Na temelju članka 14. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti (»Narodne novine«, br. 141/13, 39/15, 130/17) u suradnji s ministrom nadležnim za zdravstvo ravnatelj Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost donosi
PRAVILNIK
O GRANICAMA OZRAČENJA, PREPORUČENOM DOZNOM OGRANIČENJU I PROCJENJIVANJU OSOBNOG OZRAČENJA
I. OPĆE ODREDBE
Predmet propisa
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuju se:
- granice ozračenja za pojedinog stanovnika, izložene radnike, određene organe ili tkiva čovjekova tijela, osoba koje se obučavaju ili obrazuju za rad u području izloženosti,
- preporučeno dozno ograničenje za pojedinog stanovnika, osobe koje svjesno i dragovoljno pridržavaju pacijenta i pomažu mu tijekom dijagnostičkih pregleda, intervencijskog ili terapijskog postupka u medicini i dentalnoj medicini uporabom izvora ionizirajućeg zračenja, osoba koje dragovoljno sudjeluju u medicinskim i biomedicinskim, dijagnostičkim ili terapijskim, istraživačkim programima koji uključuju uporabu izvora ionizirajućeg zračenja, osoba koje su izložene nemedicinskom ozračenju,
- način određivanja kategorije izloženih radnika,
- referentne razine za postojeće ozračenje,
- način, trajanje, opseg i rokovi mjerenja osobnog ozračenja izloženih radnika, vanjskih izloženih radnika ili osoba koje se obučavaju ili obrazuju za rad s izvorima ionizirajućeg zračenja i
- način vođenja evidencija, pristup i rokovi čuvanja.
Usklađivanje propisa s pravnim poretkom Europske unije
Članak 2.
Ovaj Pravilnik sadrži odredbe koje su u skladu s Direktivom Vijeća 2013/59/Euratom od 5. prosinca 2013. o osnovnim sigurnosnim standardima za zaštitu od opasnosti koje potječu od izloženosti ionizirajućem zračenju, i o stavljanju izvan snage direktiva 89/618/Euratom, 90/641/Euratom, 96/29/Euratom, 97/43/Euratom i 2003/122/Euratom (SL L 13, 17. 1. 2014.)
Objašnjenje pojmova
Članak 3.
(1)Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:
1)dozimetrijski servis jest ovlašteni stručni tehnički servis za obavljanje poslova radiološke sigurnosti koji je ovlašten ili za mjerenje operativnih dozimetrijskih veličina potrebnih za procjenu vanjskog ozračenja osoba i/ili za procjenu osobnog unutarnjeg ozračenja osoba
2) ekstremiteti jesu šake, podlaktice, stopala i gležnjevi
3)ovlaštena medicina rada jest zdravstvena ustanova koja obavlja djelatnost medicine rada, trgovačko društvo koje obavlja djelatnost medicine rada ili specijalist medicine rada/rada i sporta u privatnoj praksi koji posjeduje ovlaštenje ministra nadležnog za zdravlje za obavljanje provjere zdravstvene sposobnosti izloženih radnika, pripravnika i studenata
4)pripravnici i studenti jesu osobe koje se obučavaju ili obrazuju za rad u području izloženosti u smislu Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti(Narodne novine broj 141/13, 39/15 i XX/17), dalje u tekstu Zakon
5)reprezentativna osoba jest pojedinac koji primi dozu koja je reprezentativna za više izložene pojedine stanovnike, osim pojedinih stanovnika koji imaju iznimne ili rijetke navike
6)standardne vrijednosti i odnosi jesu vrijednosti i odnosi preporučeni u poglavljima 4. i 6. ICRPPublication 116 Conversion Coefficients for Radiological Protection Quantities for External Radiation Exposuresza procjenu doza od vanjskog ozračenja i poglavlja 1. ICRP Publication 119 Compendium of Dose Coefficients based on ICRP Publication 60 za procjenu doza od unutrašnjeg ozračenja, uključujući i ažuriranja koja su odobrile države članice Europske unije
7)svemirsko vozilojest vozilo s ljudskom posadom koje operira na visini većoj od 100 km iznad razine mora.
(2)Za pojmove koji nisu obuhvaćeni stavkom 1. ovog članka primjenjuje se Zakon o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti (Narodne novine broj 141/13, 39/15 i XX/17);
(3)Pojmovi koji se koriste u ovome Pravilniku, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.
II. GRANICE OZRAČENJA
Granice ozračenja za izložene radnike
Članak 4.
(1)Efektivna doza izloženog radnika ne smije biti viša od 20 mSv u jednoj godini.
(2)Uz uvjet iz stavka 1. Ovoga članka primjenjuju se slijedeće granice za ekvivalentnu dozu izloženih radnika:
1.Ekvivalentna doza za leću oka izloženog radnika ne smije biti viša od 20 mSv u jednoj godini ili od 100 mSv u bilo kojih pet uzastopnih godina pri čemu maksimalna ekvivalentna doza za leću oka u jednoj godini petogodišnjeg razdoblja ne smije biti viša od 50 mSv.
2.Ekvivalentna doza za kožu izloženog radnika ne smije biti viša od 500 mSv u jednoj godini usrednjena preko 1 cm2 površine bilo kojeg dijela kože, neovisno o površini koja je ozračena.
3.Ekvivalentna doza za ekstremitete izloženog radnika ne smije biti viša od 500 mSv u jednoj godini.
(3)Granice ozračenja za izložene radnike primjenjuje se na zbroj godišnjih profesionalnih ozračenja od svih djelatnosti i aktivnosti za koje je ishođeno odobrenje za obavljanje djelatnosti ili rješenje o registraciji, profesionalnog ozračenja radonom na radnim mjestima koje zahtijeva obavijest o namjeri i drugim profesionalnim ozračenjem u situacijama postojećeg ozračenja koje podliježu uvjetima postojećeg ozračenja.
(4)U posebnim okolnostima ili u određenim situacijama ozračenja navedenim u stavku 8. članka 7. ovoga Pravilnika, ravnatelj Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost (dalje u tekstu Zavod) može odobriti višu granicu ozračenja za efektivnu dozu od one navedene u stavku 1. ovoga članka, a koja će u godini dana iznositi najviše 50 mSv pod uvjetom da prosječno godišnje ozračenje tijekom pet uzastopnih godina, uključujući i godinu u kojoj je granica ozračenja prekoračena ne bude više od 20 mSv.
(5)U planiranim ozračenjima ukupna godišnja vrijednost efektivne ili ekvivalentnih doza izloženog radnika iz stavka 1. i stavka 2. ovoga članka ne smije prijeći vrijednosti propisane u stavku 1. i stavku 2. ovoga članka.
Granica ozračenja za pripravnike i studente
Članak 5.
(1)Ozračenje pripravnika i studenata, u dobi od 18 godina ili starijih, koji u sklopu svoje obuke ili obrazovanja imaju obvezu raditi s izvorima zračenja ne smije biti iznad granica propisanih u članku 4. ovoga Pravilnika.
(2)Granice ozračenja pripravnika i studenata, u dobi od 16 do 18 godina, koji u sklopu svoje obuke ili obrazovanja imaju obvezu raditi s izvorima zračenja ne smiju biti više od:
1.6 mSv u jednoj godini za efektivnu dozu,
2.15 mSv u jednoj godini za ekvivalentnu dozu za leću oka,
3.150 mSv u jednoj godini za ekvivalentnu dozu za kožu, usrednjenu preko 1 cm2 površine bilo kojeg dijela kože, neovisno o površini koja je ozračena,
4.150 mSv u jednoj godini za ekvivalentnu dozu za ekstremitete.
(3)Na ozračenje pripravnika i studenata, a na kojih se ne odnose odredbe iz stavka 1. i stavka 2. ovoga članka, primjenjuju se granice ozračenja za pojedinog stanovnika iz članka 6. ovoga Pravilnika.
(4)Uvjeti izlaganja i operativna zaštita, sukladno posebnom propisu, pripravnika i studenata iz stavka 1. ovoga članka mora biti jednaka zaštiti izloženih radnika kategorije A ili B, sukladno kategorizaciji iz stavka 1. i stavka 2. članka 20. ovoga Pravilnika.
(5)Uvjeti izlaganja i operativna zaštita, sukladno posebnom propisu, pripravnika i studenata iz stavka 2. ovoga članka mora biti jednaka zaštiti izloženih radnika kategorije B, sukladno kategorizaciji iz stavka 2. članka 20. ovoga Pravilnika.
Granica ozračenja za pojedinog stanovnika
Članak 6.
(1)Efektivna doza pojedinog stanovnika ne smije biti veća od 1 mSv u jednoj godini.
(2)Ekvivalentna doza za leću oka pojedinog stanovnika ne smije biti veća od 15 mSv u jednoj godini.
(3)Ekvivalentna doza za kožu, usrednjena preko 1 cm2 površine bilo kojeg dijela kože neovisno o površini koja je ozračena, pojedinog stanovnika ne smije biti veća od 50 mSv u jednoj godini.
