I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

        Ustavna osnova za donošenje Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Ocjena stanja

Važećim Zakonom o obveznim mirovinskim fondovima (Narodne novine, br. 19/14 i 93/15, u daljnjem tekstu: Zakon ), koji je stupio na snagu 20. veljače 2014. godine, u potpunosti je izmijenjen do tada postojeći zakonodavni okvir područja mirovinskih fondova na način da su dotadašnja dva postojeća sustava individualne kapitalizirane štednje (obvezni i dobrovoljni) razdvojena u dva posebna zakona. Unutar postojećeg sustava obveznih mirovinskih fondova uvedene su tri nove kategorije mirovinskih fondova (A, B i C)  koje  se,  s  obzirom  na  razdoblje  umirovljenja  članova,  međusobno  razlikuju  po ograničenjima ulaganja i investicijskoj strategiji. Predmetni zakon je u 2015. godini izmijenjen  na način da je dozvoljen izlazak iz obveznog mirovinskog fonda osiguranicima čija su prava iz mirovinskog osiguranja uređena posebnim propisom koji uređuje prava djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, ili im se mirovina određuje prema tom propisu, a mlađi su od 40 godina, s tim da su u roku od 15 dana od početka rada morali dati izjavu ukoliko žele ostati osigurani u sustavu individualne kapitalizirane štednje, odnosno II. mirovinskom stupu, ako su ranije bili članovi mirovinskog fonda.

Do sada je u sklopu dijela mirovinskoga sustava koji se provodi na temelju individualne kapitalizirane štednje osnovano i djeluje 12 obveznih mirovinskih fondova, po 4 iz svake kategorije (A, B i C) . Obveznim mirovinskim osiguranjem na temelju individualne kapitalizirane štednje na dan 30. rujna 2017. godine obuhvaćeno je 1.829.198 osiguranika. Ujedno, na navedeni datum, 30. rujna 2017. godine ukupna neto imovina obveznih mirovinskih fondova pod upravljanjem mirovinskih društava iznosi 89.666.654.000 kn (od čega se na kategoriju A obveznih mirovinskih fondova odnosi 569.689.000 kn, na kategoriju B 85.416.659.000 kn, a na kategoriju C  3.680.306.000 kn.  

U četvrtoj godini primjene zakona došlo se do zaključka da je potrebno izvršiti određene izmjene u cilju ispravljanja nejasnoća koje su se pokazale u primjeni zakona, kao i dopune u svrhu stvaranja cjelovitog pravnog okvira zajedno s propisima kojima se regulira poslovanje subjekata nadzora Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (kao što su Zakon o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, Zakon o alternativnim investicijskim fondovima i Zakon o kreditnim institucijama), ali i propisima Europske unije (kao što su Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. godine o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju te Uredba (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. godine o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2005/909/EZ) .

Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom

Novina u odredbama predloženog zakona sadržana je u mogućnosti da mirovinsko društvo može stjecati udjele u drugom mirovinskom društvu, neovisno radi li se o društvu koje upravlja obveznim ili dobrovoljnim mirovinskim fondovima, te ima li to društvo sjedište u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili trećoj državi, čime se hrvatskim mirovinskim društvima omogućava sloboda poduzetništva, te širenje i jačanje njihovih pozicija.

Radi usklađivanja s terminologijom iz Zakona o kreditnim institucijama i drugim fondovskim zakonima ( Zakon o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom i Zakon o alternativnim investicijskim fondovima) pojam kapitala je promijenjen u regulatorni kapital.

Nadalje, unutar sustava upravljanja rizicima propisuje se obveza mirovinskog društva uspostaviti sveobuhvatan i učinkovit proces procjene kreditne sposobnosti izdavatelja u koje društvo namjerava ulagati ili ulaže imovinu mirovinskih fondova, kao i zabrana automatskog i isključivog oslanjanja na kreditne rejtinge dodijeljene od nadležnih agencija za kreditni rejting. Time je postojeći sustav poslovanja mirovinskih društava i mirovinskih fondova dodatno uređen, sukladno tržišnim kretanjima i iskustvima financijske krize, u svrhu poboljšanja kvalitete ulaganja mirovinskih fondova i upravljanja rizicima, a time i bolje zaštite članova, odnosno smanjenja prevelikog oslanjanja mirovinskih društava na kreditne rejtinge prilikom ulaganja imovine mirovinskih fondova, a da pri tome ne provode vlastite procjene kreditne sposobnosti izdavatelja financijskih instrumenata.

Osim toga, predloženim zakonom stvara se pravni okvir za primjenu Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. godine o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2005/909/EZ. Iako će se p rimjena citirane Uredbe najvećim dijelom osigurati donošenjem novog Zakona o reviziji, s obzirom da su mirovinska društva i mirovinski fondovi subjekti od javnog interesa, njezinu primjenu potrebno je osigurati i ovim zakonom u dijelu obavljanja zakonske revizije mirovinskih društava i mirovinskih fondova. Dodatno, propisuje se obveza r evizora mirovinskog društva i revizora mirovinskog fonda da Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga prijavi svako kršenje odredbi propisa koje utvrdi u obavljanju zakonske revizije, a s ciljem unaprjeđenja nadzora nad zakonitošću poslovanja mirovinskih društava i mirovinskih fondova uvođenjem dodatnog sudionika unutar sustava nadzora.

Također, uspostavlja se pravni okvir za primjenu Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. godine o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (tzv. EMIR) na način da su uvedeni novi pojmovi – poravnanje, središnja druga ugovorna strana i član sustava poravnanja – te se propisuje da se troškovi vezani uz provođenje transakcija financijskim instrumentima za račun mirovinskog fonda, a koje se poravnavaju posredstvom središnje druge ugovorne strane, uključujući i potrebne iznose nadoknade vezane za takve transakcije, smatraju troškovima koji se mogu izravno plaćati iz imovine mirovinskog fonda.

Ujedno se uvodi pojam pokazatelja ukupnih troškova radi podizanja transparentnosti i jednostavnosti prikazivanja troškova koji mogu teretiti mirovinski fond s ciljem da se članovima pruži potpunija slika o načinu na koji se raspolaže sredstvima mirovinskog fonda.

Nadalje, za osiguranike koji samostalno ne odaberu obvezni mirovinski fond, prijašnje razdoblje od šest mjeseci, protekom kojeg bi ih Središnji registar osiguranika (REGOS) rasporedio u jedan od mirovinskih fondova kategorije B, se skraćuje na mjesec dana. Navedeno iz razloga što je iz statističkih pokazatelja vidljivo da je REGOS u prethodnim razdobljima većinu osiguranika koji nisu odabrali svoj obvezni mirovinski fond raspoređivao po službenoj dužnosti.

Novine koje se odnose na ograničenja ulaganja imovine mirovinskih fondova uključuju mogućnost da se imovina mirovinskog fonda može sastojati od novca na računima, što je u odnosu na ranije zakonsko rješenje znatno šire budući da se do sada novac morao držati isključivo na računu kod depozitara mirovinskog fonda te na drugim računima, no samo kada je to bilo potrebno radi realizacije ulaganja. Ova će izmjena omogućiti da se novac mirovinskog fonda može držati i na računima u drugim kreditnim institucijama. Naime, dosadašnja mogućnost držanja novca isključivo na računu kod depozitara prepoznata je kao sistemski rizik u slučaju propasti depozitara, koji naročito dobiva na značaju u razdobljima prije upisivanja državnih obveznica za račun obveznih mirovinskih fondova, kada se na takvom računu drže značajni novčani iznosi. Predloženom izmjenom se spomenuti rizik smanjuje budući da se novac sada može držati na računima u više kreditnih institucija. S tim u vezi, izvršene su izmjene odredbi koje predviđaju da se izloženost mirovinskog fonda u odnosu na regulatorni kapital kreditne institucije promatra kao ulaganje u depozite i novac na računima u toj kreditnoj instituciji. Također, nastavno na navedeno, za depozitara mirovinskog fonda je uvedena obveza praćenja tijeka novca mirovinskog fonda, budući da se novac više ne mora držati isključivo na računu kod depozitara.

