I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

        Ustavna osnova za donošenje Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Ocjena stanja

Važećim Zakonom o obveznim mirovinskim fondovima (Narodne novine, br. 19/14 i 93/15, u daljnjem tekstu: Zakon ), koji je stupio na snagu 20. veljače 2014. godine, u potpunosti je izmijenjen do tada postojeći zakonodavni okvir područja mirovinskih fondova na način da su dotadašnja dva postojeća sustava individualne kapitalizirane štednje (obvezni i dobrovoljni) razdvojena u dva posebna zakona. Unutar postojećeg sustava obveznih mirovinskih fondova uvedene su tri nove kategorije mirovinskih fondova (A, B i C)  koje  se,  s  obzirom  na  razdoblje  umirovljenja  članova,  međusobno  razlikuju  po ograničenjima ulaganja i investicijskoj strategiji. Predmetni zakon je u 2015. godini izmijenjen  na način da je dozvoljen izlazak iz obveznog mirovinskog fonda osiguranicima čija su prava iz mirovinskog osiguranja uređena posebnim propisom koji uređuje prava djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, ili im se mirovina određuje prema tom propisu, a mlađi su od 40 godina, s tim da su u roku od 15 dana od početka rada morali dati izjavu ukoliko žele ostati osigurani u sustavu individualne kapitalizirane štednje, odnosno II. mirovinskom stupu, ako su ranije bili članovi mirovinskog fonda.

Do sada je u sklopu dijela mirovinskoga sustava koji se provodi na temelju individualne kapitalizirane štednje osnovano i djeluje 12 obveznih mirovinskih fondova, po 4 iz svake kategorije (A, B i C) . Obveznim mirovinskim osiguranjem na temelju individualne kapitalizirane štednje na dan 30. rujna 2017. godine obuhvaćeno je 1.829.198 osiguranika. Ujedno, na navedeni datum, 30. rujna 2017. godine ukupna neto imovina obveznih mirovinskih fondova pod upravljanjem mirovinskih društava iznosi 89.666.654.000 kn (od čega se na kategoriju A obveznih mirovinskih fondova odnosi 569.689.000 kn, na kategoriju B 85.416.659.000 kn, a na kategoriju C  3.680.306.000 kn.  

U četvrtoj godini primjene zakona došlo se do zaključka da je potrebno izvršiti određene izmjene u cilju ispravljanja nejasnoća koje su se pokazale u primjeni zakona, kao i dopune u svrhu stvaranja cjelovitog pravnog okvira zajedno s propisima kojima se regulira poslovanje subjekata nadzora Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (kao što su Zakon o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, Zakon o alternativnim investicijskim fondovima i Zakon o kreditnim institucijama), ali i propisima Europske unije (kao što su Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. godine o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju te Uredba (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. godine o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2005/909/EZ) .

Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom

Novina u odredbama predloženog zakona sadržana je u mogućnosti da mirovinsko društvo može stjecati udjele u drugom mirovinskom društvu, neovisno radi li se o društvu koje upravlja obveznim ili dobrovoljnim mirovinskim fondovima, te ima li to društvo sjedište u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili trećoj državi, čime se hrvatskim mirovinskim društvima omogućava sloboda poduzetništva, te širenje i jačanje njihovih pozicija.

Radi usklađivanja s terminologijom iz Zakona o kreditnim institucijama i drugim fondovskim zakonima ( Zakon o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom i Zakon o alternativnim investicijskim fondovima) pojam kapitala je promijenjen u regulatorni kapital.

Nadalje, unutar sustava upravljanja rizicima propisuje se obveza mirovinskog društva uspostaviti sveobuhvatan i učinkovit proces procjene kreditne sposobnosti izdavatelja u koje društvo namjerava ulagati ili ulaže imovinu mirovinskih fondova, kao i zabrana automatskog i isključivog oslanjanja na kreditne rejtinge dodijeljene od nadležnih agencija za kreditni rejting. Time je postojeći sustav poslovanja mirovinskih društava i mirovinskih fondova dodatno uređen, sukladno tržišnim kretanjima i iskustvima financijske krize, u svrhu poboljšanja kvalitete ulaganja mirovinskih fondova i upravljanja rizicima, a time i bolje zaštite članova, odnosno smanjenja prevelikog oslanjanja mirovinskih društava na kreditne rejtinge prilikom ulaganja imovine mirovinskih fondova, a da pri tome ne provode vlastite procjene kreditne sposobnosti izdavatelja financijskih instrumenata.

