primjeni. P ojednostavljenje mjera aktivne politike zapošljavanja i usmjeravanje istih prema teže zapošljivim skupinama za cilj ima osigurati potrebnu radnu snagu.

Odlukom ministra rada i mirovinskoga sustava iz kolovoza 2017. godine osnovna je Radna skupina za praćenje provedbe mjera aktivne politike zapošljavanja (dalje u tekstu: Radna skupina). Članovi Radne skupine su predstavnici nadležnih ministarstava, socijalnih partnera i komorskih udruženja, predstavnici obrazovnih institucija, akademske zajednice te organizacija civilnoga društva . Zadaće Radne skupine su analiziranje uspješnosti provedbe mjera, predlaganje unaprjeđenja mjera kao i izrada Smjernica za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2018. do 2020. godine (dalje u tekstu: Smjernice) kojeg u nastavku predstavljamo. Radna skupina je u razdoblju od rujna 2017. godine intenzivno radila na identificiranju ključnih problema tržišta rada, unapređenju mjera aktivne politike zapošljavanja te na izradi Smjernica.

U izradi ovog dokumenta uključeni su svi relevantni dionici, odnosno predstavnici nadležnih ministarstava, HZZ-a, predstavnici sindikata i poslodavaca, komorskih udruženja, akademske zajednice te predstavnici civilnog društva.

Ove Smjernice su temelj za provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja te temelj za donošenje uvjeta i načina korištenje sredstava za njihovu provedbu. Podaci vezani uz analizu stanja i kretanja na tržištu rada, koji su korišteni u pripremi ovog dokumenta, odnose se na razdoblje do 1. listopada 2017. godine.

 Vizija

Kompetentna i prilagodljiva radna snaga koja će moći odgovoriti zahtjevima tržišta rada te međusobno povezane institucije tržišta rada koje mogu pružiti visoko kvalitetnu uslugu.

 Misija

Povećati zapošljivost i prilagodljivost radne snage te osigurati obrazovanje i osposobljavanje u skladu s potrebama tržišta rada , kao i željama i sposobnostima radnika, promicati cjeloživotno učenje te se zalagati za jednake mogućnosti pristupa tržištu rada svima, a posebno osobama u nepovoljnom položaju.

2. Analiza stanja i kretanja na tržištu rada

2.1. Razina nezaposlenosti i zaposlenosti temeljem ankete o radnoj snazi

Tijekom 2017. godine zabilježena su pozitivna kretanja u gospodarstvu i na tržištu rada. Međugodišnji rast realnog bruto domaćeg proizvoda povećao se s 2,5 posto u prvom tromjesečju na 2,8 posto u drugom tromjesečju 2017. godine.  

Kada je riječ o kretanju razine nezaposlenosti prema anketi o radnoj snazi, a temeljem podataka Eurostata, stopa nezaposlenosti (15-64) se smanjila s 13,0% u drugom kvartalu 2016. godine na 11,1% u drugom kvartalu 2017. godine. Unatoč smanjenju, Hrvatska je ostala pri vrhu ljestvice zemalja članica Europske unije u pogledu visine stope nezaposlenosti.

Grafički prikaz 1. Kretanje stope nezaposlenosti RH – EU 28 (15-64) u razdoblju od 2015. do 2017. godine

Izvor: Eurostat, Unemployment rates by sex, age and educational attainment level (%), ažurirano 03.10.2017.

Hrvatska je bila u gornjem dijelu ljestvice zemalja članica Europske unije i u pogledu relativnog opsega dugotrajne nezaposlenosti . Udio dugotrajno (12 i više mjeseci) nezaposlenih u ukupnom broju nezaposlenih u drugom tromjesečju 2017. godine iznosio je 46,6%. U odnosu na isto tromjesečje 2016. godine, udio je smanjen za 4,1 postotni bod.

Grafički prikaz 2. Kretanje stope dugotrajno nezaposlenih  RH – EU 28 (15-64) u razdoblju od 2015. do 2017. godine

Izvor: Eurostat, Long-term unemployment (12 months or more) as a percentage of the total unemployment, by sex and age (%), ažurirano 03.10.2017.

Stopa zaposlenosti ( 15-64) je u drugom kvartalu 2017. godine iznosila 59,2%, te je u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine porasla za 1,8 postotnih bodova (57,4%). U istom periodu stopa zaposlenosti na razini EU 28 iznosila je 67,7%. U apsolutnim brojevima, u drugom kvartalu 2017. godine bilo je 1.594.000 zaposlenih, što je za 29.000 osoba više nego u istom kvartalu 2016. godine.

Grafički prikaz 3. Kretanje stope zaposlenosti RH – EU 28 (15-64),  u razdoblju od 2015. do 2017. godine

Izvor: Eurostat, Employment rates by sex, age and citizenship (%), ažurirano 03.10.2017.

Stopa nezaposlenosti mladih također je bila relativno visoka. Udio nezaposlenih u radnoj snazi staroj od 15 do 24 godine u drugom kvartalu 2017. godine iznosio je 20,5%, u usporedbi s istim razdobljem 2016. kada je iznosio 29,6%, što je pad od 9,1 postotnih bodova.

Grafički prikaz 4. Kretanje stope nezaposlenosti mladih RH – EU 28 (15-24), u razdoblju od 2015. do 2017. godine

Izvor: Eurostat, Unemployment rates by sex, age and educational attainment level (%), ažurirano 03.10.2017.

Istovremeno, stopa zaposlenosti mladih (15-24) je rasla te je u drugom kvartalu 2017. narasla za 2 postotna boda u odnosu na isti kvartal 2016. godine. Ovime se razlika u stopi zaposlenosti mladih u RH nastavila približavati razini EU 28 koja je u istom razdoblju iznosila 34,6%.

Grafički prikaz 5. Kretanje stope zaposlenosti RH – EU 28 (15-24), u razdoblju od 2015. do 2017. godine

Izvor: Eurostat, Unemployment rates by sex, age and educational attainment level (%), ažurirano 03.10.2017.

RH provodi mjere za mlade u proširenoj dobnoj skupini od 15-29 , no za ovu skupinu nisu dostupni usporedivi podaci u bazi Eurostata za traženo razdoblje. Međutim, iz podataka DZS-a (Tablični prikaz 1.) primjenom usporedive metodologije (ankete o radnoj snazi) vidljive su pozitivne promjene i u ovoj dobnoj skupini, no radi se o privremenim podacima. Tako su u 2017. godini stope aktivnosti vrlo blago rasle ili ostale nepromijenjene u odnosu na 2016. godinu, dok je stopa zaposlenosti rasla uz istovremen pad stope nezaposlenosti.

