Na temelju članka 25. stavka 7. Zakona o mjeriteljstvu („Narodne novine“, broj 74/14) ravnateljica Državnog zavoda za mjeriteljstvo donosi

PRAVILNIK o postupku ispitivanja vodomjera namijenjenih za uporabu u kućanstvu, trgovini i lakoj industriji

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se postupak ispitivanja vodomjera namijenjenih za uporabu u kućanstvu, trgovini i lakoj industriji, prilikom redovne ili izvanredne ovjere.

Članak 2.

(1) Tehnički i mjeriteljski zahtjevi za vodomjere utvrđeni su odredbama Pravilnika o tehničkim i mjeriteljskim zahtjevima koji se odnose na mjerila („Narodne novine“, broj 21/16).

(2) Vodomjeri koji su u uporabi, mogu se podnositi na redovno ili izvanredno ovjeravanje sve dok zadovoljavaju zahtjeve na temelju propisa koji su bili na snazi u vrijeme stavljanja u uporabu .

(3) Ako se nakon propisanog postupka ispitivanja mjerila utvrdi da mjerilo zadovoljava propisane tehničke i mjeriteljske zahtjeve ovlašteni će mjeritelj ovjeriti mjerilo.

Članak 3.

Pojedini izrazi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:

1. Vodomjer je mjerilo osmišljeno za mjerenje, bilježenje i prikaz obujma vode koji kroz njega prolazi u utvrđenim uvjetima rada.

2. Statističko ispitivanje vodomjera je i spitivanje prilikom kojeg se donosi odluka o tome zadovoljava li serija zahtjeve temeljene na testu uzorka ili ne.

3. Serija je skup vodomjera iz kojeg se odabire uzorak i prema kojem se mjere rezultati testa statističkog uzorka.

4. Uzorak je skup vodomjera odabranih iz serije i predanih na ispitivanje prema kojem se donosi odluka o seriji.

II. POSTUPAK ISPITIVANJA VODOMJERA PRILIKOM REDOVNE ILI IZVANREDNE OVJERE

Članak 4.

Postupak ispitivanja vodomjera prilikom redovne ili izvanredne ovjere opisan je u Dodatku I. koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio.

III. SADRŽAJ I ROK ČUVANJA ISPITNOG IZVJEŠĆA

Članak 5.

(1) Sadržaj ispitnog izvješća opisan je u Dodatku II. koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio.

(2) Ispitno izvješće čuva se godinu dana nakon isteka ovjernog razdoblja.

(3) Ovjerno razdoblje za redovno ovjeravanje vodomjera utvrđeno je propisom kojim se utvrđuju ovjerna razdoblja za pojedina zakonita mjerila.

IV. TROŠKOVI OBAVLJANJA REDOVNE ILI IZVANREDNE OVJERE

Članak 6.

Iznos i način plaćanja naknade za troškove obavljanja redovne ili izvanredne ovjere utvrđen je propisom kojim se utvrđuje visina i način plaćanja naknada za mjeriteljske poslove koje obavlja Državni zavod za mjeriteljstvo ili ovlašteno tijelo.

V. ZAVRŠNA ODREDBA

Članak 7.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa:

Urbroj:

Zagreb, 2018.

RAVNATELJICA

Brankica Novosel

DODATAK I.

POSTUPAK ISPITIVANJA VODOMJERA PRILIKOM REDOVNE ILI IZVANREDNE OVJERE

Cilj ovog dodatka je propisivanje postupka ispitivanja mjerila prilikom redovne ili izvanredne ovjere kojim se utvrđuje da li vodomjeri zadovoljavaju propisane mjeriteljske i tehničke zahtjeve te da li su sukladni tipnom odobrenju.

1.Definicije

1.1. Protok Q

odnos obujma protekle vode kroz vodomjer i vremena potrebnog za protjecanje; izražen u m ³ /h.

1.2. Obujam protekle vode

ukupni obujam protekle vode kroz vodomjer u određenom vremenu.

1.3. Najmanji protok Q1

Najmanja vrijednost protoka vode pri kojoj vodomjer daje prikaze koji zadovoljavaju zahtjeve koji se odnose na najveću dopuštenu pogrešku (NDP)

NAPOMENA: Najmanji se protok prije označavao s q _min ili Q _min (te se stoga odredbe o Q ₁ isto tako odnose i na q _min ili Q _min ).