Osim toga, predloženim zakonom stvara se pravni okvir za primjenu Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. godine o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2005/909/EZ. Iako će se p rimjena citirane Uredbe najvećim dijelom osigurati donošenjem novog Zakona o reviziji, s obzirom da su mirovinska društva i mirovinski fondovi subjekti od javnog interesa, njezinu primjenu potrebno je osigurati i ovim zakonom u dijelu obavljanja zakonske revizije mirovinskih društava i mirovinskih fondova. Dodatno, propisuje se obveza r evizora mirovinskog društva i revizora mirovinskog fonda da Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga prijavi svako kršenje odredbi propisa koje utvrdi u obavljanju zakonske revizije, a s ciljem unaprjeđenja nadzora nad zakonitošću poslovanja mirovinskih društava i mirovinskih fondova uvođenjem dodatnog sudionika unutar sustava nadzora.

Također, uspostavlja se pravni okvir za primjenu Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. godine o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (tzv. EMIR) na način da su uvedeni novi pojmovi – poravnanje, središnja druga ugovorna strana i član sustava poravnanja – te se propisuje da se troškovi vezani uz provođenje transakcija financijskim instrumentima za račun mirovinskog fonda, a koje se poravnavaju posredstvom središnje druge ugovorne strane, uključujući i potrebne iznose nadoknade vezane za takve transakcije, smatraju troškovima koji se mogu izravno plaćati iz imovine mirovinskog fonda.

Ujedno se uvodi pojam pokazatelja ukupnih troškova radi podizanja transparentnosti i jednostavnosti prikazivanja troškova koji mogu teretiti mirovinski fond s ciljem da se članovima pruži potpunija slika o načinu na koji se raspolaže sredstvima mirovinskog fonda.

Nadalje, za osiguranike koji samostalno ne odaberu obvezni mirovinski fond, prijašnje razdoblje od šest mjeseci, protekom kojeg bi ih Središnji registar osiguranika (REGOS) rasporedio u jedan od mirovinskih fondova kategorije B, se skraćuje na mjesec dana. Navedeno iz razloga što je iz statističkih pokazatelja vidljivo da je REGOS u prethodnim razdobljima većinu osiguranika koji nisu odabrali svoj obvezni mirovinski fond raspoređivao po službenoj dužnosti.

Novine koje se odnose na ograničenja ulaganja imovine mirovinskih fondova uključuju mogućnost da se imovina mirovinskog fonda može sastojati od novca na računima, što je u odnosu na ranije zakonsko rješenje znatno šire budući da se do sada novac morao držati isključivo na računu kod depozitara mirovinskog fonda te na drugim računima, no samo kada je to bilo potrebno radi realizacije ulaganja. Ova će izmjena omogućiti da se novac mirovinskog fonda može držati i na računima u drugim kreditnim institucijama. Naime, dosadašnja mogućnost držanja novca isključivo na računu kod depozitara prepoznata je kao sistemski rizik u slučaju propasti depozitara, koji naročito dobiva na značaju u razdobljima prije upisivanja državnih obveznica za račun obveznih mirovinskih fondova, kada se na takvom računu drže značajni novčani iznosi. Predloženom izmjenom se spomenuti rizik smanjuje budući da se novac sada može držati na računima u više kreditnih institucija. S tim u vezi, izvršene su izmjene odredbi koje predviđaju da se izloženost mirovinskog fonda u odnosu na regulatorni kapital kreditne institucije promatra kao ulaganje u depozite i novac na računima u toj kreditnoj instituciji. Također, nastavno na navedeno, za depozitara mirovinskog fonda je uvedena obveza praćenja tijeka novca mirovinskog fonda, budući da se novac više ne mora držati isključivo na računu kod depozitara.

Sljedeća novost se odnosi na omogućavanje mirovinskim fondovima da steknu već izdane i novoizdane financijske instrumente koji još nisu uvršteni na uređeno tržište, kao i financijske instrumente koji su uvršteni u nižu kotaciju uređenog tržišta, dok im je ranije bilo omogućeno stjecati samo novoizdane neuvrštene financijske instrumente. Ovom se izmjenom ispravlja ranija nelogičnost sukladno kojoj se imovina mirovinskog fonda, pod određenim uvjetima i kao izuzetak, mogla sastojati od novoizdanih prenosivih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca koji u trenutku stjecanja nisu uvršteni na uređeno tržište, dok je bilo onemogućeno stjecanje financijskih instrumenata koji su već izdani, a nadležno tijelo izdavatelja je donijelo odluku o uvrštenju na uređeno tržište odnosno o uvrštenju u stroži segment uređenog tržišta. Sada je navedeno ujednačeno i međusobno usklađeno.  

