NACRT

Na temelju članka 5. stavka 1. i članka 24. stavka 6. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (»Narodne novine« br. 79/07, 113/08 i 43/09) na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ministar zdravstva donosi

IZMJENE I DOPUNE PROGRAMA MJERA SUZBIJANJA PATOGENIH MIKROORGANIZMA, ŠTETNIH ČLANKONOŽACA (ARTHROPODA) I ŠTETNIH GLODAVCA ČIJE JE PLANIRANO, ORGANIZIRANO I SUSTAVNO SUZBIJANJE MJERAMA DEZINFEKCIJE, DEZINSEKCIJE I DERATIZACIJE OD JAVNOZDRAVSTVENE VAŽNOSTI ZA REPUBLIKU HRVATSKU

(1) U Programu mjera suzbijanja patogenih mikroorganizama, štetnih člankonožaca (Arthropoda) i štetnih glodavaca čije je planirano, organizirano i sustavno suzbijanje mjerama dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije od javnozdravstvene važnosti za Republiku Hrvatsku (»Narodne novine«, br. 128/11) u glavi II. poglavlju A.2 . iza stavka 7. dodaje se stavak 8. koji glasi:

„(8) Kvartalni nadzor se provodi razgovorom ili anketom odgovornih osoba korisnika DDD mjera ili na temelju prosudbe uspjeha pomoću objektivnih (npr. ljepljive lovke kod dezinsekcije ili brisevi kod dezinfekcije) ili subjektivnih (vizualno) kriterija, a rezultati nadzora se pisano dokumentiraju te ažuriraju u Planu.“.

U poglavlju A.3. stavak 4. mijenja se i glasi:

„(4) Kada se provodi dezinsekcija štetnih kukaca kao opća mjera za čije je suzbijanje potrebna jedna akcija, tj. suzbijanje nevida (flebotoma, papatača), buha i sezonskih štetnih (opasnih) člankonožaca (pederine i azijska božja ovčića te drugi hematotoksični insekata, skokuna, babura, stonoga, osa, stršljenova, simulida, leptira ili gusjenica koji su uzročnici alergijskih manifestacija), tada nositelj odobrenja za provedbu DDD mjera također ne izrađuje „Plan provedbe općih DDD mjera“. Jednokratne akcije provode se na osnovi poziva korisnika mjere, a kao prateći dokumenti koriste se radni nalog i Potvrda o provedenoj DDD mjeri.“.

(2) U glavi II. poglavlju C. , u stavku 2. podstavak 2.  mijenja se i glasi:

„- obveznu protuepidemijsku dezinsekciju prilikom pojave pjegavca, povratne groznice, kuge, Brill-Zinsserove bolesti, kao i drugih zaraznih bolesti koje se prenose i šire komarcima te drugim štetnim člankonošcima (Arthropoda),“.

(3) U glavi III. poglavlju 3. odjeljku 2. u točki 2.1 podtočka 2.1.1. mijenja se i glasi:

„Epidemiološki značaj: prijenosnici malarije, ARBO virusnih infekcija kao npr. žute groznice, Denga virusa, Chikungunye, West Nile virusa, Zika virusa i dr. te filarijaze.“.

U podtočki 2.1.4. iza stavka 3. dodaju se stavci 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10. i 11. koji glase:

„(4) S obzirom na pojavu zaraznih bolesti Chikungunya i West Nile virus te mogućnost prijenosa Zika virusa od izuzetne je važnosti provoditi cjeloviti program suzbijanja i komaraca iz roda Aedes i Culex na području Republike Hrvatske kako bi se spriječila pojava i širenje zaraznih bolesti pučanstva koje prenose komarci.

(5) U skoroj budućnosti na području Republike Hrvatske može se očekivati veća rasprostranjenost od nedavno kod nas registriranih prisutnih vrsta komaraca ( Aedes japonicus ) te pojava i širenje drugih novih invanzivnih vrsta komaraca (npr. Aedes aegypti, Aedes koreicus itd.) koji prenose zarazne bolesti.

(6) Sukladno smjernicama Europskog centra za prevenciju i nadzor bolesti (European Center for Disease Prevention and Control - ECDC), a radi praćenja vektora zaraznih bolesti županijski zavodi za javno zdravstvo i Grada Zagreba te Odjel za biologiju Sveučilišta u Osijeku dužni su na području svoje nadležnosti provoditi program kontinuiranog monitoringa, tj. istraživanja o prisutnosti, vrsti, brojnosti, širenju, zaraženosti vektora zaraznih bolesti te njihovom potencijalu prijenosa patogena u svrhu procjene rizika kako bi se na vrijeme procijenio rizik mogućih epidemija te poduzele aktivnosti za učinkovitu prevenciju, pravovremeno suzbijanje vektora zaraznih bolesti te evaluaciju provedenih mjera.

(7) Nositelj nacionalnog programa, tj. sustava praćenja invazivnih vrsta komaraca za područje Republike Hrvatske iz točke 6. ove podtočke je Hrvatski zavod za javno zdravstvo koji je zadužen za kontinuirano prikupljanje cjelovitih podataka o zastupljenosti vrsta komaraca na području Republike Hrvatske, izrade karte rasprostranjenosti žarišta, jedinstvene nacionalne baze podataka i procjene rizika za vektorske zarazne bolesti.