Sljedeća novost se odnosi na omogućavanje mirovinskim fondovima da steknu već izdane i novoizdane financijske instrumente koji još nisu uvršteni na uređeno tržište, kao i financijske instrumente koji su uvršteni u nižu kotaciju uređenog tržišta, dok im je ranije bilo omogućeno stjecati samo novoizdane neuvrštene financijske instrumente. Ovom se izmjenom ispravlja ranija nelogičnost sukladno kojoj se imovina mirovinskog fonda, pod određenim uvjetima i kao izuzetak, mogla sastojati od novoizdanih prenosivih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca koji u trenutku stjecanja nisu uvršteni na uređeno tržište, dok je bilo onemogućeno stjecanje financijskih instrumenata koji su već izdani, a nadležno tijelo izdavatelja je donijelo odluku o uvrštenju na uređeno tržište odnosno o uvrštenju u stroži segment uređenog tržišta. Sada je navedeno ujednačeno i međusobno usklađeno.  

U odnosu na ranije zakonske odredbe, ovim izmjenama se mirovinskom fondu kategorije C omogućuje da iznimno može uložiti i više 10% imovine mirovinskog fonda u novac na računu, ali maksimalno 20%, i to na rok od najviše 14 dana. Iznimka je ranije bila predviđena za fondove kategorija A i B, a ovime se iznimka proširuje i na fond kategorije C.  

Ujedno se, uvažavajući okolnost da rok od tri mjeseca nije uvijek primjeren za usklađivanje prekoračenja ograničenja ulaganja u financijske instrumente izdavatelja nad kojim je pokrenut postupak predstečajne nagodbe, predviđa mogućnost da Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga može dodatno produljiti rok za usklađenje prekoračenja ograničenja ulaganja i za duže od tri mjeseca. Navedeno ujedno predstavlja i usklađenje s odredbama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima.

Nadalje, prijedlogom zakona izmijenjene su ili dopunjene i druge odredbe za koje je dosadašnja praksa i iskustvo pokazalo da postoji potreba za njihovim uspješnijim ili podrobnijim uređenjem. Tako je sada predviđeno da više nije potrebno odobravati svaku promjenu statuta mirovinskog fonda, već samo onu koja se smatra bitnom, po uzoru na takve promjene prospekata investicijskih fondova. Ovime se nastoji smanjiti administrativno i regulatorno opterećenje mirovinskih društava i fondova.

Također, Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga je omogućeno da na svojoj mrežnoj stranici javno objavi podatke o izrečenim nadzornim mjerama te je sada jasnije regulirana obveza čuvanja povjerljivih podataka

3. Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona

Prijedlogom zakona na precizniji način se regulira politika ulaganja imovine mirovinskih fondova te se u vezi s tim očekuje unaprjeđenje poslovanja subjekata u obveznom kapitaliziranom sustavu, a samim time se očekuju i koristi za sve članove obveznih mirovinskih fondova, primjerice u vidu poboljšanja kvalitete ulaganja imovine mirovinskih fondova odnosno njihovih članova. Također se osigurava veća sigurnost ulaganja i bolje upravljanje rizicima propisivanjem obveze procjene kreditne sposobnosti izdavatelja u kojeg se namjerava ulagati imovina.

Skraćivanjem roka za odabir obveznog mirovinskog fonda na jedan mjesec umjesto dosadašnjih šest mjeseci smanjit će se nepotrebno gomilanje sredstava na privremenom računu na koji se prosljeđuju uplate za članove fondova koji još nisu odabrali fond, a s obzirom da statistički podaci REGOS-a pokazuju da REGOS raspoređuje preko 95% osiguranika u obvezne mirovinske fondove.

Proširuju se modaliteti nadzora mirovinskih društava od strane Agencije, propisivanjem obveze revizorima mirovinskih društava da dostavljaju obavijesti o kršenju propisa, u vezi s čim se očekuje dodatan uvid Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga u poslovanje mirovinskih društava s aspekta revizorske struke, a što dovodi do unaprjeđenja postupka obavljanja nadzora. Isto tako se prijedlogom zakona utječe i na poboljšanje transparentnosti u vezi izrečenih nadzornih mjera. Dužnosti i obveze depozitara povećavaju se i dodatno uređuju u odnosu na praćenje tijeka novca mirovinskog fonda. Uslijed navedenog, p rijedlog zakona omogućiti će daljnje jačanja zaštite članova obveznih mirovinskih fondova, a time i promicanja i očuvanja povjerenja u tržište kapitala.

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provođenje predloženog Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA

ZAKONA O OBVEZNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA

Članak 1.

U Zakonu o obveznim mirovinskim fondovima (Narodne novine, br. 19/14 i 93/15) u članku 2. točki 26. podtočki a) ispred riječi: „osoba“ dodaje se riječ: „fizička“.

U točki 28. alineje 1. do 3. brišu se.

U dosadašnjoj alineji 6., koja postaje alineja 3. riječi: „ili srodnik do uključujući drugog koljena“ zamjenjuju se riječima: „izvanbračni drug, životni partner ili srodnik do uključujući drugog stupnja u ravnoj lozi“.

Iza točke 40. dodaju se točke 41. do 43. koje glase:

„41. Poravnanje je poravnanje kako je definirano člankom 2. točkom 3. Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju.

42. Središnja druga ugovorna strana je središnja druga ugovorna strana kako je definirano člankom 2. točkom 1. Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. godine o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju.

43. Član sustava poravnanja je član sustava poravnanja kako je definirano člankom 2. točkom 14. Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. godine o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju.“.

Članak 2.

Naslov iznad članka 9. mijenja se i glasi:

„Regulatorni kapital mirovinskog društva“

U članku 9. stavku 1. iza riječi: „održavati“ dodaje se riječ: „regulatorni“.

U stavku 3. iza riječi: „smanjenju“ dodaje se riječ: „ regulatornog“.

U stavku 4. iza riječi: „smanjenja“ dodaje se riječ: „ regulatornog“.

U stavku 5. iza riječi: „stavke“ dodaje se riječ: „ regulatornog“.

Članak 3.

U članku 22. stavku 4. riječ: „kvalificirani“ briše se.

Članak 4.

U članku 23. stavku 1. točki 3. riječi: „i 4.“ brišu se.

Članak 5.

U članku 26. stavku 1. riječi: „ili ako kupuje mirovinsko društvo“ zamjenjuju se riječima: „te ako kupuje drugo mirovinsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, državi članici ili trećoj državi i/ili dobrovoljno mirovinsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, državi članici ili trećoj državi,“.

Članak 6.

U članku 27. stavku 1. iza riječi „društvu“ dodaje se tekst;: „sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, državi članici ili trećoj državi i/ili dobrovoljno mirovinsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, državi članici ili trećoj državi,“

U stavku 2. točki 2. iza riječi: „društava“ dodaju se riječi: „u Republici Hrvatskoj“.

Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

„(3) Mirovinsko društvo ne smije steći dio ili cjelokupni vlasnički udjel drugoga mirovinskog društva i/ili dobrovoljnog mirovinskog društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, državi članici ili trećoj državi, ako bi takvo stjecanje dovelo do odgovornosti mirovinskog društva za obveze društva čije je udjele steklo.“.

Članak 7.

U članku 30. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

„(4) Uprava mirovinskog društva dužna je voditi poslove mirovinskog društva s područja Republike Hrvatske.“

Članak 8.

U članku 34. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:

„(2)  Zahtjev  za  izdavanje  odobrenja  za  obavljanje  funkcije  člana  uprave  mirovinskog društva Agenciji podnose članovi, odnosno nadzorni odbor mirovinskog društva za mandat koji ne može biti duži od pet godina.

(3) Uz zahtjev iz stavka 2. ovoga članka podnositelj zahtjeva dostavlja i program vođenja poslova društva kandidata za traženo mandatno razdoblje.“

Članak 9.

U članku 36. stavku 2. iza riječi: „stavka 1.“ dodaje se riječ: „točke 1.“.

Članak 10.

U članku 39. stavku 2. riječ: „vođenju“ zamjenjuje se riječju: „rukovođenju“.