1.4. Prijelazni protok Q2

protok koji se odvija između trajnog protoka Q ₃ i najmanjeg protoka Q ₁ te dijeli raspon protoka u dva područja, „gornje područje” i „donje područje”. Svako područje ima karakterističan NDP.

NAPOMENA: Prijelazni se protok prije označavao s q _t ili Q _t (te se stoga odredbe o Q ₂ isto tako odnose i na q _t ili Q _t ).

1.5. Trajni protok Q3

Najveći protok pri kojem vodomjer zadovoljavajuće radi pri normalnim uvjetima upotrebe, odnosno u stabilnim ili isprekidanim uvjetima protoka te unutar graničnih vrijednosti NDP-a.

1.6. Preopterećujući protok Q4

najveći protok pri kojem vodomjer tijekom kratkog vremenskog razdoblja radi na zadovoljavajući način i bez slabljenja, a da su mu mjerne pogreške i vrijednosti pada tlaka unutar graničnih vrijednosti NDP-a.

Napomena: Protok prilikom preopterećenja prije se označavao s q _max ili Q _max (te se stoga odredbe o Q ₄ isto tako odnose i na q _max ili Q _max ).

1.7. Nazivni protok Qn

Vrijednost protoka vode koja je jednaka polovici najvećeg protoka vode Q _max .

1.8. Ispitni protok

prosječni protok tijekom ispitivanja, izračunat na osnovi vrijednosti iskazane na umjerenom referentnom uređaju; omjer stvarne količine vode koja je protekla kroz vodomjer te vremena tijekom kojeg je ta količina protekla kroz vodomjer.

1.9. Nazivni promjer (DN)

slovno brojčana oznaka za veličinu dijela cijevnih sustava koja se koristi u referentne svrhe; sastoji se od slova DN nakon kojih slijedi cijeli broj koji je neizravno povezan s veličinom otvora ili vanjskim promjerom krajnjih priključaka u mm.

2.Mjeriteljski zahtjevi

Mjeriteljski zahtjevi za vodomjere namijenjeni za korištenje u kućanstvu, trgovini i lakoj industriji temelje se na odredbama Pravilnika o tehničkim i mjeriteljskim zahtjevima koji se odnose na mjerila („Narodne novine“, broj 21/16), koji su primjenjivi na relevantne zahtjeve u okviru usklađenih normi.

Mjeriteljski zahtjevi koji su bili primjenjivi u razdoblju kada su vodomjeri stavljeni u uporabu također će se primjenjivati u postupku ispitivanja navedenih instrumenata.

2.1.Nazivni uvjeti rada

Proizvođač zadaje utvrđene uvjete rada vodomjera, posebno:

2.1.1. Raspon protoka vode:

Vrijednosti za raspon protoka vode ispunjavaju slijedeće uvjete:

2.1.2. Temperaturni raspon vode

Temperaturni raspon vode mora ispuniti barem sljedeće uvjete:

od 0,1 °C do 30 °C, za vodomjere za hladnu vodu, ili

od 30 °C do 90 °C, za vodomjere za toplu vodu, ili

vodomjer može biti konstruiran tako da pokriva oba raspona.

2.1.3. Raspon relativnog radnog tlaka

Raspon relativnog radnog tlaka kreće se od 0,3 bara do najmanje 10 bara.

2.1.4. Napajanje električnom energijom

Za napajanje električnom energijom mora se utvrditi nazivna vrijednost izvora napona izmjenične struje ili se moraju utvrditi granične vrijednosti napona istosmjerne struje.