(8) Godišnji protokol za provedbu nacionalnog programa iz stavka 6. i 7. ove podtočke izrađuje Hrvatski zavod za javno zdravstvo sukladno Smjernicama za nadzor i praćenje invazivnih vrsta komaraca u Europi te prema najnovijim znanstvenim spoznajama istraživača.

(9) Protokol iz stavka 8. ove podtočke Hrvatski zavod za javno zdravstvo dužan je najkasnije do 31. siječnja tekuće godine dostaviti na postupanje županijskim zavodima za javno zdravstvo i Odjelu za biologiju Sveučilišta u Osijeku.

(10) Protokolom iz stavka 8. ove podtočke detaljno se definiraju materijali i metode rada te način i dinamika dostave izvještaja županijskih zavoda za javno zdravstvo i Grada Zagreba te Odjela za biologiju Sveučilišta u Osijeku. Ovim protokolom se definira i popis entomoloških centara specijaliziranih za određivanje vrste komaraca i popis specijaliziranih laboratorijskih centara koji mogu izraditi analizu prisustva virusa u komarcima.

(11) Županije, odnosno Grad Zagreb obvezni su omogućiti provođenje programa iz stavka 6. i 7. ove podtočke na području svoje nadležnosti s ciljem spriječavanja pojave i mogućeg širenja zaraznih bolesti koje prenose komarci.“.

U podtočki 2.1.4.4. stavku 1. točki 2. podtočki 4. iza riječi: „pučanstvo“ dodaju se riječi: „u individualne načine zaštite i“.

U točki 3. podtočka 1. mijenja se i glasi:

„– postići učinkovito suzbijanje uvođenjem predatora ličinki komaraca ribice Gambusia holbrooki u različite stalne vodene nakupine (lokve) gdje ne postoji autohtona zaštićena fauna s obzirom da ova vrsta šteti biološkoj raznolikosti te bi ju mogla ugroziti kao izraziti predator i omnivor,“.

U točki 4. podtočka 4.3.2.e) mijenja se i glasi:

„Kada se pristupi adulticidnom postupku za uspješno suzbijanje letećih oblika komaraca potrebno je u što kraćem roku obraditi sve površine na kojima će se provoditi njihovo suzbijanje, pa stoga akcija suzbijanja letećih oblika komaraca ne smije trajati dulje od 3 do 4 uzastopna radna dana. Dodatna prednost kraćeg vremena provođenja adulticidnog postupka je i kraći negativan utjecaj na izložene ljude i okoliš, budući da aerosol koji sadrži opasne kemikalije može kod osjetljivih ljudi uzrokovati respiratorne smetnje. Optimalno vrijeme za provedbu adulticidnih postupaka je cca 1 do 2 sata u zoru i cca 1 do 2 sata u sumrak, kad su najslabija strujanja zraka, tj. pri vjetru ispod 4 km/sat (komarci su aktivni samo u uvjetima bez vjetra pa je svaki adulticidni tretman na otvorenom prostoru kod jačeg vjetra neučinkovit), pri relativnoj vlažnosti zraka i temperaturama koje su u trenutku adulticidnog tremana više od 15 ⁰ C (pri nižim temperaturama zraka aktivnost komaraca vrlo mala ili je nema). U skladu s navedenim, računa se da se tijekom dana aktivnosti na suzbijanju letećih oblika komaraca mogu provoditi u ukupnom vremenu od cca 2 do 4 sata. Sukladno rezultatima provedenog monitoringa nadležni zavod određuje područje tretmana, vrijeme provođenja tretmana ovisno o aktivnosti dominantnih vrsta komaraca i to isključivo nakon provedenog larvicidnog tretmana kako se adulticidni tretman ne bi provodio dok još ima aktivnih legla. Npr. prema sljedećem okvirnom primjeru ako nadležni zavod utvrdi da je područje koje se mora tretirati npr. površina veličine cca 1.200 ha s npr. uređajem za hladno zamagljivanje ULV postupkom s vozila u pokretu kapaciteta rezervoara minimalno 50 litara, preporučena brzina kretanja vozila za postizanje najboljeg učinka prilikom ULV aplikacije insekticida je 20 km/h (20.000 m/h), u prohodu se pokriva cca 50 m sa svake strane ulice kojom vozilo prolazi (ukupno 100 m širok pojas), što znači da se za sat vremena jednim uređajem za hladnu ULV aplikaciju i jednim vozilom može obraditi do 200 ha površine, odnosno za 2 sata rada do 400 ha tijekom jedne akcije, dakle s tri uređaja na tri vozila za 2 sata rada do 1.200 ha. Visina i gustoća vegetacije, zgrade i druge prepreke onemogućavaju širenje aerosola tako da veća visina i gustoća vegetacije i drugih prepreka umanjuje efektivnu širinu prolaza (pravilo - 50%-tno umanjenje širine prolaza). Prilikom određivanja površine za adulticidni tretman i količine utroška insekticida potrebno je uzeti u obzir činjenicu da je izgrađenost u dijelovima naselja (stambene zgrade i drugi objekti u naselju) do 60% površine. Ukoliko je brzina vozila 15 km/h (15.000 m/h) okvirni izračun površne tretiranja se umanjuje za 1/4. Postupak se ne smije obavljati nasuprot vjetru jer se neće postići željeni učinak adulticidnog postupka i kako izvoditelj ne bi bio izložen štetnom aerosolu. Stavke iz ovog okvirnog primjera zavod prilagođava ovisno o učestalosti prepreka na putu kretanja vozila, uputama proizvođača za uporabu insekticida i te uputama proizvođača uređaja za aplikaciju insekticida.“.

