Na temelju članka 32. stavka 1. i stavka 2., članka 34. te članka 72. stavka 1. Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti (»Narodne novine«, br. 141/13, 39/15, 130/17) u suradnji s ministrom nadležnim za zdravstvo i ministrom nadležnim za graditeljstvo, ravnatelj Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost donosi
PRAVILNIK O UVJETIMA I MJERAMA ZAŠTITE OD IONIZIRAJUĆEG ZRAČENJA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI S IZVORIMA IONIZIRAJUĆEG ZRAČENJA
I. OPĆE ODREDBE
Područja koja se reguliraju ovim Pravilnikom
Članak 1.
(1) Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti i mjere zaštite od ionizirajućeg zračenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja.
(2) Ovim Pravilnikom utvrđuju se:
- uvjeti kojima moraju udovoljavati prostor, uređaji i postrojenja u kojima su smješteni izvori ionizirajućeg zračenja ili se obavljaju djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja, izvori ionizirajućeg zračenja, zaštitna oprema i osobna zaštitna oprema,
- načini nadziranja u području nadgledanja i posebna pravila zaštite od ionizirajućeg zračenja ili sprečavanja širenja radioaktivnog onečišćenja u području posebnog nadgledanja te način kontrole i/ili ograničavanja pristupa istom
- uvjeti za projektiranje, gradnju, uporabu te razgradnju građevina u kojima su smješteni izvori ionizirajućeg zračenja ili se obavljaju djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja
- obvezan sadržaj očevidnika koje su nositelji odobrenja, korisnici te Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost (u daljnjem tekstu: Zavod) obvezni voditi, njihov sadržaj, način vođenja i rokove čuvanja te način i rokove izvješćivanja
- način, opseg i rokovi ispitivanja izvora ionizirajućeg zračenja i uvjeta rada, mjerenja propisanih parametara, provjere ispravnosti osobnih zaštitnih sredstava i opreme, provjere ispravnosti mjernih instrumenata, provjere radioaktivnog onečišćenja osoba, predmeta, okoliša, prostorija i zraka u prostorijama u kojima se obavljaju djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja ili su smješteni radioaktivni izvori te obvezan sadržaj izvješća o pregledima, provjerama i mjerenjima te učestalost, rokovi i postupak izvješćivanja
- granične vrijednosti koncentracije aktivnosti i aktivnosti radionuklida ispod kojih se pojedini radionuklid izuzima iz nadzora.
Usklađenost s aktom Europske unije
Članak 2.
Ovaj Pravilnik sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije:
-Direktivom Vijeća 2013/59/Euratom od 5. prosinca 2013. o osnovnim sigurnosnim standardima za zaštitu od opasnosti koje potječu od izloženosti ionizirajućem zračenju, i o stavljanju izvan snage direktiva 89/618/Euratom, 90/641/Euratom, 96/29/Euratom, 97/43/Euratom i 2003/122/Euratom (SL L 13, 17. 1. 2014.).
Pojmovi
Članak 3.
(1)Pojmovi koji se koriste u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:
1.akcelerator jest uređaj ili postrojenje u kojem se ubrzavaju čestice te emitira ionizirajuće zračenje energija većih od 1 megaelektronvolt (MeV)
2.brahiterapija jest terapija koja se provodi unošenjem zatvorenih radioaktivnih izvora u tijelo pacijenta
3.dijaskopija jest postupak prikazivanja tkiva i organa te njihove pokretljivosti i funkcijskih osobina na prijemnom sustavu koji se zasniva na prolazu i apsorpciji ionizirajućeg zračenja u predmetu ispitivanja
4.etalon jest tvarna mjera, mjerilo, referencijska tvar ili mjerni sustav namijenjen za određivanje, ostvarivanje, čuvanje ili obnavljanje jedinice jedne ili više vrijednosti kakve veličine da bi mogli poslužiti kao referencija.
5.električni uređaj koji proizvodi ionizirajuće zračenje jest rendgenski uređaj, akcelerator i drugi električni uređaj koji proizvodi ionizirajuće zračenje
6.elektroničko pojačalo slike jest dio rendgenskog uređaja u kojem se rendgensko zračenje nakon prolaska kroz predmet ispitivanja pretvara u oblik prikladan za prikaz na dijagnostičkom monitoru
7.javljač požara (detektor dima) u koji je ugrađen radioaktivni izvor jest sastavni dio automatskog sustava dojave požara koji ima ugrađen zatvoreni radioaktivni izvor
8. koncentracija aktivnosti radionuklida jest aktivnost uzorka s tim radionuklidom podijeljena s njegovom masom
9.korisni snop jest snop ionizirajućeg zračenja koji izlazi iz otvora kućišta električnog uređaja koji proizvodi ionizirajuće zračenje ili iz otvora uređaja u koji je ugrađen radioaktivni izvor, a čija se veličina i oblik određuju kolimatorom
10.medicinski fizičar jest specijalist medicinske fizike ili osoba sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem prirodne struke (polje fizika) ili poslijediplomskim studijem iz područja medicinske fizike koja je zaposlena u zdravstvenoj ustanovi koja provodi medicinsko ozračenje i koja sudjeluje ili savjetuje o dozimetriji pacijenta, nabavci, uvođenju, razvoju i upotrebi složenih uređaja, opreme i tehnika, optimizaciji, osiguranju i provjeri kvalitete te drugim aspektima zaštite od ionizirajućeg zračenja, a vezano uz medicinsko ozračenje. Poslove medicinskog fizičara smiju obavljati i osobe sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem tehničke struke (elektrotehnika) koje na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika imaju najmanje deset godina radnog iskustva na poslovima medicinskog fizičara
11.provjera kvalitete radiografijom jest postupak ispitivanja predmeta bez razaranja i narušavanja njihove cjelovitosti koji se u gospodarstvu primjenjuje uporabom električnik uređaja koji proizvode ionizirajuće zračenje ili zatvorenih radioaktivnih izvora radi otkrivanja nepravilnosti, grešaka i/ili oštećenja u predmetu ispitivanja
12.snimanje rendgenskim uređajem ili radiografija jest postupak dobivanja i bilježenja slikovnih podataka koji na prijemnom sustavu nastaju prolazom kroz i apsorpcijom ionizirajućeg zračenja u predmetu snimanja
13.spremnik jest sklop komponenti koji nije dio zatvorenog radioaktivnog izvora nego služe kao zaštita tijekom prijevoza i rukovanja istim i jamči osiguranje i zadržavanje tog izvora
14.umjeravanje jest skup postupaka kojima se u određenim uvjetima uspostavlja odnos između vrijednosti veličina koje pokazuje neko mjerilo ili mjerni sustav ili vrijednosti koje prikazuje neka tvarna mjera ili neka referencijska tvar i odgovarajućih vrijednosti ostvarenih etalonima
15.visokoaktivni zatvoreni radioaktivni izvor jest zatvoreni radioaktivni izvor koji sadrži radionuklid čija je aktivnost jednaka ili veća od aktivnosti dane u Prilogu 2. ovoga Pravilnika
16.vrijeme poluraspada radionuklida jest vrijeme potrebno da se početna aktivnost radionuklida u promatranom uzorku smanji na polovicu početne vrijednosti
17.žarište rendgenske cijevi jest mjesto na anodi rendgenske cijevi na kojem nastaje rendgensko zračenje
(2) Ostali pojmovi koji se pojavljuju u ovom Pravilniku imaju značenje utvrđeno u članku 4. Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti (»Narodne novine«, br. 141/13, 39/15 i 130/17).
Izuzeće od primjene odredbi ovoga Pravilnika
Članak 4.
(1) Odredbe ovoga Pravilnika ne primjenjuju se na one vrste radioaktivnih tvari i djelatnosti s tim tvarima u kojoj koncentracija aktivnosti radionuklida ne prelazi granične vrijednosti za izuzimanje iz Tablice 1. Priloga 1. ovoga Pravilnika.
(2) Odredbe ovoga Pravilnika ne primjenjuju se na one vrste radioaktivnih tvari i djelatnosti s tim tvarima pri kojima koncentracija aktivnosti radionuklida prelazi granične vrijednosti za izuzimanje iz Tablice 1. Priloga 1. ovoga Pravilnika, ali vrijednosti koncentracije aktivnosti ili ukupne aktivnost radionuklida uključenih u djelatnost ni u jednom trenutku ne prelazi granične vrijednosti za izuzimanje iz Tablice 2. Priloga 1. ovoga Pravilnika.
(3) U slučaju da radioaktivna tvar sadrži više od jednog radionuklida, odredbe ovoga Pravilnika ne primjenjuju se na tu tvar i djelatnosti s tom tvari ako je suma omjera aktivnosti svakog radionuklida prisutnog u toj tvari i granične vrijednosti za izuzimanje iz stavka 2. ovoga članka za taj radionuklid manja ili jednaka jedan, odnosno ako je suma omjera koncentracije aktivnosti svakog radionuklida prisutnog u toj tvari i granične vrijednosti za izuzimanje iz stavka 1. ili stavka 2. ovoga članka za taj radionuklid manja ili jednaka jedan.
(4) Odredbe ovoga Pravilnika ne primjenjuju se na one električne uređaje koji proizvode ionizirajuće zračenje kod kojih najveća razlika napona ne prelazi vrijednost od 30 kV u bilo kojem trenutku tijekom uporabe i ako brzina ambijentalnog doznog ekvivalenta na udaljenosti 0,1 m od bilo koje dostupne površine tog uređaja ni pod kojim uvjetom ne može prijeći 1 µSv/h.
II. MJERE ZAŠTITE U PODRUČJU IZLOŽENOSTI
Analiza rizika
Članak 5.
(1) Nositelj odobrenja obvezan je analizu rizika izraditi u skladu s uputama danim u Prilogu 20. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
(2) Nositelj odobrenja obvezan je analizu rizika obnavljati sa svakom izmjenom uvjeta koji mogu bitno utjecati na rizik vezan uz djelatnosti koju obavljaju uporabom izvora ionizirajućeg zračenja.
(3) Nositelj odobrenja obvezan je prilikom izrade i obnavljanja analize rizika savjetovati se sa stručnjakom za zaštitu od ionizirajućeg zračenja.
(4) Nositelj odobrenja obvezan je analizu rizika koristiti kao temelj za primjenu mjera radiološke sigurnosti.
(5) Analizu rizika uz osobe koje su ju izradile potpisuje i stručnjak za zaštitu od ionizirajućeg zračenja s kojim su se nositelj odobrenja ili korisnik savjetovali tijekom izrade.
Akt o ustroju i provedbi mjera radiološke sigurnosti
Članak 6.
(1) Nositelj odobrenja obvezan je akt o ustroju i provebi mjera radiološke sigurnosti izraditi u skladu s uputama danim u Prilogu 21. ovoga Pravilnika
(2) Nositelj odobrenja obvezan je akt o ustroju i provebi mjera radiološke sigurnosti obnavljati sa svakom izmjenom uvjeta u odnosu na posljednju odobrenu verziju.
(3) Nositelj odobrenja i korisnik obvezan je prilikom izrade i obnavljanja akta o ustroju i provebi mjera radiološke sigurnosti savjetovati se sa stručnjakom za zaštitu od ionizirajućeg zračenja.
(4) Nositelj odobrenja obvezan je mjere radiološke sigurnosti provoditi u skladu s aktom o ustroju i provebi mjera radiološke sigurnosti.
Obveza određivanja područja izloženosti
Članak 7.
(1) Nositelj odobrenja obvezan je klasificirati radne prostore kao područje nadgledanja ili područje posebnog nadgledanja.
(2) Pri klasifikaciji radnih prostora, nositelj odobrenja obvezan je u obzir uzeti očekivane doze koje izloženi radnici na pojedinim radnim mjestima mogu tijekom godine dana primiti, kao i vjerojatnost i veličinu potencijalnog ozračenja.
Kriteriji za određivanje područja izloženosti
Članak 8.
(1) Područje nadgledanja je područje u kojem se nalazi izvor ionizirajućeg zračenja i/ili upravljački dio izvora ionizirajućeg zračenja.
(2) Područje posebnog nadgledanja je područje izloženosti unutar postoji vjerojatnost da efektivna doza izloženog radnika u jednoj godini bude iznad 6 mSv te područje u kojem postoji mogućnost radioaktivnog onečišćenja.
(3) Pri uporabi zatvorenih radioaktivnih izvora za brahiterapiju područja izloženosti su i:
a)skladišta za privremenu pohranu radioaktivnih izvora u kojima se zatvoreni radioaktivni izvori čuvaju kad se ne koriste,
b)prostorije za ozračivanje pacijenta, dok je zatvoreni radioaktivni izvor u prostoriji,
c)operacijske dvorane, dok je zatvoreni radioaktivni izvor u operacijskoj dvorani,
d)prostorija u kojoj se koristi rendgenski uređaj za dijaskopiju i snimanje koji služi za pozicioniranje zatvorenog radioaktivnog izvora u pacijentu, dok je zatvoreni radioaktivni izvor u prostoriji.
e)putovi za vrijeme prijevoza zatvorenih radioaktivnih izvora za brahiterapiju i pacijenta sa zatvorenim radioaktivnim izvorima unesenim u tijelo,
f)prostorija sa zatvorenim radioaktivnim izvorom za terapiju vanjskim ozračivanjem s daljinskim upravljanjem
(4) Prostorije u kojima se otvoreni radioaktivni izvori pripravljaju za primjenu ili se čuvaju prije uporabe smatraju se područjem posebnog nadgledanja.
(5) Prostorija u kojoj se pacijentima u svrhu terapije otvorenim radioaktivnim izvorima primjenjuje radionuklid smatra se područjem posebnog nadgledanja.
(6) Čekaonica za bolesnike kojima su primijenjeni otvoreni radioaktivni izvori smatra se područjem izloženosti.
Nadzor radnih uvjeta u području izloženosti i dozimetrijski nadzor
Članak 9.
(1) Nositelj odobrenja obvezan je nadzirati radne uvjete u području nadgledanja i području posebnog nadgledanja.
(2) Nositelj odobrenja obvezan je osigurati procjenu vanjskog i/ili unutarnjeg ozračenja izloženim radnicima u skladu s posebnim propisom.
Primjena mjera radiološke sigurnosti u području posebnog nadgledanja
Članak 10.
(1) Nositelj odobrenja obvezan je izraditi pisane upute za pristup te siguran i pravilan rad u području posebnog nadgledanja, a u skladu s rizikom vezanim uz izvore ionizirajućeg zračenja i vrstom djelatnosti koju uporabom istih obavlja.
(2) Ulaz u područje posebnog nadgledanja mora biti izveden tako da onemogućava nekontrolirani ulazak i nadziran u skladu s pisanim uputama iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Pristup području posebnog nadgledanja dozvoljen je samo osobama koje su upoznate s uputama iz stavka 1. ovoga članka i koje su prošle odgovarajuću obuku vezanu za speficično mjesto rad o čemu mora postojati zapis.
(4) U području posebnog nadgledanja smiju raditi samo radnici koji imaju odgovarajuće stručno obrazovanje vezano uz karakteristike njihovog radnog mjesta i vrstu posla koji obavljaju. (5) Nositelj odobrenja obvezan je radniku koji obavlja djelatnost u području posebnog nadgledanja osigurati odgovarajuća osobna zaštitna sredstva, a radnik je obvezan koristiti ih.
(6) Područje posebnog nadgledanja mora biti obilježeno oznakom opasnosti od ionizirajućeg zračenja prikazanom na slici 1. u Prilogu 14. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika i oznakom koja sadrži podatke o vrsti izvora ionizirajućeg zračenja s naznakom da je područje klasificirano kao područje posebnog nadgledanja te o riziku vezanim uz izvor ionizirajućeg zračenja.
(7) Ukoliko u području posebnog nadgledanja postoji značajan rizik od širenja radioaktivnog onečišćenja, nositelj odobrenja i korisnik obvezni su uspostaviti poseban sustav za sprečavanje njegovog širenja koji uključuje ulaz i izlaz osoba i robe, kao i za nadziranje radioaktivnog onečišćenja unutar područja posebnog nadgledanja i, gdje je svrsishodno, i u područjima koja okružuju to područje.
(8) Uzimajući u obzir vrstu i veličinu rizika vezanog uz obavljanje djelatnosti u području posebnog nadgledanja, nositelj odobrenja obvezan je radiološki nadzor mjesta rada u tom području provoditi u skladu s odredbama iz članka 12. ovoga Pravilnka.
(9) Nositelj odobrenja obvezan je u svrhu provedbe obveza iz ovoga članka postupiti po savjetu stručnjaka za zaštitu od ionizirajućeg zračenja.
Primjena mjera radiološke sigurnosti u području nadgledanja
Članak 11.
(1) Područje nadgledanja mora biti obilježeno oznakom opasnosti od ionizirajućeg zračenja prikazanom na slici 1. u Prilogu 14. ovoga Pravilnika i oznakom koja sadrži podatke o vrsti izvora ionizirajućeg zračenja te naznakom da je područje klasificirano kao područje nadgledanja uz podatke o riziku vezanim uz izvor ionizirajućeg zračenja.
(2) Nositelj odobrenja obvezan je, ako je prikladno, izraditi pisane upute za pristup te siguran i pravilan rad u području nadgledanja, a u skladu s rizikom vezanim uz izvore ionizirajućeg zračenja i vrstom djelatnosti koju uporabom istih obavlja, u skladu s analizom rizika.
(3) Uzimajući u obzir vrstu i veličinu rizika vezanog uz obavljanje djelatnosti u području nadgledanja, nositelj odobrenja obvezan je radiološki nadzor mjesta rada u tom području provoditi u skladu s odredbama iz članka 12. ovoga Pravilnika.
(4) Nositelj odobrenja i korisnik obvezni su u svrhu provedbe obveza iz ovoga članka postupiti po savjetu stručnjaka za zaštitu od ionizirajućeg zračenja.
Radiološki nadzor mjesta rada
Članak 12.
(1) Nositelj odobrenja i korisnik obvezni su osigurati ispitivanje u okviru radiološkog nadzora mjesta rada.
(2) Radiološki nadzor mjesta rada, prema potrebi, podrazumijeva:
a)mjerenja brzine ambijentalnog doznog ekvivalenta u okolišu izvora ionizirajućeg zračenja, na mjestima rada radnika te na vanjskoj strani prostorije u kojoj je izvor ionizirajućeg zračenja smješten, ovisno o mjestu uporabe i vrsti izvora ionizirajućeg zračenja uz navođenje vrste i kvalitete ionizirajućeg zračenja,
b)mjerenje koncentracije aktivnosti radionuklida u zraku radne prostorije i na mjestima ispusta sustava odvodnje zraka ili provjetravanja ipovršinsku gustoću radionuklida radioaktivnog onečišćenja predmeta, površina, podova i zidova radionuklidima koji su se raspršili tijekom uporabe otvorenih izvora i koji mogu predstavljati opasnost po zdravlje osoba koje rade u tim prostorijama, uz navođenje njihove vrste, fizikalnih i kemijskih svojstava te provjeru neposrednim opažanjem na mjestu uporabe, skladištenja ili ispuštanja mogu li se obzirom na smještaj otvoreni radioaktivni izvori koristiti, skladištiti ili ispuštati u okoliš na siguran način.
(3) Mjerenja ambijentalnog doznog ekvivalenta i procjena efektivne doze ionizirajućeg zračenja ili koncentracije aktivnosti radioaktivnih tvari obavlja se na mjestima na kojima se radnici i druge osobe mogu nalaziti dok su izvori ionizirajućeg zračenja u uporabi.
(4) Ispitivanja u okviru radiološkog nadzora mjesta rada smiju obavljati ovlašteni stručni tehnički servisi.
(5) Ispitivanja u okviru radiološkog nadzora mjesta rada moraju se provoditi:
a)prije stavljanja u uporabu izvora ionizirajućeg zračenja
b)nakon obavljenih značajnijih popravaka, preinake ili zamjena dijelova izvora ionizirajućeg zračenja kojima se može bitno utjecati na promjenu uvjeta proizvodnje ionizirajućeg zračenja
c)prije početka uporabe izvora ionizirajućeg zračenja na novom mjestu uporabe, ako su premješteni s jednog mjesta na drugo
d)poslije svakog graditeljskog zahvata ili prenamjene prostorije u kojoj je izvor ionizirajućeg zračenja smješten, a kojima se mogu promijeniti uvjeti zaštite od ionizirajućeg zračenja unutar i izvan te prostorije
e)nakon svake promjene u tijeku uporabe izvora ionizirajućeg zračenja koja ima utjecaja na stanje utvrđeno prethodnim ispitivanjem
f)sukladno savjetu stručnjaka za zaštitu od ionizirajućeg zračenja.
(6) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, provjeru radioaktivnih onečišćenja iz članka 82. ovoga Pravilnika smiju provoditi i nositelj odobrenja i korisnik.
(7) Nositelj odobrenja i korisnik obvezni su rezultate ispitivanja iz stavka 5. ovoga članka zabilježiti i koristiti ih, ako je potrebno, za potrebe procjene ozračenja pojedinih osoba sukladno posebnom propisu.
III. PROGRAM OSIGURANJA KVALITETE I PROVJERA KVALITETE
Samostalna unutarnja ustrojstvena jedinica medicinske fizike
Članak 13.
(1) Nositelji odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja koji provode dijagnostičke, intervencijske i terapijske postupke u medicini uporabom rendgenskih uređaja, akceleratorima i radioaktivnim izvorima obvezni su ustrojiti samostalnu unutarnju ustrojstvenu jedinicu medicinske fizike (dalje u tekstu: Odjel medicinske fizike).
(2) Odjel medicinske fizike zapošljava najmanje pet medicinskih fizičara od kojih najmanje jedan mora biti stručnjak za medicinsku fiziku.
(3) Nositelj odobrenja obvezan je Odjelu medicinske fizike osigurati opremu potrebnu za provođenje provjere kvalitete.
Program osiguranja kvalitete
Članak 14.
(1) Nositelj odobrenja obvezan je ustrojiti, provoditi i održavati program osiguranja kvalitete sukladno vrsti izvora ionizirajućeg zračenja i djelatnosti koju tim izvorom obavljaju.
(2) Nositelj odobrenja koji provodi medicinsko ozračenje i nemedicinsko ozračenje uporabom izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i opreme koja se koristi u svrhu provedbe medicinskog ozračenja obvezni su ustrojiti, provoditi i održavati program osiguranja kvalitete u skladu s uputama danim u Prilogu 15. ovoga Pravilnika, prilagođen vrsti, raznolikosti i opsegu postupaka koje obavljaju.
(3) Radnici koji rukuju električnim uređajima koji proizvode ionizirajuće zračenje, sustavima za razvijanje filmova te digitalnim prijemnicima slike i uređaja za očitanje slike, radioaktivnim izvorima te uređajima u koji je radioaktivni izvor ugrađen, uređajima koji se koriste za dijagnostičke postupke u nuklearnoj medicini koji uključuju uporabu otvorenih radioaktivnih izvora i uređajima koji se koriste za mjerenja aktivnosti, doze zračenja i drugih veličina bitnih za dobivanje dijagnostičke informacije ili postizanje terapijskog učinka moraju biti upoznati s programom osiguranja kvalitete iz stavka 2. ovoga članka o čemu mora postojati pisani zapis.
(4) Nositelj odobrenja i korisnik iz stavka 2. ovoga članka obvezani su imenovati osobe odgovorne za provedbu Programa osiguranja kvalitete i osobe odgovorne za provedbu provjere kvalitete, sukladno uputama danim u Prilogu 15. ovoga Pravilnika.
Provjera kvalitete
Članak 15.
(1) Nositelj odobrenja i korisnik koji provode medicinsko ozračenje i nemedicinsko ozračenje uporabom izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i opreme koja se koristi u svrhu provedbe medicinskog ozračenja obvezni su provoditi provjeru kvalitete električnih uređaja koji proizvode ionizirajuće zračenje, sustava za razvijanje filmova te prijemnika slike i uređaja za očitanje slike, uređaja u koje su ugrađeni radioaktivni izvori, uređaja koji se koriste za dijagnostičke postupke u nuklearnoj medicini koji uključuju uporabu otvorenih radioaktivnih izvora i uređaja koji se koriste za mjerenja aktivnosti, doze zračenja i drugih veličina bitnih za dobivanje dijagnostičke informacije ili postizanje terapijskog ishoda.
(2) Parametri koji se ispituju u okviru provjere kvalitete izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i opreme iz stavka 1. ovoga članka, granice dopuštenih odstupanja te rokovi ispitivanja određenih parametara pobrojani su u Prilozima3. - 12. koji su sastavni dio ovoga Pravilnika.
(3) Izvori ionizirajućeg zračenja, uređaji i oprema iz stavka 1. ovoga članka za koje ovim Pravilnikom nisu dani parametri koji se ispituju u sklopu provjere kvalitete, granice dopuštenih odstupanja te rokovi ispitivanja, moraju udovoljavati međunarodno prihvaćenim standardima i/ili deklaraciji proizvođača.
(4) Ispitivanja u okviru provjere kvalitete električnih uređaja koji proizvode ionizirajuće zračenje, uređaja u koje su ugrađeni radioaktivni izvori, a koji se ne koriste u u svrhu provedbe medicinskog ozračenja i nemedicinskog ozračenja uporabom izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i opreme koja se ne koristi u svrhu provedbe medicinskog ozračenja vrši se u skladu s međunarodno prihvaćenim standardima i/ili uputama proizvođača.
(5) Nositelj odobrenja i korisnik obvezni su zapise o provedenim ispitivanjimau okviru provjere kvalitete čuvati najmanje deset godina od dana prestanka korištenja izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i opremeiz stavka 1. ovoga članka.
Vrste ispitivanja u okviru provjere kvalitete i učestalost provedbe tih ispitivanja
Članak 16.
(1) Ako posebnim propisima nije određeno drukčije, izvori ionizirajućeg zračenja, uređaji i oprema iz članka 15. stavka 1. ovoga Pravilnika moraju se ispitati:
1. prije njihovog stavljanja u uporabu (prihvatno ispitivanje)
2. u skladu s rokovima ispitivanja određenih parametara koji su pobrojani u Prilozima 3. – 12.koji su sastavni dio ovoga Pravilnika (redovito ispitivanje)
3. nakon obavljenih značajnijih popravaka, preinake ili zamjena dijelova izvora kojima se može bitno utjecati na promjenu uvjeta proizvodnje ionizirajućeg zračenja i/ili kvalitetu dijagnostičke informacije ili terapijskog ishoda, a prije ponovnog početka uporabe (izvanredno ispitivanje)
4. prije početka uporabe na novom mjestu uporabe, ako su izvori ionizirajućeg zračenja premješteni s jednog mjesta na drugo (izvanredno ispitivanje)
5. poslije svakog graditeljskog zahvata ili prenamjene prostorije u kojoj je izvor ionizirajućeg zračenja smješten, a kojima se mogu promijeniti uvjeti zaštite od ionizirajućeg zračenja unutar i izvan te prostorije (izvanredno ispitivanje).
(2) Na izvore ionizirajućeg zračenja koji su po svojim značajkama i namjeni prenosivi izvori ionizirajućeg zračenja ne primjenjuje se odredba stavka 1. točke 4. ovoga članka.
Pravne i fizičke osobe koje u okviru provjere kvalitete smiju provoditi ispitivanja izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i opreme koja se koristi u svrhu provedbe medicinskog ozračenja i nemedicinskog ozračenja uporabom izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i opreme koja se koristi u svrhu provedbe medicinskog ozračenja
Članak 17.
(1) Godišnje ispitivanje izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i opreme iz članka 15. stavka 1. ovoga Pravilnika provode ovlašteni stručni tehnički servisi.
(2) Prihvatno ispitivanje i izvanredno ispitivanje izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i opreme iz članka 15. stavka 1. ovoga Pravilnika samostalno smiju provoditi:
a)stručnjak za medicinsku fiziku
b)osoba koja je završila preddiplomski i diplom ski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prirodne struke (polje fizika) i ima najmanje dvije godine iskustva na poslovima ispitivanja izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i opreme iz članka 15. stavka 1. ovoga Pravilnika,
c)osoba koja je završila preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika ima najmanje dvije godine iskustva na poslovima ispitivanja izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i opreme iz članka 15. stavka 1. ovoga Pravilnika.
(3) Iznimno, prihvatno ispitivanje i izvanredno ispitivanje izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i opreme iz članka 15. stavka 1. ovoga Pravilnika koja se koristi u svrhu provedbe medicinskog ozračenja i nemedicinskog ozračenja uporabom izvora ionizirajućeg zračenja smiju provoditi medicinski fizičar pod neposrednim nadzorom stručnjaka za medicinsku fiziku i osoba koja je završila preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prirodne struke (polje fizika) pod neposrednim nadzorom osobe iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Redovito ispitivanje, osim godišnjeg, samostalno smiju provoditi:
a)osobe iz stavka 2. ovoga članka
b)osobe koje rukuju izvorima ionizirajućeg zračenja, uređajima i opremom iz članka 15. stavka 1. ovoga Pravilnika.
Pravne osobe koje u okviru provjere kvalitete smiju provoditi ispitivanja izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i opreme koja se ne koristi u medicini i dentalnoj medicini te ispitivanje s ciljem utvrđivanja mogućeg ispuštanja sadržaja iz zatvorenog radioaktivnog izvora
Članak 18.
Ispitivanje izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i opreme koja se ne koristi u medicini te ispitivanje s ciljem utvrđivanja mogućeg ispuštanja sadržaja iz zatvorenog radioaktivnog izvora, odnosno radioaktivnog onečišćenja smiju provoditi ovlašteni stručni tehnički servisi.
Provedba ispitivanja izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i opreme koja se koristi u svrhu provedbe medicinskog ozračenja i nemedicinskog ozračenja uporabom izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i opreme koja se koristi u svrhu provedbe medicinskog ozračenja
Članak 19.
(1) Ispitivanje izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i opreme iz članka 15. stavka 1. ovoga Pravilnika
sastoji se od:
a)provjere funkcionalne ispravnosti dijelova izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja ili opreme, dijelova uređaja za daljinsko upravljanje te mogu li se koristiti sukladno proizvođačkim specifikacijama
b)ispitivanja parametara u cilju utvrđivanja udovoljavanja propisanim zahtjevima kvalitete koji su dani u Prilozima 3. – 12.koji su sastavni dio ovoga Pravilnika, a za izvore ionizirajućeg zračenja, uređaje i opremu iz članka 15. stavka 1. ovoga Pravilnika za koje ovim Pravilnikom nisu dani parametri koji se ispituju u sklopu provjere kvalitete u svrhu udovoljavanja međunarodno prihvaćenim standardima i/ili deklaraciji proizvođača.
(2) U slučaju zatvorenih radioaktivnih izvora, osim navedenog u stavku 1. ovoga članka ispitivanje uključuje i ispitivanje s ciljem utvrđivanja mogućeg ispuštanja sadržaja iz zatvorenog radioaktivnog izvora, odnosno radioaktivnog onečišćenja.
(3) Izvori ionizirajućeg zračenja, uređaji i oprema iz članka 15. stavka 1. ovoga Pravilnika ispituju se na mjestu uporabe i u normalnim uvjetima njihove uporabe, a prenosivi izvori ionizirajućeg zračenja mogu se ispitati i na drugom mjestu, ako je tako moguće utvrditi činjenice potrebne za ocjenu mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja i fizičkoj sigurnosti izvora zračenja.
(4) Pravna ili fizička osoba koja proizvede, proda, isporuči, uveze, postavi, iznajmi ili na drugi način obavi drugu vrstu prometa izvorom ionizirajućeg zračenja, uređajem i opremom iz članka 15. stavka 1. ovoga Pravilnika poslije njihove montaže ili ugradnje radioaktivnih izvora u zaštitne spremnike, odnosno uređaje, a prije predaje tih izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i opreme iz članka 15. stavka 1. ovoga Pravilnika te zaštitnih spremnika, odnosno uređaja krajnjem korisniku obvezna je osigurati prihvatno ispitivanje.
(5) Tijekom prihvatnog ispituje se udovoljavanje propisanim zahtjevima kvalitete koji su dani u Prilozima 3. – 12. ovoga Pravilnika, a za izvore ionizirajućeg zračenja, uređaje i opremu iz članka 15. stavka 1. ovoga Pravilnika za koje ovim Pravilnikom nisu dani parametri koji se ispituju u sklopu provjere kvalitete udovoljavanje međunarodno prihvaćenim standardima i/ili deklaraciji proizvođača.
(6) Izvješće o prihvatnom ispitivanju iz stavka 4. ovoga članka pravna ili fizička osoba iz stavka 4. ovoga članka obvezna je uz ostalu dokumentaciju predati krajnjem korisniku.
(7) Vrijednosti parametara izmjerenih za vrijeme prihvatnog ispitivanja, a koji su pobrojani u Prilozima 3. – 12. ovoga Pravilnika, a označene su kao početne vrijednosti, predstavljaju referentne vrijednosti za provedbu provjere kvalitete.
Provedba ispitivanja izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i opreme koja se koristi u svrhu provedbe medicinskog ozračenja i nemedicinskog ozračenja uporabom izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i opreme koja se ne koristi u svrhu provedbe medicinskog ozračenja
Članak 20.
(1) Ispitivanje uređaja iz članka 15. stavka 4. ovoga Pravilnika sastoji se od:
a)provjere funkcionalne ispravnosti dijelova izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja ili opreme, dijelova uređaja za daljinsko upravljanje te mogu li se koristiti sukladno proizvođačkim specifikacijama
b)ispitivanja parametara u cilju utvrđivanja udovoljavanja propisanim zahtjevima kvalitete koji su dani međunarodno prihvaćenim standardima i/ili uputama proizvođača.
(2) U slučaju zatvorenih radioaktivnih izvora, osim navedenog u stavku 1. ovoga članka ispitivanje uključuje i ispitivanje s ciljem utvrđivanja mogućeg ispuštanja sadržaja iz zatvorenog radioaktivnog izvora, odnosno radioaktivnog onečišćenja.
(3) Izvori ionizirajućeg zračenja, uređaji i oprema iz članka 15. stavka 4. ovoga Pravilnika ispituju se na mjestu uporabe i u normalnim uvjetima njihove uporabe, a prenosivi izvori ionizirajućeg zračenja mogu se ispitati i na drugom mjestu, ako je tako moguće utvrditi činjenice potrebne za ocjenu mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja i fizičkoj sigurnosti izvora zračenja.