2.2. Najveća dopuštena pogreška (NDP)

2.2.1. NDP prilikom redovne i izvanredne ovjere

2.2.1.1. NDP u području manjeg protoka

Najveća dopuštena pogreška za količinu proteklu pri protoku koji se nalazi između najmanjeg protoka Q ₁ (uračunato) i prijelaznog protoka Q ₂ (izuzeto), pozitivne ili negativne vrijednosti, iznosi:

5 % za vodu bilo koje temperature

2.2.1.2. NDP u području gornjeg protoka

Najveća dopuštena pogreška za količinu proteklu pri protoku koji se nalazi između prijelaznog protoka Q ₂ (uračunato) i protoka prilikom preopterećenja Q ₄ (izuzeto), pozitivne ili negativne vrijednosti, iznosi:

2.2.1.3. Procjena mjerne pogreške vodomjera

Prilikom ovjere vodomjera mora biti onemogućena zlouporaba najveće dopuštene pogreške ili njezino iskorištavanje na način da se sustavno našteti jednoj strani.

Ako tijekom ovjere sve pogreške unutar mjernog raspona mjernog instrumenta imaju isti predznak, onda iznos barem jedne od pogrešaka mora biti manji od polovične vrijednosti najveće dopuštene pogreške.

2.2.2.. NDP vodomjera u uporabi

NDP vodomjera u uporabi je dvostruka vrijednost NDP za redovnu ovjeru.

2.3. Razvrstavanje vodomjera

2.3.1. Tlačni razredi vodomjera

Najmanji dopušteni tlak (MAP) iznosi 30 kPa (0,3 bara).

Vodomjeri se klasificiraju prema najvišem dopuštenom tlaku (MAP), u skladu s vrijednostima ISO serije po izboru proizvođača. Vodomjer mora moći podnijeti unutarnji tlak sukladno primjenjivom razredu tlaka i mora se se ispitati primjenjivim testom.

2.3.2. Temperaturni razred vodomjera

Mjerni instrumenti klasificiraju se prema temperaturnom razredu vode, u skladu s različitim rasponima po izboru proizvođača.

2.4. Druge važne karakteristike mjerenja

2.4.1. Nema protoka

U slučaju da nema protoka, ne smije se mijenjati iskazana vrijednost obujma.

2.4.2. Obrnuti protok

Kod vodomjera za mjerenje obrnutog protoka mogu se razlikovati trajni protok i mjerni raspon protoka za svaki smjer.

Proizvođač mora navesti je li vodomjer namijenjen mjerenju obrnutog protoka. Ako jest, količina obrnutog protoka mora se oduzeti od iskazane količine ili posebno evidentirati. I kod protoka prema naprijed i kod obrnutog protoka moraju biti ispunjeni zahtjevi za najveću dopuštenu pogrešku u području gornjeg i donjeg protoka.

3. Oznake na vodomjeru

Na vodomjeru moraju biti pregledno i vidljivo označene informacije. na način da:

a) sve informacije budu navedene zajedno na jednoj natpisnoj pločici

b) ili tako da informacije budu raspoređene na kućištu, satu pokaznog uređaja, identifikacijskoj pločici ili poklopcu mjernog instrumenta, pod uvjetom da se poklopac ne može skinuti.

3.1. Natpisi i oznake

– naziv ili oznaka proizvođača,

– godina proizvodnje (posljednje 2 znamenke) i serijski broj (koji bi se trebao nalaziti što je bliže moguće pokaznom uređaju),

– oznaka tipnog odobrenja u skladu sa zakonodavstvom EU-a,

– razina faktora potražnje klimatskog i mehaničkog okruženja,

– razred elektromagnetske kompatibilnosti (EMC) ( vodomjeri s elektroničkim pokaznim uređajem) ,

– izlazni signali za pomoćne uređaje (vrsta/razina), ako ih ima ,

– zahtjevi za vanjski izvor napajanja: napon – frekvencija ( vodomjeri s elektroničkim pokaznim uređajem) .

3.2. Kada je izvor električne energije baterija:

– ako se radi o zamjenjivoj bateriji, na mjernom instrumentu mora biti označen datum do kojeg se baterija mora najkasnije zamijeniti,

– ako se radi o ugrađenoj unutarnjoj bateriji, na mjernom instrumentu mora biti označen datum do kojeg se mjerni instrument mora najkasnije zamijeniti.