Članak 11.

U naslovu iznad članka 45. riječ „članova“ briše se.

U članku 45. stavku 2. riječ: „utvrđuje“ zamjenjuje se riječima: „daje suglasnost na“.

Članak 12.

U članku 51. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:

„(2) Mirovinsko društvo je dužno u okviru sustava upravljanja rizicima, a u skladu s vrstom, opsegom i složenosti svojega poslovanja, uspostaviti sveobuhvatan i učinkovit proces procjene kreditne sposobnosti izdavatelja u koje namjerava ulagati ili ulaže svoju imovinu i imovinu mirovinskih fondova kojima upravlja. Za procjenu kreditne sposobnosti imovine mirovinskih fondova i mirovinskog društva, mirovinsko društvo se ne smije automatski ili isključivo oslanjati na kreditne rejtinge koje su dodijelile agencije za kreditni rejting kako je propisano u članku 3. stavku 1. točki (b) Uredbe (EZ) br. 1060/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o agencijama za kreditni rejting.“.

Dosadašnji stavci 2. do 11. postaju stavci 3. do 12.

Članak 13.

Članak 65. mijenja se i glasi:

„(1) Godišnji financijski izvještaji mirovinskog društva podliježu obvezi zakonske revizije za svaku poslovnu godinu.

(2) Zakonsku reviziju iz stavka 1. ovoga članka provodi revizor na način i pod uvjetima određenima propisima kojima se uređuje računovodstvo i revizija te pravilima revizorske struke, ako ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona nije drugačije određeno.

(3) Mirovinsko društvo može za pružanje revizorskih usluga sklopiti ugovor samo s revizorom koji ispunjava uvjete iz stavaka 4. i 5. ovoga članka.

(4) Isti revizor može obavljati zakonsku reviziju financijskih izvještaja određenog mirovinskog društva najviše za sedam uzastopnih godina. Isti revizor ne smije sljedeće četiri godine obavljati zakonsku reviziju tog mirovinskog društva.

(5) Zakonsku reviziju financijskih izvještaja mirovinskog društva može obavljati samo revizorsko društvo u kojem tu reviziju obavljaju najmanje dva ovlaštena revizora koji su radnici revizorskog društva.

(6) Revizor koji obavlja zakonsku reviziju financijskih izvještaja mirovinskog društva i svi članovi mreže kojoj revizor pripada ne smiju pružati, izravno ili neizravno, mirovinskom društvu koje je predmet revizije, njegovom matičnom društvu ili društvima koja su pod njegovom kontrolom u Republici Hrvatskoj ili drugim državama članicama bilo koje zabranjene nerevizorske usluge iz članka 5. stavka 1. Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2005/909/EZ tijekom:

a) razdoblja između početka razdoblja koje je predmet revizije i izdavanja revizorskog izvještaja i

b) poslovne godine koja prethodi razdoblju iz alineje a) ovoga stavka u vezi s uslugom osmišljavanja i provedbe postupaka unutarnje kontrole ili upravljanja rizikom povezanih s pripremom i/ili nadzorom financijskih informacija ili osmišljavanje i provedba tehnoloških sustava za financijske informacije.

(7) Mirovinsko društvo je dužno Agenciji dostaviti revizorski izvještaj o obavljenoj zakonskoj reviziji godišnjih financijskih izvještaja iz članka 64. stavka 2. ovoga Zakona, uključujući godišnji izvještaj i financijske izvještaje iz članka 64. stavka 2. ovoga Zakona, u roku od 15 dana od datuma izdavanja revizorskog izvještaja, a najkasnije u roku od četiri mjeseca nakon isteka poslovne godine za koju se izvještaji sastavljaju.“.

Članak 14.

U članku 66. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:

„(2) Ako revizor obavi zakonsku reviziju financijskih izvještaja mirovinskog društva suprotno odredbama članka 65. stavaka 4. i 5. ovoga članka, Agencija će odbaciti godišnje financijske izvještaje mirovinskog društva za tu poslovnu godinu.

(3) Ako Agencija utvrdi da su godišnji financijski izvještaji mirovinskog društva sastavljeni suprotno odredbama ovoga Zakona, propisa donesenima na temelju ovoga Zakona, propisa kojima se uređuje računovodstvo te pravilima struke, ili da oni ne pružaju istinit i pošten prikaz financijskog položaja i uspješnosti poslovanja mirovinskog društva o kojima je u revizorskom izvještaju izdano pozitivno ili uvjetno mišljenje, Agencija će odbiti godišnje financijske izvještaje.“

Iza stavka 3. dodaju se stavci 4., 5., 6., 7., 8. i 9. koji glase:

„(4) U slučaju iz stavaka 2., 3. i 6. ovoga članka mirovinsko društvo je dužno ponovo izraditi godišnje financijske izvještaje, osigurati obavljanje zakonske revizije tih izvještaja te revizorski izvještaj, uključujući i relevantne financijske izvještaje i dostaviti Agenciji u roku koji je svojim rješenjem odredila Agencija. Novu zakonsku reviziju ne smije obaviti revizor koji je izdao mišljenje o godišnjim financijskim izvještajima koji su odbijeni, odnosno odbačeni.

(5) O odbacivanju iz stavka 2. ovoga članka, odnosno odbijanju iz stavka 3. ovoga članka Agencija će bez odgađanja obavijestiti tijelo nadležno za nadzor osoba ovlaštenih za obavljanje revizorskih usluga prema zakonu kojim je uređena revizija uz obrazloženje razloga odbacivanja odnosno odbijanja.

(6) Ako tijelo nadležno za nadzor osoba ovlaštenih za obavljanje revizorskih usluga prema zakonu kojim je uređena revizija utvrdi da revizorski izvještaj ne ispunjava zahtjeve iz zakona kojim se uređuje revizija ili iz Uredbe (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. godine o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2005/909/EZ , Agencija može odbiti ili odbaciti godišnje financijske izvještaje mirovinskog društva za koje je ta osoba obavila zakonsku reviziju.

(7) Mirovinsko društvo ne smije objaviti godišnje financijske izvještaje koji su odbijeni odnosno odbačeni te je dužno osigurati da godišnji financijski izvještaji , koji su odbijeni odnosno odbačeni, ne budu javno objavljeni. Ako su godišnji financijski izvještaji , koji su odbijeni odnosno odbačeni već objavljeni, mirovinsko društvo je dužno osigurati da se ti izvještaji povuku iz javne objave.

(8) Revizor iz članka 65. stavka 2. ovoga Zakona dužan je Agenciji prijaviti svako kršenje odredbi ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju istog ili drugih relevantnih propisa koje utvrdi u obavljanju zakonske revizije iz članka 65. stavka 1. ovoga Zakona.

(9) Otkrivanje bilo koje činjenice u smislu stavka 8. ovoga članka od strane revizora ne smatra se kršenjem propisa i odredaba ugovora između revizora i mirovinskog društva koje se odnose na ograničenja davanja podataka, niti kršenje obveze čuvanja revizorske tajne koja proizlazi iz zakona kojim se uređuje revizija ili iz ugovora.“.

Članak 15.

U članku 74.  očki 1. riječi: „oduzela“ zamjenjuju se riječima: „ukinula ili poništila“.

Članak 16.

U članku 87. stavku 1. iza točke 3. dodaje se  očka 4. koja glasi:

„4. troškovi vezani uz transakcije financijskim instrumentima koje su zaključene za račun mirovinskog fonda, a koje se poravnavaju neposredno ili posredno, posredstvom središnje druge ugovorne strane, uključujući i potrebne iznose nadoknade ( margin ) vezane za takve transakcije, a koje za pokriće rizika transakcije prikupljaju središnje druge ugovorne strane od članova sustava poravnanja te članovi sustava poravnanja od svojih klijenata, pri čemu se na odgovarajući način primjenjuju definicije iz Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju“.

Iza stavka 1. dodaju se stavci 2. i 3., koji glase:

„(2) Mirovinsko društvo dužno je iskazivati ukupan iznos troškova iz stavka 1. ovoga članka kao pokazatelj ukupnih troškova i objavljivati ga u revidiranim godišnjim izvještajima mirovinskog fonda.