(4)Granice ozračenja iz ovoga članka primjenjuje se na sumu godišnjih izlaganja pojedinog stanovnika zbog svih djelatnosti za koje je izdano odobrenje za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja ili rješenje o registraciji.
(5)U planiranim ozračenjima ukupna godišnja vrijednost efektivne ili ekvivalentnih doza pojedinog stanovnika iz stavka 1., stavka 2. i stavka 3. ovoga članka ne smije prijeći vrijednosti propisane u stavku 1., stavku 2. i stavku 3. ovoga članka.
Posebno odobrena izlaganja
Članak 7.
(1)U posebnim okolnostima, isključujući izvanredni događaj, ravnatelj Zavoda, ako to posebni proces rada zahtjeva, prema prosudbi za svaki pojedini slučaj, može posebno odobriti pojedinačna profesionalna izlaganja prethodno utvrđenih izloženih radnika kategorije A iz stavka 1. članka 20. ovoga Pravilnika ili posade svemirskog vozila i s time povezane više granice ozračenja u skladu s odredbom stavka 4. članka 4. ovoga Pravilnika pod slijedećim uvjetima:
1.Nositelj odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorom ionizirajućeg zračenja ili tijelo nadležno za svemirske letove obvezan je prije početka izlaganja iz stavka 1. ovoga članka podnijeti zahtjev za odobrenjem viših granica ozračenja za prethodno utvrđene pojedine izložene radnike iz stavka 1. ovoga članka.
Zahtjevu se prilaže:
-obrazloženje opravdanosti ozračenja i potrebe za odobrenjem viših granica ozračenja u skladu s odredbom članka 4. stavka 6. ovoga Pravilnika,
-opis radnog prostora ili područja na kojem će se odvijati radni procesi za koje se očekuje povećanje profesionalnog ozračenja izloženih radnika iznad granica ozračenja iz stavka 1. i stavka 2. članka 4. ovoga Pravilnika,
-predviđeno trajanje radnih procesa za koje se očekuje povećanje profesionalnog ozračenja izloženih radnika iznad granica ozračenja iz stavka 1. i stavka 2. članka 4. ovoga Pravilnika,
-mišljenje ovlaštenog stručnog tehničkog servisa ili stručnjaka za zaštitu od ionizirajućeg zračenja o očekivanom pojedinačnom profesionalnom ozračenju izloženih radnika,
-pisanu izjavu izloženog radnika za kojeg se podnosi zahtjev za odobrenjem povećanja granica ozračenja da je potpuno upoznat i suglasan s okolnostima i rizikom ozračenja iznad granica iz stavka 1. i stavka 2. članka 4. ovoga Pravilnika te mjerama opreza koje se moraju provoditi tijekom provedbe rada, a koju supotpisuje i osoba odgovorna za zaštitu od ionizirajućeg zračenja nositelja odobrenja i
-potvrdu da je izloženi radnik za kojeg se podnosi zahtjev za odobrenjem povećanja granica ozračenja obavio izvanredni zdravstveni pregled sukladno posebnom propisu temeljem kojeg je ocjenjen sposobnim.
2.Razdoblje u kojem se planira povećanje granica ozračenja iz članka 4. ovoga Pravilnika ne smije biti dulje od uzastopnih pet godina i ne smije se produljivati za iste izložene radnike.
(2)Posebno odobrenje iz stavka 1. ovoga članka za svakog pojedinog izloženog radnika sadržavat će period važenja odobrenja, ograničenje radnog područja i odobrenu granicu ozračenja za efektivnu dozu.
(3)Prekoračenje granica ozračenja zbog posebno odobrenih izlaganja iz stavka 1. ovoga članka ne smije nužno predstavljati razlog za isključivanje radnika iz stavka 1. točke 1. ovoga članka iz njihovih uobičajenih poslova ili premještanje, bez njihovog pristanka.
(4)Izloženi radnici za koje je dano odobrenje za povećanje granica ozračenja tijekom posebno odobrenih izlaganja moraju biti opskrbljeni dodatnim osobnim dozimetrom ili osobnim dozimetrom za izravno očitavanje primljenih doza.
(5)Osobne doze svakog izloženog radnika primljene tijekom posebno odobrenih izlaganja iz stavka 1. ovoga članka, moraju se kod poslodavca zasebno bilježiti uevidenciji o izloženim radnicima iz članka 32. ovoga Pravilnika te u medicinskoj dokumentaciji sukladno posebnom propisu.
(6)Odredbe iz stavka 3. stavka 4. i stavka 5. ovoga članka primjenjuju se i na posadu svemirskog vozila čije ozračenje prelazi granicu ozračenja iz članka 4. ovoga Pravilnika.
(7)Odredbe ovoga članka ne primjenjuje se na pripravnike, studente, trudne izložene radnice, a ako postoji rizik od unošenja radionuklida ili radioaktivnog onečišćenja tijela, i na žene koje doje.
(8)Posebne okolnosti iz stavka 1. ovoga članka uključuju sanaciju ili preseljenje spremišta radioaktivnih izvora, montaža i demontaža visokoaktivnih radioaktivnih izvora, provedba specijalnih mjerenja i sl. te drugih koji će biti naknadno utvrđeni.
Izuzeće od primjene granica ozračenjane se stavi i ova obvezane rada koja provodi zdravstveni nazor izloženog radnika???iz rezultata radiološkog nad
Članak 8.
Granice ozračenja iz članaka 4, članka 5. i članka 6. ne primjenjuju se na medicinsko ozračenje.
III. PREPORUČENO DOZNO OGRANIČENJE.
Preporučeno dozno ograničenje za profesionalno ozračenje
Članak 9.
(1)Preporučeno dozno ograničenje za profesionalno ozračenje, gdje je primjenjivo, mora pod nadzorom Zavoda izraditi nositelj odobrenja.
(2)U slučaju vanjskih izloženih radnika, preporučeno dozno ograničenje izrađuje se u suradnji nositelja odobrenja s vanjskim izvođačem.
(3)Pri izradi preporučenog doznog ograničenja iz stavka 1. i stavka 2. ovoga članka nositelj odobrenja i vanjski izvođač su dužni savjetovati se sa stručnjakom za zaštitu od ionizirajućeg zračenja.
(4) Preporučeno dozno ograničenje iz stavka 1. i stavka 2. ovoga članka mora biti izraženo u smislu pojedine efektivne ili ekvivalentne doze u jednoj godini i mora biti niže od granica ozračenja propisanih u stavcima 1., 2., 3. i 4 članka 4. ovoga Pravilnika.
(5)Nositelj odobrenja iz stavka 1. ovoga članka obvezan je prilikom projektiranja prostorija u kojima se obavlja djelatnost s izvorima ionizirajućeg zračenja ili se čuvaju izvori ionizirajućeg zračenja primjenjivati preporučeno dozno ograničenje u cilju optimizacije radiološke zaštite.
Preporučeno dozno ograničenje za pojedinog stanovnika.
Članak 10.
(1)Ozračenje pojedinog stanovnika ne smije prijeći granica propisanih u članku 6. ovoga Pravilnika, a pri tom zaštita od ionizirajućeg zračenja mora biti optimizirana na način da je ozračenje od bilo kojeg izvora ionizirajućeg zračenja, odnosno svih izvora zračenja koji se koriste, svedeno ispod propisanih granica na toliko nisku razinu koliko je razumno moguće postići uvažavajući tehničke, gospodarske i socijalne čimbenike.
(2)Pojedina djelatnost s izvorima ionizirajućeg zračenja mora biti optimizirana na način da efektivna doza pojedinog stanovnika od te djelatnosti u godini dana ne bude veća od 0.3 mSv.
Preporučeno dozno ograničenje za medicinsko ozračenje
Članak 11.
(1)Efektivna doza osoba koje svjesno i dragovoljno pridržavaju pacijenta i pomažu mu tijekom dijagnostičkog pregleda, intervencijskog ili terapijskog postupka uporabom izvora ionizirajućeg zračenja mora biti niža od 5 mSv po pojedinom dijagnostičkom pregledu ili intervencijskom ili terapijskom postupku.
(2)Nositelj odobrenja mora procijeniti efektivnu dozu osoba iz stavka 1. ovoga članka, za pojedini tip pregleda ili postupka, temeljem literaturnih podataka, podataka o aktivnosti radionuklida primijenjenog pacijentu ili temeljem mjerenja izloženosti osoba iz stavka 1. ovoga članka uporabom osobnog dozimetra s direktnim ili odgođenim očitanjem.
(3)Nositelj odobrenja mora provesti optimizaciju izloženosti osoba iz članka 1. ovoga Pravilnika za one preglede ili postupke za koje je procijenjena efektivna doza iz stavka 2. ovoga članka viša od preporučenog doznog ograničenja iz stavka 1. ovoga članka.
(4)Osobe koje dragovoljno sudjeluju u medicinskim i biomedicinskim, dijagnostičkim ili terapijskim istraživačkim programima koji uključuju uporabu izvora ionizirajućeg zračenja, a za koje se ne očekuje direktna medicinska korist od ozračenja, ne smiju primiti efektivnu dozu višu od 0,1 mSv u jednoj godini.