Tablični prikaz 1. Stope aktivnosti mladih 15-29 temeljem Ankete o radnoj snazi

Izvor: Priopćenja DZS-a o aktivnom stanovništvu u Republici Hrvatskoj u drugom tromjesečju za 2016. i 2017. godinu

* nepouzdana procjena podataka

Tržište rada u RH karakterizira i nizak udio osoba starijih od 55 godina u aktivnosti. Uspoređujući stope aktivnosti i zaposlenosti te skupine s prosjekom EU 28, razvidno je da RH u pogledu ove dobne skupine značajno zaostaje za EU prosjekom. Istovremeno, u toj skupini primjetan i blagi pozitivan trend koji prati trend rasta EU prosjeka.

Tablični prikaz 2. Stope aktivnosti osoba od 55-64 temeljem Ankete o radnoj snazi

Izvor: Eurostat, Unemployment rates by sex, age and educational attainment level (%), ažurirano 03.10.2017.

*nema potataka u bazi Eurostata za ovaj podatak

**Izvor: Priopćenja DZS-a o aktivnom stanovništvu u Republici Hrvatskoj u drugom tromjesečju za 2016. i 2017. godinu – nepouzdana procjena podataka

2.2. Kretanje zaposlenosti i nezaposlenosti temeljem administrativnih podataka

Pored međunarodno usporedivih podataka o kretanju razine zaposlenosti i nezaposlenosti u RH, na tržištu rada tijekom 2017. godine zabilježen je i porast registrirane zaposlenosti te smanjenje registrirane nezaposlenosti. Isto je vidljivo iz evidencija HZMO-a i HZZ-a.

Prema podacima HZMO-a, promatrajući broj osoba zaposlenih ugovorom o radu na dan 30. rujna u trogodišnjem razdoblju (2015., 2016. i 2017. godine), u 2017. godini vidljiv je porast broja aktivnih osiguranika zaposlenih temeljem ugovora o radu. Pri tom je primjetno i vrlo blago povećanje udjela osoba zaposlenih na neodređeno vrijeme u odnosu na 2016. godinu. Međutim, RH je uz Poljsku i Francusku po udjelu ugovora o radu na određeno vrijeme još uvijek pri vrhu ljestvice EU.

Tablični prikaz 3. - osiguranici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje - ugovor o radu na određeno/neodređeno u razdoblju od 2015. do 2017. godine

Izvor: HZMO

Kako bi se potaknulo zapošljavanje mladih na neodređeno , od 2015. godine u sklopu Zakona o doprinosima (Narodne novine, broj 115/16) na snazi je fiskalna olakšica za zapošljavanje mladih na neodređeno vrijeme. Na dan 31. prosinca 2016. godine bilo je ukupno 57.988 aktivnih korisnika ove olakšice. Od navedenog broja, ukupno 7.102 mlade osobe prvi su puta prijavljene u sustav mirovinskog osiguranja, dok su ukupno 27.083 osobe „prešle“ su s ugovora o radu na određeno na ugovor o radu na neodređeno. Za preostalih 23.803 osobe nije moguće utvrditi jesu li otprije radili na neodređeno kod drugog poslodavca, budući da nisu imali kontinuitet u osiguranju. Na dan 30. rujna 2017. godine ovom je mjerom bilo obuhvaćeno čak 76.157 mladih osoba.

Promatrajući kretanja registriranih nezaposlenih osoba u evidenciji HZZ-a , krajem rujna 2017. godine u evidenciji su bile prijavljene 168.934 nezaposlene osobe, što je za 2.417 osoba manje nego prethodnoga mjeseca te za 42.893 osobe manje nego u rujnu 2016. godine. Dakle, u rujnu 2017. godine broj registriranih nezaposlenih osoba smanjen je za 1,4% u usporedbi s prethodnim mjesecom, a za 20,2% u usporedbi s istim mjesecom 2016. godine.

Grafički prikaz 6. Kretanje broja registriranih nezaposlenih osoba

Izvor: HZZ, Podaci za 2017. uključuju razdoblje do rujna 2017.

Prema podacima HZZ-a za rujan 2017. godine, u ukupnome broju registriranih nezaposlenih osoba žene čine 57,3% (96.837 osoba), a muškarci 42,7% (72.097 osoba). Broj registriranih nezaposlenih muškaraca smanjen je za 22,8%, a žena za 18,3% u odnosu na rujan 2016. godine. Udio muškaraca u registriranoj nezaposlenosti se u promatranome razdoblju smanjio, a žena povećao za 1,4 postotna boda. No, u istom razdoblju, primjetno je smanjenje aktivnog stanovništva i to za 16.887 osoba temeljem administrativnih podataka (podataka HZZ-a te HZMO-a).

Tablični prikaz 3. Kretanje broja aktivnog stanovništva temeljem evidencija HZZ-a i HZMO-a, stanje na dan 30. rujna 2016. i 2017. godine

Izvor: HZZ

S obzirom na dobnu strukturu , osobe od 15 do 24 godine čine 15,7% nezaposlenih, od 25 do 34 godine 20,0%, od 35 do 44 godine 19,2%, od 45 do 54 godine 22,4% te 55 i više godina 22,7%. Broj registriranih nezaposlenih osoba je, u odnosu na isti mjesec prošle godine, smanjen u svim dobnim skupinama. S obzirom na razloge izlaska iz evidencije , u odnosu na 2016. godinu, u 2017. primjetno je blago smanjenje (za 2,1 postotni bod) udjela osoba odjavljenih zbog zapošljavanja na temelju radnog odnosa te odjavljenih zbog drugih poslovnih aktivnosti. Blago se smanjuje i udio odjavljenih zbog izlaska iz radne snage (za 0,4 postotna boda). Istovremeno, došlo je do blagog povećanja udjela (za 1,9 postotni bod) osoba koje se osobno odjavljuju iz evidencije ili su odjavljene zbog nejavljanja.

Promatrajući obrazovnu strukturu , osobe sa završenom srednjom školom čine većinu u strukturi registriranih nezaposlenih osoba – 57,7%. Osobe sa završenom srednjom školom ili niže razine obrazovanja čine 27,4 %, a osobe više i visoke obrazovne razine 14,9% od ukupnoga broja nezaposlenih. U usporedbi s istim mjesecom prošle godine, broj nezaposlenih smanjen je u svim obrazovnim strukturama. Najveće smanjenje nezaposlenosti evidentirano je u skupini osoba sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju do 3 godine i školom kojom se stječu kvalifikacije KV i VKV radnike prema ranijim propisima  (za 21,8%), a najmanje u skupini osoba sa završenim visokim obrazovanjem (za 11,9%).

Što se tiče tokova na tržištu rada , ukupan broj novoprijavljenih u evidenciju HZZ-a za prvih 9 mjeseci 2017. godine bio je 169.765, što je za 7,8 posto manje nego u istom periodu prethodne godine.