(4) Pravna ili fizička osoba koja proizvede, proda, isporuči, uveze, postavi, iznajmi ili na drugi način obavi drugu vrstu prometa izvorom ionizirajućeg zračenja, uređajem i opremom iz članka 15. stavka 4. ovoga Pravilnika poslije njihove montaže ili ugradnje radioaktivnih izvora u spremnike, odnosno uređaje, a prije predaje tih izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i opreme iz članka 15. stavka 1. ovoga Pravilnika te zaštitnih spremnika, odnosno uređaja krajnjem korisniku obvezna je osigurati prihvatno ispitivanje.
(5) Tijekom prihvatnog ispituje se udovoljavanje propisanim zahtjevima kvalitete koji su dani međunarodno prihvaćenim standardima i/ili uputama proizvođača.
(6) Izvješće o prihvatnom ispitivanju iz stavka 4. ovoga članka pravna ili fizička osoba iz stavka 4. ovoga članka obvezna je uz ostalu dokumentaciju predati krajnjem korisniku.
(7) Vrijednosti parametara izmjerenih za vrijeme prihvatnog ispitivanja, a označene su kao početne vrijednosti, predstavljaju referentne vrijednosti za provedbu provjere kvalitete.
Mjerni uređaji kojima se provodi ispitivanje
Članak 21.
(1) Za ispitivanje izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i opreme iz članka 15. stavka 1. ovoga Pravilnika i dobivanje vjerodostojnih podataka o njihovoj ispravnosti moraju se koristiti odgovarajući mjerni uređaji, osim ako se ti podaci mogu dobiti opažanjem i samom provjerom rada uređaja ili postrojenja s izvorom ionizirajućeg zračenja.
(2) Mjerni uređaji iz stavka 1. ovoga članka, kao i ostali mjerni uređaji propisani posebnim propisima koji reguliraju zaštitu od ionizirajućeg zračenja i sigurnost izvora ionizirajućeg zračenja, a koriste se pri obavljanju djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja moraju udovoljavati pozitivnim propisima u mjeriteljstvu.
(3) Mjerni uređaji koji se koriste pri ispitivanju u okviru radiološkog nadzora mjesta rada moraju udovoljavati pozitivnim propisima u mjeriteljstvu.
Otklanjanje nedostataka uočenih provjerom kvalitete i stavljanje uređaja van uporabe
Članak 22.
Kada se ispitivanjem u okviru provjere kvalitete utvrdi da izvor ionizirajućeg zračenja, uređaj i/ili oprema iz članka 15. stavka 1. ovoga Pravilnika ne udovoljava propisanim zahtjevima kvalitete, nositelj odobrenja i korisnik obvezni su poduzeti radnje potrebne za otklanjanje uočenih nedostataka, uključivo i prestanak uporabe istog.
Zapisnik i izvješće o provedenom ispitivanju
Članak 23.
(1) Zapisnik o provedenom ispitivanju izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i/ili opreme iz članka 15. stavka 1. ovoga Pravilnika ili izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i opreme koja se ne koristi u medicini, ispitivanju u okviru radiološkog nadzora mjesta rada ili ispitivanju s ciljem utvrđivanja mogućeg ispuštanja sadržaja iz zatvorenog radioaktivnog izvora, odnosno radioaktivnog onečišćenja sadrži sljedeće:
1. ime i prezime osoba te naziv i sjedište ovlaštenog stručnog tehničkog servisa koji su proveli ispitivanje izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i/ili opreme iz članka 15. stavka 1. ovoga Pravilnika, odnosno izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i opreme koja se ne koristi u medicini, ispitivanje u okviru radiološkog nadzora mjesta rada ili ispitivanje s ciljem utvrđivanja mogućeg ispuštanja sadržaja iz zatvorenog radioaktivnog izvora ili radioaktivnog onečišćenja
2. osnove provedbe ispitivanja
3. naziv i sjedište i osobni identifikacijski broj nositelja odobrenja ili korisnika
4. podatke kojima se pobliže određuje izvor ionizirajućeg zračenja, uređaj i/ili oprema iz članka 15. stavka 1. ovoga Pravilnika ili izvor ionizirajućeg zračenja, uređaj i oprema koja se ne koristi u medicini te radna prostorija ili prostor u kojem se izvor ionizirajućeg zračenja nalazi i koristi, odnosno čuva dok nije u uporabi
5. ime i prezime radnika nazočnih u ime nositelja odobrenja ili korisnika tijekom ispitivanja
6. datum kad je obavljeno ispitivanje.
(2) Nakon završenog ispitivanja iz stavka 1. ovoga članka, a najkasnije u roku od petnaest dana, osoba ili ovlašteni stručni tehnički servis iz stavka 1. ovoga članka obvezni su nositelju odobrenja ili korisniku dostaviti izvješće koje uz podatke iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati i sljedeće podatke:
1. podatke o mjestu na kojem je obavljeno ispitivanje
2. opis radnji ispitivanja po redoslijedu obavljanja i mjerni uređaji koji su korišteni tijekom ispitivanja,
3. uvjete pod kojima je obavljeno ispitivanje
4. tablični prikaz rezultata ispitivanja, a u slučaju ispitivanja s ciljem utvrđivanja mogućeg ispuštanja sadržaja iz zatvorenog radioaktivnog izvora, odnosno radioaktivnog onečišćenja podatak o tome je li utvrđeno ispuštanje ili nije
6. usporedne podatke o izmjerenim i dopuštenim vrijednostima za pojedine ispitivane veličine, gdje je primjenjivo
7. mišljenje o udovoljavanju propisanim uvjetima.
(3) Ako je ispitivanje obavljalo više osoba, zapisnik iz stavka 1. ovoga članka i izvješće iz stavka 2. ovoga članka potpisuje svaka osoba uz navođenje ispitivanja koje je provela.
Čuvanje izvješća o ispitivanju izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i opreme, ispitivanju u okviru radiološkog nadzora mjesta rada te ispitivanja s ciljem utvrđivanja mogućeg ispuštanja sadržaja iz zatvorenog radioaktivnog izvora
Članak 24.
Nositelj odobrenja i korisnik obvezni su izvješća iz članka 22. stavka 2. ovoga Pravilnika čuvati pet godina od dana provedenog ispitivanja.
IV. OBVEZE PRAVNIH I FIZIČKIH OSOBA KOJE OBAVLJAJU PROMET IZVORIMA IONIZIRAJUĆEG ZRAČENJA
Obveze isporučitelja električnih uređaja koji proizvode ionizirajuće zračenje ili uređaja u koje su ugrađeni radioaktivni izvori
Članak 25.
(1) Pravna ili fizička osoba koja proda, isporuči, uveze, postavi ili ugradi, iznajmi ili na drugi način obavi drugu vrstu prometa električnim uređajem koji proizvodi ionizirajuće zračenje ili uređajem u koji je ugrađen radioaktivni izvori obvezna je krajnjem korisniku:
- predati pisane upute za rukovanje, provjeru i održavanje na hrvatskom jeziku
- predati informaciju o potencijalnoj opasnosti od ionizirajućeg zračenja u pisanom obliku
- dokazati da je izvedba električnog uređaja koji proizvodi ionizirajuće zračenje ili uređaja u koji je ugrađen radioaktivni izvor takva da ograničava ozračenje na najmanju moguću mjeru koliko je to razumno postići.
(2) Pravna ili fizička osoba koja proda, isporuči, uveze, postavi ili ugradi, iznajmi ili na drugi način obavi drugu vrstu prometa izvorom ionizirajućeg zračenja, uređajem ili opremom iz članka 15. stavka 1. ovoga Pravilnika obvezna je krajnjem korisniku pružiti odgovarajuće informacije potrebne za procjenu rizika za pacijente i o dostupnim elementima bitnim za kliničku evaluaciju.
(3) Pravna ili fizička osoba koja proda, isporuči, uveze, postavi ili ugradi, iznajmi ili na drugi način obavi drugu vrstu prometa električnim uređajem koji proizvodi ionizirajuće zračenje ili uređajem u koji je ugrađen radioaktivni izvori obvezna je u roku od 15 dana o istome u pisanom obliku obavijestiti Zavod.
(4) U slučaju električnog uređaja koji proizvodi ionizirajuće zračenje ili uređaja u koji je ugrađen radioaktivni izvor, obavijest iz stavka 3. ovoga članka mora sadržavati najmanje sljedeće podatke:
- naziv pravne ili fizičke osobe kojoj je uređaj predan te adresu
- podatke o vrsti uređaja, proizvođaču, modelu i namjeni
- datum predaje uređaja pravnoj ili fizičkoj osobi iz podstavka 1. ovoga stavka.
Obveze proizvođača, uvoznika i dobavljača visokoaktivnih zatvorenih radioaktivnih izvora
Članak 26.
Proizvođač, uvoznik i dobavljač visokoaktivnih zatvorenih radioaktivnih izvora dužan je osigurati da je svaki visokoaktivni zatvoreni radioaktivni izvor označen jedinstvenim brojem, na način propisan ovim Pravilnikom koji mora biti ugraviran ili utisnut i na spremniku visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora, na način propisan ovim Pravilnikom.
(2) Proizvođač, uvoznik i dobavljač iz stavka 1. ovoga članka obvezan je osigurati da je spremnik i, gdje je to moguće, izvor obilježen oznakom opasnosti od ionizirajućeg zračenja prikazanom na slici 1. u Prilogu 14. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
(3) Proizvođač iz stavka 1. ovoga članka obvezan je osigurati fotografiju svake proizvedene vrste visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora, kao i uobičajenog spremnika tog izvora.
(4) Proizvođač, uvoznik i dobavljač iz stavka 1. ovoga članka obvezan je osigurati da je svaki visokoaktivni zatvoreni radioaktivni izvor popraćen pisanom dokumentacijom koja potvrđuje da je izvor označen na način propisan ovim Pravilnikom te da su oznake iz stavka 2. ovoga članka uočljive.
(5) Pisana dokumentacija iz stavka 4. ovoga članka uključuje fotografije visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora, spremnika tog izvora, prijevozne ambalaže, uređaja i opreme.
(6) Na fotografiji visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora mora biti vidljiv broj iz stavka 1. ovoga članka.
(7)Proizvođač, uvoznik i dobavljač iz stavka 1. ovoga članka visokoaktivni zatvoreni radioaktivni izvor ne smije predati krajnjem korisniku koji ne posjeduje odgovarajuće odobrenje za obavljanje djelatnosti sa zatvorenim radioaktivnim izvorima. (8) Ako na spremnik visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora nije moguće ugravirati ili utisnuti broj iz stavka 1. ovoga članka ili u slučaju spremnika za prijevoz visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora koji se mogu ponovno koristiti, spremnik visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora mora imati barem podatke o vrsti izvora..
(4) Pravna ili fizička osoba koja proda, isporuči, uveze, postavi ili ugradi, iznajmi ili na drugi način obavi drugu vrstu prometa visokoaktivnim zatvorenim radioaktivnim izvorom obvezna je u roku od 15 dana o istome u pisanom obliku obavijestiti Zavod.
(5) Obavijest iz stavka 4. ovoga članka mora sadržavati najmanje sljedeće podatke:
- naziv pravne ili fizičke osobe kojoj je visokoaktivni zatvoreni radioaktivni izvor predan te adresu
- podatke o vrsti i aktivnosti visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora, proizvođaču i namjeni te serijski broj
- podatke o spremniku u kojem je visokoaktivni zatvoreni radioaktivni izvor predan (uključivo serijski broj)
- datum predaje visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora pravnoj ili fizičkoj osobi iz podstavka 1. ovoga stavka.
Obveze isporučitelja radioaktivnih izvora
Članak 27.
(1) Pravna ili fizička osoba koja proizvede, proda, isporuči, uveze, postavlja ili ugradi, iznajmi ili na drugi način obavi promet radioaktivnim izvorima mora nositelju odobrenja ili korisniku koji će koristiti radioaktivni izvor obvezno predati:
-certifikat radioaktivnog izvora,
-certifikat za spremnik ako je korištenje spremnika vezano uz korištenje toga radioaktivnog izvora,
-fotografiju radioaktivnog izvora, za visokoaktivni zatvoreni radioaktivni izvor,
-fotografiju spremnika, za visokoaktivni zatvoreni radioaktivni izvor,
-uputu za rukovanje i održavanje uređaja u koji je ugrađen zatvoreni radioaktivni izvor, na hrvatskom jeziku,
(2) Pravna ili fizička osoba ne smije radioaktivni izvor predati pravnoj ili fizičkoj osobi koja nije ishodila odgovarajuće odobrenje za obavljanje djelatnosti s radioaktivnim izvorima ili odgovarajuće rješenje o registraciji djelatnosti s radioaktivnim izvorima, odnosno ako Zavodu nije dostavila obavijest o namjeri obavljanja odgovarajuće djelatnosti s radioaktivnim izvorima ako je izuzeta od obveze ishođenja odobrenja za obavljanje djelatnosti ili rješenja o registraciji.
(4) Pravna ili fizička osoba koja proda, isporuči, uveze, postavi ili ugradi, iznajmi ili na drugi način obavi drugu vrstu prometa radioaktivnim izvorom obvezna je u roku od 15 dana o istome u pisanom obliku obavijestiti Zavod.
(5) Obavijest iz stavka 4. ovoga članka mora sadržavati najmanje sljedeće podatke:
- naziv pravne ili fizičke osobe kojoj je visokoaktivni zatvoreni radioaktivni izvor predan te adresu
- podatke o vrsti i aktivnosti radioaktivnog izvora, proizvođaču i namjeni te serijski broj u slučaju zatvorenih radioaktivnih izvora
- podatke o spremniku u kojem je zatvoreni radioaktivni izvor predan (uključivo serijski broj)
- datum predaje radioaktivnog izvora pravnoj ili fizičkoj osobi iz podstavka 1. ovoga stavka.
Obveze proizvođača, uvoznika i dobavljača predmeta široke potrošnje koji sadrže radioaktivne tvari iznad propisanih granica
Članak 28.
(1) Proizvođači, uvoznici i dobavljači moraju osigurati da je na predmetu opće uporabe koji sadrži radionuklide iznad granica utvrđenih ovim Pravilnikom otisnuta oznaka:
a) da predmet sadrži radioaktivnu tvar,
b) da je ministar nadležan za zdravlje odobrio promet i uporabu predmeta u općoj uporabi.
(2) Ako je prikladno, oznake i napomene iz stavka 1. ovoga članka treba otiskati i na omotu pakiranja predmeta koji se tako isporučuje.
(3) Proizvođač, uvoznik i dobavljač iz stavka 1. ovoga članka moraju prilikom isporuke predmeta iz stavka 1. ovoga članka priložiti:
a) uputu o uporabi, servisiranju, popravku i održavanju predmeta,
b) vrstu radionuklida koji sadrži predmet i njegovu aktivnost,
c) brzinu ambijentalnog doznog ekvivalenta na površini predmeta i procjenu opasnosti od njegove uporabe,
d) uputu o odlaganju nakon prestanka uporabe predmeta.
V. OČEVIDNICI I IZVJEŠĆIVANJE
Očevidnici koje vodi Zavod
Članak 29.
(1) Zavod je obvezan voditi očevidnike o nositeljima odobrenja, korisnicima i izvorima ionizirajućeg zračenja.
(2) Očevidnici iz stavka 1. ovoga članka vode se u elektroničkom obliku.
(3) Podaci upisani u očevidnik u elektroničkom obliku upisuju se i na odgovarajući medij kao sigurnosna kopija nakon upisa ili nakon upisa promjene.
(4) Pravne ili fizičke osobe koje obvezuje ovaj Pravilnik obvezne su prijaviti Zavodu sve promjene nastale uvjeta u odnosu na uvjete koji su opisani podacima dostavljenim Zavodu, uključujući podatke dostavljene putem obrasca za prijavu izvora ionizirajućeg zračenja za upis u središnji registar izvora ionizirajućeg zračenja.
Podaci o nositeljima odobrenja i korisnicima
Članak 30.
Očevidnici koje Zavod vodi o nositeljima odobrenja i korisnicima sadrže najmanje sljedeće podatke:
1. Naziv nositelja odobrenja ili korisnika
2. Adresa
3. Broj telefona, broj telefaksa, e-pošta
4. Ime i prezime osobe odgovorne za zaštitu od ionizirajućeg zračenja
5. Osobni identifikacijski broj nositelja odobrenja ili korisnika
6. Djelatnost s izvorom ionizirajućeg zračenja
7. Klasu, urudžbeni broj i datum odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja
8. Klasu, urudžbeni broj i datum rješenja o registraciji djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja.
Podaci o električnim uređajima koji proizvode ionizirajuće zračenje
Članak 31.
(1) Zavod vodi očevidnike električnih uređaja i postrojenja koji proizvode ionizirajuće zračenje, koji sadrže najmanje sljedeće podatke:
A. Podaci o uređaju:
1. Proizvođač,
2. Model,
3. Serijski ili tvornički broj,
4. Maksimalni napon,
5. Maksimalna struja
6. Broj cijevi
7. Godina proizvodnje
8. Godina postavljanja
9. Je li uređaj digitalni ili analogni
10. Mobilnost uređaja
11. Podaci o snopu – za akcelerator za terapiju u medicini
12. Podaci o kolimaciji snopa – za akcelerator za terapiju u medicini
13. Podaci o uređaju za provjeru položaja bolesnika – za akcelerator za terapiju u medicini
14. Namjena rendgenskog uređaja ili akceleratora
15. Oznaka i datum izvješća o ispitivanju uređaja
B. Podaci o kućištu i rendgenskoj CIJEVI (ne primjenjuje se na akceleratore):
I. Kućište rendgenske cijevi:
1. Proizvođač
2. Model
3. Serijski broj kućišta
4. Filtracija
5. Certifikat
II. Rendgenska cijev:
6. Proizvođač
7. Model
8. Serijski broj
10. Certifikat.
C. Podaci o smještaju.
(2) Nositelj odobrenja i korisnik obvezni su voditi evidencije iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Nositelj odobrenja i korisnik obvezni su podatke iz stavka 1. ovoga članka čuvati najmanje deset godina od dana prestanka korištenja uređaja iz stavka 1. ovoga članka.
Evidencije o zaprimanju radioaktivnih izvora od dobavljača, kretanju, utrošku i prometu radioaktivnih izvora
Članak 32.
(1) Nositelj odobrenja i korisnik obvezni su voditi evidencije o zaprimanju radioaktivnih izvora od dobavljača, kretanju, utrošku i prometu radioaktivnih izvora.
(2) Nositelj odobrenja i korisnik obvezni su evidencije iz stavka 1. ovoga članka čuvati najmanje 24 mjeseca.
Podaci o zatvorenim radioaktivnim izvorima
Članak 33.
(1) Zavod vodi evidenciju zatvorenih radioaktivnih izvora i uređaja sa zatvorenim radioaktivnim izvorima koja sadrži najmanje sljedeće podatke:
1. Radionuklid
2.Aktivnost radionuklida u trenutku proizvodnje, isporuke ili početka uporabe i odgovarajući datum
3. Proizvođač
4. Serijski ili tvornički broj
5. Certifikat zatvorenog izvora
6. Uređaj ili spremnik u kojem se zatvoreni uređaj rabi, čuva ili prenosi (poseban naziv ako postoji)
7. Model i serijski broj uređaja ili spremnika
8. Najveća aktivnost za koju je uređaj ili spremnik predviđen
9. Certifikat uređaja ili spremnika
10. Kategorija u smislu pravilnika kojim je regulirano nuklearno osiguranje radioaktivnih izvora
11. Fotografiju zatvorenog radioaktivnog izvora i uređaja ili spremnika – za visokoaktivne zatvorene radioaktivne izvore
12. Namjena zatvorenog izvora, uređaja ili spremnika
13. Podaci o smještaju
14. Oznaka i datum izvješća o ispitivanju zatvorenog radioaktivnog izvora
10. Podaci o smještaju;
11. Oznaka i datum izvješća o ispitivanju štita i balasta od osiromašenog urana;
(2) Nositelj odobrenja i korisnik obvezni su voditi evidencije iz stavka 1. i stavka 2. ovoga članka.
(3) Nositelj odobrenja i korisnik obvezni su podatke iz stavka 1. i stavka 2. ovoga članka čuvati najmanje pet godina od dana prestanka korištenja zatvorenih radioaktivnih izvora i uređaja sa zatvorenim radioaktivnim izvorima iz stavka 1., odnosno štitova i balasta od osiromašenog urana iz stavka 2. ovoga članka.
Podaci o otvorenim radioaktivnim izvorima
Članak 34.
(1) Zavod vodi očevidnik otvorenih radioaktivnih izvora koji sadrži najmanje sljedeće podatke:
1. Radionuklid ili radiofarmaceutski pripravak ili kemijski spoj s radionuklidom
2. Aktivnost radionuklida u trenutku proizvodnje, isporuke ili početka uporabe i odgovarajući datum
3. Proizvođač ili isporučitelj radionuklida
4. Utrošak radionuklida u jednoj kalendarskoj godini po nositelju odobrenja i korisniku
5. Namjena otvorenog radioaktivnog izvora
(2) Nositelj odobrenja i korisnik koji nabavljaju i rabe otvorene radioaktivne izvore moraju voditi evidencije o utrošku otvorenih radioaktivnih izvora, učestalosti utroška s datumima i utrošenim aktivnostima te o ispuštanju radioaktivnih tvari u okoliš, kao i načinu ispuštanja.
(3) Nositelj odobrenja i korisnik iz stavka 2. ovoga članka obvezni su Zavodu do 31. siječnja dostaviti evidencije iz stavka 2. ovoga članka za prethodnu godinu.
Podaci o proizvedenim izvorima ionizirajućeg zračenja
Članak 35.
(1) Pravna ili fizička osoba koja je proizvela radioaktivni izvor obvezna je voditi evidencije o proizvedenim radioaktivnim izvorima koje sadrže ove podatke:
1. Radionuklid
2. Aktivnost radionuklida u trenutku proizvodnje, odnosno isporuke i odgovarajući datum
3. Naručitelj
4. Datum isporuke
5. Serijski ili tvornički broj za zatvoreni radioaktivni izvor.
(2) Pravna ili fizička osoba koja je proizvela električni uređaj koji proizvodi ionizirajuće zračenje obvezna je voditi evidencije o proizvedenim rendgenskim uređajima, akceleratorima ili drugim električnim uređajima koji proizvode ionizirajuće zračenje koje sadrže sljedeće podatke:
1. Model
2. Serijski ili tvornički broj
3. Maksimalni napon
4. Maksimalna struja
5. Broj rendgenskih cijevi
6. Godina proizvodnje
7. Namjena
8. Datum isporuke
9. Naručitelj.
(3) Uvoznik radioaktivnih izvora je obvezan voditi evidencije o uvezenim radioaktivnim izvorima koje sadrže sljedeće podatke:
1. Radionuklid
2. Aktivnost radionuklida u trenutku proizvodnje, odnosno isporuke i odgovarajući datum
3. Proizvođač
4. Datum uvoza
5. Datum isporuke
6. Krajnji korisnik
7. Serijski ili tvornički broj za zatvoreni radioaktivni izvor.
(4) Uvoznik električnih uređaja koji proizvode ionizirajuće zračenje je obvezan voditi evidencije o uvezenim električnim uređajima koji proizvode ionizirajuće zračenje koje sadrže sljedeće podatke:
1. Proizvođač
2. Model
3. Serijski ili tvornički broj
4. Maksimalni napon
5. Maksimalna struja
6. Broj rendgenskih cijevi
7. Godina proizvodnje
8. Namjena
9. Datum uvoza
10. Datum isporuke
11. Naručitelj.
(5) Evidencije iz stavka 1. i stavka 2. ovoga članka dostavljaju se Zavodu do 5. u mjesecu za prethodni mjesec.
(6) Evidencije iz stavka 3. i stavka 4. ovoga članka dostavljaju se Zavodu u roku od 15 dana od dana isporuke krajnjem korisniku.
Evidencije o visokoaktivnim zatvorenim radioaktivnim izvorima
Članak 36.
(1) Nositelj odobrenja obvezan je osim evidencija iz članka 30. ovoga Pravilnika voditi i evidencije o visokoaktivnim zatvorenim radioaktivnim izvorima koje sadrže najmanje sljedeće podatke:
1.Evidencijski broj pod kojim je upisan u središnji registar pri Zavodu i datum upisa
2.Serijski ili tvornički broj
3.Certifikat visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora
4.Radionuklid
5.Aktivnost radionuklida u trenutku proizvodnje, isporuke ili početka uporabe i odgovarajući datum
6.Fizička i kemijska svojstva
7.Proizvođač (naziv, adresa, država)
8.Datum proizvodnje
9.Dobavljač (naziv, adresa, država)
10.Datum preuzimanja od dobavljača
11.Podaci o pravnoj ili fizičkoj osobi koja ga je prethodno koristila (naziv, adresa, država)
12.Poseban naziv uređaja ili spremnika u kojem se zatvoreni radioaktivni izvor rabi, čuva ili prenosi, ako postoji
13.Model i serijski broj uređaja ili spremnika
14.Najveća aktivnost za koju je uređaj ili spremnik predviđen
15.Certifikat uređaja ili spremnika
16.Kategorija u smislu Pravilnika o nuklearnom osiguranju
17.Fotografija zatvorenog radioaktivnog izvora i uređaja ili spremnika
18.Namjena zatvorenog izvora, uređaja ili spremnika
19.Podatak o tome je li uređaj u koji je ugrađen stacionaran ili prijenosni
20.Podaci o smještaju; za prijenosne uređaje ili spremnike, naziv prostorije u kojoj se čuva kada nije u upotrebi
21.Oznaka i datum izvješća o ispitivanju visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora
22.Klasa, urudžbeni broj i datum izdavanja odobrenja za obavljanje djelatnosti uporabom visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora i rok važenja istog
23.Kada se visokoaktivni zatvoreni radioaktivni izvor prestane koristiti, premjesti ili pohrani, podatke o nazivu i adresi pravne ili fizičke osobe, tijela državne uprave ili tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave kod koje se visokoaktivni zatvoreni radioaktivni izvor nalazi ili nazivu i adresi novog smještaja, uz priloženu potvrdu skladišta o preuzimanju visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora ili izjavu krajnjeg korisnika o preuzimanju visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora, odnosno presliku jedinstvene carinske deklaracije
24.U slučaju neovlaštenog otuđenja ili gubitka visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora, podatke o datumu otuđenja ili gubitka, mjestu s kojeg je otuđen (najmanje adresa i naziv prostorije), odnosno najvjerojatnijem mjestu na kojem je izgubljen (najmanje adresa), kao i nalaze istrage, odnosno radnji provedenih s ciljem nalaženja istog.
(2) Nositelj odobrenja za djelatnost s visokoaktivnim zatvorenim radioaktivnim izvorima dužan je na zahtjev dostaviti Zavodu tražene podatke iz evidencije o visokoaktivnim zatvorenim radioaktivnim izvorima, sukladno posebnom propisu, u pisanom ili elektroničkom obliku u slijedećim rokovima:
1. Po sačinjenju evidencije za pojedini visokoaktivni zatvoreni radioaktivni izvor u roku od 15 dana po zaprimanju izvora
2. Redovito do 31. siječnja svake godine
3. Bez odgode u slučaju da je došlo do promjene podataka u odnosu na prethodno dostavljene.
VI. UVJETI UPORABE I TEHNIČKE ZNAČAJKE IZVORA IONIZIRAJUĆEG ZRAČENJA, UREĐAJA U KOJE SU UGRAĐENI RADIOAKTIVNI IZVORI I POPRATNE OPREME
Servisiranje izvora ionizirajućeg zračenja koji se koriste u svrhu provedbe medicinskog ozračenja i nemedicinskog ozračenja uporabom izvora ionizirajućeg zračenja
Članak 37.
Nositelj odobrenja i korisnik obvezni su za izvor ionizirajućeg zračenja, uređaj i opremu iz članka 15. stavka 1. ovoga Pravilnika osigurati provedbu održavanja i servisiranja, u skladu s preporukama proizvođača.
Uporaba izvora ionizirajućeg zračenja u prostorijama koje nisu namjenski građene za uporabu izvora ionizirajućeg zračenja ili na radilištu u otvorenom prostoru
Članak 38.
(1) Ako se izvor ionizirajućeg zračenja koristi u prostorijama koje nisu namijenjene za uporabu izvora ionizirajućeg zračenja ili na radilištu u otvorenom prostoru područje rada mora biti ograničeno uzimajući u obzir granice ozračenja pojedinog stanovnika.
(2) Granica područja rada u koje je potrebno onemogućiti pristup ostalim osobama određuje se mjerenjem brzine ambijentalnog doznog ekvivalenta, proračunom efektivne doze ostalih osoba za očekivano radno opterećenje u danim okolnostima ili na drugi prikladan način, uzimajući u obzir savjet stručnjaka za zaštitu od ionizirajućeg zračenja.
(4) Na granici područja rada moraju biti postavljene zapreke koje onemogućuju neovlašteni pristup uz vidljivo istaknut natpis upozorenja i oznaka opasnosti od ionizirajućeg zračenja, svjetlosni ili zvučni signali ili se na drugi način moraju upozoriti i zaustaviti osobe koje neovlašteno mogu ući u područje izloženosti.
(5) Prije početka rada s izvorima ionizirajućeg zračenja u prostorijama koje nisu namijenjene za uporabu izvora ionizirajućeg zračenja ili na radilištu u otvorenom prostoru mjesto ozračivanja treba odabrati tako da se koriste postojeće zapreke, pokretni zaštitni paravani, a daljinski upravljački uređaj postaviti na takvo mjesto da ozračenje izloženih radnika bude što je moguće niže.
Usmjerenost korisnog snopa
Članak 39.
Korisni snop električnog uređaja koji proizvodi ionizirajuće zračenje i radioaktivnih izvora koji su ugrađeni u uređaje koji imaju otvor za propuštanje korisnog snopa koji se može podešavati, a koji su izvedeni tako da je njihova zaštitna moć dovoljno učinkovita da oslabi zračenje u drugim smjerovima na razinu ispod propisanih granica, ne smije se u bilo kojim uvjetima rada usmjeriti prema mjestu s kojeg se uključuje uređaj.
Boravak u prostoriji s izvorom ionizirajućeg zračenja
Članak 40.
(1) U području izloženosti tijekom rada električnog uređaja koji proizvodi ionizirajuće zračenje ili pri radu s radioaktivnim izvorima u bilo kojem trenutku smiju biti nazočne samo osobe čija je nazočnost neophodna tijekom uporabe tog uređaja ili radioaktivnog izvora.
(2) U području posebnog nadgledanja pri radu s radioaktivnim izvorima koji se koriste za dijagnostiku i terapiju u medicini smiju biti samo osobe čija je nazočnost nužno potrebna zbog naravi posla.
Rad s izvorima ionizirajućeg zračenja za terapiju u medicini
Članak 41.
Za vrijeme provedbe terapije zračenjem, u prostoriji u kojoj se terapija provodi smije se nalaziti samo pacijent.
Rad sa zatvorenim radioaktivnim izvorima u dijagnostičke svrhe
Članak 42.
(1) U prostoriji u kojoj se provodi dijagnostički postupak uporabom uređaja u koje su ugrađeni zatvoreni radioaktivni izvori za vrijeme pregleda smije biti samo pacijent.
(2) U prostoriji za vrijeme kada se u pacijenta uvode zatvoreni radioaktivni izvori tehnikom naknadnog uvođenja daljinskim upravljanjem i za vrijeme vanjskog ozračivanja daljinski upravljanim zatvorenim radioaktivnim izvorom smije biti samo pacijent.
Rad s izvorima ionizirajućeg zračenja za provjeru kvalitete radiografijom
Članak 43.
Radnici koji rade s izvorima ionizirajućeg zračenja za provjeru kvalitete radiografijom u prostorijama koje nisu namjenski građene za uporabu izvora ionizirajućeg zračenja ili na radilištu u otvorenom prostoru moraju uz propisani osobni dozimetar imati i uređaj za mjerenje brzine ambijentalnog doznog ekvivalenta.
Pacijent u vidokrugu osobe koja rukuje rendgenskim uređajem
Članak 44.
(1) Radnik uz upravljačku jedinicu električnog uređaja koji proizvodi ionizirajuće zračenje ili uređaja u koji je ugrađen radioaktivni izvor, a koji se koristi u medicini ili dentalnoj medicini sa svog mjesta mora imati u vidokrugu pacijenta i dio uređaja koji emitira ionizirajuće zračenje.
(2) U slučaju provedbe terapijskih postupaka u medicini uporabom električnih uređaja koji proizvode ionizirajuće zračenje ili zatvorenim radioaktivnim izvorima, između prostorije s upravljačkom jedinicom uređaja iz stavka 1. ovoga članka i prostorije u kojoj se ozračuje pacijent obvezna je dvosmjerna audio veza.
VII. OPĆI UVJETI UPORABE I TEHNIČKE ZNAČAJKE ELEKTRIČNIH UREĐAJA KOJI PROIZVODE IONIZIRAJUĆE ZRAČENJE
Uvjet udovoljavanja električnih uređaja koji proizvode ionizirajuće zračenje hrvatskim normama i drugim međunarodnim i harmoniziranim europskim normama
Članak 45.
Električni uređaji koji proizvode ionizirajuće zračenje moraju udovoljavati hrvatskim normama (HRN) i drugim međunarodnim i harmoniziranim europskim normama (EN, ISO, IEC) što se dokazuje izvornikom koji mora biti preveden na hrvatski jezik ili ovjerenom preslikom certifikata sukladnosti.
Sredstva za imobilizaciju
Članak 46.
(1) Uz električni uređaj koji proizvodi ionizirajuće zračenje za provedbu dijagnostičkog, intervencijskog ili terapijskog postupka u medicini koji se koristi i za snimanje djece moraju biti osigurana dostatna sredstva za imobilizaciju djece.
(2) Uz svaki rendgenski uređaj, akcelerator i drugi električni uređaj koji proizvodi ionizirajuće zračenje koji se koristi za provedbu dijagnostičkog, intervencijskog ili terapijskog postupka u veterinarskoj medicini moraju biti osigurana dostatna sredstva za imobilizaciju životinja.
