Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne: Da
Naziv akta: Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine
Opis mjere:
Mjera 8.- Nacionalni program razvoja malih obiteljskih hotela.
U cilju prerastanja dijela obiteljskog smještaja u male obiteljske hotele, pansione i difuzne hotele, te obogaćivanja ukupne smještajne ponude, ali i poticanja poduzetničke aktivnosti domaćeg stanovništva i samozapošljavanja u turizmu, potrebno je sadržajno osmisliti, a potom i implementirati program razvoja malog obiteljskog hotelijerstva.
Mjera je usmjerena prema potencijalnim novim ulagačima, ali i prema postojećim vlasnicima malih obiteljskih hotela, a odnosi se na aktivnosti, nositelje i rokove provedbe usmjerene na: a) stvaranje primjerenijeg i poticajnijeg institucionalnog okruženja za razvoj malih obiteljskih hotela, uključujući i fleksibilno utvrđivanje minimalnih tehničkih uvjeta u skladu s relevantnim konkurentskim okruženjem; b) stjecanje potrebne obrazovne razine i stručnih vještina za uspješan razvoj projekta i vođenje poslovanja; c) uspostavljanje primjerenog i na objektiviziranim kriterijima zasnovanog sustava financijskih (bespovratna sredstva za izradu projektne dokumentacije) i/ili fiskalnih poticaja (višegodišnje oslobađanje od poreza i sl.).
Učinkovita provedba nacionalnog programa podrazumijeva nadogradnju postojeće regulative vezane uz razvrstavanje i kategorizaciju hotela, odnosno izradu specifičnog pravilnika prilagođenog posebnim značajkama malih obiteljskih hotela.
Mjera 9.- Nacionalni program unapređenja obiteljskog smještaja
Kapaciteti obiteljskog smještaja (kućanstava) čine gotovo 50% raspoloživog, statistički registriranog smještajnog kapaciteta Hrvatske. Obiteljski smještaj (kućanstva) još uvijek ne predstavlja homogenu kategoriju, već se radi o smještaju različite kvalitativne razine u vlasništvu osoba različitog stupnja osposobljenosti za pružanje turističko-ugostiteljskih usluga.
U cilju efikasnije komercijalizacije kapaciteta obiteljskog smještaja (kućanstava) te povećavanja njegovih operativnih učinaka potrebno je, uz nadopunu kriterija za kategoriziranje, razraditi kriterije izvrsnosti i kvalitete usluživanja prema pojedinim pojavnim oblicima smještaja u kućanstvima te inicirati njihovu primjenu kroz cjelovit program edukacije pružatelja usluga obiteljskog smještaja.
Mjera se odnosi na aktivnosti, nositelje i rokove provedbe usmjerene na: a) stvaranje primjerenijeg i poticajnijeg institucionalnog okruženja za unapređenje kvalitete smještaja u domaćinstvima, uključujući i fleksibilno utvrđivanje minimalnih tehničkih uvjeta u skladu s relevantnim konkurentskim okruženjem; b) podizanje razine znanja i stručnih vještina za uspješno vođenje poslovanja; c) uspostavljanje primjerenog i na objektiviziranim kriterijima zasnovanog sustava financijskih i/ili fiskalnih poticaja za podizanje kvalitete smještaja te, eventualno, transformaciju u obiteljske hotele, pansione i difuzne hotele.
Učinkovita provedba nacionalnog programa podrazumijeva nadogradnju postojeće regulative vezane uz razvrstavanje, kategorizaciju te kriterije kvalitete usluga u domaćinstvima.
Naziv akta: Program Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016. – 2020. predviđa unaprjeđenje kvalitete turističke ponude, čime će se povećati broj noćenja, smanjiti sezonalnost i povećati turistička potrošnja i zaposlenost u turizmu.