U prvih 9 mjeseci 2017. na temelju sklapanja radnog odnosa samo iz evidencije HZZ-a zaposleno je 144.925 osoba, od čega je 8,5% zaposleno na neodređeno vrijeme, dok je 91,5% osoba bilo zaposleno na određeno vrijeme. U odnosu na isto razdoblje 2016. godine, primjetan je nastavak trenda smanjenja broja osoba zaposlenih iz evidencije HZZ-a (za 11%). Međutim, primjetan je i vrlo blag porast udjela ugovora na neodređeno od 1,1 postotni bod. Velik udio ugovora na određeno vrijeme je rezultat istovremenog djelovanja više čimbenika. Budući da HZZ provodi mjere aktivne politike tržišta rada dio kojih je vremenski ograničenog trajanja, dio ugovora je na određeno vrijeme (primjerice, kod uključivanja osoba u javne radove koji traju najviše 6 mjeseci). Kod drugih mjera, kao što su potpore za zapošljavanje, ali i prilikom redovnog posredovanja, poslodavac često prvo zaposli osobu na određeno, a po isteku potpore ili po proteku određenog vremena dolazi do sklapanja ugovora na neodređeno vrijeme. Veći dio ugovora na određeno evidentiranih u HZZ-u rezultat je, između ostaloga, i posredovanja za sezonsko zapošljavanje.

Izlasci iz evidencije HZZ-a na temelju drugih poslovnih aktivnosti , koje uključuju i stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, obuhvatilo je 13.214 osoba, odnosno 4,7% manje osoba nego prethodne godine.

Iz navedenih podataka, kao i Grafičkog prikaza 3, koji obuhvaća razdoblje od 2015. do 2017. godine, može se zaključiti da se smanjuje ukupni opseg ulazaka u registriranu nezaposlenost i opseg izlazaka iz registrirane nezaposlenosti u registriranu zaposlenost.

Grafički prikaz 7. Registrirana nezaposlenost i zapošljavanje iz evidencije HZZ-a

Izvor: HZZ

Grafički prikaz 8. Struktura nezaposlenih osoba prema obrazovanju

Izvor: HZZ

Grafički prikaz 9. Struktura nezaposlenih osoba prema dobi

Izvor: HZZ

2.3. Demografske odrednice

Negativna demografska kretanja obilježavaju dva procesa: dugotrajni prirodni pad stanovništva i intenzivno iseljavanje stanovništva, posebice mladih.

Prema podacima popisa stanovništva Hrvatska je 2011. godine imala 4.284.889 stanovnika, što je za 152.571 stanovnika manje nego 2001. godine. Iako je statistička definicija stanovništva izmijenjena, Hrvatska od 1997. godine ima negativan prirodni prirast, te je on 2014. godine iznosio -11.273, odnosno -2,7 na 1000 stanovnika. U skladu s time vitalni je indeks (živorođeni na 1000 umrlih) smanjen, te je 2014. godine iznosio 77,8, dok je u 2012. iznosio 80,8. Stopa nataliteta (živorođeni na 1000 stanovnika) iznosila je 2014. godine 9,3, dok je stopa totalnog fertiliteta (prosječni broj djece koju žena rodi u fertilnom razdoblju) iznosila oko 1,5, što je znatno niže od razine jednostavne reprodukcije (2,1), tj. one stope koja jamči reprodukciju stanovništva.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku stopa prirodnog prirasta u Hrvatskoj u 2015. godini iznosila je -4,0, odnosno -16.702 osobe, a u 2016. – 3,4, odnosno -14.005 osoba. Međutim, podatci o iseljavanju nisu cjeloviti zbog nemogućnosti dobivanja preciznih podataka.

Prema udjelu osoba starijih od 65 godina Hrvatska se s postotnim udjelom od 18,1 u 2013. godini svrstala na razinu Europske unije (18,2). Također, Hrvatska ima negativan migracijski saldo. U 2014. godini 10.638 osoba doselilo se iz inozemstva, a njih 20.858 odselilo se u inozemstvo, što čini negativan migracijski saldo od -10.220. U sljedeće dvije godine nastavlja se trend negativnog migracijskog salda u Hrvatskoj, te je isti u 2015. godini iznosio -17.945, a u 2016. godini -22.451.

Grafički prikaz 10. Migracije - Doseljeno i odseljeno stanovništvo, 2014.-2016.

Izvor: DZS, Statistika u nizu, Stanovništvo; Doseljeno i odseljeno stanovništvo u/iz Republike hrvatske prema zemlji podrijetla/odredišta

Gotovo pedeset općina u Hrvatskoj vjerojatno će izumrijeti do kraja stoljeća (udio djece mlađe o 7 godina je ispod 5%), dok su neka naselja unutar općina već duže vrijeme bez rođenog djeteta, pa im izumiranje prijeti i ranije. Ukupnom depopulacijom najviše su pogođene županije koje su ekonomski najnerazvijenije; Ličko – senjska, Sisačko – moslavačka, Karlovačka, Bjelovarsko – bilogorska i Virovitičko – podravska.

Budući da demografski i gospodarski razvoj predstavlja temelj ukupnog razvoja Hrvatske, zaustavljanje trajne depopulacije valja ugraditi kao prioritet u sve segmente društva (politički, gospodarski, regionalni, prostorni i dr.) na svim razinama vlasti. To razumijeva punu i snažnu pravnu zaštitu, te koordinaciju mjera u području zdravstva, obrazovanja, stanovanja, kao i pristupa javnim uslugama i tržištu rada.

Stoga je uspostavljanje okvira populacijske politike od iznimnog značenja, i to kao skupa mjera i aktivnosti kojima se utječe na kretanje i strukturu stanovništva. To uključuje povećanje nataliteta, postizanje optimalnog migracijskog obrasca urbano-ruralnih područja, poduzimanje mjera u svrhu zaustavljanja iseljavanja mladih, te poticanja povratka hrvatskog iseljeništva. S tim u vezi, provodit će se aktivnosti s ciljem povećanja djelotvornosti i dostupnosti usluga i naknada namijenjenih obitelji te jačanja institucionalne potpore i podrške pri usklađivanju obiteljskog i poslovnog života roditelja djece. Nadalje, s ciljem smanjivanja negativnog migracijskog salda, potrebno je istražiti modele povratka autohtonog stanovništva i primijeniti uspješne mjere i aktivnosti u području ekonomske, porezne, obrazovne i ostalih politika.

Tako bi se demografska revitalizacija trebala ostvariti putem dva modela; prvi je model moguć uz stimulativnu populacijsku politiku, koja se temelji na ukupnom stanovništvu u zemlji, a drugi posrednom imigracijskom revitalizacijom.

Republiku Hrvatsku osobito opterećuje proces starenja stanovništva, tj povećanje udjela starijih osoba u ukupnom kontingentu stanovništva. Starenju najviše doprinosi snižavanje fertiliteta, produljenje životnog vijeka i iseljavanje mlađe populacije. Demografsko starenje postaje socijalno i gospodarsko pitanje, jer dovodi u pitanje održivost sustava unutra države. Stanovništvo Hrvatske danas se ubraja među natprosječno stare populacije s medijalnom starošću od 42,4 godine (2013.)