(3) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati troškove koji se mogu plaćati iz imovine mirovinskog fonda te način i sadržaj izračuna pokazatelja ukupnih troškova mirovinskog fonda.“.

Članak 17.

U članku 91. stavcima 1. i 3. riječi: „šest mjeseci“ zamjenjuju se riječima: „mjesec dana“.

Članak 18.

U članku 112. stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) O svim uplatama i isplatama sredstava jamstvenog pologa mirovinsko društvo dužno je obavijestiti Agenciju.“.

Članak 19.

U članku 125. stavku 1. točki 1. iza riječi: „OECD-a“ dodaje se tekst: „odnosno javno međunarodno tijelo kojemu pripada većina država članica.“.

U točki 2. riječi: „ili je izdavatelj javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica, odnosno kojemu pripada jedna ili više država članica OECD-a.“ zamjenjuju se riječima: „ili javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica.“ .

U točki 7. riječi: „koji su odobrenje za rad dobili u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili odgovarajućih fondova koji su odobrenje za rad dobili u državi članici OECD-a pod uvjetom da su provođenje nadzora nad tim“ zamjenjuju se riječima: „ fondovima kojima upravljaju upravitelji koji su odobrenje za rad dobili u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, ili odgovarajućih fondova kojima upravljaju upravitelji koji su odobrenje za rad dobili u državi članici OECD-a, pod uvjetom da su provođenje nadzora nad tim upraviteljima“.

Točka 10. mijenja se i glasi: „ 10. novca na računima.“.

U stavku 2. točki 2. riječi: „ako zadovoljavaju sljedeće uvjete:“ zamjenjuju se riječju: „ako:“

U podtočki a) iza riječi: „tržište“ dodaje se zarez i riječi: „a uvrštenje će se izvršiti u roku od jedne godine od dana izdanja, ili“.

Podtočka b) mijenja se i glasi:

„b) je nadležno tijelo izdavatelja donijelo odluku o uvrštenju izdanih vrijednosnih papira ili instrumenata tržišta novca na uređeno tržište, koja je objavljena na mrežnim stranicama izdavatelja, a uvrštenje će se izvršiti u roku od jedne godine od dana takve objave.“.

U stavku 3. u cijelom tekstu stavka riječ: „drugi“ briše se.

Članak 20.

U članku 126. stavku 1. točki 9. riječ: „jamstvenog“ zamjenjuje se riječju: „regulatornog“, a iza riječi: „depozite“ stavlja se zarez i dodaje se tekst: „ pri čemu se u obzir uzima i novac na računima iz članka 125. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona.“

U stavku 2. točki 3. brojka „20%“ zamjenjuje se brojkom „25%“.

U točki 9. riječ: „jamstvenog“ zamjenjuje se riječju: „regulatornog“, a iza riječi: „depozite“ stavlja se zarez i dodaje se tekst: „ pri čemu se u obzir uzima i novac na računima iz članka 125. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona.“

.

U stavku 5. riječ: „usvojiti“ zamjenjuje se riječima: „dati suglasnost na:“

Iza stavka 8. dodaje se stavak 9. koji glasi:

„(9) Stavak 1. točka 3. i stavak 2. točka 3. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na izdavatelje čiji su prenosivi vlasnički vrijednosni papiri s pravom glasa u trenutku njihova stjecanja uvršteni u niži segment uređenog tržišta, ako je nadležno tijelo izdavatelja donijelo  odluku o prijelazu na službeno tržište ili druge segmente uređenog tržišta za koje su propisani stroži uvjeti u vezi s uvrštenjem i zaštitom ulagatelja u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a, koja odluka je objavljena na mrežnim stranicama uređenog tržišta, a prijelaz u stroži segment uređenog tržišta će se izvršiti u roku od jedne godine od dana takve objave.“.

Članak 21.

U članku 127. stavku 3. točki 7. iza riječi „Zakona.“ dodaje se tekst: „Iznimno, u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona može biti uloženo više od 10% neto vrijednosti imovine, a najviše 20% neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda, ali na rok ne duži od 14 dana.“.

Članak 22.

U članku 128. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

„(4) Stavak 3. ovog članka na odgovarajući se način primjenjuje i na izdavatelje čije su dionice u trenutku njihova stjecanja uvrštene u niži segment uređenog tržišta , ako je nadležni organ izdavatelja donio odluku o prijelazu na službeno tržište ili druge segmente uređenog tržišta za koje su propisani stroži uvjeti u vezi s uvrštenjem i zaštitom ulagatelja u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili državi članici OECD-a, koja odluka je objavljena na mrežnim stranicama uređenog tržišta, a prijelaz u stroži segment uređenog tržišta će se izvršiti u roku od jedne godine od dana takve objave.“.

U dosadašnjem stavku 4. koji postaje stavak 5. iza riječi: „stavka 3.“ dodaju se riječi: „i/ili stavka 4.“

Dosadašnji stavci 5. i 6., postaju stavci 6. i 7.

U dosadašnjem stavku 7. koji postaje stavak 8. brojka: „3%“ zamjenjuje se brojkom: „5%“, a iza riječi: „institucija“ dodaju se riječi: „pri čemu se u obzir uzima i novac na računima iz članka 125. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona.“.

Članak 23.

U članku 135. stavku 2. brojka: „126.“zamjenjuje se brojkom: 125.“.

U točki 1. iza riječi: „utjecati“ dodaje se veznik: „ili“,  a točka 3. briše se.

U stavku 3. iza riječi: „fonda“ stavlja se zarez i dodaje se tekst: „a u slučaju da se prekoračenje ulaganja odnosi na izdavatelja nad kojim je pokrenut postupak predstečajne nagodbe, odnosno predstečajni postupak, i na duže od tri mjeseca.“

U stavku 4. brojka: „126.“ zamjenjuje brojkom: „125.“

Članak 24.

U članku 136. stavku 4. iza riječi: „osobi“, stavlja se zarez i dodaju se riječi: „ osim u slučajevima koji su propisani odredbama ovoga Zakona. “.

Članak 25.

U članku 139. stavku 4. iza riječi: „sve“ dodaje se riječ: „bitne“.

Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

„(5) Bitnim izmjenama i dopunama statuta za koje je potrebno ishoditi odobrenje Agencije smatraju se izmjene i dopune statuta mirovinskog fonda koje se predlažu radi promjena koje se odnose na:

1. osnovna prava, obveze i odgovornosti mirovinskog društva prema članu mirovinskog fonda i mirovinskom fondu, člana mirovinskog fonda prema mirovinskom društvu i mirovinskom fondu te način i uvjete njihova ostvarenja i zaštite

2. postupke naknade štete članu mirovinskog fonda  

3. načela, strategiju i ciljeve ulaganja mirovinskog fonda

4. uvjete pripajanja fonda i prava članova u postupku pripajanja

5. promjene naknada koje mogu rezultirati većim troškovima za članove fonda

6. prava članova mirovinskog fonda i uvjete za prelazak iz mirovinskog fonda jedne kategorije u mirovinski fond druge kategorije te prelaska u mirovinski fond kojim upravlja drugo mirovinsko društvo.“

Članak 26.

Članak 146. mijenja se i glasi:

„(1) Godišnji izvještaji mirovinskog fonda iz članka 145. ovoga Zakona podliježu obvezi zakonske revizije za svaku poslovnu godinu.

(2) Zakonsku reviziju iz stavka 1. ovoga članka provodi revizor na način i pod uvjetima određenima propisima kojima se uređuje računovodstvo i revizija te pravilima revizorske struke, ako ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona nije drugačije određeno.

(3) Mirovinsko društvo za račun mirovinskog fonda može za pružanje revizorskih usluga sklopiti ugovor samo s revizorom koji ispunjava uvjete iz stavaka 4. i 5. ovoga članka.