Svjetlosna signalizacija
Članak 47.
(1) Na upravljačkoj jedinici rendgenskog uređaja moraju postojati vidljivo označene oznake namjene svakog prekidača.
(2) Na upravljačkoj jedinici mora biti ugrađena svjetlosna signalizacija koja ukazuje da je uređaj uključen.
(3) Na upravljačkoj jedinici mora biti ugrađena svjetlosna signalizacija koja ukazuje da je emitiranje ionizirajućeg zračenja u tijeku. Na uređaju koji ima ugrađen i zvučni signal koji se javlja kad se emitira ionizirajuće zračenje, trajanje tog signala mora biti najmanje jednako vremenu u kojem se emitira ionizirajuće zračenje.
(4) Stacionarni električni uređaj koji proizvodi ionizirajuće zračenje mora imati sigurnosni prekidač za trenutno prekidanje dovoda električne energije u uređaj, koji se mora nalaziti i u prostoriji iz koje se upravlja uređajem.
Pridržavanje pacijenata i prijemnika slike
Članak 48.
Izloženi radnici u okviru svog radnog mjesta ne smiju tijekom provedbe dijagnostičkog postupkapridržavati pacijente niti pridržavati prijemnike slike.
Zaštitna sredstva
Članak 49.
(1) Zaštitna pregača mora izloženog radnika koji je koristi pokrivati od ključnih kostiju do polovice potkoljenice, obuhvaćajući bedra.
(2) Zaštitni učinak pregača, ovratnika i naočala mora biti jednakovrijedan učinku olova debljine najmanje 0,25 mm.
(3) Zaštitni učinak rukavica mora biti jednakovrijedan učinku olova debljine najmanje 0,1 mm.
(4) Zaštitni učinak pregače pri naponu rendgenske cijevi iznad 100 kV ne smije biti manji od učinka olova debljine 0,35 mm.
(5) Zaštitne pregače i ovratnici ne smiju se savijati, ne smiju biti oštećeni.
(6) Cjelovitost i ispravnost zaštitnih pregača i ovratnika mora se redovito kontrolirati prema uputama proizvođača, a najmanje jednom godišnje.
VIII. UVJETI UPORABE I TEHNIČKE ZNAČAJKE RENDGENSKIH UREĐAJA KOJI SE KORISTE ZA DIJAGNOSTIČKE I INTERVENCIJSKE POSTUPKE U MEDICINI I DENTALNOJ MEDICINI
Rad s rendgenskim uređajem za pojedinačno snimanje zubi
Članak 50.
(1) Kabel upravljačke jedinice rendgenskog uređaja za pojedinačno snimanje zubi mora biti duljine dovoljne da ozračenje osobe koja uključuje uređaj bude što je moguće manje, a nikako kraći od 2 m.
(2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka može tražiti savjet o potrebi zaštite zaštitnim sredstvom odgovarajuće zaštitne moći od stručnjaka za zaštitu od ionizirajućeg zračenja.
(3) U prostoriji s rendgenskim uređajem za pojedinačno snimanje zubi tijekom emitiranja ionizirajućeg zračenja smije biti samo pacijent i osoba koja uključuje rendgenski uređaj.
(4) Iznimno od odredbi stavka 3. ovoga članka, drugi pacijenti se smiju nalaziti u prostoriji u kojoj se koristi rendgenski uređaj za pojedinačno snimanje zubi samo ako su za vrijeme rada tog uređaja zaštićeni zaštitnim paravanom čiji zaštitni učinak ne smije biti manji od jednakovrijednog učinka olova debljine 0,25 mm.
Najveći mogući napon cijevi
Članak 51.
Najveći mogući napon cijevi rendgenskog uređaja koji se koristi za dijagnostiku u medicini ne smije prelaziti 150 kV.
Kućište rendgenske cijevi
Članak 52.
(1) Kućište rendgenske cijevi mora imati otvor samo za prolaz korisnog snopa.
(2) Kućište rendgenske cijevi pri najvećem mogućem opterećenju kad je kolimator zatvoren ne smije u bilo kojem smjeru na udaljenosti 1 m od bilo koje točke na površini propustiti brzinu ambijentalnog doznog ekvivalenta veću od 1 mSv/h.
(3) Kolimator i njegovi sastavni dijelovi za podešavanje i promjenu veličine korisnog snopa rendgenske cijevi moraju udovoljavati uvjetima iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Na vidljivom mjestu na kućištu rendgenske cijevi mora biti jasno čitljiv broj kućišta i oznaka žarišta te serijski broj rendgenske cijevi.
Dvije rendgenske cijevi u jednoj prostoriji
Članak 53.
(1) U jednoj prostoriji se istovremeno ne smije emitirati ionizirajuće zračenje iz više rendgenskih cijevi.
(2) Odredba iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na rendgenske uređaje kod kojih za potrebe određenog dijagnostičkog postupka više rendgenskih cijevi istovremeno ozračuju pacijenta.
Glavni i dodatni sigurnosni prekidači
Članak 54.
(1) Glavni prekidač kojim se rendgenski uređaj priključuje na električnu mrežu mora biti lako dostupan i dohvatljiv s uobičajenoga radnog mjesta osobi koja rukuje rendgenskim uređajem.
(2) Po potrebi, u prostoriji ili na dijelovima rendgenskog uređaja mora biti postavljen odgovarajući broj dodatnih sigurnosnih prekidača koji trenutno mogu prekinuti napajanje rendgenskog uređaja.
(3) Odredba stavka 1. i stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na pokretne rendgenske uređaje i uređaje za pojedinačno snimanje zubi koji se na električnu mrežu priključuju utikačem sa zaštitnim uzemljenjem.
Informacija o dozi pacijenta ili podacima iz kojih je tu dozu moguće procijeniti
Članak 55.
Električni uređaji koji proizvode ionizirajuće zračenje koji se koriste za provedbu dijagnostičkih postupaka u medicini, a koji se nabavljaju nakon 6. veljače 2018. godine, moraju moći dati informaciju o dozi pacijenta ili podatke iz kojih je tu dozu moguće procijeniti.
IX. SPECIFIČNI UVJETI UPORABE I TEHNIČKE ZNAČAJKE
Radiografija
Članak 56.
(1) Udaljenost žarište – koža pacijenta kod rendgenskog uređaja koji se koristi za snimanje u medicini ne smije biti manja od 30 cm, a kod snimanja prsnih organa ne smije biti manja od 60 cm.
(2) Rendgenski uređaj koji se koristi za snimanje u medicini mora imati ugrađen kolimator za ograničavanje veličine polja zračenja te svjetlosni pokazatelj veličine ozračenog polja. [RP162]
(3) Vremenski prekidač kojim se uključuje rendgenski uređaj za snimanje mora biti izveden tako da pouzdano osigura prestanak emitiranja ionizirajućeg zračenja nakon isteka odabranog vremena trajanja snimanja. Pouzdanost treba osigurati dodatnim alternativnim načinom prekida emitiranja ionizirajućeg zračenja koji se aktivira ako uobičajeni način otkaže.
(4) Vremenskim prekidačem ne smije biti moguće ponovno pokrenuti emisiju ionizirajućeg zračenja iz rendgenske cijevi sve dok prethodni tijek emitiranja nije potpuno završen.
Rendgenski uređaj za dijaskopiju
Članak 57.
(1) Rendgenski uređaj za dijaskopiju koji nemaju elektroničko pojačalo slike i televizijski lanac ili jednakovrijedan uređaj ne smiju se koristiti.
(2) Rendgenski uređaj za dijaskopiju moraju imati ugrađenu automatsku kontrolu brzine doze zračenja.
(3) Rendgenski uređaj za dijaskopiju koji se koristi za postupke koji uključuju djecu mora imati mogućnost uklanjanja rešetke.
(4) Rendgenski uređaj za dijaskopiju koji se koristi za intervencijske postupke, a nabavlja se nakon 6. veljače 2018. godine mora prikazivati informaciju o ozračenju pacijenta tijekom postupka.
(5) Rendgenski uređaj za dijaskopiju koji se koristi za intervencijske postupke mora moći dati informaciju o ukupnom ozračenju pacijenta nakon završenog postupka.
(6) Rendgenski uređaj za dijaskopiju koji se koristi za intervencijske postupke, a nabavlja se nakon 6. veljače 2018. godine mora moći informaciju o ozračenju pacijenta ili podatke iz kojih je to moguće procijeniti prenijeti u nalaz pacijenta i/ili u medicinsku dokumentaciju.
(7) Kod nepokretnih (stacionarnih) rendgenskih uređaja za dijaskopiju udaljenost žarište – koža pacijenta ne smije biti manja od 30 cm.
(8) Na rendgenskom uređaju za dijaskopiju mora biti ugrađen zvučni signal koji obavještava o vremenu dijaskopije duljim od 5 minuta.
(9) Prekidač kojim se uključuje dijaskopija mora biti neprekidno pritisnut za cijelo vrijeme pregleda.
(10) Otpuštanjem prekidača iz stavka 9. ovoga članka dijaskopija se mora automatski isključiti.
(11) Pritisak na prekidač iz stavka 9. ovoga članka ostvaruje se rukom ili nogom.
(12) Rendgenski uređaj koji se koristi za dijaskopiju u uspravnom položaju pacijenta mora imati zaštitnu pregaču ispod elektroničkog pojačala slike i s njegove lijeve strane na nosaču.
(13) Zaštitna pregača ispod elektroničkog pojačala slike mora biti iste širine ili šira od držača elektroničkog pojačala, a duljine najmanje 40 cm. Pregača mora biti načinjena od najmanje tri dijela s tim da se susjedni dijelovi moraju preklapati najmanje po 1 cm.
(14) Ako se rendgenski uređaj za dijaskopiju koristi u ležećem položaju pacijenta, zaštitna pregača mora biti i sa strane na kojoj se nalazi osoba koja obavlja pregled.
(15) Zaštitni učinak zaštitnih pregača iz stavka 1. – 3. ovoga članka mora imati jednakovrijedan učinak olova debljine 0,5 mm.
(16) Odredbe iz stavka 1. – 15. ovoga članka ne primjenjuju se na rendgenske uređaje za dijaskopiju s daljinskim upravljanjem te na pokretne rendgenske uređaje za dijaskopiju u operacijskim dvoranama.
(17) Tijekom uporabe rendgenskog uređaja za dijaskopiju pri posebnim postupcima (angiografija, nadzor nad ugradnjom implantata u tijelo pacijenta i sl.) osobe koje su uz pacijenta moraju koristiti i druga zaštitna sredstva, uključujući štitove, paravane i zavjese, kojima se smanjuje njihovo izlaganje ionizirajućem zračenju raspršenom od pacijenta i dijelova rendgenskog uređaja.
(18) Zaštitni učinak zaštitnih sredstava iz stavka 17. ovoga članka mora biti jednakovrijedan učinku olova debljine najmanje 0,4 mm.
Rendgenski uređaji za snimanje dojki (mamografija)
Članak 58.
(1) Za snimanje dojki (mamografiju) smiju se koristiti isključivo rendgenski uređaji namijenjeni za tu svrhu.
(2) Rendgenski uređaj za snimanje dojki (mamografiju) mora imati motorizirani uređaj za kompresiju dojke upravljan nožnom papučicom i očitanje komprimirane debljine te sile kompresije.
(3) Rendgenski uređaj za snimanje dojki (mamografiju) koji koristi sustav film/folija mora imati rešetku.
(4) Površina snimke dobivene prijamnikom slike rendgenskog uređaja za snimanje dojki (mamografiju) ne smije biti manja od 18 cm x 24 cm.
(5) Odredba stavka 4. ovoga članka ne odnosi se na uređaje koji se koriste za stereotaksiju.
(6) Veličina velikog žarišta rendgenske cijevi rendgenskog uređaja za snimanje dojki (mamografiju) ne smije biti veća od 0,6 mm, a malog žarišta od 0,15 mm.
(7) Udaljenost žarišta rendgenske cijevi rendgenskog uređaja za snimanje dojki (mamografiju) do prijemnog sustava mora biti veća od 60 cm.
(8) Najveći mogući napon rendgenske cijevi rendgenskog uređaja za snimanje dojki (mamografiju) ne smije biti viši od 50 kV, a mora se moći podešavati u koracima od 1 kV.
(9) Rendgenski uređaji za snimanje dojki (mamografiju) moraju imati automatsku kontrolu ekspozicije.
Rendgenski uređaj za kompjutoriziranu tomografiju (CT)
Članak 59.
(1) Korisni snop rendgenskog uređaja za kompjutoriziranu tomografiju mora biti ograničen tako da njegov presjek ne prelazi ulaznu površinu aktivnog dijela detektora zračenja.
(2) Uz rendgenski uređaj za kompjutoriziranu tomografiju mora na raspolaganju biti odgovarajući fantom za provjeru parametara pobrojanih u Tablici 4. Priloga 3. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika i održanje dijagnostičke pouzdanosti rada uređaja.
(3) Rendgenski uređaj za kompjutoriziranu tomografiju nabavljen godinu dana nakon stupanja na snagu ovog Pravilnika mora imati mogućnost modulacije doze.
(4) Rendgenski uređaj za kompjutoriziranu tomografiju mora moći dati informaciju o ozračenju pacijenta nakon završenog postupka.
(5)Rendgenski uređaj za kompjutoriziranu tomografiju, a koji se nabavlja nakon 6. veljače 2018. godine
mora moći informaciju o ozračenju pacijenta ili podatke iz kojih je to moguće procijeniti te prenijeti u nalaz pacijenta i/ili u medicinsku dokumentaciju.
(6) Jednoslojni rendgenski uređaj za kompjutoriziranu tomografiju ne smije se koristiti ako ne postoji procjena rizika u pisanom obliku za svaki predviđeni dijagnostički postupak koji se tim uređajem provodi.
(7) Tijekom pripremnog razdoblja poslije uključenja rendgenskog uređaja za kompjutoriziranu tomografiju, dok je u tijeku zagrijavanje i samopodešavanje rendgenske cijevi koja u tom razdoblju zrači, u prostoriji u kojoj je uređaj smješten ne smije nitko boraviti.
(8) Izloženi radnik koji rukuje rendgenskim uređajem za kompjutoriziranu tomografiju tijekom pripremnog razdoblja poslije uključenja uređaja ne smije napustiti mjesto uz upravljačku jedinicu sve dok cijeli pripremni postupak nije završen.
Rendgenski uređaji za snimanje zubi
Članak 60.
(1) Napon rendgenske cijevi za snimanje zuba ne smije biti manji od 60 kV.
(2) Rendgenski uređaj za pojedinačno snimanje zubi mora imati tubus koji osigurava udaljenost žarište – koža pacijenta od najmanje 20 cm.
(3) Veličina ozračenog polja mjerena na vrhu tubusa rendgenskog uređaja za pojedinačno snimanje zubi koji je nabavljen nakon 16. travnja 2013. godine mora biti pravokutnog oblika veličine koja će korisni snop ograničiti na veličinu medija na koji se snima.
(4) Kolimator iz stavka 3. ovoga članka mora ograničiti snop na polje veličine ne veće od 40 mm x 50 mm.
(4) Udaljenost žarište – koža pacijenta uređaja za panoramsko snimanje čeljusti ne smije biti manja od 15 cm.
(5) Presjek polja korisnog snopa na nosaču kasete rendgenskih uređaja za panoramsko snimanje čeljusti ne smije biti veći od 1 cm x 15 cm. Veličina polja ionizirajućeg zračenja ne smije prelaziti veličinu otvora tubusa za više od 20 posto.
(6) Ručni rendgenski uređaji za pojedinačno snimanje zubi mora imati tubus koji omogućuje da oblik polja na vrhu tubusa bude pravokutnog oblika veličine koja ne prelazi dimenzije 40 x 50 mm.
(7) Ručni rendgenski uređaj za pojedinačno snimanje zubi mora posjedovati indikator koji radnika koji koristi taj uređaj obavještava kada da su napunjenost baterije, struja ili napon ispod vrijednosti koje su prema uputama proizvođača potrebne za normalan rad.
(8) Ručni rendgenski uređaj za pojedinačno snimanje zubi mora udovoljavati minimalnim zahtjevima kvalitete koji su dani u tablici 6. u Prilogu 3. ovoga Pravilnika, a koji se odnose na rendgenske uređaje za pojedinačno snimanje zubi.
(9) Ručni rendgenski uređaj za pojedinačno snimanje zubi mora imati ugrađen štitnik ili mogućnost postavljanja štitnika za zaštitu osobe koja rukuje tim uređajem od raspršenog zračenja promjera ne manjeg od 15,2 cm i zaštitne moći jednake učinku olova najmanje 0,25 mm debljine, a mora biti postavljen ili se mora moći postaviti na najviše 1 cm udaljenosti od kraja uređaja za pozicioniranje s držačima prijemnika slike.
(10) Ručni rendgenski uređaj za pojedinačno snimanje zubi ne smije se koristiti bez štitnika iz stavka 9. ovoga članka.
(11) Pri radu s ručnim rendgenskim uređajem za pojedinačno snimanje zubi moraju se koristiti uređaji za pozicioniranje s držačima prijemnika slike i fimovima brzine klase E ili F ili digitalnim prijamnicima slike.
(12) Pri radu s ručnim rendgenskim uređajem za pojedinačno snimanje zubi mora se koristiti odgovarajući stativ, a način zaštite radnika od ionizirajućeg zračenja provoditi u skladu s odredbama danim u članku 50. ovoga Pravilnika.
X. UVJETI UPORABE I TEHNIČKE ZNAČAJKE RENDGENSKIH UREĐAJA I AKCELERATORA KOJI SE KORISTE ZA TERAPIJU U MEDICINI
Opći uvjeti uporabe i tehničke značajke
Članak 61.
(1) Kod električnih uređaja namijenjenih za terapiju u medicini moraju se ugraditi prekidači koji onemogućuju rad uređaja kada je otvoren ulaz u prostoriju u kojoj se obavlja ozračivanje.
(2) Na upravljačkoj jedinici električnog uređaja za terapiju u medicini mora se nalaziti prekidač ili ključ za uključivanje uređaja za terapiju kojim se u bilo kojem trenutku može pouzdano prekinuti ozračivanje.
(3) U prostoriji za ozračivanje moraju se ugraditi pričuvni prekidači kojima se u bilo kojem trenutku može prekinuti ozračivanje. Nakon prekida ozračivanja pričuvnim prekidačima u prostoriji za ozračivanje, ponovno ozračivanje može se započeti samo pomoću ključa ili sklopke na upravljačkom uređaju.
(4) Pokazatelji koji pokazuju da je emitiranje ionizirajućeg zračenja u tijeku moraju biti ugrađeni na upravljačkom uređaju, na ulazu u prostoriju za ozračivanje i u prostoriji za ozračivanje.
(5) Na upravljačkom uređaju terapijskog uređaja mora biti ugrađen vremenski prekidač koji automatski prekida ozračivanje nakon isteka odabranog vremena.
(6) Električni uređaji za vanjsko ozračivanje pacijenta s nominalnom energijom snopa većom od 1 MeV moraju imati mogućnost provjere svih važnih terapijskih parametara za svu opremu koja se nabavlja nakon stupanja na snagu ovog Pravilnika.
Rendgenski uređaji za površinsku terapiju s naponom do 150 kV
Članak 62.
(1) Kućište rendgenske cijevi rendgenskog uređaja za površinsku terapiju mora udovoljavati uvjetima iz članka 52. stavka 2. ovoga Pravilnika.
(2) Rendgenski uređaji za površinsku terapiju moraju imati dodatne filtre označene tako da se sastav i debljina filtra jasno vide s mjesta na kojem se nalazi osoba koja upravlja rendgenskim uređajem i nadzire tijek ozračivanja.
(3) Rendgenski uređaj za površinsku terapiju mora imati ugrađen mehanizam kojim se omogućuje odabir željenog napona cijevi, struje i filtra.
Rendgenski uređaji za terapiju s naponom cijevi od150 kV do 500 kV
Članak 63.
(1) Kućište rendgenske cijevi rendgenskog uređaja za terapiju s naponom od 150 kV do 500 kV pri najvećoj vrijednosti napona i struje cijevi na udaljenosti 1 m od žarišta cijevi ne smije propuštati brzinu ambijentalnog doznog ekvivalenta veću od 10 mSv/h, ni brzinu ambijentalnog doznog ekvivalenta iznad 300 mSv/h na udaljenosti 5 cm od bilo koje dostupne točke na površini kućišta.
(2) Stalni kolimator za ograničenje korisnog snopa ili tubusi koji se postavljaju na kućište za usmjerenje primarnog snopa moraju udovoljavati uvjetima iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Kolimator i tubusi ne smiju propuštati više od 2 posto korisnog snopa.
(4) Rendgenski uređaji za terapiju s naponom cijevi od 150 kV do 500 kV moraju imati pričuvni (dodatni) vremenski prekidač koji će u slučaju kad glavni vremenski prekidač ne prekine ozračivanje nakon isteka odabranog vremena automatski isključiti ozračivanje.
(5) Pričuvni (dodatni) vremenski prekidač mora imati postavljeno najmanje 1 posto dulje vrijeme ozračivanja od trajanja koje je određeno glavnim vremenskim prekidačem.
(6) Rendgenski uređaji za terapiju s naponom cijevi od 150 kV do 500 kV moraju imati dodatne filtre ili klinaste filtre vidljivo obilježene, tako da se njegov sastav i debljina vide s mjesta na kojem se nalazi izloženi radnik koji upravlja rendgenskim uređajem i nadzire tijek ozračivanja.
Akcelerator
Članak 64.
(1) Akceleratori moraju imati dvojni sustav za prekidanje ozračivanja. Ako otkaže primarni mjerni sustav, drugi mora prekinuti zračenje nakon što se doza poveća za više od 0,4 Gy u odnosu na dozu postavljenu za terapijski postupak.
(2) Akcelerator mora imati i pričuvni vremenski prekidač koji može prekinuti zračenje ako sustavi iz stavka 1. ovoga članka ne isključe ozračivanje.
XI. UVJETI UPORABE I TEHNIČKE ZNAČAJKE RENDGENSKIH UREĐAJA I AKCELERATORA KOJI SE KORISTE ZA TERAPIJU U VETERINARSKOJ MEDICINI
Uvjeti kojima moraju udovoljavati uređaji koji se koriste u veterinarskoj medicini
Članak 65.
Rendgenski uređaj koji se koristi za dijagnostiku u veterinarskoj medicini mora udovoljiti uvjetima određenim ovim Pravilnikom utvrđenim za rendgenske uređaje iste vrste kakvi se primjenjuju u medicini.
Rad s rendgenskim uređajima u veterinarskoj medicini
Članak 66.
(1) Osoba koja tijekom provedbe dijagnostičkog postupka pridržava životinju mora nositi zaštitnu pregaču, zaštitne rukavice, a po potrebi i druga zaštitna sredstva.
(2) Zaštitni učinak zaštitnih sredstava iz stavka 1. ovoga članka mora biti jednakovrijedan učinku olova debljine najmanje 0,5 mm.
(3) Ni jedan dio tijela osobe koja tijekom provedbe dijagnostičkog postupka pridržava životinju ne smije biti izložen korisnom snopu rendgenskog zračenja.
(4) Trudnice, žene za koje postoji vjerojatnost trudnoće i osobe mlađe od 18 godina ne smiju pridržavati životinje nad kojima se obavlja pregled rendgenskim uređajima.
(5) Kad god je moguće životinju tijekom provedbe dijagnostičkog postupka treba uspavati ili imobilizirati odgovarajućim sredstvima.
XII. UVJETI UPORABE I TEHNIČKE ZNAČAJKE RENDGENSKIH UREĐAJA I AKCELERATORA KOJI SE NE KORISTE U MEDICINI
Priključni vodiči
Članak 67.
Rendgenski uređaj za provjeru kvalitete radiografijom mora imati dostatno duge priključne vodiče kako bi se omogućilo rukovanje uređajem iz područja nadgledanja, kad god je moguće.
Rendgenski uređaji za analizu građe materijala
Članak 68.
Brzina ambijentalnog doznog ekvivalenta na udaljenosti 5 cm od bilo koje dostupne točke na površini rendgenskog uređaja za kristalografiju, difrakciju ili spektralne analize (analizu građe materijala) tijekom rada uređaja pri bilo kojim vrijednostima napona i struje cijevi ne smije biti veća od 5 Sv/h.
Rendgenski uređaji za provjeru sadržaja prtljage, ručne prtljage, paketa i pismovnih pošiljki
Članak 69.
(1) Rendgenski uređaji za provjeru sadržaja prtljage, ručne prtljage, paketa i pismovnih pošiljki koji se koriste na javnim mjestima moraju imati zaštitno kućište koje ograničava područje izloženosti na prostor omeđen kućištem.
(2) Ako se na zaštitnom kućištu nalaze vrata kroz koja se unose predmeti za pregled, ona moraju imati prekidače koji onemogućuju uključivanje rendgenskog uređaja dok su vrata otvorena.
XIII. UVJETI PROIZVODNJE, PROMETA I UPORABE RADIOAKTIVNIH IZVORA, SPREMNIKA I UREĐAJA U KOJE SU UGRAĐENI RADIOAKTIVNI IZVORI TE UREĐAJA ZA MJERENJE AKTIVNOSTI ILI DOZE ZRAČENJA
Postupanje s radioaktivnim izvorima kada se ne koriste
Članak 70.
(1) Radioaktivni izvori, osim onih ugrađenih u stacionarne uređaje, u vrijeme kad se ne koriste čuvaju se u za to posebno namijenjenoj i opremljenoj prostoriji - spremištu.
(2) Radioaktivni izvori moraju se pohranjivati i čuvati tako da se pri stavljanju i uzimanju iz spremišta ozračenje izloženih radnika od ostalih radioaktivnih izvora pohranjenih u spremištu svede na najmanju moguću razinu.
(3) Različiti radioaktivni izvori različitih aktivnosti moraju se rasporediti i odložiti u posebne pregrade ili pretince
(4) Pojedinačne posude za čuvanje radioaktivnih izvora te vrata pojedinih pregrada ili pretinaca moraju biti obilježeni oznakom i čitljivim natpisom s podacima o vrsti radionuklida i aktivnosti.
(5) Za vrijeme kad se ne koriste, radioaktivni izvori moraju biti čuvani na sigurnom mjestu.
(6) Spremišta, spremnici te staklene i druge posude za čuvanje otvorenih radioaktivnih izvora moraju se moći lako otvarati i zatvarati.
(7) Staklene posude koje sadrže tekuće radioaktivne otopine čuvaju se umetnute u metalnim ili plastičnim posudama čiji je obujam dovoljan za smještaj cjelokupne količine tekućine ako se staklene posude razbiju.
(8) Spremnici u kojima se pohranjuju otvoreni radioaktivni izvori prije uporabe moraju biti označeni oznakom opasnosti od ionizirajućeg zračenja prikazanom na slici 1. u Prilogu 14. ovoga Pravilnika i mora se jasno iskazati vrsta radionuklida i njegova aktivnost s datumom.
Provjera mogućeg ispuštanja sadržaja iz zatvorenog radioaktivnog izvora
Članak 71.
(1) Zatvoreni radioaktivni izvor ne smije ispuštati radioaktivni sadržaj.
(2) Zatvorene radioaktivne izvore, pribor, spremnik i radne površine treba u propisanim rokovima provjeriti uzimanjem briseva radi utvrđivanja mogućeg ispuštanja radioaktivnog sadržaja, odnosno radioaktivnog onečišćenja.
(3) Ukupno radioaktivno onečišćenje bilo koje površine koja je u dodiru sa zatvorenim radioaktivnim izvorom ne smije prijeći 1,85 kBq. U protivnom, zatvoreni radioaktivni izvor ili oprema ne smiju se koristiti dok se onečišćenje i uzrok onečišćenja ne ukloni.
Prijenos i prijevoz radioaktivnih izvora unutar prostorija i građevine
Članak 72.
Radioaktivni izvori mogu se prenositi i prevoziti unutar prostorija i unutar građevine samo u propisanim spremnicima koji ne propuštaju ionizirajuće zračenje iznad propisanih granica i onemogućuju oslobađanje radioaktivnog sadržaja u okoliš (rasipanje, raspršivanje, isparavanje i sl.).
Radni ili prijenosni uređaji ili spremnici
Članak 73.
(1) Ako se radioaktivni izvor ugrađuje u radni ili prijenosni uređaj ili spremnik oni moraju udovoljavati uvjetima zaštite od ionizirajućeg zračenja koji su propisani ovim Pravilnikom i Pravilnikom kojim su utvrđeni uvjeti i način izdavanja i oduzimanja odobrenja za ambalažu za prijevoz radioaktivnih tvari.
(2) Spremnik iz stavka 1. ovoga članka mora biti označen oznakom opasnosti od ionizirajućeg zračenja prikazanom na slici 1. u Prilogu 14. ovoga Pravilnika i oznakama koje sadrže:
– naziv proizvođača i model
– broj certifikata
– serijski broj
– transportni indeks.
Zabrana uporabe radioaktivnih gromobrana
Članak 74.
Zabranjena je uporaba radioaktivnih gromobrana u Republici Hrvatskoj.
Visokoaktivni zatvoreni radioaktivni izvori i njihovi spremnici
Članak 75.
(1) Visokoaktivni zatvoreni radioaktivni izvor mora biti označen jedinstvenim brojem koji mora biti ugraviran ili utisnut na izvoru, ako je to izvedivo.
(2) Broj iz stavka 1. ovoga članka mora biti ugraviran ili utisnut na spremnik visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora.
(3) Ako na spremnik visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora nije moguće ugravirati ili utisnuti broj iz stavka 1. ovoga članka ili u slučaju spremnika za prijevoz visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora koji se mogu ponovno koristiti, spremnik visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora mora imati barem podatke o vrsti izvora.
(4) Spremnik visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora i, gdje je to moguće, visokoaktivni zatvoreni radioaktivni izvor moraju biti obilježeni uočljivom oznakom opasnosti od ionizirajućeg zračenja prikazanom na slici 1. u Prilogu 14. ovoga Pravilnika.
(5) Nositelj odobrenja i korisnik obvezni su posjedovati pisanu dokumentaciju koja potvrđuje da je visokoaktivni zatvoreni radioaktivni izvor označen na način propisan ovim Pravilnikom te da su oznake iz stavka 4. ovoga članka uočljive, koja uključuje fotografije visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora, spremnika tog izvora, prijevozne ambalaže, uređaja i opreme.
(6) Nositelj odobrenja ili korisnik koji obavljaju djelatnost s visokoaktivnim radioaktivnim izvorom obvezni su redovito, a najmanje jednom mjesečno provjeriti da se svaki visokoaktivni radioaktivni izvor i/ili spremnik koji sadrži zatvoreni radioaktivni izvor nalazi na predviđenom mjestu uporabe ili čuvanja dok nije u uporabi te da je u dobrom stanju o čemu mora postojati pisani zapis.
Servisiranje, popravljanje, premještanje i čišćenje uređaja ili spremnika u koje su ugrađeni radioaktivni izvori
Članak 76.
Spremnike i uređaje u koje su ugrađeni radioaktivni izvori smiju servisirati, popravljati, premještati i čistiti te premještati radioaktivne izvore iz jednog spremnika ili uređaja u drugi samo nositelji odobrenja za obavljanje tih djelatnosti.
Prestanak uporabe radioaktivnih izvora
Članak 77.
(1) Radioaktivni izvor koji se više ne namjerava koristiti mora se prvo ponuditi drugom korisniku kako bi se uključio u drugu djelatnost ili se isti mora vratiti proizvođaču, a ako to nije moguće, potrebno ga je što je prije moguće uskladištiti sukladno posebnome propisu ili osigurati njegovo odlaganje.
(2) U slučaju visokoaktivnih zatvorenih radioaktivnih izvora, korisnik iz stavka 1. ovoga članka mora posjedovati odgovarajuće odobrenja za djelatnost.
XIV. UVJETI ZA UPORABU OTVORENIH RADIOAKTIVNIH IZVORA
Sprječavanje širenja radioaktivnog onečišćenja
Članak 78.
(1) Pri radu s otvorenim radioaktivnim izvorima mora se onemogućiti širenje radioaktivnih tvari u okoliš s mjesta uporabe te održavati visoki stupanj čistoće na mjestu rada.
(2) Rad s otvorenim radioaktivnim izvorima mora se obavljati u skladu s pisanim uputama iz članka 6. stavka 1. ovoga Pravilnika koje moraju biti izvješene na radnom mjestu.
Digestori
Članak 79.
(1) Ako se tijekom korištenja otvorenih radioaktivnih izvora očekuje oslobađanje radioaktivnih aerosola, ti se radovi moraju obavljati u digestorima.
(2) Rukovanje i rad s radioaktivnim jodom obvezno se obavlja u digestoru s ugrađenim apsolutnim filtrom.
(3) Radnici koji rade s radioaktivnim jodom moraju najmanje dva puta godišnje odgovarajućim uređajem izmjeriti zračenje na mjestu svoje štitne žlijezde radi provjere unutarnjeg radioaktivnog onečišćenja i unosa radionuklida u tijelo udisanjem ili kroz kožu.
Radne površine i zaštitna sredstva na radnim površinama pri radu s otvorenim radioaktivnim izvorima
Članak 80.
(1) Radne površine ili stolovi za rad s otvorenim radioaktivnim izvorima moraju imati glatke neprekinute površine koje se lako održavaju i nemaju površinska oštećenja.
(2) Na površinama i stolovima za rad s otvorenim radioaktivnim izvorima moraju biti postavljeni štitovi za zaštitu od ionizirajućeg zračenja radnika koji rukuju otvorenim radioaktivnim izvorima te ostalih radnika u prostoriji.
(3) Ploča stola iz stavka 1. ovoga članka mora osigurati odgovarajuću zaštitu radniku za dijelove tijela ispod pojasa ovisno o vrsti radionuklida i najvećoj aktivnosti na površini stola.
Rad s otvorenim radioaktivnim izvorima i zaštitna sredstva
Članak 81.
(1) Broj osoba u prostoriji u kojoj se otvoreni radioaktivni izvori pripravljaju za primjenu ili se čuvaju prije uporabe mora biti ograničen na broj koji je nužan za obavljanje posla.