3.3. Vodomjer mora biti označen i oznakom koja navodi način njegova stavljanja na tržište:

– oznaka tipnog odobrenja u skladu sa Zakonom o mjeriteljstvu (NN 74/14), ili oznakom EC-tipnog odobrenja ili oznakom potvrde o provedenom tipnom ispitivanju EEZ-a u skladu s Pravilnikom o tehničkim i mjeriteljskim zahtjevima koji se odnose na mjerila (NN 21/16) ,

– oznaka sukladnosti „CE” i dodatna mjerna oznaka za vodomjere odobrene u skladu s Pravilnikom o tehničkim i mjeriteljskim zahtjevima koji se odnose na mjerila (NN 21/16) .

– CE oznaka mora biti najmanje visine 5 mm. Pravokutnik dodatne mjeriteljske oznake (M+godina ovjere) mora biti iste visine. Oznaka tijela za ocjenu sukladnosti (XXXX) mora biti obavezno upisana.

4.Postupak ispitivanja vodomjera prilikom redovne ili izvanredne ovjere

4.1.Pregled provedenih ispitivanja

Svaka će se redovna ili izvanredna ovjera sastojati od sljedećih postupaka i ispitivanja:

a) vizualni pregled;

b) ispitivanje točnosti vodomjera

4.2.Vizualni pregled

Svrha vizualnog pregleda vodomjera bit će procjena:

- sukladnosti mjerila predanog na ovjeravanje s odobrenim tipom ili nacrtom mjerila, za koji je sukladnost potvrđena tijekom stavljanja na tržište, a pozornost se mora obratiti na provjeru oznaka navedenih u točki 3.,

- je li mjerilo mehanički oštećeno i imaju li metalni dijelovi tragove korozije, koja bi imala štetan učinak na rad mjerila.

- da li je došlo do prekida u prikazu volumena na vodomjeru prije nestanka struje na mjestu uporabe te je li zaslon ostao dostupan (u slučaju vodomjera s elektroničkim pokaznim uređajem),

- da li baterije koje napajaju vodomjer rade pravilno

Ako mjerilo ne ispunjava zahtjeve vizualne provjere, ne provode se daljnja ispitivanja.

4.3.Ispitivanje točnosti vodomjera

4.3.1. Oprema za ispitivanje

Najveća dopuštena pogreška mjerenja obujma vode, koji pri ispitivanju proteče kroz uređaj, ne smije biti veća od jedne petine (1/5) najveće dopuštene pogreške ispitivanog vodomjera.

Najveća je dopuštena pogreška mjerenja tlaka vode ± 5%

Najveća je dopuštena pogreška mjerenja pada tlaka vode ± 5%

Najveća je dopuštena pogreška mjerenja temperature vode ± 1°.

Za utvrđivanje mjerne pogreške vodomjera koristi se „metoda sabiranja”. Ovim postupkom količina vode koja protječe kroz vodomjer sabire se u jedan ili više sabirnih spremnika, a njezina se količina utvrđuje pomoću volumena ili vaganjem. Mjerna je pogreška razlika izmjerene vrijednosti volumena iskazane na ispitivanom vodomjeru umanjena za vrijednost iskazanu na uređaju za ispitivanje vodomjera u referentnim uvjetima.

Utvrđeni najmanji volumen koja mora proteći kroz vodomjer tijekom ispitivanja ovisi o zahtjevima utvrđenima ispitivanjem učinaka pokretanja i isključivanja (vremenska pogreška), kao i o vrsti i izvedbi pokaznog uređaja (ovjerna vrijednost intervala skale).

Vodomjeri se ispituju pojedinačno ili skupno. U drugome se slučaju moraju precizno utvrditi pojedinačna svojstva vodomjera. Vodomjeri i  uređaji za ispitivanje vodomjera ne smiju moći uzajamno utjecati jedni na druge. Ako se vodomjeri testiraju u nizu, tlak na izlazu svakog mjernog instrumenta mora biti dovoljan kako bi se spriječila pojava kavitacije.

4.3.2. Ispitivanje nepropusnosti statičkim tlakom

Pri ispitivanju čiji rezultati mogu dokazati nepropusnost, mora se koristiti tlak čija vrijednost mora barem biti jednaka kao 1,6 bar tijekom jedne minute.

4.3.3. Ispitivanje točnosti pokazivanja vodomjera

Mjerna pogreška vodomjera mora se utvrditi barem za sljedeća tri protoka:

između Q ₁ i 1,1 Q ₁

između Q ₂ i 1,1 Q ₂

između 0,9 Q ₃ i Q ₃ .