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne: Ne
Naziv pravne stečevine EU:
2.ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Ocjenjuje se da je važeći Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (Narodne novine, broj 85/15 i 121/16) u nekim dijelovima nedorečen odnosno ograničavajući za razvoj ugostiteljstva, kao značajnog čimbenika jačanja konkurentnosti hrvatskog turizma, i to poglavito iz slijedećih razloga:
-ne sadrži obvezu iznajmljivača koji su ishodili rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu do 1. rujna 2007. godine sukladno tada važećem Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu, usklađenja uvjeta i kategorije objekata sukladno sada važećem istoimenom Pravilniku; naime, uvjeti i kategorije (standardi) objekta prema ranijem Pravilniku bili su blaži u odnosu na sadašnje, prema kojima je podignut potreban standard odnosno uvjeti za kategorije takvih objekata; ocjenjuje se da su sada ostali iznajmljivači stavljeni u neravnopravni položaj, da se potrošači dovode u zabludu, na štetu njihovih prava na jednaku uslugu u objektima iste oznake kategorije (zvjezdice); također usklađivanje s novim standardima bilo bi od značaja za podizanje kvalitete ugostiteljskih usluga i standarda ugostiteljske usluge; ocjenjuje se da je iznajmljivača koji su ishodili rješenja do 1. rujna 2007. godine oko 20.000
-ne propisuju se objekti za robinzonski turizam kao posebna vrsta ugostiteljskog objekta u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, već se mogućnost pružanja takvih usluga omogućuje kroz jednu od vrsta objekta, Kamp odmorište - robinzonski smještaj, koje su uređene podzakonskim propisima; takvo rješenje ocjenjuje se neodgovarajućim i nedostatnim za razvoj tog novog, na tržištu prepoznatog oblika turizma, u kojem se gostima pružaju usluge smještaja pod neuobičajenim okolnostima i uvjetima
-ne propisuju se posebni standardi za objekte u domaćinstvu i obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, već samo za pojedine vrste ugostiteljskih objekata iz skupina »Hoteli«, »Kampovi«, »Ostali ugostiteljski objekti za smještaj«, »Restorani« i »Barovi«, što je ograničavajuće za povećanje raznolikosti ugostiteljske ponude smještaja ovisno o prepoznatim interesima gostiju
-propisuje se da iznajmljivač može uz uslugu smještaja pružati svojim gostima uslugu doručka, ali i polupansiona i punog pansiona, što ih čini nelojalnom konkurencijom ugostiteljima (trgovačkim društvima i obrtnici) prvenstveno onima koji posluju u hotelima s manjim smještajnim kapacitetima (malim obiteljskim hotelima); broj privatnih iznajmljivača je već sada prešao 90.000, s tendencijom daljnjeg rasta, i to u objektima koji ukupno najčešće već dostižu maksimalni dozvoljeni kapacitet (smještaj u sobi, apartmanu i kući za odmor do najviše deset soba, odnosno 20 kreveta, u koji broj se ne ubrajaju pomoćni kreveti, te smještaj u kampu i/ili kamp-odmorištu, s ukupno najviše deset smještajnih jedinica, odnosno za 30 gostiju istodobno, u koje se ne ubrajaju djeca u dobi do 12 godina), ocjenjuje se da iznajmljivači pružaju iste usluge kao i ugostitelji, ali ugostitelji moraju ispuniti strože uvjete vezano uz uređenje i opremu objekta u kojem se usluge pružaju (recepcije, liftovi, signalizacija za invalidne osobe, gabariti soba i sl.), zapošljavanje radnika, osiguranje gostiju od posljedica nesretnog slučaja, zaštite autorskih prava, nadzor nad njima vrši više inspekcija (zdravstvena, sanitarna, zaštite na radu, inspekcija rada i dr.) te imaju veće porezne obveze (porez na dohodak, porez na dodanu vrijednost – 13%, odnosno 25%); iznajmljivači plaćaju godišnji paušalni porez, npr. u najvišem razredu 300,00 kuna po krevetu, što za 20 kreveta za cijelu turističku godinu iznosi 6.000,00 kuna, te u pravilu paušalnu boravišnu pristojbu, također u najvišem razredu 300,00 kuna po krevetu godišnje, što također za 20 kreveta iznosi ukupno 6,000,00 kuna godišnje, te u pravilu nisu obveznici plaćanja poreza na dodanu vrijednost; s obzirom na ciljeve Strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine, smanjenje privatnog smještaja u odnosu na hotelski, kojeg je sada tek 18%, potrebno je osigurati uvjete za ostvarenje toga cilja, te potaknuti razvoj malih obiteljskih hotela