(2) U području izloženosti u kojem se rukuje otvorenim radioaktivnim izvorima ne smije se uzimati hrana i piće, pušiti te koristiti sredstva za uljepšavanje lica i tijela koja pri uporabi dolaze u neposredan dodir s kožom i sluznicom.
(3) Radnik s otvorenim ozljedama na koži prije ulaska u područje izloženosti u kojem se rukuje otvorenim radioaktivnim izvorima mora otvorene ozljede zaštititi vodonepropusnim pokrovom.
(4) Ako tijekom rada s otvorenim radioaktivnim izvorima radnik ozlijedi kožu, ozljedu treba odmah očistiti i provjeriti radioaktivno onečišćenje te provesti čišćenje ako je potrebno.
Provjera radioaktivnog onečišćenja
Članak 82.
(1) U prostorijama za rad s otvorenim radioaktivnim izvorima radioaktivno onečišćenje površina prostorije, radnih površina, odjeće i kože radnika ne smije prijeći granice iz Priloga 19. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
(2) Provjera radioaktivnog onečišćenja površina prostorije, radnih površina, odjeće i kože radnika pri radu s otvorenim radioaktivnim izvorima mora se provoditi najmanje po završetku rada s istima.
(3) Provjera radioaktivnog onečišćenja provodi se izravnim mjerenjem pomoću uređaja za mjerenje površinskog radioaktivnog onečišćenja ili uzimanjem briseva s odgovarajućih površina i naknadnim mjerenjem kojim se utvrđuje prisutnost radionuklida u brisu.
(4) Mjerenje radioaktivnog onečišćenja odjeće ili kože radnika obavlja se na za to najpogodnijem mjestu na površini tijela veličine 100 cm2.
(5) Ako se mjeri radioaktivno onečišćenje zidova, poda ili stropa prostorije, odabire se površina veličine do 1000 cm2, a za druge površine dovoljna je površina od 300 cm2.
(6) Nositelj odobrenja obvezan je bilježiti i 10 godina čuvati rezultate provjere iz stavka 2. ovoga članka radi procjene ozračenja izloženih radnika.
Uklanjanje radioaktivnog onečišćenja s tijela radnika
Članak 83.
(1) Uklanjanje unutarnjeg ili površinskog radioaktivnog onečišćenja treba provoditi sukladno pisanim postupcima utvrđenim za svaki pojedini radionuklid koji moraju biti dostupni radnicima u ustrojstvenoj jedinici nositelja odobrenja ili korisnika u kojoj se rukuje s otvorenim radioaktivnim izvorima.
(2) Radioaktivno onečišćenje na koži čisti se pranjem sapunom i vodom, a ako se tako ne smanji razina radioaktivnog onečišćenja, treba koristiti odgovarajuću otopinu za uklanjanje onečišćenja.
(3) U slučaju radioaktivnog onečišćenja cijelog tijela radnika, površinsko onečišćenje treba što prije ukloniti.
(4) Otvorene ozljede na koži koje mogu biti onečišćene treba očistiti i medicinski obraditi.
Radioaktivno onečišćeno područje
Članak 84.
Mjere ograničenja kretanja i zadržavanja u radioaktivno onečišćenom području moraju se provoditi sve dok se ne obavi cjelovito čišćenje i dok ovlašteni stručni tehnički servis mjerenjem potvrdi da je područje sigurno za rad.
Postupanje u slučaju izvanrednog događaja
Članak 85.
(1) U svakoj prostoriji u kojoj se rukuje i radi s otvorenim radioaktivnim izvorima moraju se nalaziti pisane upute o postupcima u slučaju nezgoda ili izvanrednog događaja.
(2) Oprema za primjenu odgovarajućih mjera u izvanrednom događaju s otvorenim radioaktivnim izvorima mora biti lako dostupna i u ispravnom stanju.
(3) Opremu iz stavka 2. ovoga članka čine:
a) nepropusna zaštitna odjeća, kape i navlake za obuću,
b) tvari za čišćenje radioaktivnosti s površina i predmeta, upijajuće tvari i sl.,
c) tvari za čišćenje radioaktivnosti s osoba,
d) znakovi upozorenja i vrpce za oznaku onečišćenog područja,
e) pribor, posude i plastične vrećice za prikupljanje i privremeno zbrinjavanje onečišćenih predmeta,
f) prijenosni uređaji za mjerenje razine ionizirajućeg zračenja, uključujući i dozimetre s direktnim očitanjem i
g) uređaj za mjerenje površinskog radioaktivnog onečišćenja.
Razredi opasnosti
Članak 86.
(1) Radovi s otvorenim radioaktivnim izvorima za potrebe provedbe zaštite od ionizirajućeg zračenja razvrstavaju se u tri razreda opasnosti: mala, srednja i velika opasnost.
(2) Razredi opasnosti s područjem aktivnosti na koji se odnose prikazani su u Prilogu 16. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
(3) Razred opasnosti određenog radionuklida određene aktivnosti određuje se pomoću težinskih koeficijenata iz Priloga 17. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika i težinskih koeficijenata iz Priloga 18. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
XV. OPĆI UVJETI UPORABE OTVORENIH RADIOAKTIVNIH IZVORA ZA DIJAGNOSTIKU I TERAPIJU U MEDICINI
Primjena radioaktivnih pripravaka pacijentima i zaštitna sredstva
Članak 87.
(1) Kod primjene radioaktivnog pripravka brizgaljkom, ispod dijela tijela pacijenta u koji se pripravak unosi stavlja se podložak s upijajućim materijalom tako da je onemogućeno radioaktivno onečišćenje, ako se manja količina radioaktivnog pripravka prosipa tijekom primjene.
(2) Poslije uporabe, brizgaljke i igle iz stavka 1. ovoga članka moraju se odložiti u posebnu posudu za radioaktivni otpad.
(3) Tijekom primjene radioaktivnog pripravka pacijentu, radnik mora nositi rukavice koje sprječavaju radioaktivno onečišćenje kože i zaštitnu radnu odjeću.
(4) Poslije obavljenog posla, rukavice i zaštitnu radnu odjeću iz stavka 3. ovoga članka mora se odložiti u posebnu posudu za odlaganje radioaktivnog otpada.
(5) Nakon obavljene primjene iz stavka 3. ovoga članka, radnik mora pažljivo oprati ruke i provjeriti radioaktivno onečišćenje ruku.
(6) Ako se utvrdi radioaktivno onečišćenje na rukama, tijelu ili odjeći, potrebno je spriječiti širenje radioaktivnog onečišćenja, ukloniti odjeću onečišćenu radionuklidima, pristupiti uklanjanju radioaktivnog onečišćenja ruku ili tijela te o istom izvijestiti odgovornu osobu i poduzeti potrebne radnje s ciljem uklanjanja radioaktivnog onečišćenja s površina te sigurnosg zbrinjavanja predmeta onečišćenih radionuklidima.
(7) Posebne prostorije u kojima su smješteni pacijenti kojima je u svrhu terapije otvorenim radioaktivnim izvorima primijenjen radionuklid moraju imati zaštitne paravane za zaštitu izloženih radnika zaštitnog učinka sukladnog aktivnosti i vrsti zatvorenog radioaktivnog izvora.
(8) Brizgaljka kojom se radioaktivni pripravci ubrizgavaju pacijentu mora biti zaštićena posebnim štitnikom zaštitne moći sukladne vrsti i aktivnosti radionuklida.
(9) Izloženi radnici koji pristupaju pacijentu kojem je u svrhu terapije otvorenim radioaktivnim izvorima primijenjen radionuklid moraju nositi rukavice koje sprječavaju radioaktivno onečišćenje kože i zaštitnu radnu odjeću, odnosno pregače, kape i navlake za obuću radi zaštite od radioaktivnog onečišćenja odjeće.
(10) Neposredno poslije primjene radionuklida pacijentu u svrhu terapije otvorenim radioaktivnim izvorima provodi se samo nužna njega pacijenta uz što kraće zadržavanje u njegovoj blizini i sa što je moguće veće udaljenosti.
(11) Pristup pacijentu iz stavka 10. ovoga članka dozvoljen je samo izloženim radnicima koji provode njegu i liječenje.
(12) Pacijentu iz stavka 10. ovoga članka treba ograničiti kretanje.
Uvjeti za prostorije koje koriste pacijenti
Članak 88.
(1) Pacijenti kojima je u svrhu terapije otvorenim radioaktivnim izvorima primijenjen radionuklid moraju koristiti zasebne tuševe i sanitarne čvorove, koji su odvojeni od tuševa i sanitarnih čvorova za radnike i druge pacijente.
(2) Pacijenti kojima je u svrhu terapije otvorenim radioaktivnim izvorima primijenjen radionuklid za vrijeme trajanja terapije moraju boraviti u za to posebno namijenjenim/izgrađenim prostorijama.
Stvari u izravnom dodiru s pacijentom
Članak 89.
Sve stvari u izravnom dodiru s pacijentom kojem je u svrhu terapije otvorenim radioaktivnim izvorima primijenjen radionuklid moraju se poslije uporabe odložiti u posebni spremnik, ako je utvrđeno da su radioaktivno onečišćene i u njemu ih čuvati dok aktivnost radionuklida s najdužim vremenom poluraspada ne padne ispod graničnih vrijednosti utvrđenih posebnim propisom.
U slučaju radioaktivnog onečišćenja uzrokovanog izlučevinama pacijenta kojem je u svrhu terapije otvorenim radioaktivnim izvorima primijenjen radionuklid, istog treba žurno premjestiti u drugi odgovarajući prostor te ukloniti radioaktivno onečišćenje.
Prijevoz pacijenta unutar odjela
Članak 91.
Prijevoz pacijenta unutar odjela, kojem je u svrhu terapije otvorenim radioaktivnim izvorima primijenjen radionuklid, obavlja se tako da se spriječi ili ograniči dodir s drugim osobama, odnosno da se broj tih osoba smanji na najmanji mogući.
Uređaji za mjerenje aktivnosti ili doze zračenja
Članak 92.
Uređaji za mjerenje aktivnosti ili doze zračenja koji se koriste za potrebe dijagnostičkih ili postizanje terapijskih postupaka u nuklearnoj medicini moraju udovoljavati propisima o mjeriteljstvu.
Obdukcija i kremiranje umrlih osoba
Članak 93.
Obdukcija i kremiranje umrlih osoba kojima je u svrhu terapije otvorenim radioaktivnim izvorima primijenjen radionuklid I-131 čija aktivnost je na dan obdukcije ili kremiranja veća od 600 MBq obavlja se uz primjenu svih mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja kojima je svrha izbjegavanje vanjskog ozračenja i širenje radioaktivnog onečišćenja.
XVI. UVJETI ZA UPORABU ZATVORENIH RADIOAKTIVNIH IZVORA ZA DIJAGNOSTIKU U MEDICINI
Uvjeti za zatvorene radioaktivne izvore koji se koriste za dijagnostiku u medicini
Članak 94.
Zatvoreni radioaktivni izvori koji se koriste za dijagnostiku u medicini (mjerenje gustoće kostiju, pregled štitne žlijezde fluorescencijom karakterističnih rendgenskih zraka) moraju biti ugrađeni u uređaje koji imaju otvor za propuštanje korisnog snopa koji se može podešavati, a koji su izvedeni tako da je njihova zaštitna moć dovoljno učinkovita da oslabi zračenje u drugim smjerovima na razinu ispod propisanih granica.
Uvjeti za uređaje u koje su ugrađeni zatvoreni radioaktivni izvori
Članak 95.
(1) Uređaji u koje su ugrađeni zatvoreni radioaktivni izvori, a koriste se za dijagnostiku u medicini moraju imati mikroprekidače koji sprječavaju slučajno otvaranje otvora za prolaz korisnog snopa.
(2) Na upravljačkoj jedinici uređaja iz stavka 1. ovoga članka moraju biti oznake da je u uređaju zatvoreni radioaktivni izvor te je li otvor za prolaz korisnog snopa otvoren ili nije.
(3) Na upravljačkoj jedinici uređaja iz stavka 1. ovoga članka mora biti oznaka opasnosti od ionizirajućeg zračenja prikazana na slici 1. u Prilogu 14. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
Otvor za prolaz korisnog snopa
Članak 96.
U vrijeme kad se uređaj za dijagnostički postupak uporabom zatvorenog radioaktivnog izvora ne koristi, otvor za prolaz korisnog snopa mora biti zatvoren, a uređaj zaključan tako da je onemogućeno neovlašteno uključivanje.
Provođenje dijagnostičkog postupka
Članak 97.
(1) Osoba podvrgnuta dijagnostičkom postupku uporabom zatvorenog radioaktivnog izvora mora biti postavljena u položaj za dijagnostički pregled uz uporabu zatvorenog radioaktivnog izvora prije nego se otvor za prolaz korisnog snopa uređaja otvori.
(2) Korisni snop mora biti ograničen samo na dio tijela osobe koji se ispituje.
XVII. UVJETI ZA UPORABU ZATVORENIH RADIOAKTIVNIH IZVORA ZA TERAPIJU U MEDICINI
Prostorije za pripremu i primjenu
Članak 98.
Priprema i primjena zatvorenih radioaktivnih izvora koji se koriste za brahiterapiju i terapiju daljinski upravljanim zatvorenim radioaktivnim izvorom obavlja se isključivo u posebnim prostorijama koje su izgrađene u te svrhe.
Radne površine i zaštitna sredstva na radnim površinama pri pripremi zatvorenih radioaktivnih izvora za brahiterapiju
Članak 99.
(1) Radne površine na kojima se obavlja priprema zatvorenih radioaktivnih izvora za brahiterapiju izravnim uvođenjem moraju imati glatke neprekinute površine koje se lako održavaju i nemaju površinska oštećenja, a radno mjesto mora biti dobro osvijetljeno, a po potrebi mora se koristi povećalo.
(2) Štitovi koji se nalaze na stolu na kojima se obavlja priprema zatvorenih radioaktivnih izvora za brahiterapiju izravnim uvođenjem moraju okruživati zatvoreni radioaktivni izvor.
(3) Zaštitni učinak štitova iz stavka 2. ovoga članka kao i same radne površine stola mora biti sukladna aktivnosti i vrsti zatvorenog radioaktivnog izvora.
(4) Za promatranje radnji iz stavka 2. ovoga članka mora se koristi prozirni štitnik zaštitnog učinka sukladnog aktivnosti i vrsti zatvorenog radioaktivnog izvora.
(5) Ako se zatvoreni radioaktivni izvor za brahiterapiju izravnim uvođenjem na radnom stolu pripravlja rezanjem u manje komadiće (npr. iridijeva žica), potrebno je osigurati spremnik za radioaktivni otpad u koji će se pohraniti nepotrebni i otpadni dijelovi.
(6) Pribor za rezanje iz stavka 5. ovoga članka mora se provjeriti obzirom na radioaktivno onečišćenje odgovarajućim uređajem za mjerenje aktivnosti izvora ionizirajućeg zračenja i odložiti dok se ne provede čišćenje ili dok aktivnost ne padne ispod propisanih granica.
Uvjeti za uređaje za brahiterapiju u koje su ugrađein zatvoreni radioaktivni izvori
Članak 100.
(1) Uređaj u koji je ugrađen zatvoreni radioaktivni izvor, a koristi se za terapiju u medicini mora biti otporan na mehanička, toplinska, kemijska i druga djelovanja i mora se koristiti sukladno propisanim tehničkim uvjetima koje je odredio proizvođač.
(2) Zabranjena je uporaba uređaja sa zatvorenim radioaktivnim izvorom u uvjetima koji nisu predviđeni njihovom tehničkom dokumentacijom.
(3) Zabranjena je uporaba zatvorenih radioaktivnih izvora koji su mehanički oštećeni ili ispuštaju radioaktivne tvari.
(4) Uređaji u koje su ugrađeni zatvoreni radioaktivni izvori, a koriste se za terapiju u medicini daljinskim upravljanjem, moraju imati ugrađen prekidač koji onemogućuje ozračivanje ako je otvoren ulaz u prostoriju u kojoj se ozračuje.
(2) Na upravljačkoj jedinici uređaja iz stavka 4. ovoga članka i u prostoriji za ozračivanje moraju se nalaziti sigurnosni prekidači kojima se u bilo kojem trenutku može prekinuti ozračivanje.
(3) Ponovni postupak ozračivanja može se započeti samo s upravljačke jedinice uređaja iz stavka 4. ovoga članka.
(4) Uređaji iz stavka 4. ovoga članka moraju imati mogućnost ručnog vraćanja zatvorenog radioaktivnog izvora iz radnog u zaštićeni položaj, odnosno mogućnost ručnog zatvaranja otvora za prolaz korisnog snopa.
(5) Na upravljačkoj jedinici uređaja iz stavka 4. ovoga članka mora biti ugrađen vremenski prekidač koji automatski prekida ozračivanje nakon isteka odabranog vremena.
(6) Na upravljačkoj jedinici uređaja u kojem je ugrađen zatvoreni radioaktivni izvor, a koristi se za terapiju u medicini.
(7) Uređaj za brahiterapiju tehnikom naknadnog uvođenja daljinskim upravljanjem mora imati vlastiti izvor napajanja koji mu omogućuje da se u slučaju nestanka električne energije terapija privede kraju, odnosno da se zatvoreni radioaktivni izvori odmah vrate u spremnik.
(28) Uređaji iz stavka 7. ovoga članka koji se su nabavljeni nakon 16. travnja 2013. godine moraju imati ugrađen detektor ionizirajućeg zračenja za provjeru položaja zatvorenog radioaktivnog izvora.
Prijenosni uređaj za mjerenje brzine ambijentalnog doznog ekvivalenta
Članak 101.
Radnik koji rukuje zatvorenim radioaktivnim izvorima mora imati na raspolaganju prijenosni uređaj za mjerenje brzine ambijentalnog doznog ekvivalenta i provjere položaja zatvorenog radioaktivnog izvora.
Pohrana u posebnom spremniku ili sefu
Članak 102.
(1) U vrijeme kad se ne koriste, zatvoreni radioaktivni izvori za brahiterapiju moraju biti pohranjeni u posebnom spremniku ili sefu čija udaljenost od radnog stola mora biti mala zbog najkraćeg mogućeg puta prijenosa.
(2) Obveza iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na slučaj kad se zatvoreni radioaktivni izvor u operacijskoj dvorani izravno uvodi u pacijenta.
Zabrana uporabe zatvorenih radioaktivnih izvora s plinovitim radioaktivnim potomcima
Članak 103.
Zabranjena je uporaba zatvorenih radioaktivnih izvora u brahiterapiji koji tijekom radioaktivnog raspada proizvode plinovite radioaktivne potomke.
Provođenje brahiterapije
Članak 104.
(1) Pacijente s unesenim zatvorenim radioaktivnim izvorima za brahiterapiju mora se ozračivati u posebno namijenjenim/izgrađenim prostorijama.
(2) Za vrijeme ozračivanja pacijentima iz stavka 1. ovoga članka nisu dozvoljeni posjeti.
(3) Tijekom njege pacijenta kojeg se ozračuje zatvorenim radioaktivnim izvorom koji je u njega unesen moraju se provoditi sve uobičajene mjere zaštite od ionizirajućeg zračenja, a naročito uporaba pokretnih štitnika.
(4) Nakon ozračivanja pacijenta, mora se provjeriti je li zatvoreni radioaktivni izvor ili dio tog izvora zaostao u njegovu tijelu te je li došlo do radioaktivnog onečišćenja.
(5) U blizini brahiterapijskog uređaja mora biti smješten odgovarajući pomoćni (servisni) spremnik u kojeg je moguće spremiti zatvoreni radioaktivni izvor kojeg iz bilo kojeg razloga nije moguće vratiti u glavni spremnik.
(6) Zatvoreni radioaktivni izvori za brahiterapiju tehnikom naknadnog uvođenja daljinskim upravljanjem smiju se prenositi ili prevoziti unutar odjela za terapiju isključivo u spremnicima koji su predviđeni za tu namjenu.
(7) Radi provjere položaja aplikatora i/ili zatvorenog radioaktivnog izvora unesenog u pacijenta koriste se rendgenski uređaji za provedbu dijagnostičkih postupaka u medicini uz uvjet da se pacijent cijelo vrijeme zadržava u prostorijama iz stavka 1. ovoga članka.
(8) Rendgenski uređaji iz stavka 1. ovoga članka moraju udovoljavati uvjetima utvrđenim posebnim propisom.
Poznavanje mjesta gdje se nalazi zatvoreni radioaktivni izvor za brahiterapiju i evidencije
Članak 105.
(1) Mjesto gdje se nalazi zatvoreni radioaktivni izvor za brahiterapiju mora biti poznato u svakom trenutku.
(2) Iznošenje i unošenje zatvorenog radioaktivnog izvora za brahiterapiju u spremnik ili sef, kao i njegova primjena mora biti evidentirana.
Postupanje u slučaju izvanrednog događaja
Članak 106.
(1) Na mjestima uporabe zatvorenih radioaktivnih izvora za brahiterapiju na vidnom mjestu moraju biti izvješene upute za postupanje u slučaju izvanrednog događaja.
(2) Svi radnici koji sudjeluju u provedbi brahiterapije moraju biti upoznati s uputama za postupanje u slučaju izvanrednog događaja sa zatvorenim radioaktivnim izvorom koji se koristi u brahiterapiji te moraju biti obučeni za njihovu primjenu.
Uređaj sa zatvorenim radioaktivnim izvorom za vanjsko ozračivanje daljinskim upravljanjem
Članak 107.
(1) Zatvoreni radioaktivni izvor namijenjen za vanjsko ozračivanje daljinskim upravljanjem dovodi se u položaj za ozračivanje isključivo putem uređaja za daljinsko upravljanje.
(2) Uređaj sa zatvorenim radioaktivnim izvorom za vanjsko ozračivanje daljinskim upravljanjem mora imati pričuvni (dodatni) vremenski prekidač koji će isključiti ozračivanje ako glavni vremenski prekidač ne prekine ozračivanje nakon isteka odabranog vremena.
(3) Pričuvni (dodatni) vremenski prekidač iz stavka 2. ovoga članka mora imati postavljeno trajanje vremena ozračivanja dulje od trajanja koje je određeno za glavni vremenski prekidač.
Spremnik uređaja sa zatvorenim radioaktivnim izvorom
Članak 108.
Zaštitno kućište uređaja sa zatvorenim radioaktivnim izvorom koji se koristi za vanjsko ozračivanje daljinskim upravljanjem mora osigurati takvu zaštitu da brzina ambijentalnog doznog ekvivalenta u zraku u bilo kojoj točki na udaljenosti 1 m od površine spremnika ne premašuje 0,02 mSv/h, mjereno kod zatvorenog otvora za prolaz korisnog snopa.
Uređaj za mjerenje ionizirajućeg zračenja koji uključuje svjetlosnu ili zvučnu signalizaciju
Članak 109.
U prostoriji u kojoj se provodi vanjsko ozračivanje daljinski upravljanim zatvorenim radioaktivnim izvorom mora biti ugrađen uređaj za mjerenje ionizirajućeg zračenja koji uključuje svjetlosnu ili zvučnu signalizaciju kada je otvor za prolaz korisnog snopa otvoren.
Umjerenost korisnog snopa
Članak 110.
(1) Korisni snop uređaja u koji je ugrađen zatvoreni radioaktivni izvor koji se koristi za vanjsko ozračivanje daljinskim upravljanjem mora biti umjeren tako da se može odrediti doza koju je pacijent primio tijekom terapije.
(2) Za umjeravanje korisnog snopa iz stavka 1. ovoga članka potrebno je osigurati odgovarajući fantom i dozimetar koji moraju udovoljavati uvjetima koji su utvrđeni propisima o mjeriteljstvu.
(3) Umjeravanje iz stavka 1. ovoga članka provodi medicinski fizičar, a zapisi o umjeravanju moraju se čuvati najmanje 5 godina.
XVIII. UVJETI ZA UPORABU ZATVORENIH RADIOAKTIVNIH IZVORA KOJI SE KORISTE ZA PROVJERU KVALITETE RADIOGRAFIJOM
Uvjeti za spremnik i upravljačku jedinicu
Članak 111.
(1) Zatvoreni radioaktivni izvori koji se koriste za provjeru kvalitete radiografijom čuvaju se, prenose do mjesta uporabe i koriste u spremniku koji je istovremeno i radni uređaj.
(2) Radni uređaj iz stavka 1. ovoga članka mora biti opremljen sigurnosnom bravom koja mora biti zaključana kad se zatvoreni radioaktivni izvor ne koristi.
(3) Spremnik iz stavka 1. ovoga članka mora udovoljavati uvjetima hrvatskih normi, europskih normi ili međunarodnih harmoniziranih normi, a posebno norme ISO 3999.
(4) Brzina ambijentalnog doznog ekvivalenta na bilo kojoj dostupnoj točki na površini spremnika iz stavka 1. ovoga članka ne smije biti veća od 2000 µSv/h, a na udaljenosti 1 m od bilo koje točke na površini spremnika ne smije biti veća od 20 µSv/h.
(5) Upravljačka jedinica uređaja iz stavka 1. ovoga članka mora imati dostatno duge priključne vodiče kako bi se omogućilo rukovanje uređajem iz područja nadgledanja, kad god je moguće.
(6) Zabranjena je uporaba uređaja sa zatvorenim radioaktivnim izvorom za provjeru kvalitete radiografijom koji nema daljinsku upravljačku jedinicu.
(7) Na površini uređaja iz stavka 1. ovoga članka mora biti otiskana oznaka opasnosti od ionizirajućeg zračenja prikazana na slici 1. u Prilogu 14. ovoga Pravilnika, vrstu radionuklida za koji je namijenjen i najveća dopuštena aktivnost koja se smije ugraditi u spremnik.
(2) Uz uređaj iz stavka 1. ovoga članka mora postojati točan podatak o aktivnosti zatvorenog radioaktivnog izvora u trenutku njegove uporabe.
Odgovornost za zatvoreni radioaktivni izvor
Članak 112.
(1) Uređaj sa zatvorenim radioaktivnim izvorom za provjeru kvalitete radiografijom može iznijeti iz spremišta u kojem se čuva kad se ne koristi samo radnik koji ima radni nalog za obavljanje određenog posla s tim izvorom, uz potpis o preuzimanju uređaja u knjigu evidencije kretanja zatvorenog radioaktivnog izvora.
(2) Radnik iz stavka 1. ovoga članka od trenutka preuzimanja uređaja iz stavka 1. ovoga članka do njegova vraćanja u spremište odgovoran je za izvor koji se nalazi u tom uređaju te za provedbu mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja tijekom prijenosa, prijevoza i uporabe tog izvora.
Ključevi radnog uređaja
Članak 113.
Ključeve radnog uređaja sa zatvorenim radioaktivnim izvorom za provjeru kvalitete radiografijom i spremišta za njihovo čuvanje mogu imati samo osobe koje su ovlaštene za nadzor i vođenje evidencije o zatvorenom radioaktivnom izvoru.
Provođenje provjere kvalitete radiografijom
Članak 114.
(1) Pri uporabi zatvorenog radioaktivnog izvora za provjeru kvalitete radiografijom moraju sudjelovati najmanje dvije osobe koje za vrijeme uporabe ne smiju napustiti mjesto na kojem se provodi postupak.
(2) Radnici koji obavljaju predviđene radnje sa zatvorenim radioaktivnim izvorom u uređaju za provjeru kvalitete radiografijom moraju uz propisane osobne dozimetre imati i dozimetar s direktnim očitanjem s mogućnošću zvučnog upozorenja i prijenosni uređaj za mjerenje brzine ambijentalnog doznog ekvivalenta.
(3) Poslije završetka rada sa zatvorenim radioaktivnim izvorom u uređaju za provjeru kvalitete radiografijom uređajem za mjerenje brzine ambijentalnog doznog ekvivalenta treba provjeriti je li izvor u uređaju, a zatim se uređaj mora zaključati.
Postupanje u slučaju kada zatvoreni radioaktivni izvor nije moguće vratiti u spremnik
Članak 115.
Ako zatvoreni radioaktivni izvor koji se koristi za provjeru kvalitete radiografijom nije moguće daljinskim upravljanjem vratiti u spremnik potrebno je:
a) radilište označiti i zabraniti prolaz svim osobama blizu mjesta rada
b) postaviti fizičku ogradu na mjestu gdje je brzina ambijentalnog doznog ekvivalenta 100 µSv/h
c) izvijestiti osobu odgovornu za zaštitu od ionizirajućeg zračenja o nezgodi
d) postupiti u skladu s Planom i programom mjera za slučaj izvanrednog događaja nositelja odobrenja.
Nosač zatvorenog radioaktivnog izvora
Članak 116.
(1) Zatvoreni radioaktivni izvor koji se koristi za provjeru kvalitete radiografijom mora biti smješten u posebnom nosaču koji se kroz vodilicu daljinskim upravljanjem dovodi u položaj za ozračivanje.
(2) Nosač iz stavka 1. ovoga članka mora se prije zamjene novoga zatvorenog radioaktivnog izvora ispitati obzirom na radioaktivno onečišćenje i funkcionalnost (mehanička oštećenja, istrošenost spojnih elemenata i sl.).
Kolimator
Članak 117.
Ako je primjenjivo, na kraju vodiča kojim se zatvoreni radioaktivni izvor dovodi u položaj za ozračivanje mora se postaviti kolimator za ograničenje korisnog snopa koji usmjeruje snop ionizirajućeg zračenja prema mjestu ispitivanja.
XIX. ZATVORENI RADIOAKTIVNI IZVORI ZA RAZINOMJERE, DEBLJINOMJERE, MJERAČE VLAGE I SLIČNE NAMJENE
Opći uvjeti na uređaje
Članak 118.
Uređaji sa zatvorenim radioaktivnim izvorom koji se koriste tijekom proizvodnog procesa ili tijekom automatiziranog upravljanja proizvodnjom (debljinomjeri, visinomjeri, razinomjeri, mjerila gustoće ili vlage i sl.) moraju biti otporni na utjecaj okoliša i sačuvati svoju cjelovitost u svim tehnološkim uvjetima za koje su namijenjeni.
Debljinomjeri sa zatvorenim radioaktivnim izvorom
Članak 119.
(1) Uređaj sa zatvorenim radioaktivnim izvorom koji se koristi za određivanje debljine mora biti tako postavljen da niti jedna osoba ne može biti izravno izložena korisnom snopu.
(2) Otvor na uređaju iz stavka 1. ovoga članka za prolaz korisnog snopa mora se moći zatvoriti.
(3) Na upravljačkoj jedinici uređaja iz stavka 1. ovoga članka mora postojati signalizacija koja pokazuje je li otvor za prolaz korisnog snopa otvoren.
Razinomjeri sa zatvorenim radioaktivnim izvorom
Članak 120.
(1) Spremnik/uređaj sa zatvorenim radioaktivnim izvorom koji se koristi za određivanje razine mora imati bravu kojom se onemogućuje otvaranje otvora za prolaz korisnog snopa.
(2) Na spremniku/uređaju iz stavka 1. ovoga članka i na upravljačkoj jedinici tog uređaja mora postojati pokazatelj koji pokazuje je li otvor za prolaz korisnog snopa otvoren.
(3) Spremnik/uređaj iz stavka 1. ovoga članka mora imati ugrađenu bravu koju je moguće zaključati kada je zatvoreni radioaktivni izvor u zaštićenom položaju, ali ne i u radnom položaju.
XX. POSTROJENJE SA ZATVORENIM RADIOAKTIVNIM IZVOROM ZA STERILIZACIJU I KONZERVIRANJE NAMIRNICA I PREDMETA OPĆE UPORABE IONIZIRAJUĆIM ZRAČENJEM
Uvjeti na građevinu u kojoj je smješteno postrojenje
Članak 121.
(1) Postrojenje za sterilizaciju i konzerviranje namirnica i predmeta opće uporabe sa zatvorenim radioaktivnim izvorom visoke aktivnosti (postrojenje za ozračivanje) mora biti u građevini koja udovoljava uvjetima zaštite radnika, ostalih osoba i okoliša, a načinom gradnje osigurava da tijekom uporabe zatvorenog radioaktivnog izvora neće biti radioaktivnog onečišćenja radnih prostorija i okoliša.
Smanjivanje mogućnosti nezgode na najmanju moguću mjeru
Članak 122.
(1) Mogućnost nezgode mora se smanjiti na najmanju moguću mjeru uporabom automatiziranih i udvojenih upravljačkih sustava.
(2) Mogućnost nezgoda potrebno je dodatno spriječiti automatiziranjem detaljno utvrđenih tehnoloških postupaka koji se ne mogu proizvoljno promijeniti, a uhodavaju se i provjeravaju vježbom radnika.
(3) O postupcima iz stavka 2. ovoga članka moraju postojati obvezne pisane upute za radnike.
Onemogućavanje pristupa izvoru
Članak 123.
(1) U prostoriji u kojoj se ozračuje tijekom ozračivanja ne smije nitko biti nazočan.
(2) Ulaz za radnike mora biti zaštićen vratima ili vratima i labirintom ako se radi o postrojenju s panoramskim ozračivanjem.
(3) Kada se izvor nalazi u zaštićenom položaju, izvor mora biti potpuno oklopljen.
(4) Vrata prostorije sa zatvorenim radioaktivnim izvorom moraju se moći otvoriti iznutra u svakom trenutku.
(5) Kada je izvor u radnom položaju, pristup području ozračivanja mora biti fizički onemogućen.
(6) Na 1 m udaljenosti od bilo koje točke na površini spremnika sa zatvorenim radioaktivnim izvorom u zaštićenom položaju brzina ambijentalnog doznog ekvivalenta ne smije prijeći 20 µSv/h, a na 5 cm udaljenosti od bilo koje točke na površini spremnika ne smije prijeći 200 µSv/h.
Uređaj za mjerenje brzine ambijentalnog doznog ekvivalenta
Članak 124.
(1) U prostoriji sa zatvorenim radioaktivnim izvorom za panoramsko ozračivanje mora biti ugrađen uređaj za mjerenje brzine ambijentalnog doznog ekvivalenta.
(2) Uređaj iz stavka 1. ovoga članka ne smije se nalaziti u korisnom snopu.
(3) Uređaj iz stavka 1. ovoga članka mora biti povezan sa zvučnom i svjetlosnom signalizacijom na ulazu za radnike.