U točki 2.5. podtočki 2.5.3. iza riječi „bolesti“ briše se točka i dodaju riječi: „samo na ograničenim površinama.“.

U odjeljku 4. iza točke 4.1. dodaje se točka 4.2. koja glasi:

„ 4.2. SEZONSKI ŠTETNI (OPASNI) ČLANKONOŠCI , tj. pederine i azijska božja ovčica te drugi hematotoksični insekti, skokuni, babure, stonoge, ose, stršljeni, simulide, leptiri ili gusjenice uzročnici alergijskih manifestacija

4.2.1. Epidemiološki značaj: nemaju značaj u prijenosu bolesti, ali svojim ubodom izazivaju snažne alergijske reakcije na tijelu napadnutih osoba.

4.2.2. Cilj suzbijanja: kod masovnih infestacija sprječavanje alergijskih reakcija kod pučanstva

4.2.3. Vrsta mjere radi ostvarivanja cilja:

– u slučaju velike infestacije obvezatna preventivna dezinsekcija kao posebna mjera.

(4) U glavi V. stavku 5. riječi:„Upravi za sanitarnu inspekciju“ mijenjaju se riječima: „sanitarnoj inspekciji ministarstva nadležnog za zdravstvo.“.

(5) U glavi VI. poglavlju 2. stavku (2) podtočka 11. mijenja se i glasi: „ Pneumatske gume koje se ne upotrebljavaju ili koje su neupotrebljive treba eliminirati. Nakon bilo koje oborine u razdoblju od maksimalno 7 dana treba provesti dezinsekciju pneumatskih guma koje nisu pokrivene i to uporabom sintetskih piretroida.“.

(6) U glavi VII. poglavlju 1. odjeljku 1.3. stavku 1. točki 1.3.3., podtočki 7. briše se točka.

Iza podtočke 7. dodaje se podtočka 8. koji glasi: „-provođenje kontinuiranog monitoringa dinamikom i na način temeljen na znanstveno utvrđenim metodama kojeg provodi nadležni zavod samostalno, a ukoliko ne posjeduje dovoljne stručne kapacitete i znanje monitoring provodi koristeći usluge stručnjaka iz entomoloških centara.“.

U odjeljku 1.4. stavku 1. točki 1.4.1., podtočki 2. riječi: „Pravilniku o uvjetima i načinu stjecanja te provjere znanja o zaštiti od otrova (»Narodne novine«, br. 62/99)“ zamijenjuju se riječima: „Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja te provjere znanja o zaštiti od opasnih kemikalija („Narodne novine“ br.99/13)“.

U točki 1.4.2. mijenja se podtočka 3. koja glasi:

„– sastav ekipe izvoditelja:

- od dva do pet članova bez obzira o kojoj vrsti mjere se radi

- voditelj svake terenske ekipe mora biti sanitarni inženjer, tj. najmanje sanitarni tehničar s odgovarajućim iskustvom od najmanje 1 godine rada na poslovima DDD-a

- izvoditelj drugih struka s minimalno srednješkolskim obrazovanjem može biti član ekipe ukoliko je u kontinuiranom radu na DDD poslovima u trajanju od najmanje 6 mjeseci stekao potrebno znanje i vještine u provođenju mjera te ima položen tečaj za rad s kemikalijama i programom obvezne »Trajne edukacije za izvoditelje obveznih DDD mjera“

Točka 1.4.4. mijenja se i glasi:

„ Odluku o izboru aktivne tvari u biocidnim proizvodima sukladno Uredbi (EU) br. 528/12 Europskog Parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2012. o stavljanju na raspolaganje i uporabi biocidnih proizvoda“.

Točka 1.4.8. mijenja se i glasi:

„1.4.8. detaljno raspored, dinamiku, rokove i normative provedbe mjera suzbijanja mikroorganizama i štetnika uporabom biocidnih proizvoda dozvoljenih u Republici Hrvatskoj, npr.:

1.4.8.1. uništavanje patogenih mikroorganizama dezinficijensima sukladno uputama proizvođača na osnovi epidemioloških indikacija u izvanrednim situacijama kada mjere kemijske dezinfekcije provodi ovlašteni izvoditelj DDD mjera:

- sustavi za kondicioniranje zraka, sustavi za komprimirani zrak, ventilacijski sustavi, zrakovodi i filteri najmanje 2 puta godišnje postupkom vlažnog zamagljivanja u vrijeme kada je objekt zatvoren; 1 puta prije preuzimanja novoga objekta ili ponovnog otvaranja, tj. ovisno o mikrobiološkom nalazu ponoviti postupak