Ukoliko se dosadašnji nepovoljni demografski trendovi nastave, medijalna će starost u narednih deset godina dodatno porasti, do razine od 45 godina, a do sredine stoljeća na 50 godina. U takvim će uvjetima, kad više od polovice stanovništva bude starija od 50 godina, bit će vrlo teško osigurati funkcionalnu socijalnu i mirovinsku politiku.

S ciljem osnaživanja obitelji u narednom će se razdoblju naglasak staviti na mjere koje se odnose na održavanje određene razine prihoda obitelji, uključujući pronatalitetni dodatak, razvoj usluga radi usklađivanja obiteljskih obveza i profesionalnog života, podršku razvoju djeteta u ranoj dobi, podršku roditeljstvu, poticanje zapošljavanja, kao i poboljšanje rodne ravnopravnosti.

Uvažavajući mlade kao skupinu od osobitog značenja za razvoj društva, kao i teškoće s kojima se mladi susreću (dulje trajanje obrazovanja, porast nezaposlenosti, sve kasniji ulazak u tzv. svijet rada, sporo osamostaljivanje i zadržavanje mladih u ovisnom položaju, odgađanje zasnivanja obitelji i dr.), daljnje će se aktivnosti usmjeriti na stvaranje poticajnog okruženja za aktivno sudjelovanje mladih na svim razinama djelovanja.

3. Osvrt na Smjernice za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015.-2017. godine

Smjernice za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2017. godine (u daljnjem tekstu: Smjernice) bile su nacionalni strateški dokument za razdoblje od 2015. do 2017. godine. Smjernicama su bili definirani glavni izazovi na tržištu rada, prioriteti i ciljevi djelovanja iz kojih su proizlazile intervencije kojima se odgovaralo na prepoznate izazove te pratila njihova provedba slijedom postavljenih indikatora. Prioriteti postavljeni Smjernicama bili su: povećanje stope zaposlenosti stanovništva, poboljšanje konkurentnosti, povećanje mobilnosti radne snage kroz profesionalnu, prostornu i obrazovnu pokretljivost te osiguranje usklađenosti ponude i potražnje na tržištu rada. Smjernice su sadržavale 142 intervencije u svrhu ispunjenja postavljenih ciljeva. Najviše intervencija bilo je u nadležnosti HZZ. Ostali nositelji intervencija bili su: MRMS, MZO, MHB, MDOMSP, MPS, MINGPO, MFIN, MRRFEU, UZUVRH, HGK, HOK, HUP i HAMAG-BICRO.

U svrhu ispunjenja prioriteta i ciljeva definiranih u Smjernicama, u proteklom razdoblju provedbe, HZZ je provodio intervencije usmjerene na: poticanje zapošljavanja, obrazovanja i očuvanja radnih mjesta nezaposlenih osoba koje su u nepovoljnom položaju na tržištu rada te zaposlenih osoba kojima prijeti gubitak radnog mjesta. Intervencije aktivne politike zapošljavanja koje su se provodile od 2015. do 2017. godine su: potpore za zapošljavanje, usavršavanje i samozapošljavanje; obrazovanje nezaposlenih; stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa; javni radovi te potpore za očuvanje radnih mjesta. Bitno je istaknuti da je HZZ osim navedene grupe intervencija provodio i individualna savjetovanja, konzultacije, profesionalna usmjeravanja te brojne aktivnosti u svrhu pripreme za zapošljavanje pojedinih skupina nezaposlenih osoba koje su u izrazito nepovoljnom položaju na tržištu rada, a koje su prepoznate i definirane postavljenim ciljevima Smjernica – mladi, stariji, dugotrajno nezaposleni, žene te osobe s invaliditetom.  MHB je provodio intervencije usmjerene na poboljšanje položaja hrvatskih branitelja i djece smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja kroz potpore radu zadruga, sufinanciranje projekata zadruga, samozapošljavanje, mjere poticanja obrazovanja, potpore različitim projektima i dr., kao i intervencije usmjerene na informiranje hrvatskih branitelja i djece smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja te organizaciju sajmova koji su od značaja za hrvatske branitelje. MPS je provodilo intervencije usmjerene na poljoprivrednike putem Potpora za mlade poljoprivrednike. MFIN je bio nositelj intervencija fiskalnih olakšica s ciljem povećanja zapošljivosti mladih osoba putem ugovora o radu na neodređeno vrijeme i osoba koje se prvi puta zapošljavaju. MRMS je provodio intervencije usmjerene na poboljšanje konkurentnosti i povećanje mobilnosti radne snage  putem sezonskog zapošljavanje u poljoprivredi te korištenja alata HKO-a u cilju usklađivanja obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada. MINGPO je u svrhu ispunjenja prioriteta postavljenih smjernicama provodio intervencije u cilju povećanja zapošljivosti stanovništva kroz financijske poticaje pri zapošljavanju visoko obrazovane radne snage kroz oslobađanje plaćanja doprinosa, porezne olakšice za edukaciju, rješavanje stambenog pitanja te usavršavanje kao i intervencije usmjerene na jačanje podrške nezaposlenim osobama koje pokreću vlastiti posao putem obrazovanja za obrtnička zanimanja kroz bespovratne potpore za stjecanje zanimanja u sustavu vezanih obrta, za stipendije učenika u deficitarnim obrtničkim zanimanjima te za potpore izvođačima praktične nastave. Također, provodile su se intervencije usmjerene na podršku otvaranju novih radnih mjesta  kroz bespovratne novčane potpore za opravdane troškove otvaranja novih radnih mjesta povezanih s projektom ulaganja. MZO je provodio intervencije usmjerene na usklađivanje ponude i potražnje na tržištu rada kroz financiranje nastavka obrazovanja za učenike koji su završili dvogodišnje i trogodišnje strukovne programe, stipendiranje studenata lošeg socio-ekonomskog statusa te putem programa opismenjavanja. MDOMSP je provodio intervencije u sklopu cilja aktivacije neaktivnog radno sposobnog stanovništva putem radne aktivacije korisnika socijalne naknade u radovima za opće dobro. UZUVRH je provodio intervencije u cilju povećanje zaposlenosti u organizacijama civilnog društva, dok su HGK, HUP, HOK provodili intervencije usmjerene na edukacije, savjetovanja, informiranja poslodavaca i obrtnika u cilju jačanja podrške nezaposlenim osobama koje pokreću vlastiti posao, jačanja kompetencija poslodavaca te integracije rada i učenja.