U tipnom odobrenju mogu se navesti i dodatni protoci.

Temperatura vode za ispitivanje za vrijeme ovjere mjernog instrumenta mora biti slijedeća, ovisno o temperaturnom razredu:

T30, T50: bilo koja temperatura između 0,1 °C i 30 °C

T70 i T180: bilo koja temperatura između 0,1 °C i 30 °C i (50 ± 5) °C

T30/70 i T30/180: (50 ± 5) °C

Pogreške utvrđene pri nekom od prethodno navedenih protoka ne smiju biti veće od najveće dopuštene pogreške navedene u točki 2.2.

5.Postupak statističkog ispitivanja vodomjera prilikom redovne ili izvanredne ovjere

Statističko ispitivanje vodomjera provodi se ispitivanjem uzorka serije.

Serija je skup istovrsnih vodomjera pripravljenih za ispitivanje iz kojeg se odabire uzorak vodomjera i prema kojem se mjere rezultati testa statističkog uzorka.

Uzorak je jedna ili više jedinica vodomjera slučajno odabranih iz serije i predanih na ispitivanje prema kojem se donosi odluka o seriji .

5.1. Određivanje serije

5.1.1. Serija se može sastojati samo od vodomjera:

- istog proizvođača;

- iste vrste;

- istog nazivnog promjera DN;

- istog načina spajanja;

- istog stalnog protoka Q ₃

- istog omjera protoka Q ₃ / Q ₁ (ili mjeriteljskih razreda).

5.1.2. Za vodomjere, koji s u stavljeni u uporabu na temelju propisa koji su bili na snazi u vrijeme stavljanja u uporabu , serija se može sastojati samo od vodomjera:

- istog principa rada,

- istog nazivnog promjera DN,

- istog nazivnog protoka Q _n,

- istog mjeriteljskog razreda.

5.2. Statističke metode

Statističko ispitivanje vodomjera može se provesti:

a) jednostrukim uzorkovanjem, kojim se uzorak jednom uzima iz serije vodomjera

b) dvostrukim uzorkovanjem, kojim se uzorak dvaput uzima iz serije vodomjera

c) slobodno dogovorenim uzorkovanjem

5.2.1. Jednostruko uzorkovanje,

5.2.1.1. Jednostruko uzorkovanje vodomjera stavljenih u uporabu na temelju Pravilnika o tehničkim i mjeriteljskim zahtjevima koji se odnose na mjerila (NN 21/16):

n – veličina uzorka u jedinicama

c – kriteriji prihvaćanja

5.2.1.2. Jednostruko uzorkovanje vodomjera koji s u stavljeni u uporabu na temelju propisa koji su bili na snazi u vrijeme stavljanja u uporabu:

n – veličina uzorka u jedinicama

c – kriteriji prihvaćanja

5.2.2. Dvostruko uzorkovanje

4.2.2.1. Dvostruko uzorkovanje vodomjera stavljenih u uporabu na temelju Pravilnika o tehničkim i mjeriteljskim zahtjevima koji se odnose na mjerila (NN 21/16):

n – veličina uzorka u jedinicama

c ₁ – kriteriji prihvaćanja prvog uzorka

c ₁₊₂ – kriteriji prihvaćanja prvog  i drugog uzorka

d ₁ – kriteriji odbijanja prvog uzorka

d ₂ – kriteriji odbijanja prvog uzorka

5.2.2.2. Dvostruko uzorkovanje vodomjera koji s u stavljeni u uporabu na temelju propisa koji su bili na snazi u vrijeme stavljanja u uporabu:

n – veličina uzorka u jedinicama

c ₁ – kriteriji prihvaćanja prvog uzorka

c ₁₊₂ – kriteriji prihvaćanja prvog  i drugog uzorka

d ₁ – kriteriji odbijanja prvog uzorka

d ₂ – kriteriji odbijanja prvog uzorka

5.2.3. Slobodno dogovoreno uzorkovanje

n – veličina uzorka u jedinicama

c – kriteriji prihvaćanja

5.3.Vizualni pregled

Svi uzorkovani vodomjeri moraju zadovoljiti vizualni pregled prema točki 4.2.