U odnosu na ranije zakonske odredbe, ovim izmjenama se mirovinskom fondu kategorije C omogućuje da iznimno može uložiti i više 10% imovine mirovinskog fonda u novac na računu, ali maksimalno 20%, i to na rok od najviše 14 dana. Iznimka je ranije bila predviđena za fondove kategorija A i B, a ovime se iznimka proširuje i na fond kategorije C.  

Ujedno se, uvažavajući okolnost da rok od tri mjeseca nije uvijek primjeren za usklađivanje prekoračenja ograničenja ulaganja u financijske instrumente izdavatelja nad kojim je pokrenut postupak predstečajne nagodbe, predviđa mogućnost da Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga može dodatno produljiti rok za usklađenje prekoračenja ograničenja ulaganja i za duže od tri mjeseca. Navedeno ujedno predstavlja i usklađenje s odredbama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima.

Nadalje, prijedlogom zakona izmijenjene su ili dopunjene i druge odredbe za koje je dosadašnja praksa i iskustvo pokazalo da postoji potreba za njihovim uspješnijim ili podrobnijim uređenjem. Tako je sada predviđeno da više nije potrebno odobravati svaku promjenu statuta mirovinskog fonda, već samo onu koja se smatra bitnom, po uzoru na takve promjene prospekata investicijskih fondova. Ovime se nastoji smanjiti administrativno i regulatorno opterećenje mirovinskih društava i fondova.

Također, Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga je omogućeno da na svojoj mrežnoj stranici javno objavi podatke o izrečenim nadzornim mjerama te je sada jasnije regulirana obveza čuvanja povjerljivih podataka

3. Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona

Prijedlogom zakona na precizniji način se regulira politika ulaganja imovine mirovinskih fondova te se u vezi s tim očekuje unaprjeđenje poslovanja subjekata u obveznom kapitaliziranom sustavu, a samim time se očekuju i koristi za sve članove obveznih mirovinskih fondova, primjerice u vidu poboljšanja kvalitete ulaganja imovine mirovinskih fondova odnosno njihovih članova. Također se osigurava veća sigurnost ulaganja i bolje upravljanje rizicima propisivanjem obveze procjene kreditne sposobnosti izdavatelja u kojeg se namjerava ulagati imovina.

Skraćivanjem roka za odabir obveznog mirovinskog fonda na jedan mjesec umjesto dosadašnjih šest mjeseci smanjit će se nepotrebno gomilanje sredstava na privremenom računu na koji se prosljeđuju uplate za članove fondova koji još nisu odabrali fond, a s obzirom da statistički podaci REGOS-a pokazuju da REGOS raspoređuje preko 95% osiguranika u obvezne mirovinske fondove.

Proširuju se modaliteti nadzora mirovinskih društava od strane Agencije, propisivanjem obveze revizorima mirovinskih društava da dostavljaju obavijesti o kršenju propisa, u vezi s čim se očekuje dodatan uvid Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga u poslovanje mirovinskih društava s aspekta revizorske struke, a što dovodi do unaprjeđenja postupka obavljanja nadzora. Isto tako se prijedlogom zakona utječe i na poboljšanje transparentnosti u vezi izrečenih nadzornih mjera. Dužnosti i obveze depozitara povećavaju se i dodatno uređuju u odnosu na praćenje tijeka novca mirovinskog fonda. Uslijed navedenog, p rijedlog zakona omogućiti će daljnje jačanja zaštite članova obveznih mirovinskih fondova, a time i promicanja i očuvanja povjerenja u tržište kapitala.

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provođenje predloženog Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA

ZAKONA O OBVEZNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA

Članak 1.

U Zakonu o obveznim mirovinskim fondovima (Narodne novine, br. 19/14 i 93/15) u članku 2. točki 26. podtočki a) ispred riječi: „osoba“ dodaje se riječ: „fizička“.

U točki 28. alineje 1. do 3. brišu se.

U dosadašnjoj alineji 6., koja postaje alineja 3. riječi: „ili srodnik do uključujući drugog koljena“ zamjenjuju se riječima: „izvanbračni drug, životni partner ili srodnik do uključujući drugog stupnja u ravnoj lozi“.

Iza točke 40. dodaju se točke 41. do 43. koje glase:

„41. Poravnanje je poravnanje kako je definirano člankom 2. točkom 3. Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju.

42. Središnja druga ugovorna strana je središnja druga ugovorna strana kako je definirano člankom 2. točkom 1. Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. godine o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju.

43. Član sustava poravnanja je član sustava poravnanja kako je definirano člankom 2. točkom 14. Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. godine o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju.“.

Članak 2.

Naslov iznad članka 9. mijenja se i glasi:

„Regulatorni kapital mirovinskog društva“

U članku 9. stavku 1. iza riječi: „održavati“ dodaje se riječ: „regulatorni“.