(5)Preporučeno dozno ograničenje osoba koje dragovoljno sudjeluju u medicinskim i biomedicinskim, dijagnostičkim ili terapijskim istraživačkim programima koji uključuju uporabu izvora ionizirajućeg zračenja, a za koje se očekuje direktna dijagnostička ili terapijska korist od sudjelovanja u programu, mora se unaprijed razmotriti za svaku osobu posebno sa strane medicinskog stručnjaka i/ili osobe koja ga je uputila u sudjelovanje u takvom programu.
(6)Prilikom izrade preporučenog doznog ograničenja iz stavka 5. ovoga članka treba uzeti u obzir načelo opravdanosti pri čemu vrijednost preporučenog doznog ograničenja u smislu efektivne doza navedenih osoba može biti proporcionalna koristi od sudjelovanja, ali mora biti niža od 10 mSv u jednoj godini.
(7)Nositelj odobrenja iz stavka 2. ovoga članka i nositelj programa iz stavka 4. i stavka 5. ovoga članka obvezan je pri utvrđivanju preporučenog doznog ograničenja iz stavka 1., odnosno stavka 4. i stavka 5. ovoga članka i procjeni ozračenja osoba iz stavka 1., stavka 4. i stavka 5. ovoga članka savjetovati se sa stručnjakom za medicinsku fiziku.
Djelatnosti i aktivnosti koje uključuju namjerno izlaganje ljudi radi izrade slika u nemedicinske svrhe
Članak 12.
(1)Djelatnosti i aktivnosti koje uključuju namjerno izlaganje ljudi nemedicinskom ozračenju uporabom medicinskih radioloških uređaja,za koje se smatra da ih je opravdano obavljati uporabom izvora ionizirajućeg zračenja, sukladno posebnom pravilniku, izuzimaju se od primjene odredbi članka 6. i članka 10. ovoga Pravilnika.
(2)Postupci koje uključuju namjerno izlaganje ljudi nemedicinskom ozračenju, ali ne koriste medicinske radiološke uređaje i za koje se smatra da ih je opravdano obavljati uporabom izvora ionizirajućeg zračenja, moraju zadovoljavati uvjet da je preporučeno dozno ograničenje za pojedinog stanovnika znatno niže od granica ozračenja za pojedinog stanovnika propisanih u članku 6. ovoga Pravilnika.
(3)Nositelj odobrenja ili korisnik koji provodi postupke iz stavka 2. ovoga članka obvezan je pri utvrđivanju preporučenog doznog ograničenja iz stavka 2. ovoga članka savjetovati se sa stručnjakom za zaštitu od ionizirajućeg zračenja i stručnjakom za medicinsku fiziku .
Procjena efektivne i ekvivalentne doze
Članak 13.
(1)Za procjenu efektivne i ekvivalentne doze moraju se koristiti odgovarajuće standardne vrijednosti i odnosi.
(2)U posebnim slučajevima fizikalno-kemijskih svojstava radionuklida ili drugih obilježja situacije izlaganja ili izloženog pojedinca Zavod će odobriti korištenje posebnih metoda.
(3)Za procjenu izloženosti od vanjskog ozračenja moraju se koristiti operativne dozne veličine:
1.za nadzor prostora:
-ambijentalni dozni ekvivalent H*(10) za procjenu efektivne doze
-dozni ekvivalent smjera H'(0,07,Ω) za procjenu ekvivalentne doze za kožu i ekstremitete
-dozni ekvivalent smjera H'(3, Ω) za procjenu ekvivalentne doze za leću oka.
2.za osobni nadzor:
-osobni dozni ekvivalent Hp(10) za procjenu efektivne doze
-osobni dozni ekvivalent Hp(0,07) za procjenu ekvivalentne doze za kožu i ekstremitete
-osobni dozni ekvivalent Hp(3) za procjenu ekvivalentne doze za leću oka.
(4)Vrijednosti težinskih koeficijenata wR za pojedinu vrstu ionizirajućeg zračenja sadržane su u Tablici 1. A Priloga 1. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
(5)Vrijednosti težinskog koeficijenti wT tkiva ili organa T sadržane su u Tablici 1. B Priloga 1. koji je sastavni dio ovog Pravilnika.
Reprezentativna osoba
Članak 14.
(1)U svrhu realistične procjene ozračenja pojedinog stanovnika nositelj odobrenja određuje jednu ili više reprezentativnih osoba uzimajući u obzir putove i način širenja radionuklida od interesa u okolišu te ostale značajke/parametre okoliša (hidrološke, geološke i sl.) koji mogu utjecati na prijenos radionuklida.
(2)Reprezentativna osoba mora imati zajedničke prehrambene i životne navike.
(3)Nositelj odobenja is stavka 1. ovoga članka mora prikupiti podatke o prehrambenim i životnim navikama reprezentativne osobe, a ukoliko nisu poznati realni podaci za procjenu ozračenja reprezentativne osobe, koriste se podaci iz Priloga IV koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
(4)Procjena ozračenja reprezentativne osobe zbog utjecaja radionuklida koji se ispuštaju u okoliš tijekom rada objekta ili radnih aktivnosti mora biti što realističnija i razmjerna riziku.
(5)Procjena ozračenja iz stavka 4. ovoga članka provodi se uzimajući u obzir vanjsko ozračenje te unutarnje ozračenje zbog udisanja i gutanja radionuklida vodeći računa o vrsti radionuklida, njihovom fizičkom i kemijskom stanju, koncentraciji aktivnosti pojedinih radionuklida u hrani i vodi za ljudsku potrošnju ili drugim bitnim sastavnicama okoliša te o putovima prijenosa.
IV. REFERENTNE RAZINE
Referentne razine za postojeće ozračenje
Članak 15.
(1)Referentne razine za situacije postojećeg ozračenja koje su pobrojane u Prilogu V koji je sastavni dio ovoga pravilnika odredit će ravnatelj Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost za svaki slučaj posebno, ovisno o vrsti situacije, u rasponu između 1 i 20 mSv efektivne doze koju u godini dana primi reprezentativna osoba.
(2)Referentna razina iz stavka 1. ovoga članka ne utječe na primjenu referentnih razina za ekvivalentne doze.
(3)Pri odabiru referentne razine iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se načelo optimizacije.
(4)U slučaju potrebe, zbog ozračenja od posebnog izvora ili puta ozračenja, Zavod može odrediti da referentna razina iz stavka 1. ovoga članka bude niža od 1 mSv u godini dana.
Referentna razina za radon u zatvorenim prostorima
Članak 16.
Referentna razina za radon u zraku u zatvorenim prostorima (stambenim prostorima te prostorima zgrada javne namjene) izražena kao godišnja prosječna koncentracija aktivnosti ne smije biti viša od 300 Bq/m3.
Referentna razina za radon za radnim mjestima
Članak 17.
Referentna razina za radon u zatvorenim prostorima na radnim mjestima izražena kao godišnja prosječna koncentracija aktivnosti u zraku ne smije biti viša od i 300 Bq/m3.
Referentna razina za građevni materijal
Članak 18.
(1)Referentna razina za vanjsko izlaganje gama zračenju koje emitiraju građevni materijali u zatvorenim prostorima, kao dodatak na vanjsko izlaganje na otvorenom iznosi 1 mSv u godini dana.
(2)Popis građevnih materijala za koje je potrebno utvrditi udovoljavanju odredbi iz stavka 1. ovoga članka kao i metodologija propisani su u Pravilniku o praćenju stanja radioaktivnosti u okolišu.
Sustav radiološke sigurnosti na radnom mjestu [EU BSS 35.1.]
Članak 19.
(1)Nositelj odobrenja dužan je u cilju radiološke zaštite organizirati sustav mjera radiološke sigurnosti propisanih Zakonom za radnike za koje se očekuje da će biti izloženi ozračenju višem od granice ozračenja za pojedinog stanovnika propisane u članku 6. ovoga Pravilnika.
(2)Sustav mjera radiološke sigurnosti iz prethodnog stavka mora biti u skladu s vrstom postrojenja ili uređaja odnosno izvora ionizirajućeg zračenja te razmjeran visini i prirodi pripadajućeg radiološkog rizika.
Kategorizacija izloženih radnika
Članak 20.
(1)Nositelj odobrenja ili vanjski izvođač mora osigurati kategorizaciju svojih izloženih radnika, u cilju praćenja i nadzora, prema slijedećem kriteriju:
-Izloženi radnici kategorije A su radnici koji bi mogli u jednoj godini primiti:efektivnu dozu višu od 6 mSv ili
-ekvivalentnu dozu višu od 15 mSv za očnu leću ili
-ekvivalentnu dozu višu od 150 mSv za kožu i ekstremitete.
1.Izloženi radnici kategorije B su radnici koji nisu klasificirani kao radnici kategorije A.
(2)Nositelj odobrenja ili vanjski izvođač mora osigurati kategorizaciju svojih izloženih radnika početka rada u području izloženosti.