Svaki nositelj pojedinih intervencija iz Smjernica obvezan je bio pratiti njihovu provedbu iz svoje nadležnosti, a MRMS je bio zadužen za izradu objedinjenog izvješća o provedenim intervencijama te podnošenje godišnjeg izvješća VRH. U svrhu praćenja provedbe Smjernica, Odlukom ministra rada i mirovinskoga sustava od 16. studenoga 2016. godine, osnovano je i Međuresorno povjerenstvo za praćenje provedbe Smjernica (dalje u tekstu: Povjerenstvo). Povjerenstvo čini ukupno 23 člana, s imenovanim zamjenama. Sastavljeno je od predstavnika resornih ministarstava, javnih tijela, predstavnika socijalnih partnera, civilnog društva i komorskih organizacija. Prvo izvješće o provedbi Smjernica za 2015. godinu VRH prihvatila je Zaključkom na sjednici održanoj 5. siječnja 2017. godine , a drugo Izvješće o provedbi Smjernica VRH prihvatila je Zaključkom na sjednici održanoj 21.lipnja 2017. godine. Treće i posljednje izvješće o provedbi intervencija za 2017. godinu, koje će ujedno biti i posljednje izvješće, bit će dostavljeno VRH  sukladno rokovima postavljenim Smjernicama.

3.1 Financiranje intervencija za poticanje zapošljavanja i aktivacije mladih

Intervencije za poticanje zapošljavanja i aktivacije mladih osoba financirane su (najvećim dijelom) iz sredstava ESF-a kao i iz sredstava IZM u skladu s važećim Planom implementacije Garancije za mlade.

MRMS je Upravljačko tijelo Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. (OP ULJP) koji predstavlja plansko-programski dokument u kojem se detaljnije opisuju i razrađuju mjere i aktivnosti za učinkovitu provedbu i korištenje ESF i IZM u Republici Hrvatskoj. Osnovni cilj OP ULJP 2014.-2020. je pridonijeti rastu zapošljavanja i jačanju socijalne kohezije u Hrvatskoj. Ukupna alokacija OP ULJP iznosi 1,85 milijardi eura, od čega se 1,58 milijardi financira iz proračuna EU, uključujući 66 milijuna eura iz IZM, dok je za područje zapošljavanja predviđeno 532.933.273 EUR (33,68%).

Dodatnom IZM alokacijom odobrenom Republici Hrvatskoj u 2017. godini u ukupnom iznosu od 35.116.044 EUR predviđeno je financiranje aktivnosti za zapošljavanje mladih u okviru IZM za razdoblje od 2017-2020. Stoga ukupan iznos sredstava za Republiku Hrvatsku za financijsko razdoblje 2014.- 2020. po novom izračunu iznosi 101.295.052 EUR.

S ciljem uključivanja dodatne alokacije IZM za Republiku Hrvatsku utvrđene u okviru postupka revizije Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2014. do 2020., u tijeku je revizija OP ULJP 2014.-2020. te se odobrenje revidiranog OP-a od strane EK očekuje do kraja tekuće godine.  

U provedbi su projekti Uprave za tržište rada i zapošljavanje MRMS-a „Uspostava sustava praćenja NEET osoba“ u iznosu od 646.350,00 HRK s ciljem uspostave sustava detektiranja i aktiviranja mladih osoba (u dobi od 15-29 godina koje nisu zaposlene, nisu u sustavu redovitog obrazovanja, niti u sustavu obrazovanja odraslih) kojim će se izravno doprinijeti unaprjeđenju pružanja usluga kroz razvoj i kreiranje kvalitetnih politika zapošljavanja usmjerenih prema mladim osobama, kako bi ih se aktiviralo na tržištu, a sukladno potrebama na tržištu rada, kao i njihovim osobnim željama i sposobnostima, te „Unaprjeđenje sustava pružanja usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere jačanjem uloge Foruma za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere u Republici Hrvatskoj“ u vrijednosti od 920.230,50 HRK. U pripremi je i projekt „Razvoj standarda zanimanja i provedba HKO-a“ ukupne vrijednosti 9.000.000,00 HRK, kao podloga za daljnju provedbu HKO-a. Radi se o ključnom instrumentu u provedbi reforme obrazovnog sustava i izradi unaprijeđenih ili novih obrazovnih programa u cilju što bržeg i kvalitetnijeg usklađivanja spomenutih programa s potrebama tržišta rada, uz promicanje cjeloživotnog učenja.

MZO je započeo s provedbom projekta „Uspostava i upravljanje Registrom HKO-a kao podrška radu Sektorskih vijeća i ostalih dionika u procesu provedbe HKO-a“ u vrijednosti od 11.400.000,00 HRK. Cilj projekta je dovršetak institucionalnog okvira za provedbu HKO-a. Među ostalim, kroz projekt će se izraditi standardi zanimanja i standardi kvalifikacija u strukovnom obrazovanju izrada standarda zanimanja i standarda kvalifikacija u strukovnom koji će se upisivati u informacijski sustav - Registar Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira.  

U cilju povećanja broja i održivosti društvenih poduzeća i njihovih radnika u svibnju 2017. godine dodijeljena su bespovratna sredstva ukupne vrijednosti 10.3. ML HRK kuna, za 18 najboljih projektnih ideja ''Poticanje društvenog poduzetništva'' , a do kraja 2017. godine Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava planira objaviti i Poziv   ''Jačanje poslovanja za društveno poduzetništvo – faza I.'' u vrijednosti 26 MLHRK koji predstavlja nastavak sustavne podrške društvenom poduzetništvu, no s većim naglaskom na financijsku podršku novim zapošljavanjima pripadnika ranjivih skupina u društvenim poduzećima.

U okviru „Poticanja obrazovanja za vezane obrte temeljene na sustavu naukovanja“ u nadležnosti MINGPO-a u ukupnom iznosu od 67 ML HRK (za školske godine 2016/17/18/19) financirat će se 135 gospodarskih subjekata za sudjelovanje u obrazovanju učenika koji stječu zanimanja iz sustava vezanih obrta čime se doprinosi stjecanju vještina za samostalan rad u zanimanju te razvoju socijalnih i poduzetničkih kompetencija kao i stipendije za 6.000 učenika

Dodjelom stipendija studentima u prioritetnim područjima (STEM) u ukupnom iznosu od 186ML HRK financirat će se 17.000 stipendija za studente u STEM područjima znanosti u vremenskom razdoblju od pet godina. Raspoloživim financijskim sredstvima financirat će se stipendije za 7.000 studenata.

Dodjelom stipendija studentima slabijeg socioekonomskog statusa u razdoblju od 2017./2018. akademske godine do 2020. planira se dodjeljivati 10.000 stipendija godišnje što znači da će se ukupno za navedeno razdoblje financirati 30.000 studenata slabijeg socioekonomskog statusa. Iz državnog proračuna financirat će se godišnje 5.000 studenata što onda za razdoblje od 2018. - 2020. iznosi 15.000 studenata te je za tu brojku u Nacrtu prijedloga Državnog proračuna za 2018. godinu i Projekcije za 2019. i 2020. godinu osigurano 55.000.000,00 kuna godišnje. Ostalih 5.000 stipendija godišnje odnosno 15.000 za razdoblje 2018., 2019. i 2020. godinu financirati će se iz Europskog socijalnog fonda.