(4) Uređaj iz stavka 1. ovoga članka mora biti povezan sa zvučnom i svjetlosnom signalizacijom koja pokazuje je li zatvoreni radioaktivni izvor u ili izvan zaštićenog položaja.
Na temelju članka 32. stavka 1. i stavka 2., članka 34. te članka 72. stavka 1. Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti (»Narodne novine«, br. 141/13, 39/15, 130/17) u suradnji s ministrom nadležnim za zdravstvo i ministrom nadležnim za graditeljstvo, ravnatelj Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost donosi
PRAVILNIK O UVJETIMA I MJERAMA ZAŠTITE OD IONIZIRAJUĆEG ZRAČENJA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI S IZVORIMA IONIZIRAJUĆEG ZRAČENJA
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
I. OPĆE ODREDBE
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Područja koja se reguliraju ovim Pravilnikom
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 1.
(1) Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti i mjere zaštite od ionizirajućeg zračenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja.
(2) Ovim Pravilnikom utvrđuju se:
- uvjeti kojima moraju udovoljavati prostor, uređaji i postrojenja u kojima su smješteni izvori ionizirajućeg zračenja ili se obavljaju djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja, izvori ionizirajućeg zračenja, zaštitna oprema i osobna zaštitna oprema,
- načini nadziranja u području nadgledanja i posebna pravila zaštite od ionizirajućeg zračenja ili sprečavanja širenja radioaktivnog onečišćenja u području posebnog nadgledanja te način kontrole i/ili ograničavanja pristupa istom
- uvjeti za projektiranje, gradnju, uporabu te razgradnju građevina u kojima su smješteni izvori ionizirajućeg zračenja ili se obavljaju djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja
- obvezan sadržaj očevidnika koje su nositelji odobrenja, korisnici te Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost (u daljnjem tekstu: Zavod) obvezni voditi, njihov sadržaj, način vođenja i rokove čuvanja te način i rokove izvješćivanja
- način, opseg i rokovi ispitivanja izvora ionizirajućeg zračenja i uvjeta rada, mjerenja propisanih parametara, provjere ispravnosti osobnih zaštitnih sredstava i opreme, provjere ispravnosti mjernih instrumenata, provjere radioaktivnog onečišćenja osoba, predmeta, okoliša, prostorija i zraka u prostorijama u kojima se obavljaju djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja ili su smješteni radioaktivni izvori te obvezan sadržaj izvješća o pregledima, provjerama i mjerenjima te učestalost, rokovi i postupak izvješćivanja
- granične vrijednosti koncentracije aktivnosti i aktivnosti radionuklida ispod kojih se pojedini radionuklid izuzima iz nadzora.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Usklađenost s aktom Europske unije
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 2.
Ovaj Pravilnik sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije:
- Direktivom Vijeća 2013/59/Euratom od 5. prosinca 2013. o osnovnim sigurnosnim standardima za zaštitu od opasnosti koje potječu od izloženosti ionizirajućem zračenju, i o stavljanju izvan snage direktiva 89/618/Euratom, 90/641/Euratom, 96/29/Euratom, 97/43/Euratom i 2003/122/Euratom (SL L 13, 17. 1. 2014.).
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Pojmovi
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 3.
(1) Pojmovi koji se koriste u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:
1. akcelerator jest uređaj ili postrojenje u kojem se ubrzavaju čestice te emitira ionizirajuće zračenje energija većih od 1 megaelektronvolt (MeV)
2. brahiterapija jest terapija koja se provodi unošenjem zatvorenih radioaktivnih izvora u tijelo pacijenta
3. dijaskopija jest postupak prikazivanja tkiva i organa te njihove pokretljivosti i funkcijskih osobina na prijemnom sustavu koji se zasniva na prolazu i apsorpciji ionizirajućeg zračenja u predmetu ispitivanja
4. etalon jest tvarna mjera, mjerilo, referencijska tvar ili mjerni sustav namijenjen za određivanje, ostvarivanje, čuvanje ili obnavljanje jedinice jedne ili više vrijednosti kakve veličine da bi mogli poslužiti kao referencija.
5. električni uređaj koji proizvodi ionizirajuće zračenje jest rendgenski uređaj, akcelerator i drugi električni uređaj koji proizvodi ionizirajuće zračenje
6. elektroničko pojačalo slike jest dio rendgenskog uređaja u kojem se rendgensko zračenje nakon prolaska kroz predmet ispitivanja pretvara u oblik prikladan za prikaz na dijagnostičkom monitoru
7. javljač požara (detektor dima) u koji je ugrađen radioaktivni izvor jest sastavni dio automatskog sustava dojave požara koji ima ugrađen zatvoreni radioaktivni izvor
8.
koncentracija aktivnosti radionuklida jest aktivnost uzorka s tim radionuklidom podijeljena s njegovom masom
9. korisni snop jest snop ionizirajućeg zračenja koji izlazi iz otvora kućišta električnog uređaja koji proizvodi ionizirajuće zračenje ili iz otvora uređaja u koji je ugrađen radioaktivni izvor, a čija se veličina i oblik određuju kolimatorom
10. medicinski fizičar jest specijalist medicinske fizike ili osoba sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem prirodne struke (polje fizika) ili poslijediplomskim studijem iz područja medicinske fizike koja je zaposlena u zdravstvenoj ustanovi koja provodi medicinsko ozračenje i koja sudjeluje ili savjetuje o dozimetriji pacijenta, nabavci, uvođenju, razvoju i upotrebi složenih uređaja, opreme i tehnika, optimizaciji, osiguranju i provjeri kvalitete te drugim aspektima zaštite od ionizirajućeg zračenja, a vezano uz medicinsko ozračenje. Poslove medicinskog fizičara smiju obavljati i osobe sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem tehničke struke (elektrotehnika) koje na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika imaju najmanje deset godina radnog iskustva na poslovima medicinskog fizičara
11. provjera kvalitete radiografijom jest postupak ispitivanja predmeta bez razaranja i narušavanja njihove cjelovitosti koji se u gospodarstvu primjenjuje uporabom električnik uređaja koji proizvode ionizirajuće zračenje ili zatvorenih radioaktivnih izvora radi otkrivanja nepravilnosti, grešaka i/ili oštećenja u predmetu ispitivanja
12. snimanje rendgenskim uređajem ili radiografija jest postupak dobivanja i bilježenja slikovnih podataka koji na prijemnom sustavu nastaju prolazom kroz i apsorpcijom ionizirajućeg zračenja u predmetu snimanja
13. spremnik jest sklop komponenti koji nije dio zatvorenog radioaktivnog izvora nego služe kao zaštita tijekom prijevoza i rukovanja istim i jamči osiguranje i zadržavanje tog izvora
14. umjeravanje jest skup postupaka kojima se u određenim uvjetima uspostavlja odnos između vrijednosti veličina koje pokazuje neko mjerilo ili mjerni sustav ili vrijednosti koje prikazuje neka tvarna mjera ili neka referencijska tvar i odgovarajućih vrijednosti ostvarenih etalonima
15. visokoaktivni zatvoreni radioaktivni izvor jest zatvoreni radioaktivni izvor koji sadrži radionuklid čija je aktivnost jednaka ili veća od aktivnosti dane u Prilogu 2. ovoga Pravilnika
16. vrijeme poluraspada radionuklida jest vrijeme potrebno da se početna aktivnost radionuklida u promatranom uzorku smanji na polovicu početne vrijednosti
17. žarište rendgenske cijevi jest mjesto na anodi rendgenske cijevi na kojem nastaje rendgensko zračenje
(2) Ostali pojmovi koji se pojavljuju u ovom Pravilniku imaju značenje utvrđeno u članku 4. Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti (»Narodne novine«, br. 141/13, 39/15 i 130/17).
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Izuzeće od primjene odredbi ovoga Pravilnika
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 4.
(1) Odredbe ovoga Pravilnika ne primjenjuju se na one vrste radioaktivnih tvari i djelatnosti s tim tvarima u kojoj koncentracija aktivnosti radionuklida ne prelazi granične vrijednosti za izuzimanje iz Tablice 1. Priloga 1. ovoga Pravilnika.
(2) Odredbe ovoga Pravilnika ne primjenjuju se na one vrste radioaktivnih tvari i djelatnosti s tim tvarima pri kojima koncentracija aktivnosti radionuklida prelazi granične vrijednosti za izuzimanje iz Tablice 1. Priloga 1. ovoga Pravilnika, ali vrijednosti koncentracije aktivnosti ili ukupne aktivnost radionuklida uključenih u djelatnost ni u jednom trenutku ne prelazi granične vrijednosti za izuzimanje iz Tablice 2. Priloga 1. ovoga Pravilnika.
(3) U slučaju da radioaktivna tvar sadrži više od jednog radionuklida, odredbe ovoga Pravilnika ne primjenjuju se na tu tvar i djelatnosti s tom tvari ako je suma omjera aktivnosti svakog radionuklida prisutnog u toj tvari i granične vrijednosti za izuzimanje iz stavka 2. ovoga članka za taj radionuklid manja ili jednaka jedan, odnosno ako je suma omjera koncentracije aktivnosti svakog radionuklida prisutnog u toj tvari i granične vrijednosti za izuzimanje iz stavka 1. ili stavka 2. ovoga članka za taj radionuklid manja ili jednaka jedan.
(4) Odredbe ovoga Pravilnika ne primjenjuju se na one električne uređaje koji proizvode ionizirajuće zračenje kod kojih najveća razlika napona ne prelazi vrijednost od 30 kV u bilo kojem trenutku tijekom uporabe i ako brzina ambijentalnog doznog ekvivalenta na udaljenosti 0,1 m od bilo koje dostupne površine tog uređaja ni pod kojim uvjetom ne može prijeći 1 µSv/h.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
II. MJERE ZAŠTITE U PODRUČJU IZLOŽENOSTI
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Analiza rizika
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 5.
(1) Nositelj odobrenja obvezan je analizu rizika izraditi u skladu s uputama danim u Prilogu 20. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
(2) Nositelj odobrenja obvezan je analizu rizika obnavljati sa svakom izmjenom uvjeta koji mogu bitno utjecati na rizik vezan uz djelatnosti koju obavljaju uporabom izvora ionizirajućeg zračenja.
(3) Nositelj odobrenja obvezan je prilikom izrade i obnavljanja analize rizika savjetovati se sa stručnjakom za zaštitu od ionizirajućeg zračenja.
(4) Nositelj odobrenja obvezan je analizu rizika koristiti kao temelj za primjenu mjera radiološke sigurnosti.
(5) Analizu rizika uz osobe koje su ju izradile potpisuje i stručnjak za zaštitu od ionizirajućeg zračenja s kojim su se nositelj odobrenja ili korisnik savjetovali tijekom izrade.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Akt o ustroju i provedbi mjera radiološke sigurnosti
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 6.
(1) Nositelj odobrenja obvezan je akt o ustroju i provebi mjera radiološke sigurnosti izraditi u skladu s uputama danim u Prilogu 21. ovoga Pravilnika
(2) Nositelj odobrenja obvezan je akt o ustroju i provebi mjera radiološke sigurnosti obnavljati sa svakom izmjenom uvjeta u odnosu na posljednju odobrenu verziju.
(3) Nositelj odobrenja i korisnik obvezan je prilikom izrade i obnavljanja akta o ustroju i provebi mjera radiološke sigurnosti savjetovati se sa stručnjakom za zaštitu od ionizirajućeg zračenja.
(4) Nositelj odobrenja obvezan je mjere radiološke sigurnosti provoditi u skladu s aktom o ustroju i provebi mjera radiološke sigurnosti.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Obveza određivanja područja izloženosti
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 7.
(1) Nositelj odobrenja obvezan je klasificirati radne prostore kao područje nadgledanja ili područje posebnog nadgledanja.
(2) Pri klasifikaciji radnih prostora, nositelj odobrenja obvezan je u obzir uzeti očekivane doze koje izloženi radnici na pojedinim radnim mjestima mogu tijekom godine dana primiti, kao i vjerojatnost i veličinu potencijalnog ozračenja.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Kriteriji za određivanje područja izloženosti
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 8.
(1) Područje nadgledanja je područje u kojem se nalazi izvor ionizirajućeg zračenja i/ili upravljački dio izvora ionizirajućeg zračenja.
(2) Područje posebnog nadgledanja je područje izloženosti unutar postoji vjerojatnost da efektivna doza izloženog radnika u jednoj godini bude iznad 6 mSv te područje u kojem postoji mogućnost radioaktivnog onečišćenja.
(3) Pri uporabi zatvorenih radioaktivnih izvora za brahiterapiju područja izloženosti su i:
a) skladišta za privremenu pohranu radioaktivnih izvora u kojima se zatvoreni radioaktivni izvori čuvaju kad se ne koriste,
b) prostorije za ozračivanje pacijenta, dok je zatvoreni radioaktivni izvor u prostoriji,
c) operacijske dvorane, dok je zatvoreni radioaktivni izvor u operacijskoj dvorani,
d) prostorija u kojoj se koristi rendgenski uređaj za dijaskopiju i snimanje koji služi za pozicioniranje zatvorenog radioaktivnog izvora u pacijentu, dok je zatvoreni radioaktivni izvor u prostoriji.
e) putovi za vrijeme prijevoza zatvorenih radioaktivnih izvora za brahiterapiju i pacijenta sa zatvorenim radioaktivnim izvorima unesenim u tijelo,
f) prostorija sa zatvorenim radioaktivnim izvorom za terapiju vanjskim ozračivanjem s daljinskim upravljanjem
(4) Prostorije u kojima se otvoreni radioaktivni izvori pripravljaju za primjenu ili se čuvaju prije uporabe smatraju se područjem posebnog nadgledanja.
(5) Prostorija u kojoj se pacijentima u svrhu terapije otvorenim radioaktivnim izvorima primjenjuje radionuklid smatra se područjem posebnog nadgledanja.
(6) Čekaonica za bolesnike kojima su primijenjeni otvoreni radioaktivni izvori smatra se područjem izloženosti.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Nadzor radnih uvjeta u području izloženosti i dozimetrijski nadzor
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 9.
(1) Nositelj odobrenja obvezan je nadzirati radne uvjete u području nadgledanja i području posebnog nadgledanja.
(2) Nositelj odobrenja obvezan je osigurati procjenu vanjskog i/ili unutarnjeg ozračenja izloženim radnicima u skladu s posebnim propisom.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Primjena mjera radiološke sigurnosti u području posebnog nadgledanja
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 10.
(1) Nositelj odobrenja obvezan je izraditi pisane upute za pristup te siguran i pravilan rad u području posebnog nadgledanja, a u skladu s rizikom vezanim uz izvore ionizirajućeg zračenja i vrstom djelatnosti koju uporabom istih obavlja.
(2) Ulaz u područje posebnog nadgledanja mora biti izveden tako da onemogućava nekontrolirani ulazak i nadziran u skladu s pisanim uputama iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Pristup području posebnog nadgledanja dozvoljen je samo osobama koje su upoznate s uputama iz stavka 1. ovoga članka i koje su prošle odgovarajuću obuku vezanu za speficično mjesto rad o čemu mora postojati zapis.
(4) U području posebnog nadgledanja smiju raditi samo radnici koji imaju odgovarajuće stručno obrazovanje vezano uz karakteristike njihovog radnog mjesta i vrstu posla koji obavljaju. (5) Nositelj odobrenja obvezan je radniku koji obavlja djelatnost u području posebnog nadgledanja osigurati odgovarajuća osobna zaštitna sredstva, a radnik je obvezan koristiti ih.
(6) Područje posebnog nadgledanja mora biti obilježeno oznakom opasnosti od ionizirajućeg zračenja prikazanom na slici 1. u Prilogu 14. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika i oznakom koja sadrži podatke o vrsti izvora ionizirajućeg zračenja s naznakom da je područje klasificirano kao područje posebnog nadgledanja te o riziku vezanim uz izvor ionizirajućeg zračenja.
(7) Ukoliko u području posebnog nadgledanja postoji značajan rizik od širenja radioaktivnog onečišćenja, nositelj odobrenja i korisnik obvezni su uspostaviti poseban sustav za sprečavanje njegovog širenja koji uključuje ulaz i izlaz osoba i robe, kao i za nadziranje radioaktivnog onečišćenja unutar područja posebnog nadgledanja i, gdje je svrsishodno, i u područjima koja okružuju to područje.
(8) Uzimajući u obzir vrstu i veličinu rizika vezanog uz obavljanje djelatnosti u području posebnog nadgledanja, nositelj odobrenja obvezan je radiološki nadzor mjesta rada u tom području provoditi u skladu s odredbama iz članka 12. ovoga Pravilnka.
(9) Nositelj odobrenja obvezan je u svrhu provedbe obveza iz ovoga članka postupiti po savjetu stručnjaka za zaštitu od ionizirajućeg zračenja.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Primjena mjera radiološke sigurnosti u području nadgledanja
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 11.
(1) Područje nadgledanja mora biti obilježeno oznakom opasnosti od ionizirajućeg zračenja prikazanom na slici 1. u Prilogu 14. ovoga Pravilnika i oznakom koja sadrži podatke o vrsti izvora ionizirajućeg zračenja te naznakom da je područje klasificirano kao područje nadgledanja uz podatke o riziku vezanim uz izvor ionizirajućeg zračenja.
(2) Nositelj odobrenja obvezan je, ako je prikladno, izraditi pisane upute za pristup te siguran i pravilan rad u području nadgledanja, a u skladu s rizikom vezanim uz izvore ionizirajućeg zračenja i vrstom djelatnosti koju uporabom istih obavlja, u skladu s analizom rizika.
(3) Uzimajući u obzir vrstu i veličinu rizika vezanog uz obavljanje djelatnosti u području nadgledanja, nositelj odobrenja obvezan je radiološki nadzor mjesta rada u tom području provoditi u skladu s odredbama iz članka 12. ovoga Pravilnika.
(4) Nositelj odobrenja i korisnik obvezni su u svrhu provedbe obveza iz ovoga članka postupiti po savjetu stručnjaka za zaštitu od ionizirajućeg zračenja.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Radiološki nadzor mjesta rada
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 12.
(1) Nositelj odobrenja i korisnik obvezni su osigurati ispitivanje u okviru radiološkog nadzora mjesta rada.
(2) Radiološki nadzor mjesta rada, prema potrebi, podrazumijeva:
a) mjerenja brzine ambijentalnog doznog ekvivalenta u okolišu izvora ionizirajućeg zračenja, na mjestima rada radnika te na vanjskoj strani prostorije u kojoj je izvor ionizirajućeg zračenja smješten, ovisno o mjestu uporabe i vrsti izvora ionizirajućeg zračenja uz navođenje vrste i kvalitete ionizirajućeg zračenja,
b) mjerenje koncentracije aktivnosti radionuklida u zraku radne prostorije i na mjestima ispusta sustava odvodnje zraka ili provjetravanja ipovršinsku gustoću radionuklida radioaktivnog onečišćenja predmeta, površina, podova i zidova radionuklidima koji su se raspršili tijekom uporabe otvorenih izvora i koji mogu predstavljati opasnost po zdravlje osoba koje rade u tim prostorijama, uz navođenje njihove vrste, fizikalnih i kemijskih svojstava te provjeru neposrednim opažanjem na mjestu uporabe, skladištenja ili ispuštanja mogu li se obzirom na smještaj otvoreni radioaktivni izvori koristiti, skladištiti ili ispuštati u okoliš na siguran način.
(3) Mjerenja ambijentalnog doznog ekvivalenta i procjena efektivne doze ionizirajućeg zračenja ili koncentracije aktivnosti radioaktivnih tvari obavlja se na mjestima na kojima se radnici i druge osobe mogu nalaziti dok su izvori ionizirajućeg zračenja u uporabi.
(4) Ispitivanja u okviru radiološkog nadzora mjesta rada smiju obavljati ovlašteni stručni tehnički servisi.
(5) Ispitivanja u okviru radiološkog nadzora mjesta rada moraju se provoditi:
a) prije stavljanja u uporabu izvora ionizirajućeg zračenja
b) nakon obavljenih značajnijih popravaka, preinake ili zamjena dijelova izvora ionizirajućeg zračenja kojima se može bitno utjecati na promjenu uvjeta proizvodnje ionizirajućeg zračenja
c) prije početka uporabe izvora ionizirajućeg zračenja na novom mjestu uporabe, ako su premješteni s jednog mjesta na drugo
d) poslije svakog graditeljskog zahvata ili prenamjene prostorije u kojoj je izvor ionizirajućeg zračenja smješten, a kojima se mogu promijeniti uvjeti zaštite od ionizirajućeg zračenja unutar i izvan te prostorije
e) nakon svake promjene u tijeku uporabe izvora ionizirajućeg zračenja koja ima utjecaja na stanje utvrđeno prethodnim ispitivanjem
f) sukladno savjetu stručnjaka za zaštitu od ionizirajućeg zračenja.
(6) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, provjeru radioaktivnih onečišćenja iz članka 82. ovoga Pravilnika smiju provoditi i nositelj odobrenja i korisnik.
(7) Nositelj odobrenja i korisnik obvezni su rezultate ispitivanja iz stavka 5. ovoga članka zabilježiti i koristiti ih, ako je potrebno, za potrebe procjene ozračenja pojedinih osoba sukladno posebnom propisu.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
III. PROGRAM OSIGURANJA KVALITETE I PROVJERA KVALITETE
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Samostalna unutarnja ustrojstvena jedinica medicinske fizike
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 13.
(1) Nositelji odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja koji provode dijagnostičke, intervencijske i terapijske postupke u medicini uporabom rendgenskih uređaja, akceleratorima i radioaktivnim izvorima obvezni su ustrojiti samostalnu unutarnju ustrojstvenu jedinicu medicinske fizike (dalje u tekstu: Odjel medicinske fizike).
(2) Odjel medicinske fizike zapošljava najmanje pet medicinskih fizičara od kojih najmanje jedan mora biti stručnjak za medicinsku fiziku.
(3) Nositelj odobrenja obvezan je Odjelu medicinske fizike osigurati opremu potrebnu za provođenje provjere kvalitete.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Program osiguranja kvalitete
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 14.
(1) Nositelj odobrenja obvezan je ustrojiti, provoditi i održavati program osiguranja kvalitete sukladno vrsti izvora ionizirajućeg zračenja i djelatnosti koju tim izvorom obavljaju.
(2) Nositelj odobrenja koji provodi medicinsko ozračenje i nemedicinsko ozračenje uporabom izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i opreme koja se koristi u svrhu provedbe medicinskog ozračenja obvezni su ustrojiti, provoditi i održavati program osiguranja kvalitete u skladu s uputama danim u Prilogu 15. ovoga Pravilnika, prilagođen vrsti, raznolikosti i opsegu postupaka koje obavljaju.
(3) Radnici koji rukuju električnim uređajima koji proizvode ionizirajuće zračenje, sustavima za razvijanje filmova te digitalnim prijemnicima slike i uređaja za očitanje slike, radioaktivnim izvorima te uređajima u koji je radioaktivni izvor ugrađen, uređajima koji se koriste za dijagnostičke postupke u nuklearnoj medicini koji uključuju uporabu otvorenih radioaktivnih izvora i uređajima koji se koriste za mjerenja aktivnosti, doze zračenja i drugih veličina bitnih za dobivanje dijagnostičke informacije ili postizanje terapijskog učinka moraju biti upoznati s programom osiguranja kvalitete iz stavka 2. ovoga članka o čemu mora postojati pisani zapis.
(4) Nositelj odobrenja i korisnik iz stavka 2. ovoga članka obvezani su imenovati osobe odgovorne za provedbu Programa osiguranja kvalitete i osobe odgovorne za provedbu provjere kvalitete, sukladno uputama danim u Prilogu 15. ovoga Pravilnika.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Provjera kvalitete
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 15.
(1) Nositelj odobrenja i korisnik koji provode medicinsko ozračenje i nemedicinsko ozračenje uporabom izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i opreme koja se koristi u svrhu provedbe medicinskog ozračenja obvezni su provoditi provjeru kvalitete električnih uređaja koji proizvode ionizirajuće zračenje, sustava za razvijanje filmova te prijemnika slike i uređaja za očitanje slike, uređaja u koje su ugrađeni radioaktivni izvori, uređaja koji se koriste za dijagnostičke postupke u nuklearnoj medicini koji uključuju uporabu otvorenih radioaktivnih izvora i uređaja koji se koriste za mjerenja aktivnosti, doze zračenja i drugih veličina bitnih za dobivanje dijagnostičke informacije ili postizanje terapijskog ishoda.
(2) Parametri koji se ispituju u okviru provjere kvalitete izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i opreme iz stavka 1. ovoga članka, granice dopuštenih odstupanja te rokovi ispitivanja određenih parametara pobrojani su u Prilozima3. - 12. koji su sastavni dio ovoga Pravilnika.
(3) Izvori ionizirajućeg zračenja, uređaji i oprema iz stavka 1. ovoga članka za koje ovim Pravilnikom nisu dani parametri koji se ispituju u sklopu provjere kvalitete, granice dopuštenih odstupanja te rokovi ispitivanja, moraju udovoljavati međunarodno prihvaćenim standardima i/ili deklaraciji proizvođača.
(4) Ispitivanja u okviru provjere kvalitete električnih uređaja koji proizvode ionizirajuće zračenje, uređaja u koje su ugrađeni radioaktivni izvori, a koji se ne koriste u u svrhu provedbe medicinskog ozračenja i nemedicinskog ozračenja uporabom izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i opreme koja se ne koristi u svrhu provedbe medicinskog ozračenja vrši se u skladu s međunarodno prihvaćenim standardima i/ili uputama proizvođača.
(5) Nositelj odobrenja i korisnik obvezni su zapise o provedenim ispitivanjima u okviru provjere kvalitete čuvati najmanje deset godina od dana prestanka korištenja izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i opreme iz stavka 1. ovoga članka.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Vrste ispitivanja u okviru provjere kvalitete i učestalost provedbe tih ispitivanja
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 16.
(1) Ako posebnim propisima nije određeno drukčije, izvori ionizirajućeg zračenja, uređaji i oprema iz članka 15. stavka 1. ovoga Pravilnika moraju se ispitati:
1. prije njihovog stavljanja u uporabu (prihvatno ispitivanje)
2. u skladu s rokovima ispitivanja određenih parametara koji su pobrojani u Prilozima 3. – 12.koji su sastavni dio ovoga Pravilnika (redovito ispitivanje)
3. nakon obavljenih značajnijih popravaka, preinake ili zamjena dijelova izvora kojima se može bitno utjecati na promjenu uvjeta proizvodnje ionizirajućeg zračenja i/ili kvalitetu dijagnostičke informacije ili terapijskog ishoda, a prije ponovnog početka uporabe (izvanredno ispitivanje)
4. prije početka uporabe na novom mjestu uporabe, ako su izvori ionizirajućeg zračenja premješteni s jednog mjesta na drugo (izvanredno ispitivanje)
5. poslije svakog graditeljskog zahvata ili prenamjene prostorije u kojoj je izvor ionizirajućeg zračenja smješten, a kojima se mogu promijeniti uvjeti zaštite od ionizirajućeg zračenja unutar i izvan te prostorije (izvanredno ispitivanje).
(2) Na izvore ionizirajućeg zračenja koji su po svojim značajkama i namjeni prenosivi izvori ionizirajućeg zračenja ne primjenjuje se odredba stavka 1. točke 4. ovoga članka.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Pravne i fizičke osobe koje u okviru provjere kvalitete smiju provoditi ispitivanja izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i opreme koja se koristi u svrhu provedbe medicinskog ozračenja i nemedicinskog ozračenja uporabom izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i opreme koja se koristi u svrhu provedbe medicinskog ozračenja
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 17.
(1) Godišnje ispitivanje izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i opreme iz članka 15. stavka 1. ovoga Pravilnika provode ovlašteni stručni tehnički servisi.
(2) Prihvatno ispitivanje i izvanredno ispitivanje izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i opreme iz članka 15. stavka 1. ovoga Pravilnika samostalno smiju provoditi:
a) stručnjak za medicinsku fiziku
b) osoba koja je završila preddiplomski i diplom ski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prirodne struke (polje fizika) i ima najmanje dvije godine iskustva na poslovima ispitivanja izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i opreme iz članka 15. stavka 1. ovoga Pravilnika,
c) osoba koja je završila preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika ima najmanje dvije godine iskustva na poslovima ispitivanja izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i opreme iz članka 15. stavka 1. ovoga Pravilnika.
(3) Iznimno, prihvatno ispitivanje i izvanredno ispitivanje izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i opreme iz članka 15. stavka 1. ovoga Pravilnika koja se koristi u svrhu provedbe medicinskog ozračenja i nemedicinskog ozračenja uporabom izvora ionizirajućeg zračenja smiju provoditi medicinski fizičar pod neposrednim nadzorom stručnjaka za medicinsku fiziku i osoba koja je završila preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prirodne struke (polje fizika) pod neposrednim nadzorom osobe iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Redovito ispitivanje, osim godišnjeg, samostalno smiju provoditi:
a) osobe iz stavka 2. ovoga članka
b) osobe koje rukuju izvorima ionizirajućeg zračenja, uređajima i opremom iz članka 15. stavka 1. ovoga Pravilnika.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Pravne osobe koje u okviru provjere kvalitete smiju provoditi ispitivanja izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i opreme koja se ne koristi u medicini i dentalnoj medicini te ispitivanje s ciljem utvrđivanja mogućeg ispuštanja sadržaja iz zatvorenog radioaktivnog izvora
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 18.
Ispitivanje izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i opreme koja se ne koristi u medicini te ispitivanje s ciljem utvrđivanja mogućeg ispuštanja sadržaja iz zatvorenog radioaktivnog izvora, odnosno radioaktivnog onečišćenja smiju provoditi ovlašteni stručni tehnički servisi.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Provedba ispitivanja izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i opreme koja se koristi u svrhu provedbe medicinskog ozračenja i nemedicinskog ozračenja uporabom izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i opreme koja se koristi u svrhu provedbe medicinskog ozračenja
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 19.
(1) Ispitivanje izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i opreme iz članka 15. stavka 1. ovoga Pravilnika
sastoji se od:
a) provjere funkcionalne ispravnosti dijelova izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja ili opreme, dijelova uređaja za daljinsko upravljanje te mogu li se koristiti sukladno proizvođačkim specifikacijama
b) ispitivanja parametara u cilju utvrđivanja udovoljavanja propisanim zahtjevima kvalitete koji su dani u Prilozima 3. – 12.koji su sastavni dio ovoga Pravilnika, a za izvore ionizirajućeg zračenja, uređaje i opremu iz članka 15. stavka 1. ovoga Pravilnika za koje ovim Pravilnikom nisu dani parametri koji se ispituju u sklopu provjere kvalitete u svrhu udovoljavanja međunarodno prihvaćenim standardima i/ili deklaraciji proizvođača.
(2) U slučaju zatvorenih radioaktivnih izvora, osim navedenog u stavku 1. ovoga članka ispitivanje uključuje i ispitivanje s ciljem utvrđivanja mogućeg ispuštanja sadržaja iz zatvorenog radioaktivnog izvora, odnosno radioaktivnog onečišćenja.
(3) Izvori ionizirajućeg zračenja, uređaji i oprema iz članka 15. stavka 1. ovoga Pravilnika ispituju se na mjestu uporabe i u normalnim uvjetima njihove uporabe, a prenosivi izvori ionizirajućeg zračenja mogu se ispitati i na drugom mjestu, ako je tako moguće utvrditi činjenice potrebne za ocjenu mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja i fizičkoj sigurnosti izvora zračenja.
(4) Pravna ili fizička osoba koja proizvede, proda, isporuči, uveze, postavi, iznajmi ili na drugi način obavi drugu vrstu prometa izvorom ionizirajućeg zračenja, uređajem i opremom iz članka 15. stavka 1. ovoga Pravilnika poslije njihove montaže ili ugradnje radioaktivnih izvora u zaštitne spremnike, odnosno uređaje, a prije predaje tih izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i opreme iz članka 15. stavka 1. ovoga Pravilnika te zaštitnih spremnika, odnosno uređaja krajnjem korisniku obvezna je osigurati prihvatno ispitivanje.
(5) Tijekom prihvatnog ispituje se udovoljavanje propisanim zahtjevima kvalitete koji su dani u Prilozima 3. – 12. ovoga Pravilnika, a za izvore ionizirajućeg zračenja, uređaje i opremu iz članka 15. stavka 1. ovoga Pravilnika za koje ovim Pravilnikom nisu dani parametri koji se ispituju u sklopu provjere kvalitete udovoljavanje međunarodno prihvaćenim standardima i/ili deklaraciji proizvođača.
(6) Izvješće o prihvatnom ispitivanju iz stavka 4. ovoga članka pravna ili fizička osoba iz stavka 4. ovoga članka obvezna je uz ostalu dokumentaciju predati krajnjem korisniku.
(7) Vrijednosti parametara izmjerenih za vrijeme prihvatnog ispitivanja, a koji su pobrojani u Prilozima 3. – 12. ovoga Pravilnika, a označene su kao početne vrijednosti, predstavljaju referentne vrijednosti za provedbu provjere kvalitete.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Provedba ispitivanja izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i opreme koja se koristi u svrhu provedbe medicinskog ozračenja i nemedicinskog ozračenja uporabom izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i opreme koja se ne koristi u svrhu provedbe medicinskog ozračenja
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 20.
(1) Ispitivanje uređaja iz članka 15. stavka 4. ovoga Pravilnika sastoji se od:
a) provjere funkcionalne ispravnosti dijelova izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja ili opreme, dijelova uređaja za daljinsko upravljanje te mogu li se koristiti sukladno proizvođačkim specifikacijama
b) ispitivanja parametara u cilju utvrđivanja udovoljavanja propisanim zahtjevima kvalitete koji su dani međunarodno prihvaćenim standardima i/ili uputama proizvođača.
(2) U slučaju zatvorenih radioaktivnih izvora, osim navedenog u stavku 1. ovoga članka ispitivanje uključuje i ispitivanje s ciljem utvrđivanja mogućeg ispuštanja sadržaja iz zatvorenog radioaktivnog izvora, odnosno radioaktivnog onečišćenja.
(3) Izvori ionizirajućeg zračenja, uređaji i oprema iz članka 15. stavka 4. ovoga Pravilnika ispituju se na mjestu uporabe i u normalnim uvjetima njihove uporabe, a prenosivi izvori ionizirajućeg zračenja mogu se ispitati i na drugom mjestu, ako je tako moguće utvrditi činjenice potrebne za ocjenu mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja i fizičkoj sigurnosti izvora zračenja.