(4) Isti revizor može obavljati zakonsku reviziju godišnjih izvještaja određenog mirovinskog fonda najviše za sedam uzastopnih godina. Isti revizor ne smije sljedeće četiri godine obavljati zakonsku reviziju tog mirovinskog fonda.

(5) Zakonsku reviziju godišnjih izvještaja mirovinskog fonda može obavljati samo revizorsko društvo u kojem tu reviziju obavljaju najmanje dva ovlaštena revizora koji su radnici revizorskog društva.

(6) Revizor koji obavlja zakonsku reviziju mirovinskog fonda i svi članovi mreže kojoj ovlašteni revizor pripada ne smiju pružati, izravno ili neizravno, mirovinskom fondu koji je predmet revizije te mirovinskom društvu koje njime upravlja bilo koje zabranjene nerevizorske usluge iz članka 5. stavka 1. Uredbe (EU) br. 537/2014 tijekom:

a) razdoblja između početka razdoblja koje je predmet revizije i izdavanja revizorskog izvješća i

b) poslovne godine koja prethodi razdoblju iz alineje a) ovoga stavka u vezi s uslugom osmišljavanja i provedbe postupaka unutarnje kontrole ili upravljanja rizikom povezanih s pripremom i/ili nadzorom financijskih informacija ili osmišljavanje i provedba tehnoloških sustava za financijske informacije.

(7) Agencija od revizora može tražiti dodatna pojašnjenja u vezi s revidiranim godišnjim izvještajima mirovinskog fonda.

(8) Ako revizor obavi zakonsku reviziju financijskih izvještaja mirovinskog fonda suprotno odredbama iz stavaka 4. i 5. ovoga članka, Agencija će odbaciti godišnje izvještaje mirovinskog fonda za tu poslovnu godinu.

(9) Ako Agencija utvrdi da su godišnji izvještaji mirovinskog fonda sastavljeni suprotno odredbama ovoga Zakona, propisa donesenima na temelju ovoga Zakona, propisa kojima se uređuje računovodstvo te pravilima struke, ili da oni ne pružaju istinit i fer prikaz financijskog položaja i uspješnosti poslovanja mirovinskog fonda o kojem je u revizorskom izvješću izdano pozitivno ili uvjetno mišljenje, Agencija će odbiti godišnje izvještaje.

(10) U slučaju iz stavaka 8., 9. i 12. ovoga članka mirovinsko društvo je dužno ponovo izraditi godišnje izvještaje mirovinskog fonda, osigurati obavljanje zakonske revizije tih izvještaja te revizorsko izvješće, uključujući i relevantne godišnje izvještaje, dostaviti Agenciji u roku koji je svojim rješenjem odredila Agencija. Novu zakonsku reviziju ne smije obaviti revizor koji je izdao mišljenje o godišnjim izvještajima koji su odbijeni, odnosno odbačeni.

(11) O odbacivanju iz stavka 8. ovoga članka, odnosno odbijanju iz stavka 9. ovoga članka Agencija će bez odgađanja obavijestiti tijelo nadležno za nadzor osoba ovlaštenih za obavljanje revizorskih usluga prema zakonu kojim je uređena revizija uz obrazloženje razloga odbacivanja odnosno odbijanja.

(12) Ako tijelo nadležno za nadzor osoba ovlaštenih za obavljanje revizorskih usluga prema zakonu kojim je uređena revizija utvrdi da revizorsko izvješće ne ispunjava zahtjeve iz zakona kojim se uređuje revizija ili iz Uredbe (EU) br. 537/2014, Agencija može odbiti ili odbaciti godišnje izvještaje mirovinskog fonda za koje je ta osoba obavila zakonsku reviziju.

(13) Mirovinsko društvo ne smije objaviti godišnje izvještaje mirovinskog fonda koji su odbijeni odnosno odbačeni te je dužno osigurati da godišnji izvještaji, koji su odbijeni odnosno odbačeni, ne budu javno objavljeni. Ako su godišnji izvještaji mirovinskog fonda koji su odbijeni, odnosno odbačeni već objavljeni, mirovinsko društvo je dužno osigurati da se ti izvještaji povuku iz javne objave.

(14) Revizor iz stavka 2. ovoga članka dužan je Agenciji prijaviti svako kršenje odredbi ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju istog ili drugih relevantnih propisa koje utvrdi u obavljanju zakonske revizije iz stavka 1. ovoga članka.

(15) Otkrivanje bilo koje činjenice u smislu stavka 14. ovoga članka od strane revizora ne smatra se kršenjem propisa i odredaba ugovora između revizora i mirovinskog društva za račun mirovinskog fonda koje se odnose na ograničenja davanja podataka, niti kršenje obveze čuvanja revizorske tajne koja proizlazi iz zakona kojim se uređuje revizija ili iz ugovora.“.

Članak 27.

U članku 153. stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Središnji registar osiguranika izvršit će zamjenu obračunskih jedinica, na način da će na dan provedbe pripajanja članovima mirovinskog fonda u fondu prenositelju zamijeniti obračunske jedinice u fondu prenositelju za obračunske jedinice u fondu preuzimatelju, u skladu s omjerom zamjene iz članka 164. stavka 2. ovoga Zakona. Rok za dodjelu obračunskih  jedinica  u  fondu  preuzimatelju  je  sljedeći  radni  dan  od  dana  provođenja pripajanja.“.

Članak 28.

U članku 160. iza riječi „pripajanja“ briše se točka i dodaju riječi: „te uz obavijest dostaviti nacrt pripajanja.“

Članak 29.

U članku 162. stavku 3. iza riječi „Agenciji“ briše se točka i dodaju riječi: „i Središnjem registru osiguranika.“

Članak 30.

U članku 164. stavak 4. se briše.

U stavku 7. brojka: „6.” zamjenjuje se brojkom: „5.“

Dosadašnji stavci 5. do 7. postaju stavci 4. do 6.

Dosadašnji stavak 5., koji postaje stavak 4., mijenja se i glasi:

„(5) U slučaju da revizor prethodno nije izdao pozitivno mišljenje o pripajanju, mirovinska društva koja upravljaju fondom prenositeljem i fondom preuzimateljem ne smiju provesti  prijenos  imovine  i  obveza, a Središnji registar osiguranika ne smije provesti zamjenu  obračunskih  jedinica  u  skladu  s odredbama  ovoga  članka.“

Članak 31.

Iza članka 172. dodaje se naslov i članak 172.a koji glasi:

„ Praćenje tijeka novca mirovinskog fonda

Članak 172.a

(1) Depozitar je dužan osigurati učinkovito i prikladno praćenje tijeka novca mirovinskog fonda, a posebno da se sva novčana sredstva mirovinskog fonda evidentiraju na novčanim računima koji ispunjavaju sljedeće uvjete:

1. otvoreni su u ime mirovinskog društva ili depozitara, a za račun mirovinskog fonda,

2. otvoreni su kod središnje banke, kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili državi članici ili banke sa sjedištem u trećoj državi s odobrenjem za rad izdanim od nadležnog tijela, na tržištima gdje su takvi novčani računi potrebni za poslovanje mirovinskog fonda i koji su predmet propisa koji imaju isti učinak kao i hrvatsko pravo i nad kojima se učinkovito provodi nadzor,

3. vode se u skladu s načelima zaštite imovine klijenata propisane zakonom koji uređuje tržište kapitala i propisima donesenim na temelju istog u dijelu koji se odnosi na zaštitu imovine klijenata.

(2) Kada su novčani računi otvoreni u ime depozitara, a za račun mirovinskog fonda, na njima se ne smiju držati vlastita novčana sredstva osoba iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, kao ni vlastita novčana sredstva depozitara.

(3) Depozitar je o novčanim sredstvima mirovinskog fonda evidentiranim na novčanim računima otvorenima kod osoba iz stavka 1. točke 2. ovoga članka dužan ažurno voditi i vlastite evidencije.“.

Članak 32.

U članku 178. stavak 5. mijenja se i glasi:

„(5) Revizor je po završetku revizorskog izvješća dužan bez odgode predati revizorsko izvješće depozitaru, a depozitar Agenciji. Revizorsko izvješće depozitar je dužan dostaviti Agenciji najkasnije u roku od četiri mjeseca nakon isteka poslovne godine za koju se izvješće sastavlja.“

Članak 33.