U stavku 3. iza riječi: „smanjenju“ dodaje se riječ: „ regulatornog“.

U stavku 4. iza riječi: „smanjenja“ dodaje se riječ: „ regulatornog“.

U stavku 5. iza riječi: „stavke“ dodaje se riječ: „ regulatornog“.

Članak 3.

U članku 22. stavku 4. riječ: „kvalificirani“ briše se.

Članak 4.

U članku 23. stavku 1. točki 3. riječi: „i 4.“ brišu se.

Članak 5.

U članku 26. stavku 1. riječi: „ili ako kupuje mirovinsko društvo“ zamjenjuju se riječima: „te ako kupuje drugo mirovinsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, državi članici ili trećoj državi i/ili dobrovoljno mirovinsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, državi članici ili trećoj državi,“.

Članak 6.

U članku 27. stavku 1. iza riječi „društvu“ dodaje se tekst;: „sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, državi članici ili trećoj državi i/ili dobrovoljno mirovinsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, državi članici ili trećoj državi,“

U stavku 2. točki 2. iza riječi: „društava“ dodaju se riječi: „u Republici Hrvatskoj“.

Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

„(3) Mirovinsko društvo ne smije steći dio ili cjelokupni vlasnički udjel drugoga mirovinskog društva i/ili dobrovoljnog mirovinskog društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, državi članici ili trećoj državi, ako bi takvo stjecanje dovelo do odgovornosti mirovinskog društva za obveze društva čije je udjele steklo.“.

Članak 7.

U članku 30. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

„(4) Uprava mirovinskog društva dužna je voditi poslove mirovinskog društva s područja Republike Hrvatske.“

Članak 8.

U članku 34. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:

„(2)  Zahtjev  za  izdavanje  odobrenja  za  obavljanje  funkcije  člana  uprave  mirovinskog društva Agenciji podnose članovi, odnosno nadzorni odbor mirovinskog društva za mandat koji ne može biti duži od pet godina.

(3) Uz zahtjev iz stavka 2. ovoga članka podnositelj zahtjeva dostavlja i program vođenja poslova društva kandidata za traženo mandatno razdoblje.“

Članak 9.

U članku 36. stavku 2. iza riječi: „stavka 1.“ dodaje se riječ: „točke 1.“.

Članak 10.

U članku 39. stavku 2. riječ: „vođenju“ zamjenjuje se riječju: „rukovođenju“.

Članak 11.

U naslovu iznad članka 45. riječ „članova“ briše se.

U članku 45. stavku 2. riječ: „utvrđuje“ zamjenjuje se riječima: „daje suglasnost na“.

Članak 12.

U članku 51. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:

„(2) Mirovinsko društvo je dužno u okviru sustava upravljanja rizicima, a u skladu s vrstom, opsegom i složenosti svojega poslovanja, uspostaviti sveobuhvatan i učinkovit proces procjene kreditne sposobnosti izdavatelja u koje namjerava ulagati ili ulaže svoju imovinu i imovinu mirovinskih fondova kojima upravlja. Za procjenu kreditne sposobnosti imovine mirovinskih fondova i mirovinskog društva, mirovinsko društvo se ne smije automatski ili isključivo oslanjati na kreditne rejtinge koje su dodijelile agencije za kreditni rejting kako je propisano u članku 3. stavku 1. točki (b) Uredbe (EZ) br. 1060/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o agencijama za kreditni rejting.“.

Dosadašnji stavci 2. do 11. postaju stavci 3. do 12.

Članak 13.

Članak 65. mijenja se i glasi:

„(1) Godišnji financijski izvještaji mirovinskog društva podliježu obvezi zakonske revizije za svaku poslovnu godinu.

(2) Zakonsku reviziju iz stavka 1. ovoga članka provodi revizor na način i pod uvjetima određenima propisima kojima se uređuje računovodstvo i revizija te pravilima revizorske struke, ako ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona nije drugačije određeno.

(3) Mirovinsko društvo može za pružanje revizorskih usluga sklopiti ugovor samo s revizorom koji ispunjava uvjete iz stavaka 4. i 5. ovoga članka.

(4) Isti revizor može obavljati zakonsku reviziju financijskih izvještaja određenog mirovinskog društva najviše za sedam uzastopnih godina. Isti revizor ne smije sljedeće četiri godine obavljati zakonsku reviziju tog mirovinskog društva.

(5) Zakonsku reviziju financijskih izvještaja mirovinskog društva može obavljati samo revizorsko društvo u kojem tu reviziju obavljaju najmanje dva ovlaštena revizora koji su radnici revizorskog društva.