-smještaj sezonskih i terenskih radnika smatra se ugostiteljskom uslugom, te osiguranje smještaja takvih radnika predstavlja problem za poslodavce; u ugostiteljstvu, ali i u drugim djelatnostima, kao što je npr. graditeljstvo, koriste se sezonski radnici i radnici za rad na terenu van njihovog mjesta prebivališta; samo u ugostiteljstvu, i to u sedam primorskih županija, ima ukupno 742 hotela, aparthotela, turističkih naselja i kampova, koji pretežito tijekom glavne sezone zapošljavaju sezonske radnike; stoga se ocjenjuje opravdanim dopuniti Zakon na način da se propiše da se i na osiguravanje smještaja za sezonske i terenske radnike ne primjenjuju odredbe Zakona
-propisuje se da se boravak više od 15 osoba koje nisu članovi uže obitelji sukladno posebnom propisu kojim se propisuje obveza plaćanja boravišne pristojbe, u stanovima, apartmanima i kućama za odmor, u turističkim mjestima od 15. lipnja do 15. rujna, smatra pružanjem ugostiteljskih usluga u domaćinstvu; navedena presumpcija nije dala očekivane rezultate, jer građani, vlasnici navedenih nekretnina, nisu prijavljivali više od 15 osoba, pa niti članova uže obitelji, koji su boravili kod njih, osim možda u nekoliko sporadičnih slučajeva, kako se ne bi na njih primijenila navedena odredba Zakona; zbog mogućeg neprijavljivanja svih osoba koje su kod njih boravile bez naplate usluge, imalo je za posljedicu i neplaćanje boravišne pristojbe za te osobe; ocjenjuje se da se nadzor nad prijavom gostiju i naplatom boravišne pristojbe treba osigurati na ostale zakonom propisane načine; a postavlja se i pitanje opravdanosti odredbe vezano uz zaštitu prava vlasništva
-nemogućnosti da nadzirana osoba otkloni nepravilnosti i nedostatke bez sankcioniranja, jer ista nije propisana; takva mogućnost se ocjenjuje racionalnom i prihvatljivom u slučajevima kada se utvrđene nepravilnosti i nedostaci mogu otkloniti već tijekom inspekcijskog nadzora, odnosno do donošenja rješenja ili kada nadzirana osoba postupi po izvršnom rješenju inspektora ili kad nadzirana osoba preuzme odgovornost da će u određenom roku nakon što je utvrđen prekršaj otkloniti utvrđene nepravilnosti i nedostatke; ocjenjuje se da sankcioniranje i najmanjeg prekršaja stvara nepotrebne prepreke za pružatelje usluga u turizmu, te da bi samo upozorenje, bez podnošenja optužnog prijedloga, odnosno izdavanja prekršajnog naloga, ili naplate kazne na mjestu izvršenja prekršaja, bilo dostatno da se isprave nepravilnosti i nedostaci, jer bi to trebao biti osnovni cilj provođenja inspekcijskog nadzora, a ne kažnjavanje; Prekršajnim zakonom (Narodne novine, br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15 i 70/17) uvedeno je ublažavanje postupanja inspekcije prema pružateljima usluga počiniteljima prekršaja primjenom načela oportuniteta, pa tako u članku 109.b stavku 2. toga Zakona daje se mogućnost ovlaštenom tužitelju da primjeni načelo oportuniteta kao dvostruko uvjetovano i to preuzimanjem određenih obveza od strane počinitelja i pod pretpostavkom da nije počinitelj istog prekršaja, te putem propisivanja primjene iznimki od podnošenja prekršajnog naloga i optužnog prijedloga za pokretanje prekršajnog postupka.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Navedena materija se ne može riješiti na drugi način, tj. može se riješiti samo donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine .
Program Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016. – 2020.