3.2 Provedba mjera aktivne politike zapošljavanja iz nadležnosti HZZ-a

MRMS u suradnji sa HZZ kao ključnim akterom tržišta rada, prati promjene i potrebe gospodarstva na tržištu rada, te reagira na njih kroz financiranje zapošljavanja putem provedbe mjera aktivne politike zapošljavanja. Temeljem Vanjske evaluacije mjera aktivne politike tržišta rada 2010. - 2013., objavljene u 2016. godini, pokazalo se da je mjere potrebno pojednostaviti i prilagoditi potrebama svih korisnika. Nezaposlene osobe i poslodavce dodatno je zbunjivalo to što je preko 40 mjera bilo podijeljeno u različite pakete. Također, navedena evaluacija je pokazala da su mjere aktivne politike zapošljavanja „ prilično učinkovite“ , ali je radi njihovog unaprjeđenja potrebno učiniti dodatne korake, primjerice: ponuditi odgovarajuću usmjerenost prema dugotrajno nezaposlenima i onima sa niskom razinom zapošljivosti, osigurati financijsku održivost mjera, ukinuti mjere koje se ne koriste te pojednostaviti kriterije za korištenje mjera kao i cjelokupni administrativni postupak za korisnike mjera.  

Temeljem navedenog, krajem 2016. godine, pristupilo se redefiniranju postojećih aktivnih mjera politike zapošljavanja kako bi se mjere približile prijedlozima za poboljšanje iskazanima u Vanjskoj evaluaciji. U ožujku 2017. MRMS te HZZ predstavili su novi paket od 9 mjera aktivne politike zapošljavanja, pod nazivom „Od mjere do karijere“. Različitim financijskim subvencijama i programima obrazovanja i usavršavanja omogućeno je zapošljavanje novih radnika, dodatna edukacija, očuvanje radnog mjesta ili uključivanje u programe javnih radova. Također, u svrhu promocije mjere i bolje informiranosti izrađena je posebna web stranica www.mjere.hr na kojoj se nalaze sve važne informacije za nezaposlene osobe i poslodavce o uvjetima i načinima korištenja mjera.

Grafički prikaz 12. Pregled novouključenih korisnika mjera APZ-a, usporedba za razdoblje I.-IX. mjesec 2015. – 2017. godine

Izvor: HZZ

Za financiranje provedbe navedenih mjera (Grafički prikaz 12.) MRMS je sa HZZ-om ugovorio provedbu sedam projekata iz sredstava ESF ukupne vrijednosti 1.470.996.651,60 kuna, a isti uz potpore za zapošljavanje najranjivijih skupina, koje su prepoznate kao one kojima je iz različitih razloga ili okolnosti pristup tržištu rada otežan (posebice žene, mladi i dugotrajno nezaposleni) uključuju i potpore za samozapošljavanje, stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, javne radove te zadržavanje radnika u zaposlenosti, te im na taj način omogućuju stjecanje relevantnog radnog iskustva. Predviđeno je da će kroz navedene projekte u mjere aktivne politike zapošljavanja do kraja 2018. u biti uključena 21.135 osoba, dok je zaključno sa 31.10.2017. u provedbu bilo uključeno njih 8.714.

U cilju kontinuiranog i sustavnog praćenja provedbe mjera aktivne politike zapošljavanja te analiziranja uspješnosti njihove provedbe kao i predlaganja izmjena za njihovo poboljšanje, Odlukom Ministra rada i mirovinskoga sustava u kolovozu 2017. godine osnovana je Radna skupina za praćenje provedbe mjera aktivne politike zapošljavanja koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje.

4. Zakonodavni okvir i strateški dokumenti Republike Hrvatske i Europske Unije

4.1. Strateški dokumenti Republike Hrvatske i Europske unije

U Programu rada Vlade RH za mandat 2016.–2020. naglašeno je kako zapošljavanje i stvaranje novih i kvalitetnih radnih mjesta pripada u skup temeljnih ciljeva Vladina programa. To zahtijeva reforme u području politika vezanih uz tržište rada čime će se stvoriti uvjeti za razvoj učinkovitog, razvijenog i uređenog tržišta rada koje će omogućiti dostojan rad, ali i uvažiti posebne potrebe osoba koje su u nepovoljnom položaju na tržištu rada i postojeće regionalne razlike.

Strateški plan Ministarstva rada i mirovinskoga sustava za razdoblje od 2018.–2020. određuje glavne ciljeve MRMS-a u narednom periodu. Poseban naglasak je stavljen na poticanje zapošljavanja osoba u nepovoljnom položaju na tržištu rada, bolji pristup tržištu rada svim osobama, s posebnim naglaskom na mlade, usklađenost obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada s obrazovanjem, veću dostupnost usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere te provođenje aktivne politike zapošljavanja osoba s invaliditetom na tržištu rada.

Strategija cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere 2016.– 2020 . predstavlja prvi korak u sustavnom rješavanju cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i upravljanja karijerom. Strategija ima za cilj poticati razvoj ljudskih potencijala s naglaskom na vještine upravljanja karijerom.

Nacionalni program reformi 2017. definira reformske mjere i aktivnosti koje će doprinijeti ostvarivanju dugoročno održivog gospodarskog rasta, povećanju zaposlenosti i stvaranju kvalitetnih novih radnih mjesta te smanjenju makroekonomskih neravnoteža, polazeći od temeljnih ciljeva VRH-a do 2020. utvrđenih Programom VRH-a za mandat 2016.-2020. te uvažavajući posebne preporuke Vijeća EU, kao i nalaze Izvješća za Hrvatsku. Jedan od tri glavna cilja definiranih NPR-om, uz jačanje konkurentnosti gospodarstva i održivost javnih financija, je povećanje zapošljivosti i povezivanje obrazovanja s tržištem rada .

Operativni program učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. čiji je osnovni cilj doprinijeti rastu zapošljavanja i jačanju socijalne kohezije u RH. Tematski ciljevi OP ULJP 2014.-2020. su: Promicanje održivog i kvalitetnog zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage; Promicanje socijalne uključenosti, borba protiv siromaštva i svake diskriminacije; Ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i strukovno osposobljavanje za vještine i cjeloživotno učenje te jačanje institucionalnih kapaciteta javnih tijela i zainteresiranih strana te učinkovite javne uprave .

Novi Plan implementacije Garancije za mlade za razdoblje od 2017. do 2018. godine  usvojen je u lipnju 2017. godine te na jednom mjestu prikazuje provedbu reformi i mjera koje se provode temeljem različitih strateških dokumenata VRH za mlade od 15 do 29 godina. Mjere su strukturirane u tri glavna područja intervencija: 1.) izravne ponude unutar GzM, 2.) mjere dosega i 3.) komplementarne mjere koje se već provode temeljem drugih strateških dokumenata.