- sustav vodoopskrbe (javni vodovod) za protok pitke vode 1 puta prije prvog korištenja ili ponovnog korištenja (sezonski objekti) uz prethodnu provjeru da sustav vodoopskrbe ne propušta

- tzv. slijepi završeci u sustavu vodoopskrbe, dijelovi izvan uporabe, rezervni kotlovi ili spremnici za vodu koji su serijski povezani s bojlerom u uporabi te dijelovi cijevi, tornjevi ili bazeni izvan funkcije najmanje 4 puta godišnje uz prethodnu provjeru da sustav vodoopskrbe ne propušta

- spremnici, vodospreme, cisterne ili zdenci s pitkom vodom te brodski tankovi ili gumeni spremnici za transport vode 1 puta nakon postupka sanacije ili kod prve uporabe, tj. ovisno o mikrobiološkom nalazu ponoviti postupak

- bazeni sa slatkom, termalnom i morskom vodom te aquaparkovi koji se koriste za kupanje ili rekreaciju pučanstva sukladno važećim zakonskim propisima

- prijevozna sredstva za masovni prijevoz putnika najmanje 2 puta godišnje, a u izvanrednim situacijama i na osnovi epidemioloških indikacija nakon svakog korištenja vozila

- prijevozna sredstva za prijevoz hrane (catering i sl.) 1 puta prije prvog korištenja, najmanje 4 puta godišnje te ovisno o epidemiološkim indikacijama i nakon dugog nekorištenja uz obvezno provođenje svakodnevne dezinfekcije koju provodi vlasnik ili posjednik vozila kao svakodnevni proces rada radi održavanja osnovne higijene i mikrobiološke čistoće vozila

- putnički ili transportni zrakoplovi isključivo sukladno naputcima Međunarodne zrakoplovne federacije ili zrakoplovne kompanije čiji zrakoplov podliježe dezinfekciji ili na osnovi epidemioloških indikacija (Ebola, SARS, MERS i sl.)

- zaštitna oprema koja se koristi pri prikupljanju leševa ili ekshumaciji nakon svakog korištenja

- ronilačka oprema uvijek prije prvog korištenja, poslije dugog skladištenja ili popravaka, nakon ronjenja u nečistoj ili sumnjivoj vodi, kod pojavnosti akutnih gnojnih ili gljivičnih oboljenja

- osobna zaštitna oprema dišnog sustava (maske, polumaske, respiratori itd.) ako ih koristi više osoba, kod prve uporabe ili nakon dugotrajnog nekorištenja ili kod pojave respiratornih oboljenja

- odjeća i obuća koja se daje u humanitarne svrhe jednokratno prije svake isporuke na zahtjev zemlje uvoznice; odjeća i obuća koja se prodaje u tzv. Second- hand shopovima jednokratno prije stavljanja u prodaju

- obuća te sportska oprema i rekviziti koji se iznajmljuju i/ili koriste u sportsko-rekreacijskim centrima te dječjim igraonicama, saune, ležišta i sjedišta u kozmetičkim i wellness salonima uvijek prije prvog korištenja, najmanje jednom godišnje ili ovisno o epidemiološkim indikacijama te nakon dugog nekorištenja uz obvezno provođenje svakodnevne dezinfekcije koju provodi iznajmljivač kao svakodnevni proces rada radi održavanja osnovne higijene i mikrobiološke čistoće odjeće, obuće, sportske opreme i rekvizita

zemljište jednokratno, ali isključivo ako su na njemu bili smješteni neki zarazni materijali, u slučaju dekompenzacije animalnih tvorbi, provale ili ispusta fekalnih masa ili u slučaju izvanrednih okolnosti (potresi, poplave, teroristički biološki udar).1.4.8.2. suzbijanje komaraca:

- ovisno o vrsti komaraca, odnosno tipu legla i larvicidu koji se primjenjuje, 1 do 2 larvicidne obrade mjesečno od trenutka pozitivnog nalaza utvrđenog monitoriranjem na stalnim, privremenim, prirodnim ili umjetnim vodenim nakupinama do nestanka ličinki ili vodenih nakupina.

– nemoguće je unaprijed točno odrediti dinamiku adulticidnih postupaka i to propisati Programom mjera i Provedbenim planom za područje općine ili grada u županiji jer se unaprijed ne može predvidjeti niti početak aktivnosti komaraca tijekom jedne sezone; dinamika adulticidnih postupaka je ovisna o uspješnosti provedenih larvicidnih postupaka i hidrometeorološkim prilikama; adulticidni tretmani se provode u vrijeme maksimalne brojnosti populacije na ograničenom području po potrebi

- ukoliko integrirane mjere uporabom nekemijskih sredstava nisu dovele do smanjenja populacije na biološki minimum, insekticidi /larvicidi se koriste sukladno sljedećim normativima:

* U slučaju avio tretmana sukladno Pravilniku o načinu provedbe obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (Narodne novine br. 35/07, 76/12) te ovisno o uputama proizvođača insekticida/larvicida.