3.UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
-poboljšanje strukture i kvalitete smještajnih objekata u domaćinstvu i obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu nadopunom kriterija za kategoriziranje uključujući i fleksibilno utvrđivanje minimalnih tehničkih uvjeta u skladu s relevantnim konkurentskim okruženjem s ciljem poticanja njihove transformacije u obiteljske male hotele, pansione i difuzne hoteleu svrhu povećanja raznolikostiugostiteljske ponude smještaja
- efikasnija komercijalizacija kapaciteta obiteljskog smještaja (kućanstava) te povećavanja njegovih operativnih učinaka putem pružanja nove usluge smještaja u objektima za robinzonski turizam
-uređenje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu na način da iznajmljivač može uz uslugu smještaja pružati svojim gostima samo uslugu doručka, a ne i polupansiona i pansiona, čime bi se doprinijelo da iznajmljivači koji sada pružaju i usluge polupansiona ili pansiona i svoje su objekte opremili za pružanje takvih usluga, nastave obavljati djelatnost kao ugostitelji, osnivanjem trgovačkih društava ili obrta, čime bi se omjer iznajmljivača i hotelijera izmijenio u korist hotelijera; tako bi se omogućilo ostvarivanje ciljeva Strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020.
-otklanjanje prepreka za poslovanje poduzetnika u pogledu korištenja svojih prostorija za smještaj svojih sezonskih i terenskih radnika radi obavljanja poslova na način da se na takav smještaj neće primjenjivati odredbe Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti
-brisati odredbu koja je bila teško provediva i nadzirana, a često i zloupotrebljavana, koja presumira da se radi o pružanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu kada vlasnici u svojim nekretninama omoguće boravak više od 15 osoba koje nisu članovi njihove uže obitelji, u turističkim mjestima od 15. lipnja do 15. rujna; istovremeno se otklanjaju moguće pritužbe građana, vlasnika nekretnina, da se odredbama Zakona zadire u njihovo pravo vlasništva
-kroz primjenu načela oportuniteta iz Prekršajnog zakona, olakšati poslovanje gospodarskih subjekata te rasteretiti prekršajne sudove u onim slučajevima kada nadzirana osoba otkloni nepravilnosti tijekom inspekcijskog nadzora ili u određenom roku nakon provedenog nadzora. Ovom mjerom cilj je postizanje poštivanja propisa od strane gospodarskih subjekata kroz otklanjanja utvrđenih nepravilnosti, te istodobno smanjenje procesuiranja u slučajevima u kojima utvrđene povrede nemaju obilježja težih prekršaja
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Očekuje se da će posljedice donošenja zakona biti podizanje kvalitete ugostiteljskih usluga i standarda objekata u kojim se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu, ravnopravan položaj iznajmljivača i ugostitelja na tržištu, veća zaštita potrošača zbog ujednačavanja standarda objekta iznajmljivača, te time i manje prigovora prema iznajmljivačima i zakonodavcu, omogućavanje vlasnicima nekretnina slobodno nekomercijalno korištenje njihovih nekretnina, rasterećenje zakona od odredbi koji su se pokazale neprimjenjivim u praksi, olakšano poslovanje poduzetnika i smanjenje troškova poslovanja vezano uz smještaj sezonskih i terenskih radnika, učinkovita primjena prekršajnih odredbi radi preciznijeg izričaja, a sve u cilju jačanja ukupne konkurentnosti hrvatskog turizma.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
Očekuje se postizanje cilja s danom stupanja na snagu Zakona, osim u dijelu provođenja usklađivanja s novim standardima (kategorijama) za objekte u domaćinstvu koji će se realizirati ovisno o propisanim rokovima, tijekom nekoliko godina.
4.UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Normativno rješenje za postizanje ishoda je izrada i donošenje izmjena i dopuna važećeg Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti te odgovarajućih podzakonskih propisa (pravilnika) koji detaljnije rješavaju pitanja razvrstavanja i kategorizacije objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu.
Obrazloženje: Za ostvarenje i provedbu ciljeva i mjera moguće normativno rješenje je izrada i donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Ekonomski instrumenti.
Obrazloženje: Uz normativno rješenje moguće nenormativno rješenje su ekonomski instrumenti:
- kreditne linije HBOR-a u suradnji s poslovnim bankama, za unapređenje kvalitete smještaja u objektima u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu uključujući njihovu transformaciju u obiteljske male hotele, pansione i difuzne hotele
Kroz moguća nenormativna rješenja namjerava se povećati sudjelovanje iznajmljivača u podizanju kategorije i standarda njihovih smještajnih objekata uključujući njihovu transformaciju u obiteljske male hotele, pansione i difuzne hoteleu svrhu povećanja raznolikostiugostiteljske ponude smještaja.