5.4. Ispitivanje točnosti

Ispitivanje uzorka vodomjera provodi se prema toči 4.3.

5.5. Procjena rezultata statističkog ispitivanja vodomjera

5.5.1. Ispitivani uzorak vodomjera ocjenjuje se kao zadovoljavajući ako je ispunio uvjete za prihvaćanje sukladno prethodno prihvaćenom planu za provjeru uzorka. U suprotnome se rezultat smatra nezadovoljavajućim.

5.5.2. Ako ispitivanje uzorka završi nezadovoljavajućim rezultatom, svi se vodomjeri iz serije smatraju nezadovoljavajućima. Cijela nezadovoljavajuća serija vodomjera više se ne može ovjeravati statističkim ispitivanjem.

6. Ispitno izvješće

O provedenom postupku ispitivanja ovlašteni mjeritelj radi ispitno izvješće. Sadržaj ispitnog izvješća opisan je u Dodatku II ovoga Pravilnika.

7. Državne ovjerne oznake i ovjerne isprave

Ako se nakon propisanog postupka ispitivanja mjerila utvrdi da je mjerilo sukladno odobrenom tipu mjerila i da zadovoljava propisane tehničke i mjeriteljske zahtjeve ovlašteni će mjeritelj ovjeriti mjerilo.

Na mjerilo se postavljaju državne ovjerne oznake u obliku naljepnice i/ili u obliku žiga za utiskivanje u skladu s tipnim odobrenjem.

Ako se tijekom ovjeravanja mjerila utvrdi da mjerilo ne zadovoljava propisane zahtjeve, mjerilo se označuje oznakom »Mjerilo je neispravno«.

Ako podnositelj zahtjeva zatraži, Zavod ili ovlašteno tijelo dužni su izdati ovjernicu i kad je mjerilo označeno ovjernom oznakom.

Državne ovjerne oznake, oznake za označivanje mjerila te sadržaj i oblik ovjernice utvrđeni su propisom kojim se utvrđuju vrsta, oblik i način postavljanja državnih ovjernih oznaka koje se rabe kod ovjeravanja zakonitih mjerila, oznaka za označivanja mjerila, te ovjernih isprava.

DODATAK II.

ISPITNO IZVJEŠĆE O REDOVNOJ/ IZVANREDNOJ OVJERI VODOMJERA

Ispitno izvješće o ispitivanju vodomjera prilikom redovne ili izvanredne ovjere mora sadržavati najmanje sljedeće:

1) podatke o ovjeravatelju (naziv, adresa, broj ovjeravatelja zaveden u bazi DZM-a);

2) podatke o vlasniku mjerila;

3) podatke o mjerilu (naziv, proizvođač, vrsta, serijski broj, godina proizvodnje, broj stare ovjerne oznake);

4) službena oznaka tipa mjerila ili oznaka potvrde o odobrenju tipa mjerila (B) ili oznaka potvrde o ispitivanju oblikovnog i tehničkog rješenja (H1) ili oznaka potvrde o sukladnosti koju je izdalo tijelo za ocjenu sukladnosti koje je imenovano za provedbu postupka (F)

5) podatke o upotrijebljenim etalonima (proizvođač, vrsta, serijski broj, podaci o sljedivosti etalona – tko je umjerio, rok valjanosti umjeravanja, broj potvrde o umjeravanju ili broj oznake »Umjereno»);

6) mjeriteljski zahtjevi (naziv propisa),

7) kratak opis ili naziv mjerne metode;

8) datum i vrijeme ispitivanja;

9) vanjske uvjete (ako su propisani pri ispitivanju);

10) rezultate mjerenja (rezultati vizualnog pregleda i rezultati ispitivanja točnosti)

11) ocjenu ispravnosti mjerila;

12) prezime i ime ovlaštenog mjeritelja koji je izvršio ispitivanje,

13) potpis ovlaštenog mjeritelja,

14) pečat za dokumente ovjeravatelja

Svaka stranica ispitnog izvješća mora biti označena rednim brojem stranice i ukupnim brojem stranica izvješća.