(3)Prilikom provedbe kategorizacije pojedinog izloženog radnika iz stavka 1. ovoga članka potrebno je uzeti u obzir najmanje slijedeće:
-vrijednosti ukupne efektivne ili ekvivalentne doze za pojedinog izloženog radnika ili izložene radnike na istim ili sličnim poslovima dobivene iz rezultata osobnog dozimetrijskog nadzora u neprekinutom trajanju od 1 godine s početkom u mjesecu stupanja na snagu ovog Pravilnika,
-procijenjene vrijednosti efektivne ili ekvivalentne doze iz mjerenja u sklopu radiološkog nadzora mjesta rada sukladno posebnom propisu, uzimajući u obzir sve poslove koje obavlja pojedini izloženi radnik te pripadajuće radno opterećenje,
-moguće ozračenje.
(4)Nositelj odobrenja i vanjski izvođač obvezni su redovito preispitivati kategorizaciju svojih izloženih radnika, a osobito pri svakoj izmjeni radnih uvjeta ili opisa posla koji mogu utjecati na rizik od ozračenja izloženih radnika te na temelju preporuke iz zdravstvenog nadzora izloženog radnika sukladno posebnom propisu.
(5)Nositelj odobrenja i vanjski izvođač dužni su u pisanom obliku obavijestiti svog izloženog radnika o rezultatima kategorizacije iz stavka 1. ovoga članka.
(6)Nositelj odobrenja i vanjski izvođač prilikom provedbe kategorizacije i preispitivanja kategorizacije svojih izloženih radnika dužni su savjetovati sa stručnjakom za zaštitu od ionizirajućeg zračenja.
V. DOZIMETRIJSKI NADZOR IZLOŽENIH RADNIKA
Obveza provođenja osobnog dozimetrijskog nadzora
Članak 21.
(1)Nositelj odobrenja mora osigurati sustavno praćenje ozračenja svojih ili vanjskih izloženih radnika kategorije A, sukladno analizi rizika propisanoj posebnim propisom, na temelju pojedinačnog mjerenja osobnog ozračenja koje provodi dozimetrijski servis.
(2)Nositelj odobrenja mora osigurati praćenje ozračenjasvojih ili vanjskih izloženih radnika kategorije B na način koje će biti barem dovoljan za potvrdu da su ispravno kategorizirani.
Način provođenja praćenja ozračenja
Članak 22.
(1)Praćenje ozračenja iz stavka 1. članka 21. ovoga Pravilnika uključuje procjenu vanjske izloženosti uporabom osobnih dozimetara za pojedinačno mjerenje prikladnih operativnih doznih veličina za osobni nadzor, opisanih u članku 13. stavku 3. točki 2. ovoga Pravilnika, te, u slučaju rizika od unutarnjeg ozračenja, procjenu osobnog unutarnjeg ozračenja sukladno načinu izlaganja te u radu korištenim vrstama radionuklida.
(2)Procjena vanjskog ozračenja izloženih radnika kategorije A temelji se na rezultatima pojedinačnih mjerenja dobivenih uporabom pasivnih osobnih dozimetara, a po potrebi i drugih dodatnih osobnih dozimetara uz izravno ili odgođeno očitanje primljene doze.
(3)Procjena osobnog unutarnjeg ozračenja izloženih radnika koji rade s otvorenim radioaktivnim izvorima ili su na radnom mjestu izloženi radonu, sukladno načinu izlaganja i u radu korištenim vrstama radionuklida, temelji se na:
-mjerenjima radioaktivnosti u cijelom tijelu ili u kritičnim organima i/ili
-mjerenjima koncentracije radionuklida u biološkim uzorcima ili
-proračunu očekivane efektivne doze od unošenja radionuklida u organizam iz radnog okoliša u kojem je mjerenjem utvrđena koncentracija radionuklida,
-drugim načinima kojima se mogu osigurati vjerodostojni rezultati.
(4)U iznimnim slučajevima kada pojedinačna mjerenja iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka nisu moguća ili nisu dovoljna, praćenje izloženih radnika temelji se na procjeni iz pojedinačnih mjerenja na drugim izloženim radnicima, ako je primjenjivo, iz rezultata radiološkog nadzora mjesta rada sukladno posebnom propisu, mjerenjem operativnih doznih veličina za nadzor prostora ili na temelju metoda izračuna koje je odobrio Zavod.
(5)Nositelj odobrenja mora u sklopu analize rizika, sukladno posebnom propisu, obrazložiti provedbu praćenja izloženih radnika na način opisan u stavku 4. ovoga članka.
(6)Praćenje ozračenja izloženih radnika kategorije B iz stavka 2. članka 21. ovoga Pravilnika, sukladno načinu izlaganja mora uključiti:
-procjenu vanjskog ozračenja na način opisan u stavku 2. ovoga članka ili na temelju rezultata radiološkog nadzora mjesta rada sukladno posebnom propisu ili na temelju kontinuiranog mjerenja operativnih doznih veličina za nadzor prostoraopisanih u članku 13. stavku 3. točki 1. ovoga Pravilnika,
-procjenu osobnog unutarnjeg ozračenja na način opisan u stavku 3. ovoga članka ili na temelju rezultata radiološkog nadzora radnog mjesta sukladno posebnom propisu,
-procjenu ozračenja na drugi prikladan način, prema savjetu stručnjaka za zaštitu od ionizirajućeg zračenja.
(7)Mjerenje operativnih doznih veličina za osobni nadzor izloženih radnika, opisanih u članku 13. stavku 3. točki 2. ovoga Pravilnika, odnosno mjerenja navedena u stavku 3. ovoga članka provode dozimetrijski servisi.
(8)Mjerenje operativnih doznih veličina za nadzor prostora, opisanih u članku 13. stavku 3. točki 1. ovoga Pravilnika, odnosno mjerenja u sklopu radiološkog nadzora radnog mjesta sukladno posebnom propisu provode ovlašteni stručni tehnički servisi.
(9)Procjenu efektivne doze odnosno ekvivalentne doze za kožu, ekstremitete ili leću oka izloženih radnika od vanjske izloženosti i/ili očekivane efektivne doze od unutarnje izloženosti provode dozimetrijski servisi ili stručnjak za zaštitu od ionizirajućeg zračenja potvrđen za područje osobni dozimetrijski nadzor – procjena vanjskog ozračenja odnosno osobni dozimetrijski nadzor – procjena unutarnjeg ozračenja.
(10)Nositelj odobrenja o načinu i opsegu provođenja praćenja ozračenja izloženih radnika dužni su savjetovati se sa stručnjakom za zaštitu od ionizirajućeg zračenja.
Mjerno razdoblje i rokovi za procjenu ozračenja izloženih radnika
Članak 23.
(1)Mjerno razdoblje za mjerenje izloženosti vanjskom ozračenju izloženih radnika uporabom osobnih dozimetara iznosi 1 mjesec.
(2)Procjena unutarnjeg ozračenja od unesenih radionuklida u tijelo izloženih radnika provodi se jednom godišnje.
(3)Procjena vanjskog ozračenja iz stavka 6. članka 22. ovoga Pravilnika na temelju rezultata radiološkog nadzora radnog mjesta sukladno posebnom propisu ili na temelju kontinuiranog mjerenja operativnih doznih veličina za nadzor prostora opisanih u članku 13. stavku 3. točki 1. ovoga Pravilnika, mora se provoditi najmanje jednom godišnje pri čemu podaci korišteni za procjenu u slučaju radiološkog nadzora radnog mjesta ne smiju biti stariji od mjesec dana u odnosu na datum procjene ili u slučaju uporabe operativnih doznih veličina za nadzor prostora mjerenih pasivnim dozimetrima moraju biti iz perioda od godine dana koja prethodi datumu procjene.
(4)U slučaju slučajnog ozračenja ili izvanrednog događaja u kojima je sudjelovao izloženi radnik ili vanjski izloženi radnik nositelj odobrenja mora odmah osigurati procjenu ozračenja na način kako je opisano u stavku 6. članka 22. ovoga Pravilnika.
(5)Osoba odgovorna za zaštitu od ionizirajućeg zračenja koju je sukladno Zakonu imenovao nositelj odobrenja mora najkasnije petnaest dana poslije isteka prethodnog mjernog razdoblja dostaviti osobne dozimetre dozimetrijskom servisu.
(6)Dozimetrijski servis obvezan je najkasnije 30 dana po završetku mjernog razdoblja iz stavka 1. ovoga članka dostaviti nositelju odobrenja izvješće o procjeni osobnog ozračenja za njegove izložene radnike ili vanjske izložene radnike.