5.UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
Ne
Ne
Ne
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
Ne
Ne
Ne
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
Ne
Da
Ne
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.5.
Cijena roba i usluga
Ne
Da
Ne
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
Ne
Ne
Ne
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
Ne
Ne
Ne
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Da
Ne
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
Ne
Ne
Ne
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Predloženim normativnim uređenjem ugostiteljske djelatnosti osigurava se podizanje kvalitete ugostiteljskih usluga i standarda objekata u kojim se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu, ravnopravan položaj iznajmljivača na tržištu, veća zaštita potrošača zbog ujednačavanja standarda objekta iznajmljivača, te time i manje prigovora prema iznajmljivačima i zakonodavcu,rasterećenje zakona od odredbi koji su se pokazale neprimjenjivim u praksi, olakšava se poslovanje poduzetnika i smanjenje troškova poslovanja vezano uz smještaj sezonskih i terenskih radnika, a sve u cilju jačanja ukupne konkurentnosti hrvatskog turizma.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Da
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
Da
Ne
Ne
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.1.21.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
Mikro i malim poduzetnicima/građanima koji pružaju ugostiteljske usluge smještaja i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva omogućuje se pružanje usluge smještaja u objektima za robinzonski turizam te podizanje kvalitete ugostiteljskih usluga i standarda njihovih smještajnih objekata čime se povećava njihova tržišna konkurentnost a time i ukupna konkurentnost hrvatskog turizma, olakšava se poslovanje poduzetnika i smanjenje troškova poslovanja vezano uz smještaj sezonskih i terenskih radnika, a sve u cilju jačanja ukupne konkurentnosti hrvatskog turizma.
Ocjenjuje se da izmjene Zakona mogu imati učinak na 20.000 iznajmljivača koji su ishodili rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu do 1. rujna 2007. godine a vezano za potrebe usklađivanja standarda njihovih objekata sa sada važećim Pravilnikom o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu.
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
Da
5.2.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
Ne
Ne
Ne
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
Ne
Ne
Ne
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Predložene izmjene i dopune Zakona nemaju učinaka na tržišno natjecanje adresata tj. ne dovode do smanjivanja izbora za potrošače ni do poticanja nekonkurentnog tržišnog ponašanja, niti stvaranja monopolističkog tržišta niti prepreka za pružatelje usluga.
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.2.11.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
Predložene izmjene i dopune Zakona vezano za tržišno natjecanje ne utječu negativno na adresate navedene pod 5.2.6. do 5.2.16.
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.3.
UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
Ne
Ne
Ne
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.3.3.
Socijalna uključenost
Ne
Ne
Ne
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
Ne
Ne
Ne
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
Ne
Ne
Ne
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Zakon ne sadrži odredbe koje se odnose na socijalno osjetljive skupine, socijalna prava građana, promjene naknada, status građana u odnosu na kupovnu moć, ravnopravnost spolova a ne sadrži niti odredbe koje bi u odnosu na važeći Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti negativno utjecale na interesne skupine u društvu odnosno društvo u cjelini.
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.3.14.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
Zakon ne sadrži odredbe koje se odnose na socijalne učinke glede adresata od 5.3.9. do 5.3.19.
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
Ne
Da
Ne
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
Ne
Da
Ne
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
Ne
Ne
Ne
5.4.4.
Status regulirane profesije
Ne
Ne
Ne
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
Ne
Ne
Ne
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
Ne
Ne
Ne
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
Ne
Ne
Ne
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
Ne
Ne
Ne
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
Ne
Ne
Ne
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
Ne
Ne
Ne
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
Namjeravanim poticanim prerastanjem ugostiteljskih kapaciteta u domaćinstvima u male hotele/pansione i nove ponude objekata hrane i pića, generirat će se nova zapošljavanja i otvaranje novih radnih mjesta.