(4) Pravna ili fizička osoba koja proizvede, proda, isporuči, uveze, postavi, iznajmi ili na drugi način obavi drugu vrstu prometa izvorom ionizirajućeg zračenja, uređajem i opremom iz članka 15. stavka 4. ovoga Pravilnika poslije njihove montaže ili ugradnje radioaktivnih izvora u spremnike, odnosno uređaje, a prije predaje tih izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i opreme iz članka 15. stavka 1. ovoga Pravilnika te zaštitnih spremnika, odnosno uređaja krajnjem korisniku obvezna je osigurati prihvatno ispitivanje.
(5) Tijekom prihvatnog ispituje se udovoljavanje propisanim zahtjevima kvalitete koji su dani međunarodno prihvaćenim standardima i/ili uputama proizvođača.
(6) Izvješće o prihvatnom ispitivanju iz stavka 4. ovoga članka pravna ili fizička osoba iz stavka 4. ovoga članka obvezna je uz ostalu dokumentaciju predati krajnjem korisniku.
(7) Vrijednosti parametara izmjerenih za vrijeme prihvatnog ispitivanja, a označene su kao početne vrijednosti, predstavljaju referentne vrijednosti za provedbu provjere kvalitete.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Mjerni uređaji kojima se provodi ispitivanje
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 21.
(1) Za ispitivanje izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i opreme iz članka 15. stavka 1. ovoga Pravilnika i dobivanje vjerodostojnih podataka o njihovoj ispravnosti moraju se koristiti odgovarajući mjerni uređaji, osim ako se ti podaci mogu dobiti opažanjem i samom provjerom rada uređaja ili postrojenja s izvorom ionizirajućeg zračenja.
(2) Mjerni uređaji iz stavka 1. ovoga članka, kao i ostali mjerni uređaji propisani posebnim propisima koji reguliraju zaštitu od ionizirajućeg zračenja i sigurnost izvora ionizirajućeg zračenja, a koriste se pri obavljanju djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja moraju udovoljavati pozitivnim propisima u mjeriteljstvu.
(3) Mjerni uređaji koji se koriste pri ispitivanju u okviru radiološkog nadzora mjesta rada moraju udovoljavati pozitivnim propisima u mjeriteljstvu.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Otklanjanje nedostataka uočenih provjerom kvalitete i stavljanje uređaja van uporabe
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 22.
Kada se ispitivanjem u okviru provjere kvalitete utvrdi da izvor ionizirajućeg zračenja, uređaj i/ili oprema iz članka 15. stavka 1. ovoga Pravilnika ne udovoljava propisanim zahtjevima kvalitete, nositelj odobrenja i korisnik obvezni su poduzeti radnje potrebne za otklanjanje uočenih nedostataka, uključivo i prestanak uporabe istog.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Zapisnik i izvješće o provedenom ispitivanju
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 23.
(1) Zapisnik o provedenom ispitivanju izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i/ili opreme iz članka 15. stavka 1. ovoga Pravilnika ili izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i opreme koja se ne koristi u medicini, ispitivanju u okviru radiološkog nadzora mjesta rada ili ispitivanju s ciljem utvrđivanja mogućeg ispuštanja sadržaja iz zatvorenog radioaktivnog izvora, odnosno radioaktivnog onečišćenja sadrži sljedeće:
1. ime i prezime osoba te naziv i sjedište ovlaštenog stručnog tehničkog servisa koji su proveli ispitivanje izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i/ili opreme iz članka 15. stavka 1. ovoga Pravilnika, odnosno izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i opreme koja se ne koristi u medicini, ispitivanje u okviru radiološkog nadzora mjesta rada ili ispitivanje s ciljem utvrđivanja mogućeg ispuštanja sadržaja iz zatvorenog radioaktivnog izvora ili radioaktivnog onečišćenja
2. osnove provedbe ispitivanja
3. naziv i sjedište i osobni identifikacijski broj nositelja odobrenja ili korisnika
4. podatke kojima se pobliže određuje izvor ionizirajućeg zračenja, uređaj i/ili oprema iz članka 15. stavka 1. ovoga Pravilnika ili izvor ionizirajućeg zračenja, uređaj i oprema koja se ne koristi u medicini te radna prostorija ili prostor u kojem se izvor ionizirajućeg zračenja nalazi i koristi, odnosno čuva dok nije u uporabi
5. ime i prezime radnika nazočnih u ime nositelja odobrenja ili korisnika tijekom ispitivanja
6. datum kad je obavljeno ispitivanje.
(2) Nakon završenog ispitivanja iz stavka 1. ovoga članka, a najkasnije u roku od petnaest dana, osoba ili ovlašteni stručni tehnički servis iz stavka 1. ovoga članka obvezni su nositelju odobrenja ili korisniku dostaviti izvješće koje uz podatke iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati i sljedeće podatke:
1. podatke o mjestu na kojem je obavljeno ispitivanje
2. opis radnji ispitivanja po redoslijedu obavljanja i mjerni uređaji koji su korišteni tijekom ispitivanja,
3. uvjete pod kojima je obavljeno ispitivanje
4. tablični prikaz rezultata ispitivanja, a u slučaju ispitivanja s ciljem utvrđivanja mogućeg ispuštanja sadržaja iz zatvorenog radioaktivnog izvora, odnosno radioaktivnog onečišćenja podatak o tome je li utvrđeno ispuštanje ili nije
6. usporedne podatke o izmjerenim i dopuštenim vrijednostima za pojedine ispitivane veličine, gdje je primjenjivo
7. mišljenje o udovoljavanju propisanim uvjetima.
(3) Ako je ispitivanje obavljalo više osoba, zapisnik iz stavka 1. ovoga članka i izvješće iz stavka 2. ovoga članka potpisuje svaka osoba uz navođenje ispitivanja koje je provela.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Čuvanje izvješća o ispitivanju izvora ionizirajućeg zračenja, uređaja i opreme, ispitivanju u okviru radiološkog nadzora mjesta rada te ispitivanja s ciljem utvrđivanja mogućeg ispuštanja sadržaja iz zatvorenog radioaktivnog izvora
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 24.
Nositelj odobrenja i korisnik obvezni su izvješća iz članka 22. stavka 2. ovoga Pravilnika čuvati pet godina od dana provedenog ispitivanja.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
IV. OBVEZE PRAVNIH I FIZIČKIH OSOBA KOJE OBAVLJAJU PROMET IZVORIMA IONIZIRAJUĆEG ZRAČENJA
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Obveze isporučitelja električnih uređaja koji proizvode ionizirajuće zračenje ili uređaja u koje su ugrađeni radioaktivni izvori
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 25.
(1) Pravna ili fizička osoba koja proda, isporuči, uveze, postavi ili ugradi, iznajmi ili na drugi način obavi drugu vrstu prometa električnim uređajem koji proizvodi ionizirajuće zračenje ili uređajem u koji je ugrađen radioaktivni izvori obvezna je krajnjem korisniku:
- predati pisane upute za rukovanje, provjeru i održavanje na hrvatskom jeziku
- predati informaciju o potencijalnoj opasnosti od ionizirajućeg zračenja u pisanom obliku
- dokazati da je izvedba električnog uređaja koji proizvodi ionizirajuće zračenje ili uređaja u koji je ugrađen radioaktivni izvor takva da ograničava ozračenje na najmanju moguću mjeru koliko je to razumno postići.
(2) Pravna ili fizička osoba koja proda, isporuči, uveze, postavi ili ugradi, iznajmi ili na drugi način obavi drugu vrstu prometa izvorom ionizirajućeg zračenja, uređajem ili opremom iz članka 15. stavka 1. ovoga Pravilnika obvezna je krajnjem korisniku pružiti odgovarajuće informacije potrebne za procjenu rizika za pacijente i o dostupnim elementima bitnim za kliničku evaluaciju.
(3) Pravna ili fizička osoba koja proda, isporuči, uveze, postavi ili ugradi, iznajmi ili na drugi način obavi drugu vrstu prometa električnim uređajem koji proizvodi ionizirajuće zračenje ili uređajem u koji je ugrađen radioaktivni izvori obvezna je u roku od 15 dana o istome u pisanom obliku obavijestiti Zavod.
(4) U slučaju električnog uređaja koji proizvodi ionizirajuće zračenje ili uređaja u koji je ugrađen radioaktivni izvor, obavijest iz stavka 3. ovoga članka mora sadržavati najmanje sljedeće podatke:
- naziv pravne ili fizičke osobe kojoj je uređaj predan te adresu
- podatke o vrsti uređaja, proizvođaču, modelu i namjeni
- datum predaje uređaja pravnoj ili fizičkoj osobi iz podstavka 1. ovoga stavka.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Obveze proizvođača, uvoznika i dobavljača visokoaktivnih zatvorenih radioaktivnih izvora
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 26.
Proizvođač, uvoznik i dobavljač visokoaktivnih zatvorenih radioaktivnih izvora dužan je osigurati da je svaki visokoaktivni zatvoreni radioaktivni izvor označen jedinstvenim brojem, na način propisan ovim Pravilnikom koji mora biti ugraviran ili utisnut i na spremniku visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora, na način propisan ovim Pravilnikom.
(2) Proizvođač, uvoznik i dobavljač iz stavka 1. ovoga članka obvezan je osigurati da je spremnik i, gdje je to moguće, izvor obilježen oznakom opasnosti od ionizirajućeg zračenja prikazanom na slici 1. u Prilogu 14. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
(3) Proizvođač iz stavka 1. ovoga članka obvezan je osigurati fotografiju svake proizvedene vrste visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora, kao i uobičajenog spremnika tog izvora.
(4) Proizvođač, uvoznik i dobavljač iz stavka 1. ovoga članka obvezan je osigurati da je svaki visokoaktivni zatvoreni radioaktivni izvor popraćen pisanom dokumentacijom koja potvrđuje da je izvor označen na način propisan ovim Pravilnikom te da su oznake iz stavka 2. ovoga članka uočljive.
(5) Pisana dokumentacija iz stavka 4. ovoga članka uključuje fotografije visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora, spremnika tog izvora, prijevozne ambalaže, uređaja i opreme.
(6) Na fotografiji visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora mora biti vidljiv broj iz stavka 1. ovoga članka.
(7) Proizvođač, uvoznik i dobavljač iz stavka 1. ovoga članka visokoaktivni zatvoreni radioaktivni izvor ne smije predati krajnjem korisniku koji ne posjeduje odgovarajuće odobrenje za obavljanje djelatnosti sa zatvorenim radioaktivnim izvorima. (8) Ako na spremnik visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora nije moguće ugravirati ili utisnuti broj iz stavka 1. ovoga članka ili u slučaju spremnika za prijevoz visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora koji se mogu ponovno koristiti, spremnik visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora mora imati barem podatke o vrsti izvora..
(4) Pravna ili fizička osoba koja proda, isporuči, uveze, postavi ili ugradi, iznajmi ili na drugi način obavi drugu vrstu prometa visokoaktivnim zatvorenim radioaktivnim izvorom obvezna je u roku od 15 dana o istome u pisanom obliku obavijestiti Zavod.
(5) Obavijest iz stavka 4. ovoga članka mora sadržavati najmanje sljedeće podatke:
- naziv pravne ili fizičke osobe kojoj je visokoaktivni zatvoreni radioaktivni izvor predan te adresu
- podatke o vrsti i aktivnosti visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora, proizvođaču i namjeni te serijski broj
- podatke o spremniku u kojem je visokoaktivni zatvoreni radioaktivni izvor predan (uključivo serijski broj)
- datum predaje visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora pravnoj ili fizičkoj osobi iz podstavka 1. ovoga stavka.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Obveze isporučitelja radioaktivnih izvora
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 27.
(1) Pravna ili fizička osoba koja proizvede, proda, isporuči, uveze, postavlja ili ugradi, iznajmi ili na drugi način obavi promet radioaktivnim izvorima mora nositelju odobrenja ili korisniku koji će koristiti radioaktivni izvor obvezno predati:
- certifikat radioaktivnog izvora,
- certifikat za spremnik ako je korištenje spremnika vezano uz korištenje toga radioaktivnog izvora,
- fotografiju radioaktivnog izvora, za visokoaktivni zatvoreni radioaktivni izvor,
- fotografiju spremnika, za visokoaktivni zatvoreni radioaktivni izvor,
- uputu za rukovanje i održavanje uređaja u koji je ugrađen zatvoreni radioaktivni izvor, na hrvatskom jeziku,
(2) Pravna ili fizička osoba ne smije radioaktivni izvor predati pravnoj ili fizičkoj osobi koja nije ishodila odgovarajuće odobrenje za obavljanje djelatnosti s radioaktivnim izvorima ili odgovarajuće rješenje o registraciji djelatnosti s radioaktivnim izvorima, odnosno ako Zavodu nije dostavila obavijest o namjeri obavljanja odgovarajuće djelatnosti s radioaktivnim izvorima ako je izuzeta od obveze ishođenja odobrenja za obavljanje djelatnosti ili rješenja o registraciji.
(4) Pravna ili fizička osoba koja proda, isporuči, uveze, postavi ili ugradi, iznajmi ili na drugi način obavi drugu vrstu prometa radioaktivnim izvorom obvezna je u roku od 15 dana o istome u pisanom obliku obavijestiti Zavod.
(5) Obavijest iz stavka 4. ovoga članka mora sadržavati najmanje sljedeće podatke:
- naziv pravne ili fizičke osobe kojoj je visokoaktivni zatvoreni radioaktivni izvor predan te adresu
- podatke o vrsti i aktivnosti radioaktivnog izvora, proizvođaču i namjeni te serijski broj u slučaju zatvorenih radioaktivnih izvora
- podatke o spremniku u kojem je zatvoreni radioaktivni izvor predan (uključivo serijski broj)
- datum predaje radioaktivnog izvora pravnoj ili fizičkoj osobi iz podstavka 1. ovoga stavka.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Obveze proizvođača, uvoznika i dobavljača predmeta široke potrošnje koji sadrže radioaktivne tvari iznad propisanih granica
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 28.
(1) Proizvođači, uvoznici i dobavljači moraju osigurati da je na predmetu opće uporabe koji sadrži radionuklide iznad granica utvrđenih ovim Pravilnikom otisnuta oznaka:
a) da predmet sadrži radioaktivnu tvar,
b) da je ministar nadležan za zdravlje odobrio promet i uporabu predmeta u općoj uporabi.
(2) Ako je prikladno, oznake i napomene iz stavka 1. ovoga članka treba otiskati i na omotu pakiranja predmeta koji se tako isporučuje.
(3) Proizvođač, uvoznik i dobavljač iz stavka 1. ovoga članka moraju prilikom isporuke predmeta iz stavka 1. ovoga članka priložiti:
a) uputu o uporabi, servisiranju, popravku i održavanju predmeta,
b) vrstu radionuklida koji sadrži predmet i njegovu aktivnost,
c) brzinu ambijentalnog doznog ekvivalenta na površini predmeta i procjenu opasnosti od njegove uporabe,
d) uputu o odlaganju nakon prestanka uporabe predmeta.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
V. OČEVIDNICI I IZVJEŠĆIVANJE
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Očevidnici koje vodi Zavod
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 29.
(1) Zavod je obvezan voditi očevidnike o nositeljima odobrenja, korisnicima i izvorima ionizirajućeg zračenja.
(2) Očevidnici iz stavka 1. ovoga članka vode se u elektroničkom obliku.
(3) Podaci upisani u očevidnik u elektroničkom obliku upisuju se i na odgovarajući medij kao sigurnosna kopija nakon upisa ili nakon upisa promjene.
(4) Pravne ili fizičke osobe koje obvezuje ovaj Pravilnik obvezne su prijaviti Zavodu sve promjene nastale uvjeta u odnosu na uvjete koji su opisani podacima dostavljenim Zavodu, uključujući podatke dostavljene putem obrasca za prijavu izvora ionizirajućeg zračenja za upis u središnji registar izvora ionizirajućeg zračenja.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Podaci o nositeljima odobrenja i korisnicima
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 30.
Očevidnici koje Zavod vodi o nositeljima odobrenja i korisnicima sadrže najmanje sljedeće podatke:
1. Naziv nositelja odobrenja ili korisnika
2. Adresa
3. Broj telefona, broj telefaksa, e-pošta
4. Ime i prezime osobe odgovorne za zaštitu od ionizirajućeg zračenja
5. Osobni identifikacijski broj nositelja odobrenja ili korisnika
6. Djelatnost s izvorom ionizirajućeg zračenja
7. Klasu, urudžbeni broj i datum odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja
8. Klasu, urudžbeni broj i datum rješenja o registraciji djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Podaci o električnim uređajima koji proizvode ionizirajuće zračenje
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 31.
(1) Zavod vodi očevidnike električnih uređaja i postrojenja koji proizvode ionizirajuće zračenje, koji sadrže najmanje sljedeće podatke:
A. Podaci o uređaju:
1. Proizvođač,
2. Model,
3. Serijski ili tvornički broj,
4. Maksimalni napon,
5. Maksimalna struja
6. Broj cijevi
7. Godina proizvodnje
8. Godina postavljanja
9. Je li uređaj digitalni ili analogni
10. Mobilnost uređaja
11. Podaci o snopu – za akcelerator za terapiju u medicini
12. Podaci o kolimaciji snopa – za akcelerator za terapiju u medicini
13. Podaci o uređaju za provjeru položaja bolesnika – za akcelerator za terapiju u medicini
14. Namjena rendgenskog uređaja ili akceleratora
15. Oznaka i datum izvješća o ispitivanju uređaja
B. Podaci o kućištu i rendgenskoj CIJEVI (ne primjenjuje se na akceleratore):
I. Kućište rendgenske cijevi:
1. Proizvođač
2. Model
3. Serijski broj kućišta
4. Filtracija
5. Certifikat
II. Rendgenska cijev:
6. Proizvođač
7. Model
8. Serijski broj
10. Certifikat.
C. Podaci o smještaju.
(2) Nositelj odobrenja i korisnik obvezni su voditi evidencije iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Nositelj odobrenja i korisnik obvezni su podatke iz stavka 1. ovoga članka čuvati najmanje deset godina od dana prestanka korištenja uređaja iz stavka 1. ovoga članka.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Evidencije o zaprimanju radioaktivnih izvora od dobavljača, kretanju, utrošku i prometu radioaktivnih izvora
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 32.
(1) Nositelj odobrenja i korisnik obvezni su voditi evidencije o zaprimanju radioaktivnih izvora od dobavljača, kretanju, utrošku i prometu radioaktivnih izvora.
(2) Nositelj odobrenja i korisnik obvezni su evidencije iz stavka 1. ovoga članka čuvati najmanje 24 mjeseca.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Podaci o zatvorenim radioaktivnim izvorima
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 33.
(1) Zavod vodi evidenciju zatvorenih radioaktivnih izvora i uređaja sa zatvorenim radioaktivnim izvorima koja sadrži najmanje sljedeće podatke:
1. Radionuklid
2.Aktivnost radionuklida u trenutku proizvodnje, isporuke ili početka uporabe i odgovarajući datum
3. Proizvođač
4. Serijski ili tvornički broj
5. Certifikat zatvorenog izvora
6. Uređaj ili spremnik u kojem se zatvoreni uređaj rabi, čuva ili prenosi (poseban naziv ako postoji)
7. Model i serijski broj uređaja ili spremnika
8. Najveća aktivnost za koju je uređaj ili spremnik predviđen
9. Certifikat uređaja ili spremnika
10. Kategorija u smislu pravilnika kojim je regulirano nuklearno osiguranje radioaktivnih izvora
11. Fotografiju zatvorenog radioaktivnog izvora i uređaja ili spremnika – za visokoaktivne zatvorene radioaktivne izvore
12. Namjena zatvorenog izvora, uređaja ili spremnika
13. Podaci o smještaju
14. Oznaka i datum izvješća o ispitivanju zatvorenog radioaktivnog izvora
10. Podaci o smještaju;
11. Oznaka i datum izvješća o ispitivanju štita i balasta od osiromašenog urana;
(2) Nositelj odobrenja i korisnik obvezni su voditi evidencije iz stavka 1. i stavka 2. ovoga članka.
(3) Nositelj odobrenja i korisnik obvezni su podatke iz stavka 1. i stavka 2. ovoga članka čuvati najmanje pet godina od dana prestanka korištenja zatvorenih radioaktivnih izvora i uređaja sa zatvorenim radioaktivnim izvorima iz stavka 1., odnosno štitova i balasta od osiromašenog urana iz stavka 2. ovoga članka.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Podaci o otvorenim radioaktivnim izvorima
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 34.
(1) Zavod vodi očevidnik otvorenih radioaktivnih izvora koji sadrži najmanje sljedeće podatke:
1. Radionuklid ili radiofarmaceutski pripravak ili kemijski spoj s radionuklidom
2. Aktivnost radionuklida u trenutku proizvodnje, isporuke ili početka uporabe i odgovarajući datum
3. Proizvođač ili isporučitelj radionuklida
4. Utrošak radionuklida u jednoj kalendarskoj godini po nositelju odobrenja i korisniku
5. Namjena otvorenog radioaktivnog izvora
(2) Nositelj odobrenja i korisnik koji nabavljaju i rabe otvorene radioaktivne izvore moraju voditi evidencije o utrošku otvorenih radioaktivnih izvora, učestalosti utroška s datumima i utrošenim aktivnostima te o ispuštanju radioaktivnih tvari u okoliš, kao i načinu ispuštanja.
(3) Nositelj odobrenja i korisnik iz stavka 2. ovoga članka obvezni su Zavodu do 31. siječnja dostaviti evidencije iz stavka 2. ovoga članka za prethodnu godinu.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Podaci o proizvedenim izvorima ionizirajućeg zračenja
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 35.
(1) Pravna ili fizička osoba koja je proizvela radioaktivni izvor obvezna je voditi evidencije o proizvedenim radioaktivnim izvorima koje sadrže ove podatke:
1. Radionuklid
2. Aktivnost radionuklida u trenutku proizvodnje, odnosno isporuke i odgovarajući datum
3. Naručitelj
4. Datum isporuke
5. Serijski ili tvornički broj za zatvoreni radioaktivni izvor.
(2) Pravna ili fizička osoba koja je proizvela električni uređaj koji proizvodi ionizirajuće zračenje obvezna je voditi evidencije o proizvedenim rendgenskim uređajima, akceleratorima ili drugim električnim uređajima koji proizvode ionizirajuće zračenje koje sadrže sljedeće podatke:
1. Model
2. Serijski ili tvornički broj
3. Maksimalni napon
4. Maksimalna struja
5. Broj rendgenskih cijevi
6. Godina proizvodnje
7. Namjena
8. Datum isporuke
9. Naručitelj.
(3) Uvoznik radioaktivnih izvora je obvezan voditi evidencije o uvezenim radioaktivnim izvorima koje sadrže sljedeće podatke:
1. Radionuklid
2. Aktivnost radionuklida u trenutku proizvodnje, odnosno isporuke i odgovarajući datum
3. Proizvođač
4. Datum uvoza
5. Datum isporuke
6. Krajnji korisnik
7. Serijski ili tvornički broj za zatvoreni radioaktivni izvor.
(4) Uvoznik električnih uređaja koji proizvode ionizirajuće zračenje je obvezan voditi evidencije o uvezenim električnim uređajima koji proizvode ionizirajuće zračenje koje sadrže sljedeće podatke:
1. Proizvođač
2. Model
3. Serijski ili tvornički broj
4. Maksimalni napon
5. Maksimalna struja
6. Broj rendgenskih cijevi
7. Godina proizvodnje
8. Namjena
9. Datum uvoza
10. Datum isporuke
11. Naručitelj.
(5) Evidencije iz stavka 1. i stavka 2. ovoga članka dostavljaju se Zavodu do 5. u mjesecu za prethodni mjesec.
(6) Evidencije iz stavka 3. i stavka 4. ovoga članka dostavljaju se Zavodu u roku od 15 dana od dana isporuke krajnjem korisniku.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Evidencije o visokoaktivnim zatvorenim radioaktivnim izvorima
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 36.
(1) Nositelj odobrenja obvezan je osim evidencija iz članka 30. ovoga Pravilnika voditi i evidencije o visokoaktivnim zatvorenim radioaktivnim izvorima koje sadrže najmanje sljedeće podatke:
1. Evidencijski broj pod kojim je upisan u središnji registar pri Zavodu i datum upisa
2. Serijski ili tvornički broj
3. Certifikat visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora
4. Radionuklid
5. Aktivnost radionuklida u trenutku proizvodnje, isporuke ili početka uporabe i odgovarajući datum
6. Fizička i kemijska svojstva
7. Proizvođač (naziv, adresa, država)
8. Datum proizvodnje
9. Dobavljač (naziv, adresa, država)
10. Datum preuzimanja od dobavljača
11. Podaci o pravnoj ili fizičkoj osobi koja ga je prethodno koristila (naziv, adresa, država)
12. Poseban naziv uređaja ili spremnika u kojem se zatvoreni radioaktivni izvor rabi, čuva ili prenosi, ako postoji
13. Model i serijski broj uređaja ili spremnika
14. Najveća aktivnost za koju je uređaj ili spremnik predviđen
15. Certifikat uređaja ili spremnika
16. Kategorija u smislu Pravilnika o nuklearnom osiguranju
17. Fotografija zatvorenog radioaktivnog izvora i uređaja ili spremnika
18. Namjena zatvorenog izvora, uređaja ili spremnika
19. Podatak o tome je li uređaj u koji je ugrađen stacionaran ili prijenosni
20. Podaci o smještaju; za prijenosne uređaje ili spremnike, naziv prostorije u kojoj se čuva kada nije u upotrebi
21. Oznaka i datum izvješća o ispitivanju visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora
22. Klasa, urudžbeni broj i datum izdavanja odobrenja za obavljanje djelatnosti uporabom visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora i rok važenja istog
23. Kada se visokoaktivni zatvoreni radioaktivni izvor prestane koristiti, premjesti ili pohrani, podatke o nazivu i adresi pravne ili fizičke osobe, tijela državne uprave ili tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave kod koje se visokoaktivni zatvoreni radioaktivni izvor nalazi ili nazivu i adresi novog smještaja, uz priloženu potvrdu skladišta o preuzimanju visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora ili izjavu krajnjeg korisnika o preuzimanju visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora, odnosno presliku jedinstvene carinske deklaracije
24. U slučaju neovlaštenog otuđenja ili gubitka visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora, podatke o datumu otuđenja ili gubitka, mjestu s kojeg je otuđen (najmanje adresa i naziv prostorije), odnosno najvjerojatnijem mjestu na kojem je izgubljen (najmanje adresa), kao i nalaze istrage, odnosno radnji provedenih s ciljem nalaženja istog.
(2) Nositelj odobrenja za djelatnost s visokoaktivnim zatvorenim radioaktivnim izvorima dužan je na zahtjev dostaviti Zavodu tražene podatke iz evidencije o visokoaktivnim zatvorenim radioaktivnim izvorima, sukladno posebnom propisu, u pisanom ili elektroničkom obliku u slijedećim rokovima:
1. Po sačinjenju evidencije za pojedini visokoaktivni zatvoreni radioaktivni izvor u roku od 15 dana po zaprimanju izvora
2. Redovito do 31. siječnja svake godine
3. Bez odgode u slučaju da je došlo do promjene podataka u odnosu na prethodno dostavljene.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
VI. UVJETI UPORABE I TEHNIČKE ZNAČAJKE IZVORA IONIZIRAJUĆEG ZRAČENJA, UREĐAJA U KOJE SU UGRAĐENI RADIOAKTIVNI IZVORI I POPRATNE OPREME
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Servisiranje izvora ionizirajućeg zračenja koji se koriste u svrhu provedbe medicinskog ozračenja i nemedicinskog ozračenja uporabom izvora ionizirajućeg zračenja
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 37.
Nositelj odobrenja i korisnik obvezni su za izvor ionizirajućeg zračenja, uređaj i opremu iz članka 15. stavka 1. ovoga Pravilnika osigurati provedbu održavanja i servisiranja, u skladu s preporukama proizvođača.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Uporaba izvora ionizirajućeg zračenja u prostorijama koje nisu namjenski građene za uporabu izvora ionizirajućeg zračenja ili na radilištu u otvorenom prostoru
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 38.
(1) Ako se izvor ionizirajućeg zračenja koristi u prostorijama koje nisu namijenjene za uporabu izvora ionizirajućeg zračenja ili na radilištu u otvorenom prostoru područje rada mora biti ograničeno uzimajući u obzir granice ozračenja pojedinog stanovnika.
(2) Granica područja rada u koje je potrebno onemogućiti pristup ostalim osobama određuje se mjerenjem brzine ambijentalnog doznog ekvivalenta, proračunom efektivne doze ostalih osoba za očekivano radno opterećenje u danim okolnostima ili na drugi prikladan način, uzimajući u obzir savjet stručnjaka za zaštitu od ionizirajućeg zračenja.
(4) Na granici područja rada moraju biti postavljene zapreke koje onemogućuju neovlašteni pristup uz vidljivo istaknut natpis upozorenja i oznaka opasnosti od ionizirajućeg zračenja, svjetlosni ili zvučni signali ili se na drugi način moraju upozoriti i zaustaviti osobe koje neovlašteno mogu ući u područje izloženosti.
(5) Prije početka rada s izvorima ionizirajućeg zračenja u prostorijama koje nisu namijenjene za uporabu izvora ionizirajućeg zračenja ili na radilištu u otvorenom prostoru mjesto ozračivanja treba odabrati tako da se koriste postojeće zapreke, pokretni zaštitni paravani, a daljinski upravljački uređaj postaviti na takvo mjesto da ozračenje izloženih radnika bude što je moguće niže.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Usmjerenost korisnog snopa
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 39.
Korisni snop električnog uređaja koji proizvodi ionizirajuće zračenje i radioaktivnih izvora koji su ugrađeni u uređaje koji imaju otvor za propuštanje korisnog snopa koji se može podešavati, a koji su izvedeni tako da je njihova zaštitna moć dovoljno učinkovita da oslabi zračenje u drugim smjerovima na razinu ispod propisanih granica, ne smije se u bilo kojim uvjetima rada usmjeriti prema mjestu s kojeg se uključuje uređaj.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Boravak u prostoriji s izvorom ionizirajućeg zračenja
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 40.
(1) U području izloženosti tijekom rada električnog uređaja koji proizvodi ionizirajuće zračenje ili pri radu s radioaktivnim izvorima u bilo kojem trenutku smiju biti nazočne samo osobe čija je nazočnost neophodna tijekom uporabe tog uređaja ili radioaktivnog izvora.
(2) U području posebnog nadgledanja pri radu s radioaktivnim izvorima koji se koriste za dijagnostiku i terapiju u medicini smiju biti samo osobe čija je nazočnost nužno potrebna zbog naravi posla.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Rad s izvorima ionizirajućeg zračenja za terapiju u medicini
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 41.
Za vrijeme provedbe terapije zračenjem, u prostoriji u kojoj se terapija provodi smije se nalaziti samo pacijent.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Rad sa zatvorenim radioaktivnim izvorima u dijagnostičke svrhe
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 42.
(1) U prostoriji u kojoj se provodi dijagnostički postupak uporabom uređaja u koje su ugrađeni zatvoreni radioaktivni izvori za vrijeme pregleda smije biti samo pacijent.
(2) U prostoriji za vrijeme kada se u pacijenta uvode zatvoreni radioaktivni izvori tehnikom naknadnog uvođenja daljinskim upravljanjem i za vrijeme vanjskog ozračivanja daljinski upravljanim zatvorenim radioaktivnim izvorom smije biti samo pacijent.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Rad s izvorima ionizirajućeg zračenja za provjeru kvalitete radiografijom
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 43.
Radnici koji rade s izvorima ionizirajućeg zračenja za provjeru kvalitete radiografijom u prostorijama koje nisu namjenski građene za uporabu izvora ionizirajućeg zračenja ili na radilištu u otvorenom prostoru moraju uz propisani osobni dozimetar imati i uređaj za mjerenje brzine ambijentalnog doznog ekvivalenta.
P acijent u vidokrugu osobe koja rukuje rendgenskim uređajem
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 44.
(1) Radnik uz upravljačku jedinicu električnog uređaja koji proizvodi ionizirajuće zračenje ili uređaja u koji je ugrađen radioaktivni izvor, a koji se koristi u medicini ili dentalnoj medicini sa svog mjesta mora imati u vidokrugu pacijenta i dio uređaja koji emitira ionizirajuće zračenje.
(2) U slučaju provedbe terapijskih postupaka u medicini uporabom električnih uređaja koji proizvode ionizirajuće zračenje ili zatvorenim radioaktivnim izvorima, između prostorije s upravljačkom jedinicom uređaja iz stavka 1. ovoga članka i prostorije u kojoj se ozračuje pacijent obvezna je dvosmjerna audio veza.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
VII. OPĆI UVJETI UPORABE I TEHNIČKE ZNAČAJKE ELEKTRIČNIH UREĐAJA KOJI PROIZVODE IONIZIRAJUĆE ZRAČENJE
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Uvjet udovoljavanja električnih uređaja koji proizvode ionizirajuće zračenje hrvatskim normama i drugim međunarodnim i harmoniziranim europskim normama
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 45.
Električni uređaji koji proizvode ionizirajuće zračenje moraju udovoljavati hrvatskim normama (HRN) i drugim međunarodnim i harmoniziranim europskim normama (EN, ISO, IEC) što se dokazuje izvornikom koji mora biti preveden na hrvatski jezik ili ovjerenom preslikom certifikata sukladnosti.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Sredstva za imobilizaciju
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 46.
(1) Uz električni uređaj koji proizvodi ionizirajuće zračenje za provedbu dijagnostičkog, intervencijskog ili terapijskog postupka u medicini koji se koristi i za snimanje djece moraju biti osigurana dostatna sredstva za imobilizaciju djece.
(2) Uz svaki rendgenski uređaj, akcelerator i drugi električni uređaj koji proizvodi ionizirajuće zračenje koji se koristi za provedbu dijagnostičkog, intervencijskog ili terapijskog postupka u veterinarskoj medicini moraju biti osigurana dostatna sredstva za imobilizaciju životinja.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Svjetlosna signalizacija
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 47.