(6) Revizor koji obavlja zakonsku reviziju financijskih izvještaja mirovinskog društva i svi članovi mreže kojoj revizor pripada ne smiju pružati, izravno ili neizravno, mirovinskom društvu koje je predmet revizije, njegovom matičnom društvu ili društvima koja su pod njegovom kontrolom u Republici Hrvatskoj ili drugim državama članicama bilo koje zabranjene nerevizorske usluge iz članka 5. stavka 1. Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2005/909/EZ tijekom:

a) razdoblja između početka razdoblja koje je predmet revizije i izdavanja revizorskog izvještaja i

b) poslovne godine koja prethodi razdoblju iz alineje a) ovoga stavka u vezi s uslugom osmišljavanja i provedbe postupaka unutarnje kontrole ili upravljanja rizikom povezanih s pripremom i/ili nadzorom financijskih informacija ili osmišljavanje i provedba tehnoloških sustava za financijske informacije.

(7) Mirovinsko društvo je dužno Agenciji dostaviti revizorski izvještaj o obavljenoj zakonskoj reviziji godišnjih financijskih izvještaja iz članka 64. stavka 2. ovoga Zakona, uključujući godišnji izvještaj i financijske izvještaje iz članka 64. stavka 2. ovoga Zakona, u roku od 15 dana od datuma izdavanja revizorskog izvještaja, a najkasnije u roku od četiri mjeseca nakon isteka poslovne godine za koju se izvještaji sastavljaju.“.

Članak 14.

U članku 66. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:

„(2) Ako revizor obavi zakonsku reviziju financijskih izvještaja mirovinskog društva suprotno odredbama članka 65. stavaka 4. i 5. ovoga članka, Agencija će odbaciti godišnje financijske izvještaje mirovinskog društva za tu poslovnu godinu.

(3) Ako Agencija utvrdi da su godišnji financijski izvještaji mirovinskog društva sastavljeni suprotno odredbama ovoga Zakona, propisa donesenima na temelju ovoga Zakona, propisa kojima se uređuje računovodstvo te pravilima struke, ili da oni ne pružaju istinit i pošten prikaz financijskog položaja i uspješnosti poslovanja mirovinskog društva o kojima je u revizorskom izvještaju izdano pozitivno ili uvjetno mišljenje, Agencija će odbiti godišnje financijske izvještaje.“

Iza stavka 3. dodaju se stavci 4., 5., 6., 7., 8. i 9. koji glase:

„(4) U slučaju iz stavaka 2., 3. i 6. ovoga članka mirovinsko društvo je dužno ponovo izraditi godišnje financijske izvještaje, osigurati obavljanje zakonske revizije tih izvještaja te revizorski izvještaj, uključujući i relevantne financijske izvještaje i dostaviti Agenciji u roku koji je svojim rješenjem odredila Agencija. Novu zakonsku reviziju ne smije obaviti revizor koji je izdao mišljenje o godišnjim financijskim izvještajima koji su odbijeni, odnosno odbačeni.

(5) O odbacivanju iz stavka 2. ovoga članka, odnosno odbijanju iz stavka 3. ovoga članka Agencija će bez odgađanja obavijestiti tijelo nadležno za nadzor osoba ovlaštenih za obavljanje revizorskih usluga prema zakonu kojim je uređena revizija uz obrazloženje razloga odbacivanja odnosno odbijanja.

(6) Ako tijelo nadležno za nadzor osoba ovlaštenih za obavljanje revizorskih usluga prema zakonu kojim je uređena revizija utvrdi da revizorski izvještaj ne ispunjava zahtjeve iz zakona kojim se uređuje revizija ili iz Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. godine o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2005/909/EZ , Agencija može odbiti ili odbaciti godišnje financijske izvještaje mirovinskog društva za koje je ta osoba obavila zakonsku reviziju.

(7) Mirovinsko društvo ne smije objaviti godišnje financijske izvještaje koji su odbijeni odnosno odbačeni te je dužno osigurati da godišnji financijski izvještaji , koji su odbijeni odnosno odbačeni, ne budu javno objavljeni. Ako su godišnji financijski izvještaji , koji su odbijeni odnosno odbačeni već objavljeni, mirovinsko društvo je dužno osigurati da se ti izvještaji povuku iz javne objave.

(8) Revizor iz članka 65. stavka 2. ovoga Zakona dužan je Agenciji prijaviti svako kršenje odredbi ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju istog ili drugih relevantnih propisa koje utvrdi u obavljanju zakonske revizije iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona.

(9) Otkrivanje bilo koje činjenice u smislu stavka 8. ovoga članka od strane revizora ne smatra se kršenjem propisa i odredaba ugovora između revizora i mirovinskog društva koje se odnose na ograničenja davanja podataka, niti kršenje obveze čuvanja revizorske tajne koja proizlazi iz zakona kojim se uređuje revizija ili iz ugovora.“.