** Zabranjuje se uporaba nafte ili lož ulja kao otapala!

- putnički ili transportni zrakoplovi isključivo sukladno naputcima Međunarodne zrakoplovne federacije ili zrakoplovne kompanije čiji zrakoplov podliježe dezinsekciji ili na osnovi epidemioloških indikacija (žute groznice, Denga virusa, Chikungunye, West Nile virusa, Zika virusa i dr. te filarijaze)

1.4.8.3. suzbijanje nevida (flebotoma, papatača): jednokratno u dozama i na način kako predlaže proizvođač insekticida

1.4.8.4. suzbijanje muha:

– premazivanje površina na kojima se zadržavaju odrasle muhe svakih 6 do 8 tjedana ovisno o rezultatima uspješnosti provedene mjere u dozama i na način kako predlaže proizvođač insekticida

– izlaganje ljepljivih traka ili lovki na način kako predlaže proizvođač

– izlaganje granula neposredno na ciljanoj površini uz povremeno vlaženje ili potpuno močenje na način kako predlaže proizvođač larvicida

– korištenje UV muholovki na mjestima gdje nije dozvoljena uporaba kemijskih sredstava

– dnevna i noćna počivališta muha u zatvorenim prostorima svakih 6 do 8 tjedna ovisno o rezidualnosti insekticida u dozama i na način kako predlaže proizvođač insekticida

– deponiji otpada - gnojnice svakih 14 dana u dozama i na način kako predlaže proizvođač larvicida, tj. prskanje otopinom insekticida svakih 4 do 6 tjedana na način kako predlaže proizvođač insekticida

1.4.8.5. suzbijanje buha: jednokratno, a ponekad višekratno ponoviti postupke dezinsekcije do istrebljenja u dozama i na način kako predlaže proizvođač insekticida

1.4.8.6. suzbijanje krpelja: jednokratno ili dok traje pojavnost vezana uz oboljenje u dozama i na način kako predlaže proizvođač insekticida

1.4.8.7. suzbijanje žohara insekticidom prema uputama proizvođača poštujući normativ 5 litara emulzije za 100 m ² u koncetraciji ovisno o poroznosti površine koja se obrađuje. Kod primjene insekticida tzv. Spot tretmanom obuhvatiti sve kritične točke koje može procijeniti samo isključivo voditelj terenske ekipe izvoditelja DDD mjera:

- smeđi žohar: objekti koji rade tijekom cijele godine ovisno o vrsti i namjeni objekta te zatečenom stanju najmanje svaka 2 do 3 mjeseca; sezonski objekti 2 puta godišnje

– crni žohar: 2 puta godišnje, po potrebi više do smanjenja na biološki minimum

– mrko prugasti žohar: 2 puta godišnje, po potrebi više do smanjenja na biološki minimum

– američki žohar: 2 puta godišnje, po potrebi više do smanjenja na biološki minimum

1.4.8.8. suzbijanje mrava: 2 puta godišnje u dozama i na način kako predlaže proizvođač insekticida

1.4.8.9. suzbijanje stjenica: zbog težine radnje potrebno je nekad višekratno ponoviti postupke dezinsekcije do istrebljenja u dozama i na način kako predlaže proizvođač insekticida; ukoliko je moguće osigurati sigurnosno-tehničke uvjete kod uporabe fumiganata (cijanovodik) jednokratno, tj. do istrebljenja u dozama i na način kako predlaže proizvođač fumiganta

1.4.8.10. suzbijanje ostalih sezonskih štetnih (opasnih) člankonožaca (pederida i azijskih božjih ovčica te drugih hematotoksičnih insekata, skokuna, babura, stonoga, osa, stršljena, simulida, leptira ili gusjenica uzročnika alergijskih manifestacija) na mjestima aglomeracija jednokratno do nestanka nokse, a prema naputku proizvođača insekticida

1.4.8.11. suzbijanje štetnih glodavaca:

– preventivna i obvezna preventivna deratizacija u stambenim objektima i neposrednom okolišu, na javnoprometnim i na javnim zelenim površinama (trgovima, parkovima, na obalama vodotoka) te deponijima otpada obvezno 2 puta godišnje u dinamici da se proljetna akcija deratizacije uvijek provodi tijekom ožujka, travnja i svibnja, a jesenska akcija deratizacije provodi se uvijek tijekom rujna, listopada i studenog što je uvjetovano biologijom i etologijom štetnih glodavaca. Kako bi se održavao biološki minimum štetnih glodavaca razdoblje između dvije akcije ne bi smjelo biti dulje od 6, tj. max. 8 mjeseci.