(1) Na upravljačkoj jedinici rendgenskog uređaja moraju postojati vidljivo označene oznake namjene svakog prekidača.
(2) Na upravljačkoj jedinici mora biti ugrađena svjetlosna signalizacija koja ukazuje da je uređaj uključen.
(3) Na upravljačkoj jedinici mora biti ugrađena svjetlosna signalizacija koja ukazuje da je emitiranje ionizirajućeg zračenja u tijeku. Na uređaju koji ima ugrađen i zvučni signal koji se javlja kad se emitira ionizirajuće zračenje, trajanje tog signala mora biti najmanje jednako vremenu u kojem se emitira ionizirajuće zračenje.
(4) Stacionarni električni uređaj koji proizvodi ionizirajuće zračenje mora imati sigurnosni prekidač za trenutno prekidanje dovoda električne energije u uređaj, koji se mora nalaziti i u prostoriji iz koje se upravlja uređajem.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Pridržavanje pacijenata i prijemnika slike
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 48.
Izloženi radnici u okviru svog radnog mjesta ne smiju tijekom provedbe dijagnostičkog postupka
pridržavati pacijente niti pridržavati prijemnike slike.Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Zaštitna sredstva
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 49.
(1) Zaštitna pregača mora izloženog radnika koji je koristi pokrivati od ključnih kostiju do polovice potkoljenice, obuhvaćajući bedra.
(2) Zaštitni učinak pregača, ovratnika i naočala mora biti jednakovrijedan učinku olova debljine najmanje 0,25 mm.
(3) Zaštitni učinak rukavica mora biti jednakovrijedan učinku olova debljine najmanje 0,1 mm.
(4) Zaštitni učinak pregače pri naponu rendgenske cijevi iznad 100 kV ne smije biti manji od učinka olova debljine 0,35 mm.
(5) Zaštitne pregače i ovratnici ne smiju se savijati, ne smiju biti oštećeni.
(6) Cjelovitost i ispravnost zaštitnih pregača i ovratnika mora se redovito kontrolirati prema uputama proizvođača, a najmanje jednom godišnje.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
VIII. UVJETI UPORABE I TEHNIČKE ZNAČAJKE RENDGENSKIH UREĐAJA KOJI SE KORISTE ZA DIJAGNOSTIČKE I INTERVENCIJSKE POSTUPKE U MEDICINI I DENTALNOJ MEDICINI
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Rad s rendgenskim uređajem za pojedinačno snimanje zubi
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 50.
(1) Kabel upravljačke jedinice rendgenskog uređaja za pojedinačno snimanje zubi mora biti duljine dovoljne da ozračenje osobe koja uključuje uređaj bude što je moguće manje, a nikako kraći od 2 m.
(2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka može tražiti savjet o potrebi zaštite zaštitnim sredstvom odgovarajuće zaštitne moći od stručnjaka za zaštitu od ionizirajućeg zračenja.
(3) U prostoriji s rendgenskim uređajem za pojedinačno snimanje zubi tijekom emitiranja ionizirajućeg zračenja smije biti samo pacijent i osoba koja uključuje rendgenski uređaj.
(4) Iznimno od odredbi stavka 3. ovoga članka, drugi pacijenti se smiju nalaziti u prostoriji u kojoj se koristi rendgenski uređaj za pojedinačno snimanje zubi samo ako su za vrijeme rada tog uređaja zaštićeni zaštitnim paravanom čiji zaštitni učinak ne smije biti manji od jednakovrijednog učinka olova debljine 0,25 mm.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Najveći mogući napon cijevi
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 51.
Najveći mogući napon cijevi rendgenskog uređaja koji se koristi za dijagnostiku u medicini ne smije prelaziti 150 kV.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Kućište rendgenske cijevi
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 52.
(1) Kućište rendgenske cijevi mora imati otvor samo za prolaz korisnog snopa.
(2) Kućište rendgenske cijevi pri najvećem mogućem opterećenju kad je kolimator zatvoren ne smije u bilo kojem smjeru na udaljenosti 1 m od bilo koje točke na površini propustiti brzinu ambijentalnog doznog ekvivalenta veću od 1 mSv/h.
(3) Kolimator i njegovi sastavni dijelovi za podešavanje i promjenu veličine korisnog snopa rendgenske cijevi moraju udovoljavati uvjetima iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Na vidljivom mjestu na kućištu rendgenske cijevi mora biti jasno čitljiv broj kućišta i oznaka žarišta te serijski broj rendgenske cijevi.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Dvije rendgenske cijevi u jednoj prostoriji
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 53.
(1) U jednoj prostoriji se istovremeno ne smije emitirati ionizirajuće zračenje iz više rendgenskih cijevi.
(2) Odredba iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na rendgenske uređaje kod kojih za potrebe određenog dijagnostičkog postupka više rendgenskih cijevi istovremeno ozračuju pacijenta.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Glavni i dodatni sigurnosni prekidači
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 54.
(1) Glavni prekidač kojim se rendgenski uređaj priključuje na električnu mrežu mora biti lako dostupan i dohvatljiv s uobičajenoga radnog mjesta osobi koja rukuje rendgenskim uređajem.
(2) Po potrebi, u prostoriji ili na dijelovima rendgenskog uređaja mora biti postavljen odgovarajući broj dodatnih sigurnosnih prekidača koji trenutno mogu prekinuti napajanje rendgenskog uređaja.
(3) Odredba stavka 1. i stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na pokretne rendgenske uređaje i uređaje za pojedinačno snimanje zubi koji se na električnu mrežu priključuju utikačem sa zaštitnim uzemljenjem.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Informacija o dozi pacijenta ili podacima iz kojih je tu dozu moguće procijeniti
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 55.
Električni uređaji koji proizvode ionizirajuće zračenje koji se koriste za provedbu dijagnostičkih postupaka u medicini, a koji se nabavljaju nakon 6. veljače 2018. godine, moraju moći dati informaciju o dozi pacijenta ili podatke iz kojih je tu dozu moguće procijeniti.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
IX. SPECIFIČNI UVJETI UPORABE I TEHNIČKE ZNAČAJKE
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Radiografija
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 56.
(1) Udaljenost žarište – koža pacijenta kod rendgenskog uređaja koji se koristi za snimanje u medicini ne smije biti manja od 30 cm, a kod snimanja prsnih organa ne smije biti manja od 60 cm.
(2) Rendgenski uređaj koji se koristi za snimanje u medicini mora imati ugrađen kolimator za ograničavanje veličine polja zračenja te svjetlosni pokazatelj veličine ozračenog polja. [RP162]
(3) Vremenski prekidač kojim se uključuje rendgenski uređaj za snimanje mora biti izveden tako da pouzdano osigura prestanak emitiranja ionizirajućeg zračenja nakon isteka odabranog vremena trajanja snimanja. Pouzdanost treba osigurati dodatnim alternativnim načinom prekida emitiranja ionizirajućeg zračenja koji se aktivira ako uobičajeni način otkaže.
(4) Vremenskim prekidačem ne smije biti moguće ponovno pokrenuti emisiju ionizirajućeg zračenja iz rendgenske cijevi sve dok prethodni tijek emitiranja nije potpuno završen.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Rendgenski uređaj za dijaskopiju
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 57.
(1) Rendgenski uređaj za dijaskopiju koji nemaju elektroničko pojačalo slike i televizijski lanac ili jednakovrijedan uređaj ne smiju se koristiti.
(2) Rendgenski uređaj za dijaskopiju moraju imati ugrađenu automatsku kontrolu brzine doze zračenja.
(3) Rendgenski uređaj za dijaskopiju koji se koristi za postupke koji uključuju djecu mora imati mogućnost uklanjanja rešetke.
(4) Rendgenski uređaj za dijaskopiju koji se koristi za intervencijske postupke, a nabavlja se nakon 6. veljače 2018. godine mora prikazivati informaciju o ozračenju pacijenta tijekom postupka.
(5) Rendgenski uređaj za dijaskopiju koji se koristi za intervencijske postupke mora moći dati informaciju o ukupnom ozračenju pacijenta nakon završenog postupka.
(6) Rendgenski uređaj za dijaskopiju koji se koristi za intervencijske postupke, a nabavlja se nakon 6. veljače 2018. godine mora moći informaciju o ozračenju pacijenta ili podatke iz kojih je to moguće procijeniti prenijeti u nalaz pacijenta i/ili u medicinsku dokumentaciju.
(7) Kod nepokretnih (stacionarnih) rendgenskih uređaja za dijaskopiju udaljenost žarište – koža pacijenta ne smije biti manja od 30 cm.
(8) Na rendgenskom uređaju za dijaskopiju mora biti ugrađen zvučni signal koji obavještava o vremenu dijaskopije duljim od 5 minuta.
(9) Prekidač kojim se uključuje dijaskopija mora biti neprekidno pritisnut za cijelo vrijeme pregleda.
(10) Otpuštanjem prekidača iz stavka 9. ovoga članka dijaskopija se mora automatski isključiti.
(11) Pritisak na prekidač iz stavka 9. ovoga članka ostvaruje se rukom ili nogom.
(12) Rendgenski uređaj koji se koristi za dijaskopiju u uspravnom položaju pacijenta mora imati zaštitnu pregaču ispod elektroničkog pojačala slike i s njegove lijeve strane na nosaču.
(13) Zaštitna pregača ispod elektroničkog pojačala slike mora biti iste širine ili šira od držača elektroničkog pojačala, a duljine najmanje 40 cm. Pregača mora biti načinjena od najmanje tri dijela s tim da se susjedni dijelovi moraju preklapati najmanje po 1 cm.
(14) Ako se rendgenski uređaj za dijaskopiju koristi u ležećem položaju pacijenta, zaštitna pregača mora biti i sa strane na kojoj se nalazi osoba koja obavlja pregled.
(15) Zaštitni učinak zaštitnih pregača iz stavka 1. – 3. ovoga članka mora imati jednakovrijedan učinak olova debljine 0,5 mm.
(16) Odredbe iz stavka 1. – 15. ovoga članka ne primjenjuju se na rendgenske uređaje za dijaskopiju s daljinskim upravljanjem te na pokretne rendgenske uređaje za dijaskopiju u operacijskim dvoranama.
(17) Tijekom uporabe rendgenskog uređaja za dijaskopiju pri posebnim postupcima (angiografija, nadzor nad ugradnjom implantata u tijelo pacijenta i sl.) osobe koje su uz pacijenta moraju koristiti i druga zaštitna sredstva, uključujući štitove, paravane i zavjese, kojima se smanjuje njihovo izlaganje ionizirajućem zračenju raspršenom od pacijenta i dijelova rendgenskog uređaja.
(18) Zaštitni učinak zaštitnih sredstava iz stavka 17. ovoga članka mora biti jednakovrijedan učinku olova debljine najmanje 0,4 mm.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Rendgenski uređaji za snimanje dojki (mamografija)
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 58.
(1) Za snimanje dojki (mamografiju) smiju se koristiti isključivo rendgenski uređaji namijenjeni za tu svrhu.
(2) Rendgenski uređaj za snimanje dojki (mamografiju) mora imati motorizirani uređaj za kompresiju dojke upravljan nožnom papučicom i očitanje komprimirane debljine te sile kompresije.
(3) Rendgenski uređaj za snimanje dojki (mamografiju) koji koristi sustav film/folija mora imati rešetku.
(4) Površina snimke dobivene prijamnikom slike rendgenskog uređaja za snimanje dojki (mamografiju) ne smije biti manja od 18 cm x 24 cm.
(5) Odredba stavka 4. ovoga članka ne odnosi se na uređaje koji se koriste za stereotaksiju.
(6) Veličina velikog žarišta rendgenske cijevi rendgenskog uređaja za snimanje dojki (mamografiju) ne smije biti veća od 0,6 mm, a malog žarišta od 0,15 mm.
(7) Udaljenost žarišta rendgenske cijevi rendgenskog uređaja za snimanje dojki (mamografiju) do prijemnog sustava mora biti veća od 60 cm.
(8) Najveći mogući napon rendgenske cijevi rendgenskog uređaja za snimanje dojki (mamografiju) ne smije biti viši od 50 kV, a mora se moći podešavati u koracima od 1 kV.
(9) Rendgenski uređaji za snimanje dojki (mamografiju) moraju imati automatsku kontrolu ekspozicije.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Rendgenski uređaj za kompjutoriziranu tomografiju (CT)
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 59.
(1) Korisni snop rendgenskog uređaja za kompjutoriziranu tomografiju mora biti ograničen tako da njegov presjek ne prelazi ulaznu površinu aktivnog dijela detektora zračenja.
(2) Uz rendgenski uređaj za kompjutoriziranu tomografiju mora na raspolaganju biti odgovarajući fantom za provjeru parametara pobrojanih u Tablici 4. Priloga 3. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika i održanje dijagnostičke pouzdanosti rada uređaja.
(3) Rendgenski uređaj za kompjutoriziranu tomografiju nabavljen godinu dana nakon stupanja na snagu ovog Pravilnika mora imati mogućnost modulacije doze .
(4) Rendgenski uređaj za kompjutoriziranu tomografiju mora moći dati informaciju o ozračenju pacijenta nakon završenog postupka.
(5) Rendgenski uređaj za kompjutoriziranu tomografiju, a koji se nabavlja nakon 6. veljače 2018. godine
mora moći informaciju o ozračenju pacijenta ili podatke iz kojih je to moguće procijeniti te prenijeti u nalaz pacijenta i/ili u medicinsku dokumentaciju.
(6) Jednoslojni rendgenski uređaj za kompjutoriziranu tomografiju ne smije se koristiti ako ne postoji procjena rizika u pisanom obliku za svaki predviđeni dijagnostički postupak koji se tim uređajem provodi.
(7) Tijekom pripremnog razdoblja poslije uključenja rendgenskog uređaja za kompjutoriziranu tomografiju, dok je u tijeku zagrijavanje i samopodešavanje rendgenske cijevi koja u tom razdoblju zrači, u prostoriji u kojoj je uređaj smješten ne smije nitko boraviti.
(8) Izloženi radnik koji rukuje rendgenskim uređajem za kompjutoriziranu tomografiju tijekom pripremnog razdoblja poslije uključenja uređaja ne smije napustiti mjesto uz upravljačku jedinicu sve dok cijeli pripremni postupak nije završen.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Rendgenski uređaji za snimanje zubi
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 60.
(1) Napon rendgenske cijevi za snimanje zuba ne smije biti manji od 60 kV.
(2) Rendgenski uređaj za pojedinačno snimanje zubi mora imati tubus koji osigurava udaljenost žarište – koža pacijenta od najmanje 20 cm.
(3) Veličina ozračenog polja mjerena na vrhu tubusa rendgenskog uređaja za pojedinačno snimanje zubi koji je nabavljen nakon 16. travnja 2013. godine mora biti pravokutnog oblika veličine koja će korisni snop ograničiti na veličinu medija na koji se snima.
(4) Kolimator iz stavka 3. ovoga članka mora ograničiti snop na polje veličine ne veće od 40 mm x 50 mm.
(4) Udaljenost žarište – koža pacijenta uređaja za panoramsko snimanje čeljusti ne smije biti manja od 15 cm.
(5) Presjek polja korisnog snopa na nosaču kasete rendgenskih uređaja za panoramsko snimanje čeljusti ne smije biti veći od 1 cm x 15 cm. Veličina polja ionizirajućeg zračenja ne smije prelaziti veličinu otvora tubusa za više od 20 posto.
(6) Ručni rendgenski uređaji za pojedinačno snimanje zubi mora imati tubus koji omogućuje da oblik polja na vrhu tubusa bude pravokutnog oblika veličine koja ne prelazi dimenzije 40 x 50 mm.
(7) Ručni rendgenski uređaj za pojedinačno snimanje zubi mora posjedovati indikator koji radnika koji koristi taj uređaj obavještava kada da su napunjenost baterije, struja ili napon ispod vrijednosti koje su prema uputama proizvođača potrebne za normalan rad.
(8) Ručni rendgenski uređaj za pojedinačno snimanje zubi mora udovoljavati minimalnim zahtjevima kvalitete koji su dani u tablici 6. u Prilogu 3. ovoga Pravilnika, a koji se odnose na rendgenske uređaje za pojedinačno snimanje zubi.
(9) Ručni rendgenski uređaj za pojedinačno snimanje zubi mora imati ugrađen štitnik ili mogućnost postavljanja štitnika za zaštitu osobe koja rukuje tim uređajem od raspršenog zračenja promjera ne manjeg od 15,2 cm i zaštitne moći jednake učinku olova najmanje 0,25 mm debljine, a mora biti postavljen ili se mora moći postaviti na najviše 1 cm udaljenosti od kraja uređaja za pozicioniranje s držačima prijemnika slike.
(10) Ručni rendgenski uređaj za pojedinačno snimanje zubi ne smije se koristiti bez štitnika iz stavka 9. ovoga članka.
(11) Pri radu s ručnim rendgenskim uređajem za pojedinačno snimanje zubi moraju se koristiti uređaji za pozicioniranje s držačima prijemnika slike i fimovima brzine klase E ili F ili digitalnim prijamnicima slike.
(12) Pri radu s ručnim rendgenskim uređajem za pojedinačno snimanje zubi mora se koristiti odgovarajući stativ, a način zaštite radnika od ionizirajućeg zračenja provoditi u skladu s odredbama danim u članku 50. ovoga Pravilnika.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
X. UVJETI UPORABE I TEHNIČKE ZNAČAJKE RENDGENSKIH UREĐAJA I AKCELERATORA KOJI SE KORISTE ZA TERAPIJU U MEDICINI
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Opći uvjeti uporabe i tehničke značajke
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 61.
(1) Kod električnih uređaja namijenjenih za terapiju u medicini moraju se ugraditi prekidači koji onemogućuju rad uređaja kada je otvoren ulaz u prostoriju u kojoj se obavlja ozračivanje.
(2) Na upravljačkoj jedinici električnog uređaja za terapiju u medicini mora se nalaziti prekidač ili ključ za uključivanje uređaja za terapiju kojim se u bilo kojem trenutku može pouzdano prekinuti ozračivanje.
(3) U prostoriji za ozračivanje moraju se ugraditi pričuvni prekidači kojima se u bilo kojem trenutku može prekinuti ozračivanje. Nakon prekida ozračivanja pričuvnim prekidačima u prostoriji za ozračivanje, ponovno ozračivanje može se započeti samo pomoću ključa ili sklopke na upravljačkom uređaju.
(4) Pokazatelji koji pokazuju da je emitiranje ionizirajućeg zračenja u tijeku moraju biti ugrađeni na upravljačkom uređaju, na ulazu u prostoriju za ozračivanje i u prostoriji za ozračivanje.
(5) Na upravljačkom uređaju terapijskog uređaja mora biti ugrađen vremenski prekidač koji automatski prekida ozračivanje nakon isteka odabranog vremena.
(6) Električni uređaji za vanjsko ozračivanje pacijenta s nominalnom energijom snopa većom od 1 MeV moraju imati mogućnost provjere svih važnih terapijskih parametara za svu opremu koja se nabavlja nakon stupanja na snagu ovog Pravilnika.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Rendgenski uređaji za površinsku terapiju s naponom do 150 kV
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 62.
(1) Kućište rendgenske cijevi rendgenskog uređaja za površinsku terapiju mora udovoljavati uvjetima iz članka 52. stavka 2. ovoga Pravilnika.
(2) Rendgenski uređaji za površinsku terapiju moraju imati dodatne filtre označene tako da se sastav i debljina filtra jasno vide s mjesta na kojem se nalazi osoba koja upravlja rendgenskim uređajem i nadzire tijek ozračivanja.
(3) Rendgenski uređaj za površinsku terapiju mora imati ugrađen mehanizam kojim se omogućuje odabir željenog napona cijevi, struje i filtra.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Rendgenski uređaji za terapiju s naponom cijevi od150 kV do 500 kV
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 63.
(1) Kućište rendgenske cijevi rendgenskog uređaja za terapiju s naponom od 150 kV do 500 kV pri najvećoj vrijednosti napona i struje cijevi na udaljenosti 1 m od žarišta cijevi ne smije propuštati brzinu ambijentalnog doznog ekvivalenta veću od 10 mSv/h, ni brzinu ambijentalnog doznog ekvivalenta iznad 300 mSv/h na udaljenosti 5 cm od bilo koje dostupne točke na površini kućišta.
(2) Stalni kolimator za ograničenje korisnog snopa ili tubusi koji se postavljaju na kućište za usmjerenje primarnog snopa moraju udovoljavati uvjetima iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Kolimator i tubusi ne smiju propuštati više od 2 posto korisnog snopa.
(4) Rendgenski uređaji za terapiju s naponom cijevi od 150 kV do 500 kV moraju imati pričuvni (dodatni) vremenski prekidač koji će u slučaju kad glavni vremenski prekidač ne prekine ozračivanje nakon isteka odabranog vremena automatski isključiti ozračivanje.
(5) Pričuvni (dodatni) vremenski prekidač mora imati postavljeno najmanje 1 posto dulje vrijeme ozračivanja od trajanja koje je određeno glavnim vremenskim prekidačem.
(6) Rendgenski uređaji za terapiju s naponom cijevi od 150 kV do 500 kV moraju imati dodatne filtre ili klinaste filtre vidljivo obilježene, tako da se njegov sastav i debljina vide s mjesta na kojem se nalazi izloženi radnik koji upravlja rendgenskim uređajem i nadzire tijek ozračivanja.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Akcelerator
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 64.
(1) Akceleratori moraju imati dvojni sustav za prekidanje ozračivanja. Ako otkaže primarni mjerni sustav, drugi mora prekinuti zračenje nakon što se doza poveća za više od 0,4 Gy u odnosu na dozu postavljenu za terapijski postupak.
(2) Akcelerator mora imati i pričuvni vremenski prekidač koji može prekinuti zračenje ako sustavi iz stavka 1. ovoga članka ne isključe ozračivanje.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
XI. UVJETI UPORABE I TEHNIČKE ZNAČAJKE RENDGENSKIH UREĐAJA I AKCELERATORA KOJI SE KORISTE ZA TERAPIJU U VETERINARSKOJ MEDICINI
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Uvjeti kojima moraju udovoljavati uređaji koji se koriste u veterinarskoj medicini
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 65.
Rendgenski uređaj koji se koristi za dijagnostiku u veterinarskoj medicini mora udovoljiti uvjetima određenim ovim Pravilnikom utvrđenim za rendgenske uređaje iste vrste kakvi se primjenjuju u medicini.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Rad s rendgenskim uređajima u veterinarskoj medicini
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 66.
(1) Osoba koja tijekom provedbe dijagnostičkog postupka pridržava životinju mora nositi zaštitnu pregaču, zaštitne rukavice, a po potrebi i druga zaštitna sredstva.
(2) Zaštitni učinak zaštitnih sredstava iz stavka 1. ovoga članka mora biti jednakovrijedan učinku olova debljine najmanje 0,5 mm.
(3) Ni jedan dio tijela osobe koja tijekom provedbe dijagnostičkog postupka pridržava životinju ne smije biti izložen korisnom snopu rendgenskog zračenja.
(4) Trudnice, žene za koje postoji vjerojatnost trudnoće i osobe mlađe od 18 godina ne smiju pridržavati životinje nad kojima se obavlja pregled rendgenskim uređajima.
(5) Kad god je moguće životinju tijekom provedbe dijagnostičkog postupka treba uspavati ili imobilizirati odgovarajućim sredstvima.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
XII. UVJETI UPORABE I TEHNIČKE ZNAČAJKE RENDGENSKIH UREĐAJA I AKCELERATORA KOJI SE NE KORISTE U MEDICINI
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Priključni vodiči
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 67.
Rendgenski uređaj za provjeru kvalitete radiografijom mora imati dostatno duge priključne vodiče kako bi se omogućilo rukovanje uređajem iz područja nadgledanja, kad god je moguće.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Rendgenski uređaji za analizu građe materijala
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 68.
Brzina ambijentalnog doznog ekvivalenta na udaljenosti 5 cm od bilo koje dostupne točke na površini rendgenskog uređaja za kristalografiju, difrakciju ili spektralne analize (analizu građe materijala) tijekom rada uređaja pri bilo kojim vrijednostima napona i struje cijevi ne smije biti veća od 5 Sv/h.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Rendgenski uređaji za provjeru sadržaja prtljage, ručne prtljage, paketa i pismovnih pošiljki
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 69.
(1) Rendgenski uređaji za provjeru sadržaja prtljage, ručne prtljage, paketa i pismovnih pošiljki koji se koriste na javnim mjestima moraju imati zaštitno kućište koje ograničava područje izloženosti na prostor omeđen kućištem.
(2) Ako se na zaštitnom kućištu nalaze vrata kroz koja se unose predmeti za pregled, ona moraju imati prekidače koji onemogućuju uključivanje rendgenskog uređaja dok su vrata otvorena.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
XIII. UVJETI PROIZVODNJE, PROMETA I UPORABE RADIOAKTIVNIH IZVORA, SPREMNIKA I UREĐAJA U KOJE SU UGRAĐENI RADIOAKTIVNI IZVORI TE UREĐAJA ZA MJERENJE AKTIVNOSTI ILI DOZE ZRAČENJA
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Postupanje s radioaktivnim izvorima kada se ne koriste
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 70.
(1) Radioaktivni izvori, osim onih ugrađenih u stacionarne uređaje, u vrijeme kad se ne koriste čuvaju se u za to posebno namijenjenoj i opremljenoj prostoriji - spremištu.
(2) Radioaktivni izvori moraju se pohranjivati i čuvati tako da se pri stavljanju i uzimanju iz spremišta ozračenje izloženih radnika od ostalih radioaktivnih izvora pohranjenih u spremištu svede na najmanju moguću razinu.
(3) Različiti radioaktivni izvori različitih aktivnosti moraju se rasporediti i odložiti u posebne pregrade ili pretince
(4) Pojedinačne posude za čuvanje radioaktivnih izvora te vrata pojedinih pregrada ili pretinaca moraju biti obilježeni oznakom i čitljivim natpisom s podacima o vrsti radionuklida i aktivnosti.
(5) Za vrijeme kad se ne koriste, radioaktivni izvori moraju biti čuvani na sigurnom mjestu.
(6) Spremišta, spremnici te staklene i druge posude za čuvanje otvorenih radioaktivnih izvora moraju se moći lako otvarati i zatvarati.
(7) Staklene posude koje sadrže tekuće radioaktivne otopine čuvaju se umetnute u metalnim ili plastičnim posudama čiji je obujam dovoljan za smještaj cjelokupne količine tekućine ako se staklene posude razbiju.
(8) Spremnici u kojima se pohranjuju otvoreni radioaktivni izvori prije uporabe moraju biti označeni oznakom opasnosti od ionizirajućeg zračenja prikazanom na slici 1. u Prilogu 14. ovoga Pravilnika i mora se jasno iskazati vrsta radionuklida i njegova aktivnost s datumom.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Provjera mogućeg ispuštanja sadržaja iz zatvorenog radioaktivnog izvora
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 71.
(1) Zatvoreni radioaktivni izvor ne smije ispuštati radioaktivni sadržaj.
(2) Zatvorene radioaktivne izvore, pribor, spremnik i radne površine treba u propisanim rokovima provjeriti uzimanjem briseva radi utvrđivanja mogućeg ispuštanja radioaktivnog sadržaja, odnosno radioaktivnog onečišćenja.
(3) Ukupno radioaktivno onečišćenje bilo koje površine koja je u dodiru sa zatvorenim radioaktivnim izvorom ne smije prijeći 1,85 kBq. U protivnom, zatvoreni radioaktivni izvor ili oprema ne smiju se koristiti dok se onečišćenje i uzrok onečišćenja ne ukloni.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Prijenos i prijevoz radioaktivnih izvora unutar prostorija i građevine
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 72.
Radioaktivni izvori mogu se prenositi i prevoziti unutar prostorija i unutar građevine samo u propisanim spremnicima koji ne propuštaju ionizirajuće zračenje iznad propisanih granica i onemogućuju oslobađanje radioaktivnog sadržaja u okoliš (rasipanje, raspršivanje, isparavanje i sl.).
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Radni ili prijenosni uređaji ili spremnici
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 73.
(1) Ako se radioaktivni izvor ugrađuje u radni ili prijenosni uređaj ili spremnik oni moraju udovoljavati uvjetima zaštite od ionizirajućeg zračenja koji su propisani ovim Pravilnikom i Pravilnikom kojim su utvrđeni uvjeti i način izdavanja i oduzimanja odobrenja za ambalažu za prijevoz radioaktivnih tvari.
(2) Spremnik iz stavka 1. ovoga članka mora biti označen oznakom opasnosti od ionizirajućeg zračenja prikazanom na slici 1. u Prilogu 14. ovoga Pravilnika i oznakama koje sadrže:
– naziv proizvođača i model
– broj certifikata
– serijski broj
– transportni indeks.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Zabrana uporabe radioaktivnih gromobrana
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 74.
Zabranjena je uporaba radioaktivnih gromobrana u Republici Hrvatskoj.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Visokoaktivni zatvoreni radioaktivni izvori i njihovi spremnici
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 75.
(1) Visokoaktivni zatvoreni radioaktivni izvor mora biti označen jedinstvenim brojem koji mora biti ugraviran ili utisnut na izvoru, ako je to izvedivo.
(2) Broj iz stavka 1. ovoga članka mora biti ugraviran ili utisnut na spremnik visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora.
(3) Ako na spremnik visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora nije moguće ugravirati ili utisnuti broj iz stavka 1. ovoga članka ili u slučaju spremnika za prijevoz visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora koji se mogu ponovno koristiti, spremnik visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora mora imati barem podatke o vrsti izvora.
(4) Spremnik visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora i, gdje je to moguće, visokoaktivni zatvoreni radioaktivni izvor moraju biti obilježeni uočljivom oznakom opasnosti od ionizirajućeg zračenja prikazanom na slici 1. u Prilogu 14. ovoga Pravilnika.
(5) Nositelj odobrenja i korisnik obvezni su posjedovati pisanu dokumentaciju koja potvrđuje da je visokoaktivni zatvoreni radioaktivni izvor označen na način propisan ovim Pravilnikom te da su oznake iz stavka 4. ovoga članka uočljive, koja uključuje fotografije visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora, spremnika tog izvora, prijevozne ambalaže, uređaja i opreme.
(6) Nositelj odobrenja ili korisnik koji obavljaju djelatnost s visokoaktivnim radioaktivnim izvorom obvezni su redovito, a najmanje jednom mjesečno provjeriti da se svaki visokoaktivni radioaktivni izvor i/ili spremnik koji sadrži zatvoreni radioaktivni izvor nalazi na predviđenom mjestu uporabe ili čuvanja dok nije u uporabi te da je u dobrom stanju o čemu mora postojati pisani zapis.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Servisiranje, popravljanje, premještanje i čišćenje uređaja ili spremnika u koje su ugrađeni radioaktivni izvori
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 76.
Spremnike i uređaje u koje su ugrađeni radioaktivni izvori smiju servisirati, popravljati, premještati i čistiti te premještati radioaktivne izvore iz jednog spremnika ili uređaja u drugi samo nositelji odobrenja za obavljanje tih djelatnosti.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Prestanak uporabe radioaktivnih izvora
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 77.
(1) Radioaktivni izvor koji se više ne namjerava koristiti mora se prvo ponuditi drugom korisniku kako bi se uključio u drugu djelatnost ili se isti mora vratiti proizvođaču, a ako to nije moguće, potrebno ga je što je prije moguće uskladištiti sukladno posebnome propisu ili osigurati njegovo odlaganje.
(2) U slučaju visokoaktivnih zatvorenih radioaktivnih izvora, korisnik iz stavka 1. ovoga članka mora posjedovati odgovarajuće odobrenja za djelatnost.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
XIV. UVJETI ZA UPORABU OTVORENIH RADIOAKTIVNIH IZVORA
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Sprječavanje širenja radioaktivnog onečišćenja
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 78.
(1) Pri radu s otvorenim radioaktivnim izvorima mora se onemogućiti širenje radioaktivnih tvari u okoliš s mjesta uporabe te održavati visoki stupanj čistoće na mjestu rada.
(2) Rad s otvorenim radioaktivnim izvorima mora se obavljati u skladu s pisanim uputama iz članka 6. stavka 1. ovoga Pravilnika koje moraju biti izvješene na radnom mjestu.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Digestori
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 79.
(1) Ako se tijekom korištenja otvorenih radioaktivnih izvora očekuje oslobađanje radioaktivnih aerosola, ti se radovi moraju obavljati u digestorima.
(2) Rukovanje i rad s radioaktivnim jodom obvezno se obavlja u digestoru s ugrađenim apsolutnim filtrom.
(3) Radnici koji rade s radioaktivnim jodom moraju najmanje dva puta godišnje odgovarajućim uređajem izmjeriti zračenje na mjestu svoje štitne žlijezde radi provjere unutarnjeg radioaktivnog onečišćenja i unosa radionuklida u tijelo udisanjem ili kroz kožu.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Radne površine i zaštitna sredstva na radnim površinama pri radu s otvorenim radioaktivnim izvorima
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 80.
(1) Radne površine ili stolovi za rad s otvorenim radioaktivnim izvorima moraju imati glatke neprekinute površine koje se lako održavaju i nemaju površinska oštećenja.
(2) Na površinama i stolovima za rad s otvorenim radioaktivnim izvorima moraju biti postavljeni štitovi za zaštitu od ionizirajućeg zračenja radnika koji rukuju otvorenim radioaktivnim izvorima te ostalih radnika u prostoriji.
(3) Ploča stola iz stavka 1. ovoga članka mora osigurati odgovarajuću zaštitu radniku za dijelove tijela ispod pojasa ovisno o vrsti radionuklida i najvećoj aktivnosti na površini stola.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Rad s otvorenim radioaktivnim izvorima i zaštitna sredstva
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 81.
(1) Broj osoba u prostoriji u kojoj se otvoreni radioaktivni izvori pripravljaju za primjenu ili se čuvaju prije uporabe mora biti ograničen na broj koji je nužan za obavljanje posla.
(2) U području izloženosti u kojem se rukuje otvorenim radioaktivnim izvorima ne smije se uzimati hrana i piće, pušiti te koristiti sredstva za uljepšavanje lica i tijela koja pri uporabi dolaze u neposredan dodir s kožom i sluznicom.