U članku 183. stavku 1. točka a) mijenja se i glasi:

„a) obavijest o sklapanju ugovora s trećim osobama i“

Članak 34.

U članku 213. iza stavka 1. dodaju se stavci 2., 3., 4. i 5. koji glase:

„(2) Agencija na svojoj mrežnoj stranici javno objavljuje podatke o svakoj nadzornoj mjeri izrečenoj prema odredbama ovoga Zakona, uključujući i nepravomoćna rješenja o izricanju nadzornih mjera, a koja su donesena u postupcima nadzora koje provodi Agencija u skladu s odredbama ovoga Zakona, uz naznaku da se radi o nepravomoćnim rješenjima.

(3) Objava iz stavka 2. ovoga članka sadrži najmanje informacije o vrsti i karakteru kršenja odredbi ovoga Zakona ili relevantnih propisa i identitetu osobe kojoj je izrečena nadzorna mjera.

(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako Agencija smatra da bi objavljivanje identiteta pravnih osoba ili osobnih podataka fizičkih osoba bilo nerazmjerno, ili ako bi objavljivanje podataka o nadzornim mjerama ugrozilo stabilnost financijskih tržišta ili istragu u tijeku, bilo štetno za interese članova mirovinskog fonda, ili bi uzrokovalo nerazmjernu štetu uključenim stranama, ovisno o okolnostima pojedinačnog slučaja, Agencija može:

1. odgoditi objavu nadzorne mjere do trenutka kada razlozi neobjavljivanja prestanu postojati

2. nadzornu mjeru objaviti na anonimnoj osnovi, ako takvo anonimno objavljivanje osigurava učinkovitu zaštitu osobnih podataka ili

3. ne objaviti nadzornu mjeru.

(5) U slučaju odluke o anonimnoj objavi nadzorne mjere, Agencija može objavu relevantnih podataka odgoditi na razuman rok, ako je predviđeno da će razlozi za anonimnu objavu prestati postojati tijekom toga roka.“.

Članak 35.

Iza članka 228. dodaju se članci 228.a i 228.b koji glase:

„ Prikupljanje i obrada informacija

Članak 228.a

(1) Agencija je ovlaštena i odgovorna za prikupljanje i obradu informacija o činjenicama i okolnostima koje su važne za izvršavanje njenih obveza i dužnosti određenih ovim Zakonom i Zakonom o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga.

(2) Informacijama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se osobito informacije o:

1. odobrenjima za osnivanje i rad mirovinskih društava i drugim odobrenjima koje Agencija izdaje na temelju odredaba ovoga Zakona

2. članovima uprave i nadzornog odbora mirovinskog društva, njihovoj organizaciji i radu interne revizije

3. financijskom položaju i poslovanju mirovinskog društva i drugih osoba nad kojima je Agencija ovlaštena obavljati nadzor

4. imateljima dionica ili poslovnih udjela mirovinskog društva

5. nadzornim mjerama koje je Agencija izrekla na temelju odredaba ovoga Zakona i

6. informacijama koje je saznala, u okviru razmjene informacija, od drugih nadzornih tijela Republike Hrvatske, druge države članice ili treće države.

(3) Za dobivanje informacija iz registara i evidencija koje vode sudovi i druga državna tijela, Agencija je oslobođena plaćanja pristojbi i naknada.

Obveza čuvanja povjerljivih podataka

Članak 228.b

(1) Radnici Agencije, revizori i druge stručne osobe koje rade ili su radile po ovlaštenju Agencije dužni su sve informacije u vezi sa subjektima nadzora koje su saznali tijekom rada za Agenciju čuvati kao povjerljive.

(2) Obveza čuvanja povjerljivih podataka iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na:

1. dostavljanje povjerljivih podataka koji se priopćavaju za potrebe provođenja kaznenog postupka ili postupka koji mu prethodi, a to pisanim putem zatraži ili naloži nadležni sud, Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Ministarstvo unutarnjih poslova ako mu je to pisanim putem naložilo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, ili to pisanim putem zatraži ovlašteno tijelo iz druge države članice i

2. dostavljanje povjerljivih podataka u slučajevima kad je nad subjektom nadzora pokrenut stečajni postupak ili je u tijeku postupak prisilne likvidacije.“.

Članak 36.

Članak 230.stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1)  Novčanom  kaznom  u  iznosu  od  200.000,00  do  500.000,00  kuna  kaznit  će  se za prekršaj mirovinsko društvo:

1. ako posluje u obliku i na način različit od onoga propisanog člankom 5. ovoga Zakona

2. ako postupa protivno odredbama članka 7. stavaka 5., 6. ili 7. ovoga Zakona

3. ako  ne  poštuje  odredbe  iz  članka  8.  ovoga  Zakona  u  pogledu  emeljnog  kapitala mirovinskog društva

4. ako ne poštuje odredbe iz članka 9. ovoga Zakona u pogledu kapitala mirovinskog društva

5. ako član mirovinskog društva postane osoba koja to ne može biti prema odredbama članka 19. ovoga Zakona

6. ako o svakoj bitnoj promjeni podataka i o bitnim činjenicama ne izvijesti Agenciju u skladu s odredbom članka 25. stavka 2. ovoga Zakona

7. ako postupi protivno odredbama članka 26. ovoga Zakona

8. ako stekne vlasnički udio bez prethodnog odobrenja Agencije propisane člankom 27. stavkom 1. ovoga Zakona

9. ako izvrši statusnu promjenu protivno odredbama članka 28. stavaka 1., 3. i 5. ovoga Zakona

10. ako uprava mirovinskog društva nije sastavljena i ne postupa u skladu s odredbama članka 30. ovoga Zakona

11. ako je član uprave mirovinskog društva osoba koja ne ispunjava uvjete propisane odredbama  članka 31. ovoga Zakona,

12. ako je član uprave osoba koja nije dobila odobrenje u skladu s odredbama članka 34. ovoga Zakona

13. ako mirovinsko društvo, odnosno članovi njegove uprave i nadzornog odbora, prokuristi i radnici postupe protivno odredbama članka 47. ovoga Zakona

14. ako postupa protivno odredbama članka 52. ovoga Zakona

15. ako se ne pridržava dužnosti propisanih odredbama članka 59. ovoga Zakona

16. ako ne ostvaruje prava članova u skladu s odredbom članka 62. ovoga Zakona

17. ako naplaćuje druge naknade osim onih predviđenih člankom 63. ovoga Zakona

18. ako iz imovine mirovinskog fonda isplaćuje naknade, troškove, provizije i/ili pristojbe protivno odredbi članka 87. ovoga Zakona

19. ako podmiri troškove i naknade protivno odredbi članka 88. stavka 4. ovoga Zakona

20. ako ne vodi osobni račun u skladu s odredbama članka 106. ovoga Zakona

21. ako u pogledu vrednovanja imovine ne postupa u skladu s odredbom članka 107. ovoga Zakona

22. ako  u  pogledu  vrednovanja  imovine  ne  postupa  u  skladu  s  člankom  108.  ovoga Zakona

23. ako  u  pogledu  vrednovanja  imovine  ne  postupa  u  skladu  s  člankom  109.  ovoga Zakona

24. ako  u  pogledu  vrednovanja  imovine  ne  postupa  u  skladu  s  člankom  110.  ovoga Zakona

25. ako  ne  usvoji  računovodstvene  politike,  odnosno  metodologije  vrednovanja  i  ne dostavi depozitaru u skladu s odredbom članka 111. stavka 2. ovoga Zakona

26. ako  ne  izvijesti  Središnji  registar  osiguranika  o  vrijednosti  obračunske  jedinice mirovinskog fonda u skladu sa člankom 111. stavkom 8. ovoga Zakona

27. ako ne održava jamstveni polog u skladu s odredbom članka 112. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona

28. ako jamstveni polog ne drži u skladu sa člankom 112. stavkom 4. ovoga Zakona

29. ako ne uplati razliku mirovinskom fondu do zajamčenog prinosa iz jamstvenog pologa, u skladu s odredbom članka 113. stavka 3. ovoga Zakona