– svi drugi objekti iz članka 10. stavka 1. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti: do prestanka konzumacije zatrovanih mamaca, a najmanje 2 puta godišnje; uz izuzetak tzv. kritičnih objekata (kao npr. prehrambena proizvodnja, deponiji, sumnjive higijenski zapuštene zgrade, mesnice, groblja-mrtvačnice) obnovu mamaca potrebno je ponavljati i do 3-4 puta godišnje, tj. do potpunog izostanka potrošnje; tzv. "penetracijska mjesta" kao što su veletržnice hrane neživotinjskog podrijetla, autobusne ili željezničke postaje, lučka pretovarna skladišta ili lučki prostor gdje bi se nadzor trebalo provoditi 4 puta godišnje, tj. svaka 3 mjeseca uz obradu sve do potpunog prestanka potrošnje mamaca, odnosno ovisno o stupnju sanacije površine, prostora i objekta trajno

– ukoliko integrirane mjere deratizacije uporabom nekemijskih sredstava nisu dovele do smanjenja populacije na biološki minimum, zatrovani mamci se koriste sukladno sljedećim normativima:

* Sukladno Direktivama EU zabranjena uporaba uporaba rasutih mamaca na bazi aktivnih tvari brodifakum (2010/10/EU), bromadiolon (2009/92/EC), flokumafen (2009/150/EC), difenakum (2008/81/EC), difetialon (2007/69/EC), kumatetralil (2009/85/EC) izuzev klorofacinon (2009/99/EC).

- Kada se mjere suzbijanja iz točke 1.4.8.1. do 1.4.8.10. ovoga poglavlja provode kao opće mjere zaštite pučanstva od zaraznih bolesti na temelju Ugovora ili narudžbenice, izvoditelj DDD mjera je obvezan u „Planu provedbe DDD mjera“ detaljno razraditi raspored, dinamiku i  rokove sukladno ovim naputcima, a normative ciljano za objekt koji se tretira uzimajući u obzir namjenu površine, prostora i objekta te građevinsko-tehničko-higijensko stanje.

- Korisnik mjere je dužan omogućiti provedbu mjere na način kako je to navedeno u „Planu provedbe DDD mjera“.

U odjeljku 1.5. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Na osnovi Provedbenog plana ovlašteni izvoditelj izrađuje Operativni plan, tj. detaljno razrađenu organizaciju i raspored plana rada za svaki dan u tjednu provedbe mjere deratizacije te u pisanom obliku najkasnije 3 do 7 dana prije početka akcije u idućem tjednu izvješćuje nadležni zavod za javno zdravstvo i nositelje Programa mjera (općina ili grad). Kod planiranja adulticidnog tretmana suzbijanja komaraca ovlašteni izvoditelj je obvezan obavijestiti nadležni zavod za javno zdravstvo, nositelje Programa mjera, pučanstvo i pčelare najmanje 48 sati prije provođenja prvog tretmana uporabom kemijskih sredstava. Kod svakog idućeg tretmana u jednom ciklusu akcije tretiranja najmanje 24 sata, a u izvanrednim situacijama (npr. procijenjene nagle vremenske promjene i intenzivne migracije odraslih komaraca) 6 sati prije početka akcije ovlašteni izvoditelj u pisanom obliku izvješćuje nadležni zavod za javno zdravstvo i nositelje Programa mjera.“.

U odjeljku 1.6. iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:

„(3) Kopiju izvješća iz stavka (2) ove točke nadležni zavod dostavlja na uvid i ovlaštenom izvoditelju istovremeno kada i naručitelju mjere. Ukoliko nadležni zavod utvrdi nesukladnosti u provođenju programa mjera od strane ovlaštenog izvoditelja dužan mu je u pisanom obliku dostaviti i naputke o izvršenju korektivnih mjera.

(4) Izvješće iz stavka (2) ove točke nadležni zavod za javno zdravstvo izrađuje na osnovi utvrđene učinkovitosti provedenog tretmana kontinuiranim monitoringom u dinamici i na način temeljen na znanstveno utvrđenim metodama. Ukoliko je učinkovitost provedenih mjera manja od očekivanog nadležni zavod je dužan utvrditi stručno-realno stanje, razloge neučinkovitosti provedenih mjera, a tijekom provedbe mjera usmeno upozoriti izvoditelja na uklanjanje nedostataka ili nestručno provođenja DDD mjera kako bi se u tijeku mjere uklonili nedostaci. Ukoliko izvoditelj odbija postupiti prema naputcima stručnog nadzora, nadležni zavod je dužan izraditi konkretan pisani naputak o načinu i rokovima izvršenja korektivnih mjera te ga dostaviti naručitelju mjere i ovlaštenom izvoditelju na postupanje. Naručitelj mjere može od nadležnog zavoda zahtijevati dopunu izvješća o učinkovitosti provedenih mjera ukoliko izvješće nije argumentirano i stručno izrađeno te ukoliko nisu navedene konkretne korektivne mjere s kojima se u konačnici očekuje učinkovita realizacija Programa mjera i Provedbenog plana. Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Programa mjera provodi sanitarna inspekcija ministarstva nadležnog za zdravstvo“.

Dosadašnji stavci (3), (4), (5) i (6) postaju (5), (6), (7) i (8).

U poglavlju 2. stavku 2. točki 7. naziv Obrasca 7. mijenja se i glasi: „OBAVIJEST O TROVANJU ŠTETNIH GLODAVACA“.

Iza točke 7. dodaje se točka 8. koja glasi: „Prilog 1. Naputak za rad subjekata u provedbi DDD mjera sukladno ovome Programu“.