Članak 15.

U članku 74.  očki 1. riječi: „oduzela“ zamjenjuju se riječima: „ukinula ili poništila“.

Članak 16.

U članku 87. stavku 1. iza točke 3. dodaje se  očka 4. koja glasi:

„4. troškovi vezani uz transakcije financijskim instrumentima koje su zaključene za račun mirovinskog fonda, a koje se poravnavaju neposredno ili posredno, posredstvom središnje druge ugovorne strane, uključujući i potrebne iznose nadoknade ( margin ) vezane za takve transakcije, a koje za pokriće rizika transakcije prikupljaju središnje druge ugovorne strane od članova sustava poravnanja te članovi sustava poravnanja od svojih klijenata, pri čemu se na odgovarajući način primjenjuju definicije iz Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju“.

Iza stavka 1. dodaju se stavci 2. i 3., koji glase:

„(2) Mirovinsko društvo dužno je iskazivati ukupan iznos troškova iz stavka 1. ovoga članka kao pokazatelj ukupnih troškova i objavljivati ga u revidiranim godišnjim izvještajima mirovinskog fonda.

(3) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati troškove koji se mogu plaćati iz imovine mirovinskog fonda te način i sadržaj izračuna pokazatelja ukupnih troškova mirovinskog fonda.“.

Članak 17.

U članku 91. stavcima 1. i 3. riječi: „šest mjeseci“ zamjenjuju se riječima: „mjesec dana“.

Članak 18.

U članku 112. stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) O svim uplatama i isplatama sredstava jamstvenog pologa mirovinsko društvo dužno je obavijestiti Agenciju.“.

Članak 19.

U članku 125. stavku 1. točki 1. iza riječi: „OECD-a“ dodaje se tekst: „odnosno javno međunarodno tijelo kojemu pripada većina država članica.“.

U točki 2. riječi: „ili je izdavatelj javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica, odnosno kojemu pripada jedna ili više država članica OECD-a.“ zamjenjuju se riječima: „ili javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica.“ .

U točki 7. riječi: „koji su odobrenje za rad dobili u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili odgovarajućih fondova koji su odobrenje za rad dobili u državi članici OECD-a pod uvjetom da su provođenje nadzora nad tim“ zamjenjuju se riječima: „ fondovima kojima upravljaju upravitelji koji su odobrenje za rad dobili u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, ili odgovarajućih fondova kojima upravljaju upravitelji koji su odobrenje za rad dobili u državi članici OECD-a, pod uvjetom da su provođenje nadzora nad tim upraviteljima“.

Točka 10. mijenja se i glasi: „ 10. novca na računima.“.

U stavku 2. točki 2. riječi: „ako zadovoljavaju sljedeće uvjete:“ zamjenjuju se riječju: „ako:“

U podtočki a) iza riječi: „tržište“ dodaje se zarez i riječi: „a uvrštenje će se izvršiti u roku od jedne godine od dana izdanja, ili“.

Podtočka b) mijenja se i glasi:

„b) je nadležno tijelo izdavatelja donijelo odluku o uvrštenju izdanih vrijednosnih papira ili instrumenata tržišta novca na uređeno tržište, koja je objavljena na mrežnim stranicama izdavatelja, a uvrštenje će se izvršiti u roku od jedne godine od dana takve objave.“.

U stavku 3. u cijelom tekstu stavka riječ: „drugi“ briše se.

Članak 20.

U članku 126. stavku 1. točki 9. riječ: „jamstvenog“ zamjenjuje se riječju: „regulatornog“, a iza riječi: „depozite“ stavlja se zarez i dodaje se tekst: „ pri čemu se u obzir uzima i novac na računima iz članka 125. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona.“

U stavku 2. točki 3. brojka „20%“ zamjenjuje se brojkom „25%“.

U točki 9. riječ: „jamstvenog“ zamjenjuje se riječju: „regulatornog“, a iza riječi: „depozite“ stavlja se zarez i dodaje se tekst: „ pri čemu se u obzir uzima i novac na računima iz članka 125. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona.“

.

U stavku 5. riječ: „usvojiti“ zamjenjuje se riječima: „dati suglasnost na:“

Iza stavka 8. dodaje se stavak 9. koji glasi:

„(9) Stavak 1. točka 3. i stavak 2. točka 3. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na izdavatelje čiji su prenosivi vlasnički vrijednosni papiri s pravom glasa u trenutku njihova stjecanja uvršteni u niži segment uređenog tržišta, ako je nadležno tijelo izdavatelja donijelo  odluku o prijelazu na službeno tržište ili druge segmente uređenog tržišta za koje su propisani stroži uvjeti u vezi s uvrštenjem i zaštitom ulagatelja u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a, koja odluka je objavljena na mrežnim stranicama uređenog tržišta, a prijelaz u stroži segment uređenog tržišta će se izvršiti u roku od jedne godine od dana takve objave.“.