(7)Nositelj odobrenja obvezan je najkasnije 30 dana po dostavi izvješća o procjeni osobnog ozračenja iz stavka 6. ovoga članka u Očevidnik o stupnju ozračenosti izloženih radnika koji vodi Zavod dostaviti podatke o ozračenju svakog izloženog radnika ili vanjskog izloženog radnika koji je prijavljen na osobni dozimetrijski nadzor zajedno s podacima, propisanim u Prilogu II koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
Na temelju članka 14. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti (»Narodne novine«, br. 141/13, 39/15, 130/17) u suradnji s ministrom nadležnim za zdravstvo ravnatelj Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost donosi
PRAVILNIK
O GRANICAMA OZRAČENJA, PREPORUČENOM DOZNOM OGRANIČENJU I PROCJENJIVANJU OSOBNOG OZRAČENJA
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
I. OPĆE ODREDBE
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Predmet propisa
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuju se:
- granice ozračenja za pojedinog stanovnika, izložene radnike, određene organe ili tkiva čovjekova tijela, osoba koje se obučavaju ili obrazuju za rad u području izloženosti,
- preporučeno dozno ograničenje za pojedinog stanovnika, osobe koje svjesno i dragovoljno pridržavaju pacijenta i pomažu mu tijekom dijagnostičkih pregleda, intervencijskog ili terapijskog postupka u medicini i dentalnoj medicini uporabom izvora ionizirajućeg zračenja, osoba koje dragovoljno sudjeluju u medicinskim i biomedicinskim, dijagnostičkim ili terapijskim, istraživačkim programima koji uključuju uporabu izvora ionizirajućeg zračenja, osoba koje su izložene nemedicinskom ozračenju,
- način određivanja kategorije izloženih radnika,
- referentne razine za postojeće ozračenje,
- način, trajanje, opseg i rokovi mjerenja osobnog ozračenja izloženih radnika, vanjskih izloženih radnika ili osoba koje se obučavaju ili obrazuju za rad s izvorima ionizirajućeg zračenja i
- način vođenja evidencija, pristup i rokovi čuvanja.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Usklađivanje propisa s pravnim poretkom Europske unije
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 2.
Ovaj Pravilnik sadrži odredbe koje su u skladu s Direktivom Vijeća 2013/59/Euratom od 5. prosinca 2013. o osnovnim sigurnosnim standardima za zaštitu od opasnosti koje potječu od izloženosti ionizirajućem zračenju, i o stavljanju izvan snage direktiva 89/618/Euratom, 90/641/Euratom, 96/29/Euratom, 97/43/Euratom i 2003/122/Euratom (SL L 13, 17. 1. 2014.)
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Objašnjenje pojmova
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 3.
(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:
1) dozimetrijski servis jest ovlašteni stručni tehnički servis za obavljanje poslova radiološke sigurnosti koji je ovlašten ili za mjerenje operativnih dozimetrijskih veličina potrebnih za procjenu vanjskog ozračenja osoba i/ili za procjenu osobnog unutarnjeg ozračenja osoba
2) ekstremiteti jesu šake, podlaktice, stopala i gležnjevi
3) ovlaštena medicina rada jest zdravstvena ustanova koja obavlja djelatnost medicine rada, trgovačko društvo koje obavlja djelatnost medicine rada ili specijalist medicine rada/rada i sporta u privatnoj praksi koji posjeduje ovlaštenje ministra nadležnog za zdravlje za obavljanje provjere zdravstvene sposobnosti izloženih radnika, pripravnika i studenata
4) pripravnici i studenti jesu osobe koje se obučavaju ili obrazuju za rad u području izloženosti u smislu Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti(Narodne novine broj 141/13, 39/15 i XX/17), dalje u tekstu Zakon
5) reprezentativna osoba jest pojedinac koji primi dozu koja je reprezentativna za više izložene pojedine stanovnike, osim pojedinih stanovnika koji imaju iznimne ili rijetke navike
6) standardne vrijednosti i odnosi jesu vrijednosti i odnosi preporučeni u poglavljima 4. i 6. ICRP Publication 116 Conversion Coefficients for Radiological Protection Quantities for External Radiation Exposures za procjenu doza od vanjskog ozračenja i poglavlja 1. ICRP Publication 119 Compendium of Dose Coefficients based on ICRP Publication 60 za procjenu doza od unutrašnjeg ozračenja, uključujući i ažuriranja koja su odobrile države članice Europske unije
7) svemirsko vozilo jest vozilo s ljudskom posadom koje operira na visini većoj od 100 km iznad razine mora.
(2) Za pojmove koji nisu obuhvaćeni stavkom 1. ovog članka primjenjuje se Zakon o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti (Narodne novine broj 141/13, 39/15 i XX/17);
(3) Pojmovi koji se koriste u ovome Pravilniku, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
II. GRANICE OZRAČENJA
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Granice ozračenja za izložene radnike
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 4.
(1) Efektivna doza izloženog radnika ne smije biti viša od 20 mSv u jednoj godini.
(2) Uz uvjet iz stavka 1. Ovoga članka primjenjuju se slijedeće granice za ekvivalentnu dozu izloženih radnika:
1. Ekvivalentna doza za leću oka izloženog radnika ne smije biti viša od 20 mSv u jednoj godini ili od 100 mSv u bilo kojih pet uzastopnih godina pri čemu maksimalna ekvivalentna doza za leću oka u jednoj godini petogodišnjeg razdoblja ne smije biti viša od 50 mSv.
2. Ekvivalentna doza za kožu izloženog radnika ne smije biti viša od 500 mSv u jednoj godini usrednjena preko 1 cm 2 površine bilo kojeg dijela kože, neovisno o površini koja je ozračena.
3. Ekvivalentna doza za ekstremitete izloženog radnika ne smije biti viša od 500 mSv u jednoj godini.
(3) Granice ozračenja za izložene radnike primjenjuje se na zbroj godišnjih profesionalnih ozračenja od svih djelatnosti i aktivnosti za koje je ishođeno odobrenje za obavljanje djelatnosti ili rješenje o registraciji, profesionalnog ozračenja radonom na radnim mjestima koje zahtijeva obavijest o namjeri i drugim profesionalnim ozračenjem u situacijama postojećeg ozračenja koje podliježu uvjetima postojećeg ozračenja.
(4) U posebnim okolnostima ili u određenim situacijama ozračenja navedenim u stavku 8. članka 7. ovoga Pravilnika, ravnatelj Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost (dalje u tekstu Zavod) može odobriti višu granicu ozračenja za efektivnu dozu od one navedene u stavku 1. ovoga članka, a koja će u godini dana iznositi najviše 50 mSv pod uvjetom da prosječno godišnje ozračenje tijekom pet uzastopnih godina, uključujući i godinu u kojoj je granica ozračenja prekoračena ne bude više od 20 mSv.
(5) U planiranim ozračenjima ukupna godišnja vrijednost efektivne ili ekvivalentnih doza izloženog radnika iz stavka 1. i stavka 2. ovoga članka ne smije prijeći vrijednosti propisane u stavku 1. i stavku 2. ovoga članka.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Granica ozračenja za pripravnike i studente
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 5.
(1) Ozračenje pripravnika i studenata, u dobi od 18 godina ili starijih, koji u sklopu svoje obuke ili obrazovanja imaju obvezu raditi s izvorima zračenja ne smije biti iznad granica propisanih u članku 4. ovoga Pravilnika.
(2) Granice ozračenja pripravnika i studenata, u dobi od 16 do 18 godina, koji u sklopu svoje obuke ili obrazovanja imaju obvezu raditi s izvorima zračenja ne smiju biti više od:
1. 6 mSv u jednoj godini za efektivnu dozu,
2. 15 mSv u jednoj godini za ekvivalentnu dozu za leću oka,
3. 150 mSv u jednoj godini za ekvivalentnu dozu za kožu, usrednjenu preko 1 cm 2 površine bilo kojeg dijela kože, neovisno o površini koja je ozračena,
4. 150 mSv u jednoj godini za ekvivalentnu dozu za ekstremitete.
(3) Na ozračenje pripravnika i studenata, a na kojih se ne odnose odredbe iz stavka 1. i stavka 2. ovoga članka, primjenjuju se granice ozračenja za pojedinog stanovnika iz članka 6. ovoga Pravilnika.
(4) Uvjeti izlaganja i operativna zaštita, sukladno posebnom propisu, pripravnika i studenata iz stavka 1. ovoga članka mora biti jednaka zaštiti izloženih radnika kategorije A ili B, sukladno kategorizaciji iz stavka 1. i stavka 2. članka 20. ovoga Pravilnika.
(5) Uvjeti izlaganja i operativna zaštita, sukladno posebnom propisu, pripravnika i studenata iz stavka 2. ovoga članka mora biti jednaka zaštiti izloženih radnika kategorije B, sukladno kategorizaciji iz stavka 2. članka 20. ovoga Pravilnika.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Granica ozračenja za pojedinog stanovnika
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 6.
(1) Efektivna doza pojedinog stanovnika ne smije biti veća od 1 mSv u jednoj godini.
(2) Ekvivalentna doza za leću oka pojedinog stanovnika ne smije biti veća od 15 mSv u jednoj godini.
(3) Ekvivalentna doza za kožu, usrednjena preko 1 cm 2 površine bilo kojeg dijela kože neovisno o površini koja je ozračena, pojedinog stanovnika ne smije biti veća od 50 mSv u jednoj godini.