(3) Radnik s otvorenim ozljedama na koži prije ulaska u područje izloženosti u kojem se rukuje otvorenim radioaktivnim izvorima mora otvorene ozljede zaštititi vodonepropusnim pokrovom.
(4) Ako tijekom rada s otvorenim radioaktivnim izvorima radnik ozlijedi kožu, ozljedu treba odmah očistiti i provjeriti radioaktivno onečišćenje te provesti čišćenje ako je potrebno.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Provjera radioaktivnog onečišćenja
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 82.
(1) U prostorijama za rad s otvorenim radioaktivnim izvorima radioaktivno onečišćenje površina prostorije, radnih površina, odjeće i kože radnika ne smije prijeći granice iz Priloga 19. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
(2) Provjera radioaktivnog onečišćenja površina prostorije, radnih površina, odjeće i kože radnika pri radu s otvorenim radioaktivnim izvorima mora se provoditi najmanje po završetku rada s istima.
(3) Provjera radioaktivnog onečišćenja provodi se izravnim mjerenjem pomoću uređaja za mjerenje površinskog radioaktivnog onečišćenja ili uzimanjem briseva s odgovarajućih površina i naknadnim mjerenjem kojim se utvrđuje prisutnost radionuklida u brisu.
(4) Mjerenje radioaktivnog onečišćenja odjeće ili kože radnika obavlja se na za to najpogodnijem mjestu na površini tijela veličine 100 cm 2 .
(5) Ako se mjeri radioaktivno onečišćenje zidova, poda ili stropa prostorije, odabire se površina veličine do 1000 cm 2 , a za druge površine dovoljna je površina od 300 cm 2 .
(6) Nositelj odobrenja obvezan je bilježiti i 10 godina čuvati rezultate provjere iz stavka 2. ovoga članka radi procjene ozračenja izloženih radnika.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Uklanjanje radioaktivnog onečišćenja s tijela radnika
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 83.
(1) Uklanjanje unutarnjeg ili površinskog radioaktivnog onečišćenja treba provoditi sukladno pisanim postupcima utvrđenim za svaki pojedini radionuklid koji moraju biti dostupni radnicima u ustrojstvenoj jedinici nositelja odobrenja ili korisnika u kojoj se rukuje s otvorenim radioaktivnim izvorima.
(2) Radioaktivno onečišćenje na koži čisti se pranjem sapunom i vodom, a ako se tako ne smanji razina radioaktivnog onečišćenja, treba koristiti odgovarajuću otopinu za uklanjanje onečišćenja.
(3) U slučaju radioaktivnog onečišćenja cijelog tijela radnika, površinsko onečišćenje treba što prije ukloniti.
(4) Otvorene ozljede na koži koje mogu biti onečišćene treba očistiti i medicinski obraditi.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Radioaktivno onečišćeno područje
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 84.
Mjere ograničenja kretanja i zadržavanja u radioaktivno onečišćenom području moraju se provoditi sve dok se ne obavi cjelovito čišćenje i dok ovlašteni stručni tehnički servis mjerenjem potvrdi da je područje sigurno za rad.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Postupanje u slučaju izvanrednog događaja
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 85.
(1) U svakoj prostoriji u kojoj se rukuje i radi s otvorenim radioaktivnim izvorima moraju se nalaziti pisane upute o postupcima u slučaju nezgoda ili izvanrednog događaja.
(2) Oprema za primjenu odgovarajućih mjera u izvanrednom događaju s otvorenim radioaktivnim izvorima mora biti lako dostupna i u ispravnom stanju.
(3) Opremu iz stavka 2. ovoga članka čine:
a) nepropusna zaštitna odjeća, kape i navlake za obuću,
b) tvari za čišćenje radioaktivnosti s površina i predmeta, upijajuće tvari i sl.,
c) tvari za čišćenje radioaktivnosti s osoba,
d) znakovi upozorenja i vrpce za oznaku onečišćenog područja,
e) pribor, posude i plastične vrećice za prikupljanje i privremeno zbrinjavanje onečišćenih predmeta,
f) prijenosni uređaji za mjerenje razine ionizirajućeg zračenja, uključujući i dozimetre s direktnim očitanjem i
g) uređaj za mjerenje površinskog radioaktivnog onečišćenja.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Razredi opasnosti
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 86.
(1) Radovi s otvorenim radioaktivnim izvorima za potrebe provedbe zaštite od ionizirajućeg zračenja razvrstavaju se u tri razreda opasnosti: mala, srednja i velika opasnost.
(2) Razredi opasnosti s područjem aktivnosti na koji se odnose prikazani su u Prilogu 16. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
(3) Razred opasnosti određenog radionuklida određene aktivnosti određuje se pomoću težinskih koeficijenata iz Priloga 17. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika i težinskih koeficijenata iz Priloga 18. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
XV. OPĆI UVJETI UPORABE OTVORENIH RADIOAKTIVNIH IZVORA ZA DIJAGNOSTIKU I TERAPIJU U MEDICINI
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Primjena radioaktivnih pripravaka pacijentima i zaštitna sredstva
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 87.
(1) Kod primjene radioaktivnog pripravka brizgaljkom, ispod dijela tijela pacijenta u koji se pripravak unosi stavlja se podložak s upijajućim materijalom tako da je onemogućeno radioaktivno onečišćenje, ako se manja količina radioaktivnog pripravka prosipa tijekom primjene.
(2) Poslije uporabe, brizgaljke i igle iz stavka 1. ovoga članka moraju se odložiti u posebnu posudu za radioaktivni otpad.
(3) Tijekom primjene radioaktivnog pripravka pacijentu, radnik mora nositi rukavice koje sprječavaju radioaktivno onečišćenje kože i zaštitnu radnu odjeću.
(4) Poslije obavljenog posla, rukavice i zaštitnu radnu odjeću iz stavka 3. ovoga članka mora se odložiti u posebnu posudu za odlaganje radioaktivnog otpada.
(5) Nakon obavljene primjene iz stavka 3. ovoga članka, radnik mora pažljivo oprati ruke i provjeriti radioaktivno onečišćenje ruku.
(6) Ako se utvrdi radioaktivno onečišćenje na rukama, tijelu ili odjeći, potrebno je spriječiti širenje radioaktivnog onečišćenja, ukloniti odjeću onečišćenu radionuklidima, pristupiti uklanjanju radioaktivnog onečišćenja ruku ili tijela te o istom izvijestiti odgovornu osobu i poduzeti potrebne radnje s ciljem uklanjanja radioaktivnog onečišćenja s površina te sigurnosg zbrinjavanja predmeta onečišćenih radionuklidima.
(7) Posebne prostorije u kojima su smješteni pacijenti kojima je u svrhu terapije otvorenim radioaktivnim izvorima primijenjen radionuklid moraju imati zaštitne paravane za zaštitu izloženih radnika zaštitnog učinka sukladnog aktivnosti i vrsti zatvorenog radioaktivnog izvora.
(8) Brizgaljka kojom se radioaktivni pripravci ubrizgavaju pacijentu mora biti zaštićena posebnim štitnikom zaštitne moći sukladne vrsti i aktivnosti radionuklida.
(9) Izloženi radnici koji pristupaju pacijentu kojem je u svrhu terapije otvorenim radioaktivnim izvorima primijenjen radionuklid moraju nositi rukavice koje sprječavaju radioaktivno onečišćenje kože i zaštitnu radnu odjeću, odnosno pregače, kape i navlake za obuću radi zaštite od radioaktivnog onečišćenja odjeće.
(10) Neposredno poslije primjene radionuklida pacijentu u svrhu terapije otvorenim radioaktivnim izvorima provodi se samo nužna njega pacijenta uz što kraće zadržavanje u njegovoj blizini i sa što je moguće veće udaljenosti.
(11) Pristup pacijentu iz stavka 10. ovoga članka dozvoljen je samo izloženim radnicima koji provode njegu i liječenje.
(12) Pacijentu iz stavka 10. ovoga članka treba ograničiti kretanje.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Uvjeti za prostorije koje koriste pacijenti
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 88.
(1) Pacijenti kojima je u svrhu terapije otvorenim radioaktivnim izvorima primijenjen radionuklid moraju koristiti zasebne tuševe i sanitarne čvorove, koji su odvojeni od tuševa i sanitarnih čvorova za radnike i druge pacijente.
(2) Pacijenti kojima je u svrhu terapije otvorenim radioaktivnim izvorima primijenjen radionuklid za vrijeme trajanja terapije moraju boraviti u za to posebno namijenjenim/izgrađenim prostorijama.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Stvari u izravnom dodiru s pacijentom
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 89.
Sve stvari u izravnom dodiru s pacijentom kojem je u svrhu terapije otvorenim radioaktivnim izvorima primijenjen radionuklid moraju se poslije uporabe odložiti u posebni spremnik, ako je utvrđeno da su radioaktivno onečišćene i u njemu ih čuvati dok aktivnost radionuklida s najdužim vremenom poluraspada ne padne ispod graničnih vrijednosti utvrđenih posebnim propisom.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Radioaktivno onečišćenje uzrokovano izlučevinama pacijenta
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 90.
U slučaju radioaktivnog onečišćenja uzrokovanog izlučevinama pacijenta kojem je u svrhu terapije otvorenim radioaktivnim izvorima primijenjen radionuklid, istog treba žurno premjestiti u drugi odgovarajući prostor te ukloniti radioaktivno onečišćenje.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Prijevoz pacijenta unutar odjela
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 91.
Prijevoz pacijenta unutar odjela, kojem je u svrhu terapije otvorenim radioaktivnim izvorima primijenjen radionuklid, obavlja se tako da se spriječi ili ograniči dodir s drugim osobama, odnosno da se broj tih osoba smanji na najmanji mogući.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Uređaji za mjerenje aktivnosti ili doze zračenja
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 92.
Uređaji za mjerenje aktivnosti ili doze zračenja koji se koriste za potrebe dijagnostičkih ili postizanje terapijskih postupaka u nuklearnoj medicini moraju udovoljavati propisima o mjeriteljstvu.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Obdukcija i kremiranje umrlih osoba
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 93.
Obdukcija i kremiranje umrlih osoba kojima je u svrhu terapije otvorenim radioaktivnim izvorima primijenjen radionuklid I-131 čija aktivnost je na dan obdukcije ili kremiranja veća od 600 MBq obavlja se uz primjenu svih mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja kojima je svrha izbjegavanje vanjskog ozračenja i širenje radioaktivnog onečišćenja.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
XVI. UVJETI ZA UPORABU ZATVORENIH RADIOAKTIVNIH IZVORA ZA DIJAGNOSTIKU U MEDICINI
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Uvjeti za zatvorene radioaktivne izvore koji se koriste za dijagnostiku u medicini
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 94.
Zatvoreni radioaktivni izvori koji se koriste za dijagnostiku u medicini (mjerenje gustoće kostiju, pregled štitne žlijezde fluorescencijom karakterističnih rendgenskih zraka) moraju biti ugrađeni u uređaje koji imaju otvor za propuštanje korisnog snopa koji se može podešavati, a koji su izvedeni tako da je njihova zaštitna moć dovoljno učinkovita da oslabi zračenje u drugim smjerovima na razinu ispod propisanih granica.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Uvjeti za uređaje u koje su ugrađeni zatvoreni radioaktivni izvori
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 95.
(1) Uređaji u koje su ugrađeni zatvoreni radioaktivni izvori, a koriste se za dijagnostiku u medicini moraju imati mikroprekidače koji sprječavaju slučajno otvaranje otvora za prolaz korisnog snopa.
(2) Na upravljačkoj jedinici uređaja iz stavka 1. ovoga članka moraju biti oznake da je u uređaju zatvoreni radioaktivni izvor te je li otvor za prolaz korisnog snopa otvoren ili nije.
(3) Na upravljačkoj jedinici uređaja iz stavka 1. ovoga članka mora biti oznaka opasnosti od ionizirajućeg zračenja prikazana na slici 1. u Prilogu 14. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika .
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Otvor za prolaz korisnog snopa
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 96.
U vrijeme kad se uređaj za dijagnostički postupak uporabom zatvorenog radioaktivnog izvora ne koristi, otvor za prolaz korisnog snopa mora biti zatvoren, a uređaj zaključan tako da je onemogućeno neovlašteno uključivanje.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Provođenje dijagnostičkog postupka
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 97.
(1) Osoba podvrgnuta dijagnostičkom postupku uporabom zatvorenog radioaktivnog izvora mora biti postavljena u položaj za dijagnostički pregled uz uporabu zatvorenog radioaktivnog izvora prije nego se otvor za prolaz korisnog snopa uređaja otvori.
(2) Korisni snop mora biti ograničen samo na dio tijela osobe koji se ispituje.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
XVII. UVJETI ZA UPORABU ZATVORENIH RADIOAKTIVNIH IZVORA ZA TERAPIJU U MEDICINI
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Prostorije za pripremu i primjenu
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 98.
Priprema i primjena zatvorenih radioaktivnih izvora koji se koriste za brahiterapiju i terapiju daljinski upravljanim zatvorenim radioaktivnim izvorom obavlja se isključivo u posebnim prostorijama koje su izgrađene u te svrhe.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Radne površine i zaštitna sredstva na radnim površinama pri pripremi zatvorenih radioaktivnih izvora za brahiterapiju
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 99.
(1) Radne površine na kojima se obavlja priprema zatvorenih radioaktivnih izvora za brahiterapiju izravnim uvođenjem moraju imati glatke neprekinute površine koje se lako održavaju i nemaju površinska oštećenja, a radno mjesto mora biti dobro osvijetljeno, a po potrebi mora se koristi povećalo.
(2) Štitovi koji se nalaze na stolu na kojima se obavlja priprema zatvorenih radioaktivnih izvora za brahiterapiju izravnim uvođenjem moraju okruživati zatvoreni radioaktivni izvor.
(3) Zaštitni učinak štitova iz stavka 2. ovoga članka kao i same radne površine stola mora biti sukladna aktivnosti i vrsti zatvorenog radioaktivnog izvora.
(4) Za promatranje radnji iz stavka 2. ovoga članka mora se koristi prozirni štitnik zaštitnog učinka sukladnog aktivnosti i vrsti zatvorenog radioaktivnog izvora.
(5) Ako se zatvoreni radioaktivni izvor za brahiterapiju izravnim uvođenjem na radnom stolu pripravlja rezanjem u manje komadiće (npr. iridijeva žica), potrebno je osigurati spremnik za radioaktivni otpad u koji će se pohraniti nepotrebni i otpadni dijelovi.
(6) Pribor za rezanje iz stavka 5. ovoga članka mora se provjeriti obzirom na radioaktivno onečišćenje odgovarajućim uređajem za mjerenje aktivnosti izvora ionizirajućeg zračenja i odložiti dok se ne provede čišćenje ili dok aktivnost ne padne ispod propisanih granica.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Uvjeti za uređaje za brahiterapiju u koje su ugrađein zatvoreni radioaktivni izvori
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 100.
(1) Uređaj u koji je ugrađen zatvoreni radioaktivni izvor, a koristi se za terapiju u medicini mora biti otporan na mehanička, toplinska, kemijska i druga djelovanja i mora se koristiti sukladno propisanim tehničkim uvjetima koje je odredio proizvođač.
(2) Zabranjena je uporaba uređaja sa zatvorenim radioaktivnim izvorom u uvjetima koji nisu predviđeni njihovom tehničkom dokumentacijom.
(3) Zabranjena je uporaba zatvorenih radioaktivnih izvora koji su mehanički oštećeni ili ispuštaju radioaktivne tvari.
(4) Uređaji u koje su ugrađeni zatvoreni radioaktivni izvori, a koriste se za terapiju u medicini daljinskim upravljanjem, moraju imati ugrađen prekidač koji onemogućuje ozračivanje ako je otvoren ulaz u prostoriju u kojoj se ozračuje.
(2) Na upravljačkoj jedinici uređaja iz stavka 4. ovoga članka i u prostoriji za ozračivanje moraju se nalaziti sigurnosni prekidači kojima se u bilo kojem trenutku može prekinuti ozračivanje.
(3) Ponovni postupak ozračivanja može se započeti samo s upravljačke jedinice uređaja iz stavka 4. ovoga članka.
(4) Uređaji iz stavka 4. ovoga članka moraju imati mogućnost ručnog vraćanja zatvorenog radioaktivnog izvora iz radnog u zaštićeni položaj, odnosno mogućnost ručnog zatvaranja otvora za prolaz korisnog snopa.
(5) Na upravljačkoj jedinici uređaja iz stavka 4. ovoga članka mora biti ugrađen vremenski prekidač koji automatski prekida ozračivanje nakon isteka odabranog vremena.
(6) Na upravljačkoj jedinici uređaja u kojem je ugrađen zatvoreni radioaktivni izvor, a koristi se za terapiju u medicini.
(7) Uređaj za brahiterapiju tehnikom naknadnog uvođenja daljinskim upravljanjem mora imati vlastiti izvor napajanja koji mu omogućuje da se u slučaju nestanka električne energije terapija privede kraju, odnosno da se zatvoreni radioaktivni izvori odmah vrate u spremnik.
(28) Uređaji iz stavka 7. ovoga članka koji se su nabavljeni nakon 16. travnja 2013. godine moraju imati ugrađen detektor ionizirajućeg zračenja za provjeru položaja zatvorenog radioaktivnog izvora.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Prijenosni uređaj za mjerenje brzine ambijentalnog doznog ekvivalenta
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 101.
Radnik koji rukuje zatvorenim radioaktivnim izvorima mora imati na raspolaganju prijenosni uređaj za mjerenje brzine ambijentalnog doznog ekvivalenta i provjere položaja zatvorenog radioaktivnog izvora.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Pohrana u posebnom spremniku ili sefu
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 102.
(1) U vrijeme kad se ne koriste, zatvoreni radioaktivni izvori za brahiterapiju moraju biti pohranjeni u posebnom spremniku ili sefu čija udaljenost od radnog stola mora biti mala zbog najkraćeg mogućeg puta prijenosa.
(2) Obveza iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na slučaj kad se zatvoreni radioaktivni izvor u operacijskoj dvorani izravno uvodi u pacijenta.
Zabrana uporabe zatvorenih radioaktivnih izvora s plinovitim radioaktivnim potomcima
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 103.
Zabranjena je uporaba zatvorenih radioaktivnih izvora u brahiterapiji koji tijekom radioaktivnog raspada proizvode plinovite radioaktivne potomke.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Provođenje brahiterapije
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 104.
(1) Pacijente s unesenim zatvorenim radioaktivnim izvorima za brahiterapiju mora se ozračivati u posebno namijenjenim/izgrađenim prostorijama.
(2) Za vrijeme ozračivanja pacijentima iz stavka 1. ovoga članka nisu dozvoljeni posjeti.
(3) Tijekom njege pacijenta kojeg se ozračuje zatvorenim radioaktivnim izvorom koji je u njega unesen moraju se provoditi sve uobičajene mjere zaštite od ionizirajućeg zračenja, a naročito uporaba pokretnih štitnika.
(4) Nakon ozračivanja pacijenta, mora se provjeriti je li zatvoreni radioaktivni izvor ili dio tog izvora zaostao u njegovu tijelu te je li došlo do radioaktivnog onečišćenja.
(5) U blizini brahiterapijskog uređaja mora biti smješten odgovarajući pomoćni (servisni) spremnik u kojeg je moguće spremiti zatvoreni radioaktivni izvor kojeg iz bilo kojeg razloga nije moguće vratiti u glavni spremnik.
(6) Zatvoreni radioaktivni izvori za brahiterapiju tehnikom naknadnog uvođenja daljinskim upravljanjem smiju se prenositi ili prevoziti unutar odjela za terapiju isključivo u spremnicima koji su predviđeni za tu namjenu.
(7) Radi provjere položaja aplikatora i/ili zatvorenog radioaktivnog izvora unesenog u pacijenta koriste se rendgenski uređaji za provedbu dijagnostičkih postupaka u medicini uz uvjet da se pacijent cijelo vrijeme zadržava u prostorijama iz stavka 1. ovoga članka.
(8) Rendgenski uređaji iz stavka 1. ovoga članka moraju udovoljavati uvjetima utvrđenim posebnim propisom.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Poznavanje mjesta gdje se nalazi zatvoreni radioaktivni izvor za brahiterapiju i evidencije
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 105.
(1) Mjesto gdje se nalazi zatvoreni radioaktivni izvor za brahiterapiju mora biti poznato u svakom trenutku.
(2) Iznošenje i unošenje zatvorenog radioaktivnog izvora za brahiterapiju u spremnik ili sef, kao i njegova primjena mora biti evidentirana.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Postupanje u slučaju izvanrednog događaja
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 106.
(1) Na mjestima uporabe zatvorenih radioaktivnih izvora za brahiterapiju na vidnom mjestu moraju biti izvješene upute za postupanje u slučaju izvanrednog događaja.
(2) Svi radnici koji sudjeluju u provedbi brahiterapije moraju biti upoznati s uputama za postupanje u slučaju izvanrednog događaja sa zatvorenim radioaktivnim izvorom koji se koristi u brahiterapiji te moraju biti obučeni za njihovu primjenu.
Uređaj sa zatvorenim radioaktivnim izvorom za vanjsko ozračivanje daljinskim upravljanjem
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 107.
(1) Zatvoreni radioaktivni izvor namijenjen za vanjsko ozračivanje daljinskim upravljanjem dovodi se u položaj za ozračivanje isključivo putem uređaja za daljinsko upravljanje.
(2) Uređaj sa zatvorenim radioaktivnim izvorom za vanjsko ozračivanje daljinskim upravljanjem mora imati pričuvni (dodatni) vremenski prekidač koji će isključiti ozračivanje ako glavni vremenski prekidač ne prekine ozračivanje nakon isteka odabranog vremena.
(3) Pričuvni (dodatni) vremenski prekidač iz stavka 2. ovoga članka mora imati postavljeno trajanje vremena ozračivanja dulje od trajanja koje je određeno za glavni vremenski prekidač.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Spremnik uređaja sa zatvorenim radioaktivnim izvorom
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 108.
Zaštitno kućište uređaja sa zatvorenim radioaktivnim izvorom koji se koristi za vanjsko ozračivanje daljinskim upravljanjem mora osigurati takvu zaštitu da brzina ambijentalnog doznog ekvivalenta u zraku u bilo kojoj točki na udaljenosti 1 m od površine spremnika ne premašuje 0,02 mSv/h, mjereno kod zatvorenog otvora za prolaz korisnog snopa.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Uređaj za mjerenje ionizirajućeg zračenja koji uključuje svjetlosnu ili zvučnu signalizaciju
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 109.
U prostoriji u kojoj se provodi vanjsko ozračivanje daljinski upravljanim zatvorenim radioaktivnim izvorom mora biti ugrađen uređaj za mjerenje ionizirajućeg zračenja koji uključuje svjetlosnu ili zvučnu signalizaciju kada je otvor za prolaz korisnog snopa otvoren.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Umjerenost korisnog snopa
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 110.
(1) Korisni snop uređaja u koji je ugrađen zatvoreni radioaktivni izvor koji se koristi za vanjsko ozračivanje daljinskim upravljanjem mora biti umjeren tako da se može odrediti doza koju je pacijent primio tijekom terapije.
(2) Za umjeravanje korisnog snopa iz stavka 1. ovoga članka potrebno je osigurati odgovarajući fantom i dozimetar koji moraju udovoljavati uvjetima koji su utvrđeni propisima o mjeriteljstvu.
(3) Umjeravanje iz stavka 1. ovoga članka provodi medicinski fizičar, a zapisi o umjeravanju moraju se čuvati najmanje 5 godina.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
XVIII. UVJETI ZA UPORABU ZATVORENIH RADIOAKTIVNIH IZVORA KOJI SE KORISTE ZA PROVJERU KVALITETE RADIOGRAFIJOM
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Uvjeti za spremnik i upravljačku jedinicu
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 111.
(1) Zatvoreni radioaktivni izvori koji se koriste za provjeru kvalitete radiografijom čuvaju se, prenose do mjesta uporabe i koriste u spremniku koji je istovremeno i radni uređaj.
(2) Radni uređaj iz stavka 1. ovoga članka mora biti opremljen sigurnosnom bravom koja mora biti zaključana kad se zatvoreni radioaktivni izvor ne koristi.
(3) Spremnik iz stavka 1. ovoga članka mora udovoljavati uvjetima hrvatskih normi, europskih normi ili međunarodnih harmoniziranih normi, a posebno norme ISO 3999.
(4) Brzina ambijentalnog doznog ekvivalenta na bilo kojoj dostupnoj točki na površini spremnika iz stavka 1. ovoga članka ne smije biti veća od 2000 µSv/h, a na udaljenosti 1 m od bilo koje točke na površini spremnika ne smije biti veća od 20 µSv/h.
(5) Upravljačka jedinica uređaja iz stavka 1. ovoga članka mora imati dostatno duge priključne vodiče kako bi se omogućilo rukovanje uređajem iz područja nadgledanja, kad god je moguće.
(6) Zabranjena je uporaba uređaja sa zatvorenim radioaktivnim izvorom za provjeru kvalitete radiografijom koji nema daljinsku upravljačku jedinicu.
(7) Na površini uređaja iz stavka 1. ovoga članka mora biti otiskana oznaka opasnosti od ionizirajućeg zračenja prikazana na slici 1. u Prilogu 14. ovoga Pravilnika, vrstu radionuklida za koji je namijenjen i najveća dopuštena aktivnost koja se smije ugraditi u spremnik.
(2) Uz uređaj iz stavka 1. ovoga članka mora postojati točan podatak o aktivnosti zatvorenog radioaktivnog izvora u trenutku njegove uporabe.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Odgovornost za zatvoreni radioaktivni izvor
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 112.
(1) Uređaj sa zatvorenim radioaktivnim izvorom za provjeru kvalitete radiografijom može iznijeti iz spremišta u kojem se čuva kad se ne koristi samo radnik koji ima radni nalog za obavljanje određenog posla s tim izvorom, uz potpis o preuzimanju uređaja u knjigu evidencije kretanja zatvorenog radioaktivnog izvora.
(2) Radnik iz stavka 1. ovoga članka od trenutka preuzimanja uređaja iz stavka 1. ovoga članka do njegova vraćanja u spremište odgovoran je za izvor koji se nalazi u tom uređaju te za provedbu mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja tijekom prijenosa, prijevoza i uporabe tog izvora.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Ključevi radnog uređaja
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 113.
Ključeve radnog uređaja sa zatvorenim radioaktivnim izvorom za provjeru kvalitete radiografijom i spremišta za njihovo čuvanje mogu imati samo osobe koje su ovlaštene za nadzor i vođenje evidencije o zatvorenom radioaktivnom izvoru.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Provođenje provjere kvalitete radiografijom
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 114.
(1) Pri uporabi zatvorenog radioaktivnog izvora za provjeru kvalitete radiografijom moraju sudjelovati najmanje dvije osobe koje za vrijeme uporabe ne smiju napustiti mjesto na kojem se provodi postupak.
(2) Radnici koji obavljaju predviđene radnje sa zatvorenim radioaktivnim izvorom u uređaju za provjeru kvalitete radiografijom moraju uz propisane osobne dozimetre imati i dozimetar s direktnim očitanjem s mogućnošću zvučnog upozorenja i prijenosni uređaj za mjerenje brzine ambijentalnog doznog ekvivalenta.
(3) Poslije završetka rada sa zatvorenim radioaktivnim izvorom u uređaju za provjeru kvalitete radiografijom uređajem za mjerenje brzine ambijentalnog doznog ekvivalenta treba provjeriti je li izvor u uređaju, a zatim se uređaj mora zaključati.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Postupanje u slučaju kada zatvoreni radioaktivni izvor nije moguće vratiti u spremnik
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 115.
Ako zatvoreni radioaktivni izvor koji se koristi za provjeru kvalitete radiografijom nije moguće daljinskim upravljanjem vratiti u spremnik potrebno je:
a) radilište označiti i zabraniti prolaz svim osobama blizu mjesta rada
b) postaviti fizičku ogradu na mjestu gdje je brzina ambijentalnog doznog ekvivalenta 100 µSv/h
c) izvijestiti osobu odgovornu za zaštitu od ionizirajućeg zračenja o nezgodi
d) postupiti u skladu s Planom i programom mjera za slučaj izvanrednog događaja nositelja odobrenja.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Nosač zatvorenog radioaktivnog izvora
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 116.
(1) Zatvoreni radioaktivni izvor koji se koristi za provjeru kvalitete radiografijom mora biti smješten u posebnom nosaču koji se kroz vodilicu daljinskim upravljanjem dovodi u položaj za ozračivanje.
(2) Nosač iz stavka 1. ovoga članka mora se prije zamjene novoga zatvorenog radioaktivnog izvora ispitati obzirom na radioaktivno onečišćenje i funkcionalnost (mehanička oštećenja, istrošenost spojnih elemenata i sl.).
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Kolimator
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 117.
Ako je primjenjivo, na kraju vodiča kojim se zatvoreni radioaktivni izvor dovodi u položaj za ozračivanje mora se postaviti kolimator za ograničenje korisnog snopa koji usmjeruje snop ionizirajućeg zračenja prema mjestu ispitivanja.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
XIX. ZATVORENI RADIOAKTIVNI IZVORI ZA RAZINOMJERE, DEBLJINOMJERE, MJERAČE VLAGE I SLIČNE NAMJENE
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Opći uvjeti na uređaje
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 118.
Uređaji sa zatvorenim radioaktivnim izvorom koji se koriste tijekom proizvodnog procesa ili tijekom automatiziranog upravljanja proizvodnjom (debljinomjeri, visinomjeri, razinomjeri, mjerila gustoće ili vlage i sl.) moraju biti otporni na utjecaj okoliša i sačuvati svoju cjelovitost u svim tehnološkim uvjetima za koje su namijenjeni.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Debljinomjeri sa zatvorenim radioaktivnim izvorom
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 119.
(1) Uređaj sa zatvorenim radioaktivnim izvorom koji se koristi za određivanje debljine mora biti tako postavljen da niti jedna osoba ne može biti izravno izložena korisnom snopu.
(2) Otvor na uređaju iz stavka 1. ovoga članka za prolaz korisnog snopa mora se moći zatvoriti.
(3) Na upravljačkoj jedinici uređaja iz stavka 1. ovoga članka mora postojati signalizacija koja pokazuje je li otvor za prolaz korisnog snopa otvoren.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Razinomjeri sa zatvorenim radioaktivnim izvorom
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 120.
(1) Spremnik/uređaj sa zatvorenim radioaktivnim izvorom koji se koristi za određivanje razine mora imati bravu kojom se onemogućuje otvaranje otvora za prolaz korisnog snopa.
(2) Na spremniku/uređaju iz stavka 1. ovoga članka i na upravljačkoj jedinici tog uređaja mora postojati pokazatelj koji pokazuje je li otvor za prolaz korisnog snopa otvoren.
(3) Spremnik/uređaj iz stavka 1. ovoga članka mora imati ugrađenu bravu koju je moguće zaključati kada je zatvoreni radioaktivni izvor u zaštićenom položaju, ali ne i u radnom položaju.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
XX. POSTROJENJE SA ZATVORENIM RADIOAKTIVNIM IZVOROM ZA STERILIZACIJU I KONZERVIRANJE NAMIRNICA I PREDMETA OPĆE UPORABE IONIZIRAJUĆIM ZRAČENJEM
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Uvjeti na građevinu u kojoj je smješteno postrojenje
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 121.
(1) Postrojenje za sterilizaciju i konzerviranje namirnica i predmeta opće uporabe sa zatvorenim radioaktivnim izvorom visoke aktivnosti (postrojenje za ozračivanje) mora biti u građevini koja udovoljava uvjetima zaštite radnika, ostalih osoba i okoliša, a načinom gradnje osigurava da tijekom uporabe zatvorenog radioaktivnog izvora neće biti radioaktivnog onečišćenja radnih prostorija i okoliša.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Smanjivanje mogućnosti nezgode na najmanju moguću mjeru
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 122.
(1) Mogućnost nezgode mora se smanjiti na najmanju moguću mjeru uporabom automatiziranih i udvojenih upravljačkih sustava.
(2) Mogućnost nezgoda potrebno je dodatno spriječiti automatiziranjem detaljno utvrđenih tehnoloških postupaka koji se ne mogu proizvoljno promijeniti, a uhodavaju se i provjeravaju vježbom radnika.
(3) O postupcima iz stavka 2. ovoga članka moraju postojati obvezne pisane upute za radnike.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Onemogućavanje pristupa izvoru
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 123.
(1) U prostoriji u kojoj se ozračuje tijekom ozračivanja ne smije nitko biti nazočan.
(2) Ulaz za radnike mora biti zaštićen vratima ili vratima i labirintom ako se radi o postrojenju s panoramskim ozračivanjem.
(3) Kada se izvor nalazi u zaštićenom položaju, izvor mora biti potpuno oklopljen.
(4) Vrata prostorije sa zatvorenim radioaktivnim izvorom moraju se moći otvoriti iznutra u svakom trenutku.
(5) Kada je izvor u radnom položaju, pristup području ozračivanja mora biti fizički onemogućen.
(6) Na 1 m udaljenosti od bilo koje točke na površini spremnika sa zatvorenim radioaktivnim izvorom u zaštićenom položaju brzina ambijentalnog doznog ekvivalenta ne smije prijeći 20 µSv/h, a na 5 cm udaljenosti od bilo koje točke na površini spremnika ne smije prijeći 200 µSv/h.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Uređaj za mjerenje brzine ambijentalnog doznog ekvivalenta
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Članak 124.
(1) U prostoriji sa zatvorenim radioaktivnim izvorom za panoramsko ozračivanje mora biti ugrađen uređaj za mjerenje brzine ambijentalnog doznog ekvivalenta.
(2) Uređaj iz stavka 1. ovoga članka ne smije se nalaziti u korisnom snopu.
(3) Uređaj iz stavka 1. ovoga članka mora biti povezan sa zvučnom i svjetlosnom signalizacijom na ulazu za radnike.
(4) Uređaj iz stavka 1. ovoga članka mora biti povezan sa zvučnom i svjetlosnom signalizacijom koja pokazuje je li zatvoreni radioaktivni izvor u ili izvan zaštićenog položaja.
Komentirate u ime: Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost
Upravljanje radioaktivnim izvorima