Članak 21.

U članku 127. stavku 3. točki 7. iza riječi „Zakona.“ dodaje se tekst: „Iznimno, u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona može biti uloženo više od 10% neto vrijednosti imovine, a najviše 20% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda, ali na rok ne duži od 14 dana.“.

Članak 22.

U članku 128. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

„(4) Stavak 3. ovog članka na odgovarajući se način primjenjuje i na izdavatelje čije su dionice u trenutku njihova stjecanja uvrštene u niži segment uređenog tržišta , ako je nadležni organ izdavatelja donio odluku o prijelazu na službeno tržište ili druge segmente uređenog tržišta za koje su propisani stroži uvjeti u vezi s uvrštenjem i zaštitom ulagatelja u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a, koja odluka je objavljena na mrežnim stranicama uređenog tržišta, a prijelaz u stroži segment uređenog tržišta će se izvršiti u roku od jedne godine od dana takve objave.“.

U dosadašnjem stavku 4. koji postaje stavak 5. iza riječi: „stavka 3.“ dodaju se riječi: „i/ili stavka 4.“

Dosadašnji stavci 5. i 6., postaju stavci 6. i 7.

U dosadašnjem stavku 7. koji postaje stavak 8. brojka: „3%“ zamjenjuje se brojkom: „5%“, a iza riječi: „institucija“ dodaju se riječi: „pri čemu se u obzir uzima i novac na računima iz članka 125. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona.“.

Članak 23.

U članku 135. stavku 2. brojka: „126.“zamjenjuje se brojkom: 125.“.

U točki 1. iza riječi: „utjecati“ dodaje se veznik: „ili“,  a točka 3. briše se.

U stavku 3. iza riječi: „fonda“ stavlja se zarez i dodaje se tekst: „a u slučaju da se prekoračenje ulaganja odnosi na izdavatelja nad kojim je pokrenut postupak predstečajne nagodbe, odnosno predstečajni postupak, i na duže od tri mjeseca.“

U stavku 4. brojka: „126.“ zamjenjuje brojkom: „125.“

Članak 24.

U članku 136. stavku 4. iza riječi: „osobi“, stavlja se zarez i dodaju se riječi: „ osim u slučajevima koji su propisani odredbama ovoga Zakona. “.

Članak 25.

U članku 139. stavku 4. iza riječi: „sve“ dodaje se riječ: „bitne“.

Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

„(5) Bitnim izmjenama i dopunama statuta za koje je potrebno ishoditi odobrenje Agencije smatraju se izmjene i dopune statuta mirovinskog fonda koje se predlažu radi promjena koje se odnose na:

1. osnovna prava, obveze i odgovornosti mirovinskog društva prema članu mirovinskog fonda i mirovinskom fondu, člana mirovinskog fonda prema mirovinskom društvu i mirovinskom fondu te način i uvjete njihova ostvarenja i zaštite

2. postupke naknade štete članu mirovinskog fonda  

3. načela, strategiju i ciljeve ulaganja mirovinskog fonda

4. uvjete pripajanja fonda i prava članova u postupku pripajanja

5. promjene naknada koje mogu rezultirati većim troškovima za članove fonda

6. prava članova mirovinskog fonda i uvjete za prelazak iz mirovinskog fonda jedne kategorije u mirovinski fond druge kategorije te prelaska u mirovinski fond kojim upravlja drugo mirovinsko društvo.“

Članak 26.

Članak 146. mijenja se i glasi:

„(1) Godišnji izvještaji mirovinskog fonda iz članka 145. ovoga Zakona podliježu obvezi zakonske revizije za svaku poslovnu godinu.

(2) Zakonsku reviziju iz stavka 1. ovoga članka provodi revizor na način i pod uvjetima određenima propisima kojima se uređuje računovodstvo i revizija te pravilima revizorske struke, ako ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona nije drugačije određeno.

(3) Mirovinsko društvo za račun mirovinskog fonda može za pružanje revizorskih usluga sklopiti ugovor samo s revizorom koji ispunjava uvjete iz stavaka 4. i 5. ovoga članka.

(4) Isti revizor može obavljati zakonsku reviziju godišnjih izvještaja određenog mirovinskog fonda najviše za sedam uzastopnih godina. Isti revizor ne smije sljedeće četiri godine obavljati zakonsku reviziju tog mirovinskog fonda.