(7) U glavi VIII. iza stavka 3. dodaju se stavci 4., 5., 6. i 7. koji glase:

„(4) Županije, odnosno Grad Zagreb obvezni su pravovremeno osigurati financijska sredstva za provođenje nacionalnog programa, tj. sustava praćenja invazivnih vrsta komaraca iz glave III. poglavlja 3. odjeljka 2. točke 2.1 podtočke 2.1.4. stavka 6. i 7. ovoga Programa za područje svoje nadležnosti.

(5) Općine i gradovi dužne su osigurati financijska sredstva za provođenje mjera preventivne deratizacije kao posebne mjere u rokovima propisanim ovim programom mjera najmanje u i oko stambenih objekata, na javnoprometnim i na javnim zelenim površinama (trgovima, parkovima, na obalama vodotoka) te deponijima otpada kako bi se osigurala cjelovitost i opravdala svrsishodnost provedenih mjera propisanih ovim programom mjera.

(6) Općine i gradovi dužne su osigurati financijska sredstva za provođenje mjera suzbijanja komaraca mjerama dezinsekcije s naglaskom na sanacijske postupke u okolišu te suzbijanje ličinki komaraca kako bi se smanjile moguće štete za okoliš i zdravlje ljudi.

(7) Ako nadležni zavod za javno zdravstvo izrađuje bazu podataka o ekološkim nišama i infestiranim površinama, prostorima i objektima te provedenom monitoringu, naručitelj baze (županija, općina ili grad) je dužan financirati njenu izradu. “.

(8) U prilogu Programa mjera suzbijanja patogenih mikroorganizama, štetnih člankonožaca (Arthropoda) i štetnih glodavaca čije je planirano, organizirano i sustavno suzbijanje mjerama dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije od javnozdravstvene važnosti za Republiku Hrvatsku, koji je sastavni dio ovoga programa, Obrazac 7. mijenja se i glasi:

„Obrazac 7. Obavijest o trovanju štetnih glodavaca

MEMORANDUM TVRTKE KOJA OBAVLJA POSLOVE

OBAVIJEST O TROVANJU ŠTETNIH GLODAVACA

Djelatnici naziv zdravstvene ustanove ili druge pravne osobe ovlaštenog izvoditelja deratizacije provest će uništavanje štetnih glodavaca u ovoj zgradi i njezinoj neposrednoj okolini.

Trovanje štetnih glodavaca provest će se izlaganjem zatrovanih mamaca na sva mjesta gdje se obično pojavljuju štetni glodavaci (podrum, dvorište i eventualno tavan).

Ako u ili oko svojih objekata primjetite štetne glodavace ili njihove tragove molimo Vas da odmah nazovete - upisati naziv zdravstvene ustanove ili druge pravne osobe ovlaštenog izvoditelja deratizacije - na telefon ___________ radnim danom od ______ do _____ sati.

Da bi se osigurao uspjeh u borbi protiv štetnih glodavaca, a uz to izbjegle eventualne nezgode stanari se obvezno trebaju pridržavati sljedećih naputaka:

1. surađivati s ekipama koje provode suzbijanje štetnih glodavaca tako da im daju sve tražene informacije i omoguće pristup u sve prostore gdje je potrebno izložiti zatrovane mamce

2. odstraniti iz dvorišta i podruma smeće, a osobito otpatke hrane

3. za čitavo vrijeme trajanja deratizacije onemogućiti malodobnoj djeci pristup na mjesta na kojima je postavljen zatrovani mamac za štetne glodavace

4. skloniti sve životinje kućne ljubimce na sigurno mjesto gdje ne mogu doći do zatrovanih mamaca

5. zabranjuje se dirati ili premještati zatrovane mamce.

Pozivaju se građani da se u cijelosti pridržavaju gornjih naputaka,

jer će za svu štetu, kao i za eventualno oštećenje zdravlja

snositi odgovornost svaki za sebe, a roditelji za djecu.

IZLAGANJE ZATROVANIH MAMACA ZA ŠTETNE GLODAVCE OBAVIT ĆE SE:

DANA

(9) Iza obrasca 7. dodaje se Prilog 1. koji glasi:

Prilog 1. Naputak za rad subjekata u provedbi DDD mjera sukladno ovome Programu

I. OPĆE ODREDBE

II. MJERE OBVEZNE DEZINFEKCIJE, DEZINSEKCIJE I DERATIZACIJE KAO MJERE ZAŠTITE PUČANSTVA OD ZARAZNIH BOLESTI

Ovaj dio Programa sažeto opisuje opće, posebne i protuepidemijske DDD mjere te dodatno razrađuje ove mjere koje su propisane i Pravilnikom o načinu provedbe obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije ( NN 35/07).

Poglavlje „ A. Opće DDD mjere“, kao dodatno tumačenje važećih zakonskih propisa, namijenjen je izvoditeljima DDD mjera kao općih mjera zaštite pučanstva od zaraznih bolesti i korisnicima tih mjera, tj. objektima iz članka 10. stavak 1. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Opće DDD mjere se ne razrađuju u Programima mjera koje nadležni zavodi za javno zdravstvo izrađuju za područje općina i gradova jer se one provode na osnovi članka 10. i 11. Zakona. Protuepidemijske mjere se također ne razrađuju u Programima mjera za područje općina i gradova jer se one provode na osnovi naredbe ministra nadležnog za zdravstvo na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo temeljem članka 47. stavku 1. i 2. Zakona.