(4) Granice ozračenja iz ovoga članka primjenjuje se na sumu godišnjih izlaganja pojedinog stanovnika zbog svih djelatnosti za koje je izdano odobrenje za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja ili rješenje o registraciji.
(5) U planiranim ozračenjima ukupna godišnja vrijednost efektivne ili ekvivalentnih doza pojedinog stanovnika iz stavka 1., stavka 2. i stavka 3. ovoga članka ne smije prijeći vrijednosti propisane u stavku 1., stavku 2. i stavku 3. ovoga članka.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Posebno odobrena izlaganja
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 7.
(1) U posebnim okolnostima, isključujući izvanredni događaj, ravnatelj Zavoda, ako to posebni proces rada zahtjeva, prema prosudbi za svaki pojedini slučaj, može posebno odobriti pojedinačna profesionalna izlaganja prethodno utvrđenih izloženih radnika kategorije A iz stavka 1. članka 20. ovoga Pravilnika ili posade svemirskog vozila i s time povezane više granice ozračenja u skladu s odredbom stavka 4. članka 4. ovoga Pravilnika pod slijedećim uvjetima:
1. Nositelj odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorom ionizirajućeg zračenja ili tijelo nadležno za svemirske letove obvezan je prije početka izlaganja iz stavka 1. ovoga članka podnijeti zahtjev za odobrenjem viših granica ozračenja za prethodno utvrđene pojedine izložene radnike iz stavka 1. ovoga članka.
Zahtjevu se prilaže:
- obrazloženje opravdanosti ozračenja i potrebe za odobrenjem viših granica ozračenja u skladu s odredbom članka 4. stavka 6. ovoga Pravilnika,
- opis radnog prostora ili područja na kojem će se odvijati radni procesi za koje se očekuje povećanje profesionalnog ozračenja izloženih radnika iznad granica ozračenja iz stavka 1. i stavka 2. članka 4. ovoga Pravilnika,
- predviđeno trajanje radnih procesa za koje se očekuje povećanje profesionalnog ozračenja izloženih radnika iznad granica ozračenja iz stavka 1. i stavka 2. članka 4. ovoga Pravilnika,
- mišljenje ovlaštenog stručnog tehničkog servisa ili stručnjaka za zaštitu od ionizirajućeg zračenja o očekivanom pojedinačnom profesionalnom ozračenju izloženih radnika,
- pisanu izjavu izloženog radnika za kojeg se podnosi zahtjev za odobrenjem povećanja granica ozračenja da je potpuno upoznat i suglasan s okolnostima i rizikom ozračenja iznad granica iz stavka 1. i stavka 2. članka 4. ovoga Pravilnika te mjerama opreza koje se moraju provoditi tijekom provedbe rada, a koju supotpisuje i osoba odgovorna za zaštitu od ionizirajućeg zračenja nositelja odobrenja i
- potvrdu da je izloženi radnik za kojeg se podnosi zahtjev za odobrenjem povećanja granica ozračenja obavio izvanredni zdravstveni pregled sukladno posebnom propisu temeljem kojeg je ocjenjen sposobnim.
2. Razdoblje u kojem se planira povećanje granica ozračenja iz članka 4. ovoga Pravilnika ne smije biti dulje od uzastopnih pet godina i ne smije se produljivati za iste izložene radnike.
(2) Posebno odobrenje iz stavka 1. ovoga članka za svakog pojedinog izloženog radnika sadržavat će period važenja odobrenja, ograničenje radnog područja i odobrenu granicu ozračenja za efektivnu dozu.
(3) Prekoračenje granica ozračenja zbog posebno odobrenih izlaganja iz stavka 1. ovoga članka ne smije nužno predstavljati razlog za isključivanje radnika iz stavka 1. točke 1. ovoga članka iz njihovih uobičajenih poslova ili premještanje, bez njihovog pristanka.
(4) Izloženi radnici za koje je dano odobrenje za povećanje granica ozračenja tijekom posebno odobrenih izlaganja moraju biti opskrbljeni dodatnim osobnim dozimetrom ili osobnim dozimetrom za izravno očitavanje primljenih doza.
(5) Osobne doze svakog izloženog radnika primljene tijekom posebno odobrenih izlaganja iz stavka 1. ovoga članka, moraju se kod poslodavca zasebno bilježiti u evidenciji o izloženim radnicima iz članka 32. ovoga Pravilnika te u medicinskoj dokumentaciji sukladno posebnom propisu.
(6) Odredbe iz stavka 3. stavka 4. i stavka 5. ovoga članka primjenjuju se i na posadu svemirskog vozila čije ozračenje prelazi granicu ozračenja iz članka 4. ovoga Pravilnika.
(7) Odredbe ovoga članka ne primjenjuje se na pripravnike, studente, trudne izložene radnice, a ako postoji rizik od unošenja radionuklida ili radioaktivnog onečišćenja tijela, i na žene koje doje.
(8) Posebne okolnosti iz stavka 1. ovoga članka uključuju sanaciju ili preseljenje spremišta radioaktivnih izvora, montaža i demontaža visokoaktivnih radioaktivnih izvora, provedba specijalnih mjerenja i sl. te drugih koji će biti naknadno utvrđeni.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Izuzeće od primjene granica ozračenja ne se stavi i ova obvezane rada koja provodi zdravstveni nazor izloženog radnika???iz rezultata radiološkog nad
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 8.
Granice ozračenja iz članaka 4, članka 5. i članka 6. ne primjenjuju se na medicinsko ozračenje.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
III. PREPORUČENO DOZNO OGRANIČENJE.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Preporučeno dozno ograničenje za profesionalno ozračenje
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 9.
(1) Preporučeno dozno ograničenje za profesionalno ozračenje, gdje je primjenjivo, mora pod nadzorom Zavoda izraditi nositelj odobrenja.
(2) U slučaju vanjskih izloženih radnika, preporučeno dozno ograničenje izrađuje se u suradnji nositelja odobrenja s vanjskim izvođačem.
(3) Pri izradi preporučenog doznog ograničenja iz stavka 1. i stavka 2. ovoga članka nositelj odobrenja i vanjski izvođač su dužni savjetovati se sa stručnjakom za zaštitu od ionizirajućeg zračenja.
(4) Preporučeno dozno ograničenje iz stavka 1. i stavka 2. ovoga članka mora biti izraženo u smislu pojedine efektivne ili ekvivalentne doze u jednoj godini i mora biti niže od granica ozračenja propisanih u stavcima 1., 2., 3. i 4 članka 4. ovoga Pravilnika.
(5) Nositelj odobrenja iz stavka 1. ovoga članka obvezan je prilikom projektiranja prostorija u kojima se obavlja djelatnost s izvorima ionizirajućeg zračenja ili se čuvaju izvori ionizirajućeg zračenja primjenjivati preporučeno dozno ograničenje u cilju optimizacije radiološke zaštite.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Preporučeno dozno ograničenje za pojedinog stanovnika.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 10.
(1) Ozračenje pojedinog stanovnika ne smije prijeći granica propisanih u članku 6. ovoga Pravilnika, a pri tom zaštita od ionizirajućeg zračenja mora biti optimizirana na način da je ozračenje od bilo kojeg izvora ionizirajućeg zračenja, odnosno svih izvora zračenja koji se koriste, svedeno ispod propisanih granica na toliko nisku razinu koliko je razumno moguće postići uvažavajući tehničke, gospodarske i socijalne čimbenike.
(2) Pojedina djelatnost s izvorima ionizirajućeg zračenja mora biti optimizirana na način da efektivna doza pojedinog stanovnika od te djelatnosti u godini dana ne bude veća od 0.3 mSv.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Preporučeno dozno ograničenje za medicinsko ozračenje
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 11.
(1) Efektivna doza osoba koje svjesno i dragovoljno pridržavaju pacijenta i pomažu mu tijekom dijagnostičkog pregleda, intervencijskog ili terapijskog postupka uporabom izvora ionizirajućeg zračenja mora biti niža od 5 mSv po pojedinom dijagnostičkom pregledu ili intervencijskom ili terapijskom postupku.
(2) Nositelj odobrenja mora procijeniti efektivnu dozu osoba iz stavka 1. ovoga članka, za pojedini tip pregleda ili postupka, temeljem literaturnih podataka, podataka o aktivnosti radionuklida primijenjenog pacijentu ili temeljem mjerenja izloženosti osoba iz stavka 1. ovoga članka uporabom osobnog dozimetra s direktnim ili odgođenim očitanjem.
(3) Nositelj odobrenja mora provesti optimizaciju izloženosti osoba iz članka 1. ovoga Pravilnika za one preglede ili postupke za koje je procijenjena efektivna doza iz stavka 2. ovoga članka viša od preporučenog doznog ograničenja iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Osobe koje dragovoljno sudjeluju u medicinskim i biomedicinskim, dijagnostičkim ili terapijskim istraživačkim programima koji uključuju uporabu izvora ionizirajućeg zračenja, a za koje se ne očekuje direktna medicinska korist od ozračenja, ne smiju primiti efektivnu dozu višu od 0,1 mSv u jednoj godini.