(5) Zakonsku reviziju godišnjih izvještaja mirovinskog fonda može obavljati samo revizorsko društvo u kojem tu reviziju obavljaju najmanje dva ovlaštena revizora koji su radnici revizorskog društva.

(6) Revizor koji obavlja zakonsku reviziju mirovinskog fonda i svi članovi mreže kojoj ovlašteni revizor pripada ne smiju pružati, izravno ili neizravno, mirovinskom fondu koji je predmet revizije te mirovinskom društvu koje njime upravlja bilo koje zabranjene nerevizorske usluge iz članka 5. stavka 1. Uredbe (EU) br. 537/2014 tijekom:

a) razdoblja između početka razdoblja koje je predmet revizije i izdavanja revizorskog izvješća i

b) poslovne godine koja prethodi razdoblju iz alineje a) ovoga stavka u vezi s uslugom osmišljavanja i provedbe postupaka unutarnje kontrole ili upravljanja rizikom povezanih s pripremom i/ili nadzorom financijskih informacija ili osmišljavanje i provedba tehnoloških sustava za financijske informacije.

(7) Agencija od revizora može tražiti dodatna pojašnjenja u vezi s revidiranim godišnjim izvještajima mirovinskog fonda.

(8) Ako revizor obavi zakonsku reviziju financijskih izvještaja mirovinskog fonda suprotno odredbama iz stavaka 4. i 5. ovoga članka, Agencija će odbaciti godišnje izvještaje mirovinskog fonda za tu poslovnu godinu.

(9) Ako Agencija utvrdi da su godišnji izvještaji mirovinskog fonda sastavljeni suprotno odredbama ovoga Zakona, propisa donesenima na temelju ovoga Zakona, propisa kojima se uređuje računovodstvo te pravilima struke, ili da oni ne pružaju istinit i fer prikaz financijskog položaja i uspješnosti poslovanja mirovinskog fonda o kojem je u revizorskom izvješću izdano pozitivno ili uvjetno mišljenje, Agencija će odbiti godišnje izvještaje.

(10) U slučaju iz stavaka 8., 9. i 12. ovoga članka mirovinsko društvo je dužno ponovo izraditi godišnje izvještaje mirovinskog fonda, osigurati obavljanje zakonske revizije tih izvještaja te revizorsko izvješće, uključujući i relevantne godišnje izvještaje, dostaviti Agenciji u roku koji je svojim rješenjem odredila Agencija. Novu zakonsku reviziju ne smije obaviti revizor koji je izdao mišljenje o godišnjim izvještajima koji su odbijeni, odnosno odbačeni.

(11) O odbacivanju iz stavka 8. ovoga članka, odnosno odbijanju iz stavka 9. ovoga članka Agencija će bez odgađanja obavijestiti tijelo nadležno za nadzor osoba ovlaštenih za obavljanje revizorskih usluga prema zakonu kojim je uređena revizija uz obrazloženje razloga odbacivanja odnosno odbijanja.

(12) Ako tijelo nadležno za nadzor osoba ovlaštenih za obavljanje revizorskih usluga prema zakonu kojim je uređena revizija utvrdi da revizorsko izvješće ne ispunjava zahtjeve iz zakona kojim se uređuje revizija ili iz Uredbe (EU) br. 537/2014, Agencija može odbiti ili odbaciti godišnje izvještaje mirovinskog fonda za koje je ta osoba obavila zakonsku reviziju.

(13) Mirovinsko društvo ne smije objaviti godišnje izvještaje mirovinskog fonda koji su odbijeni odnosno odbačeni te je dužno osigurati da godišnji izvještaji, koji su odbijeni odnosno odbačeni, ne budu javno objavljeni. Ako su godišnji izvještaji mirovinskog fonda koji su odbijeni, odnosno odbačeni već objavljeni, mirovinsko društvo je dužno osigurati da se ti izvještaji povuku iz javne objave.

(14) Revizor iz stavka 2. ovoga članka dužan je Agenciji prijaviti svako kršenje odredbi ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju istog ili drugih relevantnih propisa koje utvrdi u obavljanju zakonske revizije iz stavka 1. ovoga članka.

(15) Otkrivanje bilo koje činjenice u smislu stavka 14. ovoga članka od strane revizora ne smatra se kršenjem propisa i odredaba ugovora između revizora i mirovinskog društva za račun mirovinskog fonda koje se odnose na ograničenja davanja podataka, niti kršenje obveze čuvanja revizorske tajne koja proizlazi iz zakona kojim se uređuje revizija ili iz ugovora.“.

Članak 27.

U članku 153. stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Središnji regi