Strategija Europa 2020 , pokrenuta 2010. godine te promovira model rasta koji se ne sastoji samo od povećanja BDP-a. Tri su ključna cilja Strategije Europa 2020, a odnose se na zaposlenost, poboljšanje kvalitete i učinkovitosti sustava obrazovanja te socijalnu uključenost i borbu protiv siromaštva. Strategijom je predviđeno povećanje stope zaposlenosti na 75% stanovništva u dobi od 20 do 64 godine na razini EU, dok je RH sukladno tome nacionalni cilj povećanja stope zaposlenosti stanovništva u dobi od 20 do 64 godine postavila na 65,2% do 2020. godine.

Vijeće EU je 2015. godine donijelo Integrirane smjernice za ekonomske politike i politike zapošljavanja koje predstavljaju važan alat za provedbu Strategije Europa 2020 te postavljaju temelj za strukturne reforme koje su države članice dužne provoditi kako bi dosegle postavljene ciljeve.

4.2 Zakonodavni okvir

Zakon o radu (NN 93/14) uređuje radne odnose u Republici Hrvatskoj te između ostalog propisuje opće uvjete rada i osposobljavanja pripravnika te dužinu trajanja pripravničkoga staža.

Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (NN 16/17) uređuje posredovanje pri zapošljavanju, profesionalno usmjeravanje, obrazovanje u cilju povećanja zapošljavanja radne snage, osiguranje za slučaj nezaposlenosti te ustroj, upravljanje i obavljanje djelatnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

Zakon o poticanju zapošljavanja (NN 57/12, 120/12, 16/17) propisuje ciljane skupine te uvjete i načine korištenja mjere stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa te uređuje zapošljavanje na privremenim, odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi uz korištenje vrijednosnih kupona/vaučera. Također, uređuje uvjete ostvarivanja prava na novčanu pomoć osiguranika produženog mirovinskog osiguranja na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove.

Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 157/13, 152/14) uređuje pravo osoba s invaliditetom na profesionalnu rehabilitaciju, njihovo zapošljavanje i rad na otvorenom tržištu rada i pod posebnim uvjetima, osnivanje i djelatnost centara za profesionalnu rehabilitaciju, mjere za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom, te djelatnost i nadležnost Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15) utvrđuje minimalne uvjete osposobljavanja za sedam reguliranih profesija te uređuje postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za stručnjake koji žele raditi na području RH, a stekli su svoje stručne kvalifikacije na teritoriju Europskog gospodarskog prostora ili u trećoj zemlji. Na temelju zakona izrađen je Popis reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj .

Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (NN 22/13, 41/16) je uspostavio HKO kao instrument za prepoznavanje i usklađivanje ponude i potražnje na tržištu rada kroz standarde zanimanja i standarde kvalifikacija i na njima utemeljene obrazovne ponude. HKO ima reformsku ulogu u sustavu obrazovanja što uključuje: obrazovne programe temeljene na ishodima učenja, transparentne kriterije ocjenjivanja ishoda učenja, razvoj sustava i procedura za vrednovanje i priznavanje neformalnog i informalnog učenja, osnaživanje i daljnji razvoj cjeloživotnog učenja te osiguravanje kvalitete stjecanja svih kvalifikacija.  

Zakon o državnim potporama (NN 47/14, 69/17) uređuje potpore za zapošljavanje i usavršavanje koje imaju obilježja horizontalnih potpora te su namijenjene svim poduzetnicima osim poduzetnicima u teškoćama.

Uredba Komisije (EU) br. 651/2014 definira skupine nezaposlenih i zaposlenih osoba za čije se zapošljavanje i usavršavanje mogu dodijeliti državne potpore, kao i visina i intenzitet potpore.

Uredba Komisije (EU) br. 1407/2013 određuje visinu i uvjete za dodjelu potpora male vrijednosti poduzetnicima.  

4.3 Preporuke i programi Vijeća EU

Preporuka Vijeća o uspostavi Garancija za mlade iz travnja 2013. kojom se nastoji spriječiti ulazak mlade osobe u NEET status , odnosno nastoji se potaknuti uspostava takvog sustava podrške u svim državama članicama koji će omogućiti da sve osobe mlađe od 25 godina dobiju kvalitetnu ponudu za posao, nastavak obrazovanja, naukovanje ili pripravništvo u roku od četiri mjeseca od gubitka radnog mjesta ili pr estanka formalnog obrazovanja. Zbog produženog razdoblja obrazovanja u RH, EK je dozvolila RH uz još nekoliko država članica da u ciljnu skupinu mladih uključe osobe do navršenih 30 godina života.

Alijansa za naukovanje osnovana je u srpnju 2013. godine te ima za cilj okupiti javna tijela, socijalne partnere, strukovne škole, predstavnike mladih i druge ključne dionike u cilju promicanja pripravničkih programa i inicijativa u cijeloj Europi, posebno putem mreže ambasadora i prisega/jamstava od strane različitih dionika.

Novi Kvalitativni okvir za pripravništvo , usvojen je 10. ožujka 2014. godine kako bi se omogućilo svim pripravnicima/vježbenicima da steknu kvalitetno radno iskustvo u sigurnim i poštenim uvjetima, i time povećaju svoje šanse za pronalaženje kvalitetnog posla.

Preporuka o integriranju dugotrajno nezaposlenih osoba na tržište rada iz veljače 2016. godine za temeljni cilj ima povećati stopu prijelaza iz dugotrajne nezaposlenosti u zaposlenost te obuhvaća sljedeće specifične ciljeve - povećati obuhvat dugotrajno nezaposlenih osoba u smislu njihove registracije i u pružanju aktivne podrške, osigurati kvalitetnu koordinaciju između relevantnih pružatelja usluga te povećati učinkovitost intervencija namijenjenih dugotrajno nezaposlenim osobama i poslodavcima.

U prosincu 2016. usvojena je i Preporuka Vijeća o oblicima usavršavanja: nove mogućnosti za odrasle , jedna od inicijativa u sklopu „Novog programa vještina za Europu“ . Temeljni cilj ove preporuke je da države članice odraslim osobama s niskom razinom vještina, znanja i kompetencija ponude pristup oblicima usavršavanja kojima bi im se omogućilo stjecanje minimalne razine pismenosti, matematičke pismenosti i digitalnih kompetencija te stjecanje šireg skupa vještina, znanja i kompetencija relevantnih za tržište rada.

Preporuke Vijeća o priznavanju i vrednovanju neformalnog i informalnog učenja (2012.) preporučuju državama članicama da uspostave sustave za priznavanje i vrednovanje neformalnog i informalnog učenja. Polazište je preporuka da vrednovanje znanja i vještina stečenih kroz neformalno i informalno učenje može igrati važnu ulogu u povećanju zapošljivosti i mobilnosti, kao i u povećanju motivacije za cjeloživotno učenje.