III. SUZBIJANJE ŠTETNIKA OD JAVNOZDRAVSTVENE VAŽNOSTI NA PODRUČJU REPUBLIKE HRVATSKE

Ovaj dio Programa opisuje štetnike i moguće vektore čije je suzbijanje od javnozdravstvene važnosti za Republiku Hrvatsku i namjenjen je zavodima za javno zdravstvo te jedinicama lokalne samouprave (općine i gradovi) . Na osnovi epidemioloških indikacija nadležni zavod za javno zdravstvo utvrđuje za koju vrstu štetnika / vektora je potrebno izraditi Program mjera i Provedbeni plan.

IV. NADZOR NAD PROVEDBOM OBVEZNIH DDD MJERA KAO POSEBNIH MJERA

Ovaj dio Programa opisuje nadzor nad provedbom DDD mjera kao posebnih mjera i namijenjen je zavodima za javno zdravstvo, inspekcijskom nadzoru te jedinicama lokalne samouprave (općine i gradovi) .

V. NAČIN IZVJEŠĆIVANJA O PROVEDENIM DDD MJERAMA NA PODRUČJU REPUBLIKE HRVATSKE

Ovaj dio Programa opisuje način izvještavanja o provedenim DDD mjerama i namijenjen je ovlaštenim izvoditeljima (privatne tvrtke i zavodi za javno zdravstvo) te inspekcijskom nadzoru .

VI. OBVEZE OPĆINA I GRADOVA

Ovaj dio Programa opisuje obveze općina i gradova pa je njima i namijenjen.

VII. PROTOKOL ZA IZRADU PROGRAMA MJERA SUZBIJANJA ŠTETNIKA ZA PODRUČJE OPĆINE I GRADA U ŽUPANIJI

Ovaj dio Programa opisuje način izrade Programa mjera i Provedbenih planova (točke 1., tj. 1.1. do 1.4.) i namijenjen je nadležnim zavodima za javno zdravstvo kao obvezujući naputak za izradu Programa mjera i Provedbenih planova za područje općina i gradova.

Za razliku od Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije kao mjere za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti pučanstva (Narodne novine br. 35/07) kojim su propisani minimalni uvjeti za dobivanje odobrenja za rad, točke 1.4.1. i 1.4.2. ovoga Programa definiraju obvezujuće minimalne uvjete za nositelje odobrenja koji su potrebni za provođenje mjera ovisno o obujmu i obuhvatu površine, prostora i objekata te rokovima izvršenja mjera propisanih ovim Programom.

Točka 1.4.8. detaljno definira raspored, dinamiku, rokove i normative provedbe mjera suzbijanja mikroorganizama i štetnika uporabom biocidnih proizvoda dozvoljenih u Republici Hrvatskoj i obvezujuća je za ovlaštene izvoditelje i korisnike mjera kod provedbe općih i posebnih DDD mjera.

Točka 1.5. ovog dijela Programa opisuje obvezujući način izrade Operativnog plana i namijenjen je izvoditeljima DDD kao posebnih mjera.

Ovaj dio Programa, također je namijenjen općinama i gradovima kao kontrola jesu li nadležni zavodi dostavili Program mjera i Provedbni plan izrađen na propisan način, tj. jesu li ovlašteni izvoditelji dostavili Operativni plan izrađen na propisan način.

Državni Program mjera izrađen je kao opći program na osnovi kojega nadležni zavod za javno zdravstvo izrađuje detaljno razrađeni Program mjera i Provedbeni plan za područje općine ili grada u županiji sa svim karakteristikama područja te biologije i etologije štetnika specifičnih za određeno geografsko područje u Republici Hrvatskoj. Epidemiološkim izvidom prvo se mora utvrditi vrsta štetnika kao mogućeg vektora zaraznih bolesti, zatim je potrebno odrediti mjeru kojom će taj štetnik biti sveden na biološki minimum te izraditi konkretan Program mjera i Provedbeni plan (npr. Program suzbijanja štetnih glodavaca mjerama deratizacije za područje općine XY, Program suzbijanja komaraca mjerama dezinsekcije za područje grada XY, Program suzbijanja žohara mjerama dezinsekcije za područje općine XY itd.).

Ukoliko Program mjera i Provedbeni plan te stručno izvješće o provedenim mjerama nisu izrađeni sukladno naputcima iz ovoga Programa, načelnik i gradonačelnik može zahtijevati od nadležnog zavoda izradu izmjena i dopuna.

VIII. FINANCIRANJE PROVEDBE PREVENTIVNIH I OBVEZNIH PREVENTIVNIH DDD MJERA I STRUČNOG NADZORA NAD PROVEDBOM

Ovaj dio Programa opisuje način financiranja provedbe DDD mjera kao posebnih mjera i stručnog nadzora nad provedbom mjera i namijenjen je jedinicama lokalne samouprave (općine i gradovi).