30. ako ulaže imovinu mirovinskog fonda protivno odredbama članka 125. ovoga Zakona

31. ako ulaže imovinu mirovinskog fonda protivno odredbi članka 126. ovoga Zakona

32. ako ulaže imovinu mirovinskog fonda suprotno članku 127. ovoga Zakona  

33. ako ulaže imovinu mirovinskog fonda suprotno članku 128. ovoga Zakona

34. ako postupi protivno odredbama članka 131. ovoga Zakona

35. ako financijske izvedenice koristi protivno odredbama članka 132. ovoga Zakona

36. ako ulaže imovinu mirovinskog fonda protivno odredbama članka 134. ovoga Zakona

37. ako ulaže imovinu mirovinskog fonda protivno odredbama članka 134. točke 2. ovoga Zakona

38. ako postupa protivno odredbama članka 135. stavka 4. ovoga Zakona

39. ako postupa suprotno odredbi članka 136. ovoga Zakona

40. ako postupi suprotno članku 150. ovoga Zakona

41. ako ne izračuna omjer zamjene obračunskih jedinica u skladu s odredbama članka 153. stavka 1. ovoga Zakona

42. ako  u pogledu pravila  i  uvjeta  pripajanja  postupi  protivno  odredbama  članka  154. ovoga Zakona

43. ako provede postupak pripajanja protivno odredbama članka 155. ovoga Zakona

44. fonda prenositelja ako ne postupi u skladu s odredbama članka 157. ovoga Zakona

45. fonda preuzimatelja ako ne postupi u skladu s odredbama članka 157. ovoga Zakona

46. ako naplaćuje troškove iz imovine fonda protivno odredbi članka 158. stavka 3. ovoga Zakona

47. ako postupi protivno odredbama članka 159. ovoga Zakona

48. ako postupa suprotno članku 160. ovoga Zakona

49. ako naplaćuje troškove iz imovine fonda protivno odredbi članka 162. stavka 6. ovoga Zakona

50. fonda prenositelja ako ne postupi u skladu s odredbama članka 164. ovoga Zakona

51. fonda preuzimatelja ako ne postupi u skladu s odredbama članka 164. ovoga Zakona

52. ako ne obavijesti Agenciju u skladu s odredbom članka 165. ovoga Zakona

53. ako izabere ili promjeni depozitara bez odobrenja Agencije, protivno odredbama članka 171. stavka 1. ovoga Zakona

54. ako u slučaju stečaja ili likvidacije nad depozitarom ne postupi u skladu s odredbama članka 189. stavka 1. ovoga Zakona

55. ako na zahtjev Agencije ne dostavi ili ne učini dostupnim dokumentaciju, izvještaje ili podatke u skladu s odredbom članka 201. stavka 1. ovoga Zakona

56. ako ne omogući obavljanje nadzora u skladu s odredbama članka 203. stavaka 1., 2. ili 3. ovoga Zakona

57. ako ne omogući obavljanje nadzora u skladu s člankom 204. ovoga Zakona

58. ako ne omogući obavljanje nadzora u skladu s člankom 205. ovoga Zakona

59. ako  ne  otkloni  nezakonitosti  utvrđene  rješenjem  Agencije  u  skladu  s  odredbama članka 216. ovoga Zakona

60. ako  ne  otkloni  nezakonitosti  utvrđene  rješenjem  Agencije  u  skladu  s  odredbama članka 220. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona.“.

Članak 37.

Članak 231.stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1)  Novčanom  kaznom  u  iznosu  od  50.000,00  do  100.000,00  kuna  kaznit  će  se  za prekršaj mirovinsko društvo ako:

1. o održanim sastancima ili sjednicama ne vodi zapisnik u skladu s odredbom članka 29. stavka 2. ovoga Zakona

2. je član uprave osoba koja ne ispunjava uvjete propisane odredbama članka 31. ovoga Zakona

3. je član uprave osoba koja ne ispunjava uvjete iz članka 32. ovoga Zakona

4. član nadzornog odbora ne postupa u skladu s odredbama članka 45. ovoga Zakona

5. član nadzornog odbora ne postupa u skladu sa člankom 46. stavkom 1. ovoga Zakona

6. nije uspostavilo, ne provodi ili redovito ne ažurira, procjenjuje i nadzire, učinkovite i primjerene opće organizacijske uvjete te nije uspostavilo, ne provodi ili redovito ne ažurira, procjenjuje i nadzire politike, mjere i postupke iz članka 48. ovoga Zakona ili pravilnika iz članka 58. ovoga Zakona

7. u pogledu upravljanja sukobima interesa ne postupa u skladu s odredbama članka 49. ovoga Zakona

8. ne postupi u skladu s odredbama članka 50. ovoga Zakona

9. ne postupi u skladu s odredbama članka 51. ovoga Zakona

10. u odnosu na osiguranje uspostave investicijskog procesa ne postupa u skladu s odredbama članka 52. ovoga Zakona

11 . ne postupi u skladu s odredbama članka 53. ovoga Zakona

12. ne ustroji internu reviziju u skladu s odredbama članka 54. ovoga Zakona

13. nije poduzelo sve primjerene mjere potrebne da bi se osiguralo njegovo neprekidno i redovito poslovanje, u skladu s odredbom članka 55. stavka 1. ovoga Zakona

14. postupa protivno odredbama članka 56. stavaka 1., 3., 4., 5., 7. i 9. ovoga Zakona

15. u pogledu procedure postupanja, evidencije i poslovne dokumentacije ne postupi u skladu s odredbama članka 57. ovoga Zakona

16. u pogledu financijskih izvještaja ne postupa u skladu s odredbom članka 64. ovoga Zakona

17. u pogledu revizije godišnjih financijskih izvještaja ne postupi u skladu s odredbama članka 65. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona

18. kod prijenosa poslova upravljanja ne postupi u skladu s odredbama članka 69. ovoga Zakona

19. ne objavi informaciju o prijenosu upravljanja ili ne obavijesti sve članove mirovinskih fondova o prijenosu u skladu s odredbama članka 72. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona

20. za račun mirovinskog fonda ne postupi u skladu s odredbom članka 104. stavka 3. ovoga Zakona

21. ne postupi u skladu s odredbom članka 111. stavkom 11. ovoga Zakona

22. izrađuje promidžbeni sadržaj protivno odredbama članka 114. ovoga Zakona

23. prikazuje rezultate poslovanja mirovinskog fonda protivno odredbama članka 115. ovoga Zakona

24. postupa protivno odredbama članka 118. ovoga Zakona

25. u odnosima s članovima, potencijalnim članovima, poslodavcima, sindikatima i radnicima, postupa protivno odredbama čl. 117. stavka 1. i 3. ovoga Zakona

26. postupi protivno odredbi članka 117. ovoga Zakona

27. ne rješava pritužbe članova mirovinskog fonda u skladu s odredbama članka 121. ovoga Zakona

28. se  imovina  mirovinskog  fonda  ne  ulaže  u  skladu  s  odredbom  članka  129.  ovoga Zakona

29.  se  imovina  mirovinskog  fonda  ne  ulaže  u  skladu  s  odredbom  članka  130.  ovoga Zakona

30. ne postupi u skladu s odredbom članka 137. ovoga Zakona

31. ne dostavi tromjesečne izvještaje i revidirane godišnje izvještaje mirovinskog fonda u skladu s odredbom članka 147. ovoga Zakona

32. postupi suprotno članku 148. ovoga Zakona

33. postupi suprotno članku 149. ovoga Zakona

34. ne postupi u skladu s odredbom članka 163. stavka 2. ovoga Zakona

35. ne objavi informaciju o provedbi pripajanja u skladu s odredbom članka 166. ovoga Zakona

36. postupi protivno odredbama članka 170. stavka 2. ovoga Zakona

37. postupi protivno odredbama članka 170. stavka 7. ovoga Zakona

38. postupi protivno odredbama članka 170. stavka 8. ovoga Zakona

39. postupi suprotno članku 170. stavka 12. ovoga Zakona

40.  informativni  prospekt  mirovinskog  fonda  ne  sadrži  podatke  propisane  odredbama članka 185. ovoga Zakona.“.