(5) Preporučeno dozno ograničenje osoba koje dragovoljno sudjeluju u medicinskim i biomedicinskim, dijagnostičkim ili terapijskim istraživačkim programima koji uključuju uporabu izvora ionizirajućeg zračenja, a za koje se očekuje direktna dijagnostička ili terapijska korist od sudjelovanja u programu, mora se unaprijed razmotriti za svaku osobu posebno sa strane medicinskog stručnjaka i/ili osobe koja ga je uputila u sudjelovanje u takvom programu.
(6) Prilikom izrade preporučenog doznog ograničenja iz stavka 5. ovoga članka treba uzeti u obzir načelo opravdanosti pri čemu vrijednost preporučenog doznog ograničenja u smislu efektivne doza navedenih osoba može biti proporcionalna koristi od sudjelovanja, ali mora biti niža od 10 mSv u jednoj godini.
(7) Nositelj odobrenja iz stavka 2. ovoga članka i nositelj programa iz stavka 4. i stavka 5. ovoga članka obvezan je pri utvrđivanju preporučenog doznog ograničenja iz stavka 1., odnosno stavka 4. i stavka 5. ovoga članka i procjeni ozračenja osoba iz stavka 1., stavka 4. i stavka 5. ovoga članka savjetovati se sa stručnjakom za medicinsku fiziku.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Djelatnosti i aktivnosti koje uključuju namjerno izlaganje ljudi radi izrade slika u nemedicinske svrhe
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 12.
(1) Djelatnosti i aktivnosti koje uključuju namjerno izlaganje ljudi nemedicinskom ozračenju uporabom medicinskih radioloških uređaja, za koje se smatra da ih je opravdano obavljati uporabom izvora ionizirajućeg zračenja, sukladno posebnom pravilniku, izuzimaju se od primjene odredbi članka 6. i članka 10. ovoga Pravilnika.
(2) Postupci koje uključuju namjerno izlaganje ljudi nemedicinskom ozračenju, ali ne koriste medicinske radiološke uređaje i za koje se smatra da ih je opravdano obavljati uporabom izvora ionizirajućeg zračenja, moraju zadovoljavati uvjet da je preporučeno dozno ograničenje za pojedinog stanovnika znatno niže od granica ozračenja za pojedinog stanovnika propisanih u članku 6. ovoga Pravilnika.
(3) Nositelj odobrenja ili korisnik koji provodi postupke iz stavka 2. ovoga članka obvezan je pri utvrđivanju preporučenog doznog ograničenja iz stavka 2. ovoga članka savjetovati se sa stručnjakom za zaštitu od ionizirajućeg zračenja i stručnjakom za medicinsku fiziku .
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Procjena efektivne i ekvivalentne doze
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 13.
(1) Za procjenu efektivne i ekvivalentne doze moraju se koristiti odgovarajuće standardne vrijednosti i odnosi.
(2) U posebnim slučajevima fizikalno-kemijskih svojstava radionuklida ili drugih obilježja situacije izlaganja ili izloženog pojedinca Zavod će odobriti korištenje posebnih metoda.
(3) Za procjenu izloženosti od vanjskog ozračenja moraju se koristiti operativne dozne veličine:
1. za nadzor prostora:
- ambijentalni dozni ekvivalent H*(10) za procjenu efektivne doze
- dozni ekvivalent smjera H'(0,07,Ω) za procjenu ekvivalentne doze za kožu i ekstremitete
- dozni ekvivalent smjera H'(3, Ω) za procjenu ekvivalentne doze za leću oka.
2. za osobni nadzor:
- osobni dozni ekvivalent Hp(10) za procjenu efektivne doze
- osobni dozni ekvivalent Hp(0,07) za procjenu ekvivalentne doze za kožu i ekstremitete
- osobni dozni ekvivalent Hp(3) za procjenu ekvivalentne doze za leću oka.
(4) Vrijednosti težinskih koeficijenata w R za pojedinu vrstu ionizirajućeg zračenja sadržane su u Tablici 1. A Priloga 1. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
(5) Vrijednosti težinskog koeficijenti w T tkiva ili organa T sadržane su u Tablici 1. B Priloga 1. koji je sastavni dio ovog Pravilnika.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Reprezentativna osoba
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 14.
(1) U svrhu realistične procjene ozračenja pojedinog stanovnika nositelj odobrenja određuje jednu ili više reprezentativnih osoba uzimajući u obzir putove i način širenja radionuklida od interesa u okolišu te ostale značajke/parametre okoliša (hidrološke, geološke i sl.) koji mogu utjecati na prijenos radionuklida.
(2) Reprezentativna osoba mora imati zajedničke prehrambene i životne navike.
(3) Nositelj odobenja is stavka 1. ovoga članka mora prikupiti podatke o prehrambenim i životnim navikama reprezentativne osobe, a ukoliko nisu poznati realni podaci za procjenu ozračenja reprezentativne osobe, koriste se podaci iz Priloga IV koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
(4) Procjena ozračenja reprezentativne osobe zbog utjecaja radionuklida koji se ispuštaju u okoliš tijekom rada objekta ili radnih aktivnosti mora biti što realističnija i razmjerna riziku.
(5) Procjena ozračenja iz stavka 4. ovoga članka provodi se uzimajući u obzir vanjsko ozračenje te unutarnje ozračenje zbog udisanja i gutanja radionuklida vodeći računa o vrsti radionuklida, njihovom fizičkom i kemijskom stanju, koncentraciji aktivnosti pojedinih radionuklida u hrani i vodi za ljudsku potrošnju ili drugim bitnim sastavnicama okoliša te o putovima prijenosa.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
IV. REFERENTNE RAZINE
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Referentne razine za postojeće ozračenje
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 15.
(1) Referentne razine za situacije postojećeg ozračenja koje su pobrojane u Prilogu V koji je sastavni dio ovoga pravilnika odredit će ravnatelj Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost za svaki slučaj posebno, ovisno o vrsti situacije, u rasponu između 1 i 20 mSv efektivne doze koju u godini dana primi reprezentativna osoba.
(2) Referentna razina iz stavka 1. ovoga članka ne utječe na primjenu referentnih razina za ekvivalentne doze.
(3) Pri odabiru referentne razine iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se načelo optimizacije.
(4) U slučaju potrebe, zbog ozračenja od posebnog izvora ili puta ozračenja, Zavod može odrediti da referentna razina iz stavka 1. ovoga članka bude niža od 1 mSv u godini dana.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Referentna razina za radon u zatvorenim prostorima
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 16.
Referentna razina za radon u zraku u zatvorenim prostorima (stambenim prostorima te prostorima zgrada javne namjene) izražena kao godišnja prosječna koncentracija aktivnosti ne smije biti viša od 300 Bq/m 3 .
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Referentna razina za radon za radnim mjestima
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 17.
Referentna razina za radon u zatvorenim prostorima na radnim mjestima izražena kao godišnja prosječna koncentracija aktivnosti u zraku ne smije biti viša od i 300 Bq/m 3 .
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Referentna razina za građevni materijal
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 18.
(1) Referentna razina za vanjsko izlaganje gama zračenju koje emitiraju građevni materijali u zatvorenim prostorima, kao dodatak na vanjsko izlaganje na otvorenom iznosi 1 mSv u godini dana.
(2) Popis građevnih materijala za koje je potrebno utvrditi udovoljavanju odredbi iz stavka 1. ovoga članka kao i metodologija propisani su u Pravilniku o praćenju stanja radioaktivnosti u okolišu.
Sustav radiološke sigurnosti na radnom mjestu [EU BSS 35.1.]
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 19.
(1) Nositelj odobrenja dužan je u cilju radiološke zaštite organizirati sustav mjera radiološke sigurnosti propisanih Zakonom za radnike za koje se očekuje da će biti izloženi ozračenju višem od granice ozračenja za pojedinog stanovnika propisane u članku 6. ovoga Pravilnika.
(2) Sustav mjera radiološke sigurnosti iz prethodnog stavka mora biti u skladu s vrstom postrojenja ili uređaja odnosno izvora ionizirajućeg zračenja te razmjeran visini i prirodi pripadajućeg radiološkog rizika.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Kategorizacija izloženih radnika
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 20.
(1) Nositelj odobrenja ili vanjski izvođač mora osigurati kategorizaciju svojih izloženih radnika, u cilju praćenja i nadzora, prema slijedećem kriteriju:
- Izloženi radnici kategorije A su radnici koji bi mogli u jednoj godini primiti: efektivnu dozu višu od 6 mSv ili
- ekvivalentnu dozu višu od 15 mSv za očnu leću ili
- ekvivalentnu dozu višu od 150 mSv za kožu i ekstremitete.
1. Izloženi radnici kategorije B su radnici koji nisu klasificirani kao radnici kategorije A.
(2) Nositelj odobrenja ili vanjski izvođač mora osigurati kategorizaciju svojih izloženih radnika početka rada u području izloženosti.