5. Opći i posebni ciljevi aktivne politike zapošljavanja u razdoblju od 2018. do 2020. godine

Opći cilj 1: Povećati stopu zaposlenosti (15-64)

Posebni cilj 1.1. Povećati stopu zaposlenosti mladih (15-29)

Posebni cilj 1.2. Povećati stopu zaposlenosti starijih osoba (50+)

Posebni cilj 1.3. Smanjiti udio dugotrajno nezaposlenih u ukupnoj nezaposlenosti

Posebni cilj 1.4. Povećati participaciju posebno ranjivih skupina nezaposlenih osoba

Opći cilj 2: Uskladiti ponudu i potražnju na tržištu rada

Posebni cilj 2.1. Povećati prilagodljivost obrazovnog sustava potrebama tržišta rada

Posebni cilj 2.2. Povećati udio stanovništva u cjeloživotnom učenju

Posebni cilj 2.3. Razviti sustav za priznavanje i vrednovanje prethodnog učenja

Opći cilj 3: Pojačati aktivnosti informiranja sudionika na tržištu rada

Posebni cilj 3.1. Povećati informiranost neaktivnih NEET osoba u cilju njihove aktivacije

Posebni cilj 3.2. Povećati informiranost poslodavaca o mjerama aktivne politike zapošljavanja

Posebni cilj 3.3. Povećati informiranost nezaposlenih o mjerama aktivne politike zapošljavanja

TABLICE POKAZATELJA UČINKA

Opći cilj 1: Povećati stopu zaposlenosti

Posebni cilj 1.1. Povećati stopu zaposlenosti mladih (15-29)

Posebni cilj 1.2. Povećati stopu zaposlenosti starijih osoba (50+)

Posebni cilj 1.3. Smanjiti udio dugotrajno nezaposlenih u ukupnoj nezaposlenosti

Posebni cilj 1.4. Povećati participaciju posebno ranjivih skupina nezaposlenih osoba

Opći cilj 2: Uskladiti ponudu i potražnju na tržištu rada

Posebni cilj 2.1. Povećati prilagodljivost obrazovnog sustava sukladno potrebama tržišta rada

Posebni cilj 2.2. Povećati udio stanovništva u cjeloživotnom učenju

Posebni cilj 2.3. Razviti sustav za priznavanje i vrednovanje prethodnog učenja

Opći cilj 3: Pojačati aktivnosti informiranja sudionika na tržištu rada

Posebni cilj 3.1. Povećati informiranost neaktivnih NEET osoba u cilju njihove aktivacije

Posebni cilj 3.2. Povećati informiranost poslodavaca o mjerama aktivne politike zapošljavanja

Posebni cilj 3.3. Povećati informiranost nezaposlenih o mjerama aktivne politike zapošljavanja

6. Praćenje i evaluacija

U izradi dokumenta Smjernice za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2018. do 2020. godine ostvaren je najviši stupanj uključenosti svih relevantnih dionika tržišta rada. Provedbu mjera te ostvarivanje rezultata planiranih ovim dokumentom aktivno će pratiti nositelji mjera te Radna skupina za praćenje provedbe mjera aktivne politike zapošljavanja (dalje: Radne skupina).

Radi ostvarenja općih i posebnih ciljeva, nositelji mjera obvezni su u okviru svoje nadležnosti, a temeljem vlastitih (godišnjih) planova i programa, detaljno definirati način ostvarenja mjera te pratiti njihovu provedbu. O provedbi mjera nositelji su dužni podnositi godišnje izvješće ministarstvu nadležnom za rad, a najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za provedbu u prethodnoj godini.  Ministarstvo nadležno za rad objedinjavat će rezultate provedbe mjera te će, uz prethodno razmatranje izvješća s Radnom skupinom, podnositi godišnja izvješća Vladi Republike Hrvatske.

Praćenje i evaluacija intervencija i mjera ključan je preduvjet kako bi se utvrdila  stvarna učinkovitost te stvorili temelji za daljnje planiranje istih, stoga je važno utvrditi postiže li intervencija svoj cilj na dokazima utemeljenom i ekonomski racionalnom pristupu u odnosu na uložena sredstva. Sustavna evaluacija mjera otvara prostor za moguće redizajniranje, ukoliko se neke mjere pokažu neučinkovitima ili neadekvatno ciljanima i zato je i sam dokument Smjernica, posebno dio u kojem su navedene intervencije, fleksibilan i podložan promjenama te se u okviru ciljeva koji su postavljeni sveobuhvatno daje mogućnost za uvođenjem i provedbom novih intervencija aktivne politike zapošljavanja.

Također, praćenjem provedbe bit će moguće aktivno razmjenjivati informacije s HZZ-om i drugim tijelima o intervencijama pružatelja usluga na tržištu rada u koje su krajnji korisnici uključeni. Ovo je posebno važno kod mjera financiranih iz ESF-a i iz drugih EU izvora, čime će se omogućiti ostvarivanje sinergijskih učinaka pojedinih intervencija, kao i bolja koordinacija tih intervencija radi aktivacije korisnika i izbjegavanja udvostručavanja mjera i troškova.

Pregled predviđenih evaluacija u razdoblju od 2018. do 2020. godine

Sukladno Uredbi (EU) br. 1303/2013, tijekom programskog razdoblja Upravljačka tijela (UT) trebaju osigurati provođenje evaluacija kako bi procijenila učinkovitost, djelotvornost i učinak predmetnog programa. Evaluacije se provode radi poboljšanja kvalitete izrade i provedbe programa kao i radi vrednovanja njihove djelotvornosti, učinkovitosti i učinka. Učinak programa vrednuje se u svjetlu zadaće svakog ESI fonda u odnosu na ciljeve Unije za pametan, održiv i uključiv rast i uzimajući u obzir opseg programa u odnosu na, prema potrebi, BDP i nezaposlenost na programskom području.

Također, sukladno predmetnoj Uredbi, RH je u okviru praćenja provedbe OP-a barem dva puta tijekom programskog razdoblja u obvezi provesti evaluaciju koja obuhvaća djelotvornost, učinkovitost i utjecaj zajedničke potpore iz ESF-a i posebnih sredstava dodijeljenih za Inicijativu za zapošljavanje mladih, uključujući za provedbu Garancije za mlade. Prva je evaluacija provedena u 2015. dok se druga evaluacija mora provesti do 31. prosinca 2018.

Prilikom definiranja evaluacija Upravljačko tijelo je vodilo računa o planiranju obveznih evaluacija koje su propisane Uredbom (EU) br. 1303/2013 i 1304/2013, obvezama izvještavanja o zajedničkim i specifičnim dugoročnim pokazateljima OPULJPa, iskazanim interesima sektorskih tijela, prijedlozima EUS-a i gore navedenim preporukama. Kada je riječ o definiranju evaluacijskih pitanja za predmetne evaluacije i definiranju sektorski specifičnih evaluacija, predmet i opseg evaluacije odražava intervencijsku logiku programiranja u smislu odabira i obrazloženja tematskih ciljeva, prioriteta i ciljeva OPULJP-a. Odabir prioriteta proizlazi iz potreba definiranih potrebama Republike Hrvatske, a temeljeno na analizama i identificiranim ključnim izazovima.