Članak 38.

Članak 232. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1)  Novčanom  kaznom  u  iznosu  od  200.000,00  do  500.000,00  kuna  kaznit  će  se  za

prekršaj depozitar ako:

1. pri obavljanju poslova depozitara ne postupa u skladu s odredbama članka 170. stavaka 9.,

10. i 11.

2. postupa protivno odredbama članka 173. stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona

3. prima na pohranu imovinu mirovinskog fonda protivno odredbama članka 174. ovoga Zakona

4. postupa protivno odredbama članka 175. ovoga Zakona

5. u  izvršavanju  svojih  obveza  ne  postupa  u  skladu  s  odredbama  članka  176.  ovoga

Zakona

6. ne postupa u skladu s odredbama članka 180. stavaka 1. i 2. ovoga Zakon

7. vrši isplate s računa mirovinskog fonda protivno odredbama članka 181. ovoga Zakona

8. imovinu mirovinskog fonda ne prenese na pohranu i administriranje novom depozitaru u skladu s odredbom članka 188. ovoga Zakona

9. naplaćuje naknadu protivno odluci Agencije donesenoj u skladu s odredbama članka 191. ovoga Zakona

10. ne dostavi podatke na zahtjev Agencije u skladu s odredbom članka 201. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona

11. ne omogući obavljanje nadzora u skladu s odredbama članka 203. stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona

12.  ne omogući obavljanje nadzora u skladu s odredbom članka 204. stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona

13.  ne  omogući  kontrolu  informacijskog  sustava  u  skladu  s  odredbom  članka  205. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona.“.

Članak 39.

U članku 233. stavku 1. točke 8. i 10. brišu se.

Dosadašnje točke 9. do 15. postaju točke 8. do 13.

Članak 40.

U članku 234. stavku 1. dodaje se nova točka 1. koja glasi:

„1. ne rasporedi osiguranika u mirovinski fond u skladu s odredbama članka 91. stavka 3. i 4. ovoga Zakona“

Dosadašnje točke 1. do 8. postaju točke 2. do 9.

Članak 41.

Članak 235. mijenja se i glasi:

„(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj revizor:

1. mirovinskog fonda koji ne revidira postupke naknade štete u skladu s odredbom članka 61. stavka 4. ovoga Zakon

2. mirovinskog društva koji tijekom zakonske revizije godišnjih financijskih izvještaja mirovinskog društva ne postupi u skladu s odredbama članka 65. stavaka 4., 5. ili 6. ovoga Zakona

3. mirovinskog društva koji tijekom zakonske revizije godišnjih financijskih izvještaja mirovinskog društva ne postupi u skladu s odredbom članka 66. stavka 8. ovoga Zakona

4. mirovinskog fonda koji tijekom zakonske revizije godišnjih izvještaja mirovinskog fonda ne postupi u skladu s odredbama članka 111. stavka 7. ovoga Zakona

5. mirovinskog fonda koji prilikom revizije pripajanja ne postupi u skladu s odredbama članka 162. stavaka 2., 3. ili 4. ovoga Zakona

6. mirovinskog fonda koji tijekom zakonske revizije godišnjih izvještaja mirovinskog fonda ne postupi u skladu s odredbom članka 146. stavaka 4., 5., 6. ili 14. ovoga Zakona

7. ako ne preda depozitaru revizorsko izvješće u skladu s odredbom članka 178. stavka 5. ovoga Zakona.“

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka odgovorna osoba revizora koji je pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka.“.

Članak 42.

Ovaj Zakon s tupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.

O B R A Z L O Ž E N J E

Uz članak 1.

U ovom su članku promijenjeni i dodani neki pojmovi, pa je tako kod određivanja pojma relevantne osobe naglašeno da je riječ o fizičkoj osobi u odnosu na mirovinsko društvo, dok je pojam povezane osobe sada usklađen s pojmom uske povezanosti (sudjelovanje i kontrola) iz članka 2. točke 16. Zakona, kako ne bi bilo nedoumica i nesigurnosti u odnosu na postotak sudjelovanja (koji je kod sudjelovanja 20%, dok je kod uske povezanosti bio određen s 10%).

Nadalje, preciznije se određuje krug osoba koje su u određenom odnosu s povezanim osobama radi usklađivanja sa važećim propisima koji reguliraju izvanbračne zajednice i životno partnerstvo.

Pored navedenog, u Zakon su dodani novi pojmovi – poravnanje, središnja druga ugovorna strana i član sustava poravnanja, zbog njegova usklađenja s Uredbom (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (tzv. EMIR).

Uz članak 2.

U ovom je članku pojam kapitala promijenjen u regulatorni kapital radi usklađivanja terminologije sa Zakonom o kreditnim institucijama i drugim fondovskim zakonima.

Uz članak 3.

U ovom je članku brisana riječ kvalificirani kod stjecanja udjela u mirovinskom društvu, budući da ovaj zakon, za razliku od ostalih propisa vezanih uz poslovanje društava za upravljanje investicijskim i mirovinskim fondovima, ne predviđa stjecanje kvalificiranog udjela u mirovinskom društvu, nego se regulatoru prepušta odobrenje svake transakcije dionicama ili poslovnim udjelima mirovinskog društva, zbog njihovog specifičnog položaja u mirovinskom sustavu Republike Hrvatske.

Uz članak 4.

U ovom je članku brisano pozivanje na stavak 4., jer njime nisu propisani nikakvi podaci koji bi se trebali dostavljati.

Uz članak 5.

Ovim je člankom mirovinskom društvu sada jasno izravno omogućeno stjecanje udjela u drugom mirovinskom društvu, neovisno o tome je li riječ o društvu koje upravlja obveznim ili dobrovoljnim mirovinskim fondovima, te ima li to društvo sjedište u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili pak trećoj državi. Time se hrvatskim mirovinskim društvima omogućava sloboda poduzetništva, širenje i jačanje njihovih pozicija.

Uz članak 6.

Nastavno na mogućnost mirovinskog društva da stječe udjele u drugim mirovinskim društvima, ovim su člankom propisani uvjeti takvoga stjecanja, za koje Agencija, kao regulator, mora dati prethodno odobrenje, jer je u protivnom stjecanje ništetno. Kada mirovinsko društvo stječe udjele u drugom domaćem mirovinskom društvu, bilo obveznom ili dobrovoljnom, tada će Agencija moći procijeniti je li to u interesu članova mirovinskih fondova kojima upravljaju ta društva, no kada se stječe udjel u stranom društvu, takvo što za strano društvo neće biti moguće procijeniti. Stavak 3. ovoga članka predviđa jednu bitnu ogradu – da takvim stjecanjem mirovinsko društvo nikada ne smije biti dovedeno u položaj da odgovara za obveze društva čije je udjele steklo. Takvo što je, naime, nedopustivo s aspekta zaštite članova mirovinskih fondova i stabilnosti mirovinskog sustava. Ako bi i došlo do stjecanja udjela u drugome društvu koje bi dovelo do odgovornosti mirovinskog društva za njegove obveze, takvo bi stjecanje bilo ništetno.

Uz članak 7.

Ovim je člankom predviđeno da uprava mirovinskog društva mora voditi poslove mirovinskog društva isključivo s područja Republike Hrvatske, kao što je to predviđeno i u drugim propisima tržišta kapitala.

Uz članak 8.

Ovim je člankom sada predviđeno da zahtjev  za  izdavanje  odobrenja  za  obavljanje  funkcije  člana  uprave  mirovinskog društva Agenciji podnose članovi, odnosno nadzorni odbor mirovinskog društva, a ne više sam kandidat za obavljanje funkcije člana uprave. Ratio takve odredbe je u tome što članovi, odnosno nadzorni odbor mirovinskog društva donose odluku o imenovanju člana uprave i provode postupak procjene njegove primjerenosti za obavljanje te funkcije.