(3) Prilikom provedbe kategorizacije pojedinog izloženog radnika iz stavka 1. ovoga članka potrebno je uzeti u obzir najmanje slijedeće:
- vrijednosti ukupne efektivne ili ekvivalentne doze za pojedinog izloženog radnika ili izložene radnike na istim ili sličnim poslovima dobivene iz rezultata osobnog dozimetrijskog nadzora u neprekinutom trajanju od 1 godine s početkom u mjesecu stupanja na snagu ovog Pravilnika,
- procijenjene vrijednosti efektivne ili ekvivalentne doze iz mjerenja u sklopu radiološkog nadzora mjesta rada sukladno posebnom propisu, uzimajući u obzir sve poslove koje obavlja pojedini izloženi radnik te pripadajuće radno opterećenje,
- moguće ozračenje.
(4) Nositelj odobrenja i vanjski izvođač obvezni su redovito preispitivati kategorizaciju svojih izloženih radnika, a osobito pri svakoj izmjeni radnih uvjeta ili opisa posla koji mogu utjecati na rizik od ozračenja izloženih radnika te na temelju preporuke iz zdravstvenog nadzora izloženog radnika sukladno posebnom propisu.
(5) Nositelj odobrenja i vanjski izvođač dužni su u pisanom obliku obavijestiti svog izloženog radnika o rezultatima kategorizacije iz stavka 1. ovoga članka.
(6) Nositelj odobrenja i vanjski izvođač prilikom provedbe kategorizacije i preispitivanja kategorizacije svojih izloženih radnika dužni su savjetovati sa stručnjakom za zaštitu od ionizirajućeg zračenja.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
V. DOZIMETRIJSKI NADZOR IZLOŽENIH RADNIKA
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Obveza provođenja osobnog dozimetrijskog nadzora
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 21.
(1) Nositelj odobrenja mora osigurati sustavno praćenje ozračenja svojih ili vanjskih izloženih radnika kategorije A, sukladno analizi rizika propisanoj posebnim propisom, na temelju pojedinačnog mjerenja osobnog ozračenja koje provodi dozimetrijski servis.
(2) Nositelj odobrenja mora osigurati praćenje ozračenja svojih ili vanjskih izloženih radnika kategorije B na način koje će biti barem dovoljan za potvrdu da su ispravno kategorizirani.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Način provođenja praćenja ozračenja
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 22.
(1) Praćenje ozračenja iz stavka 1. članka 21. ovoga Pravilnika uključuje procjenu vanjske izloženosti uporabom osobnih dozimetara za pojedinačno mjerenje prikladnih operativnih doznih veličina za osobni nadzor, opisanih u članku 13. stavku 3. točki 2. ovoga Pravilnika, te, u slučaju rizika od unutarnjeg ozračenja, procjenu osobnog unutarnjeg ozračenja sukladno načinu izlaganja te u radu korištenim vrstama radionuklida.
(2) Procjena vanjskog ozračenja izloženih radnika kategorije A temelji se na rezultatima pojedinačnih mjerenja dobivenih uporabom pasivnih osobnih dozimetara, a po potrebi i drugih dodatnih osobnih dozimetara uz izravno ili odgođeno očitanje primljene doze.
(3) Procjena osobnog unutarnjeg ozračenja izloženih radnika koji rade s otvorenim radioaktivnim izvorima ili su na radnom mjestu izloženi radonu, sukladno načinu izlaganja i u radu korištenim vrstama radionuklida, temelji se na:
- mjerenjima radioaktivnosti u cijelom tijelu ili u kritičnim organima i/ili
- mjerenjima koncentracije radionuklida u biološkim uzorcima ili
- proračunu očekivane efektivne doze od unošenja radionuklida u organizam iz radnog okoliša u kojem je mjerenjem utvrđena koncentracija radionuklida,
- drugim načinima kojima se mogu osigurati vjerodostojni rezultati.
(4) U iznimnim slučajevima kada pojedinačna mjerenja iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka nisu moguća ili nisu dovoljna, praćenje izloženih radnika temelji se na procjeni iz pojedinačnih mjerenja na drugim izloženim radnicima, ako je primjenjivo, iz rezultata radiološkog nadzora mjesta rada sukladno posebnom propisu, mjerenjem operativnih doznih veličina za nadzor prostora ili na temelju metoda izračuna koje je odobrio Zavod.
(5) Nositelj odobrenja mora u sklopu analize rizika, sukladno posebnom propisu, obrazložiti provedbu praćenja izloženih radnika na način opisan u stavku 4. ovoga članka.
(6) Praćenje ozračenja izloženih radnika kategorije B iz stavka 2. članka 21. ovoga Pravilnika, sukladno načinu izlaganja mora uključiti:
- procjenu vanjskog ozračenja na način opisan u stavku 2. ovoga članka ili na temelju rezultata radiološkog nadzora mjesta rada sukladno posebnom propisu ili na temelju kontinuiranog mjerenja operativnih doznih veličina za nadzor prostora opisanih u članku 13. stavku 3. točki 1. ovoga Pravilnika,
- procjenu osobnog unutarnjeg ozračenja na način opisan u stavku 3. ovoga članka ili na temelju rezultata radiološkog nadzora radnog mjesta sukladno posebnom propisu,
- procjenu ozračenja na drugi prikladan način, prema savjetu stručnjaka za zaštitu od ionizirajućeg zračenja.
(7) Mjerenje operativnih doznih veličina za osobni nadzor izloženih radnika, opisanih u članku 13. stavku 3. točki 2. ovoga Pravilnika, odnosno mjerenja navedena u stavku 3. ovoga članka provode dozimetrijski servisi.
(8) Mjerenje operativnih doznih veličina za nadzor prostora, opisanih u članku 13. stavku 3. točki 1. ovoga Pravilnika, odnosno mjerenja u sklopu radiološkog nadzora radnog mjesta sukladno posebnom propisu provode ovlašteni stručni tehnički servisi.
(9) Procjenu efektivne doze odnosno ekvivalentne doze za kožu, ekstremitete ili leću oka izloženih radnika od vanjske izloženosti i/ili očekivane efektivne doze od unutarnje izloženosti provode dozimetrijski servisi ili stručnjak za zaštitu od ionizirajućeg zračenja potvrđen za područje osobni dozimetrijski nadzor – procjena vanjskog ozračenja odnosno osobni dozimetrijski nadzor – procjena unutarnjeg ozračenja.
(10) Nositelj odobrenja o načinu i opsegu provođenja praćenja ozračenja izloženih radnika dužni su savjetovati se sa stručnjakom za zaštitu od ionizirajućeg zračenja.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Mjerno razdoblje i rokovi za procjenu ozračenja izloženih radnika
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 23.
(1) Mjerno razdoblje za mjerenje izloženosti vanjskom ozračenju izloženih radnika uporabom osobnih dozimetara iznosi 1 mjesec.
(2) Procjena unutarnjeg ozračenja od unesenih radionuklida u tijelo izloženih radnika provodi se jednom godišnje.
(3) Procjena vanjskog ozračenja iz stavka 6. članka 22. ovoga Pravilnika na temelju rezultata radiološkog nadzora radnog mjesta sukladno posebnom propisu ili na temelju kontinuiranog mjerenja operativnih doznih veličina za nadzor prostora opisanih u članku 13. stavku 3. točki 1. ovoga Pravilnika, mora se provoditi najmanje jednom godišnje pri čemu podaci korišteni za procjenu u slučaju radiološkog nadzora radnog mjesta ne smiju biti stariji od mjesec dana u odnosu na datum procjene ili u slučaju uporabe operativnih doznih veličina za nadzor prostora mjerenih pasivnim dozimetrima moraju biti iz perioda od godine dana koja prethodi datumu procjene.
(4) U slučaju slučajnog ozračenja ili izvanrednog događaja u kojima je sudjelovao izloženi radnik ili vanjski izloženi radnik nositelj odobrenja mora odmah osigurati procjenu ozračenja na način kako je opisano u stavku 6. članka 22. ovoga Pravilnika.
(5) Osoba odgovorna za zaštitu od ionizirajućeg zračenja koju je sukladno Zakonu imenovao nositelj odobrenja mora najkasnije petnaest dana poslije isteka prethodnog mjernog razdoblja dostaviti osobne dozimetre dozimetrijskom servisu.
(6) Dozimetrijski servis obvezan je najkasnije 30 dana po završetku mjernog razdoblja iz stavka 1. ovoga članka dostaviti nositelju odobrenja izvješće o procjeni osobnog ozračenja za njegove izložene radnike ili vanjske izložene radnike.
(7) Nositelj odobrenja obvezan je najkasnije 30 dana po dostavi izvješća o procjeni osobnog ozračenja iz stavka 6. ovoga članka u Očevidnik o stupnju ozračenosti izloženih radnika koji vodi Zavod dostaviti podatke o ozračenju svakog izloženog radnika ili vanjskog izloženog radnika koji je prijavljen na osobni dozimetrijski nadzor zajedno s podacima, propisanim u Prilogu II koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.