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Da
Ne
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.4.20.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
Zakon ne sadrži odredbe koje bi imale negativan učinak na adresate od 5.4.14. do 5.4.25.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.5.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
Ne
Ne
Ne
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
Ne
Ne
Ne
5.5.3.
Korištenje energije
Ne
Ne
Ne
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
Ne
Ne
Ne
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
Ne
Ne
Ne
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
Ne
Ne
Ne
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Ne
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
Ne
Ne
Ne
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
Ne
Ne
Ne
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Zakon nema izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.5.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
Zakon ne sadrži odredbe koje bi imale negativan učinak na adresate od 5.5.12. do 5.5.22
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.6.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
Ne
Ne
Ne
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
Ne
Ne
Ne
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
Ne
Ne
Ne
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Ne
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
Ne
Ne
Ne
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
Ne
Ne
Ne
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
Ne
Ne
Ne
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
Ne
Ne
Ne
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Zakon nema izravnih učinaka od od 5.6.1. do 5.6.9.
Utvrdite veličinu adresata:
Ne
Ne
Ne
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.6.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.6.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
Zakon nema izravnih učinaka u svezi zaštite ljudskih prava na adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
6.Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
Da
Obrazloženje:
Provedba zakona iziskuje provedbu upravnog postupka vezano uz ispunjavanje uvjeta za novi standard, za iznajmljivače koji su ishodili rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu do 1. rujna 2007. po tada važećem Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu koji je propisivao blaže kriterije i niže standarde.
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
Ne
Obrazloženje:
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
Da
Obrazloženje: Postoji trošak prilagodbe za iznajmljivače koji su ishodili rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu do 1. rujna 2007. po tada važećem Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu koji će za potrebe usklađivanja trebati uložiti dodatna sredstva.
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
Ne
Obrazloženje: Ne očekuju se posebni učinci na mikro poduzetnike.
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
7.Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
Da
Ne
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
Da
Ne
8.8.
Provođenje MSP testa
8.9.
Provođenje SCM metodologije
9.PRILOZI
10.POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: Gari Cappelli, ministar
Datum: 25. siječnja 2018. godine
11.Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
PRILOG 1.OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma
1.OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
Ministarstvo turizma
1.2.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti
1.3.
Datum:
25. siječnja 2018. godine
1.4.
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
Uprava za pravne poslove i standarde
tel. 6169 344, Senka.Janjanin-Krkljes@mint.hr
1.5.
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne: Da
Naziv akta: Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine
Opis mjere:
Mjera 8.- Nacionalni program razvoja malih obiteljskih hotela.
U cilju prerastanja dijela obiteljskog smještaja u male obiteljske hotele, pansione i difuzne hotele, te obogaćivanja ukupne smještajne ponude, ali i poticanja poduzetničke aktivnosti domaćeg stanovništva i samozapošljavanja u turizmu, potrebno je sadržajno osmisliti, a potom i implementirati program razvoja malog obiteljskog hotelijerstva.
Mjera je usmjerena prema potencijalnim novim ulagačima, ali i prema postojećim vlasnicima malih obiteljskih hotela, a odnosi se na aktivnosti, nositelje i rokove provedbe usmjerene na: a) stvaranje primjerenijeg i poticajnijeg institucionalnog okruženja za razvoj malih obiteljskih hotela, uključujući i fleksibilno utvrđivanje minimalnih tehničkih uvjeta u skladu s relevantnim konkurentskim okruženjem; b) stjecanje potrebne obrazovne razine i stručnih vještina za uspješan razvoj projekta i vođenje poslovanja; c) uspostavljanje primjerenog i na objektiviziranim kriterijima zasnovanog sustava financijskih (bespovratna sredstva za izradu projektne dokumentacije) i/ili fiskalnih poticaja (višegodišnje oslobađanje od poreza i sl.).
Učinkovita provedba nacionalnog programa podrazumijeva nadogradnju postojeće regulative vezane uz razvrstavanje i kategorizaciju hotela, odnosno izradu specifičnog pravilnika prilagođenog posebnim značajkama malih obiteljskih hotela.
Mjera 9.- Nacionalni program unapređenja obiteljskog smještaja
Kapaciteti obiteljskog smještaja (kućanstava) čine gotovo 50% raspoloživog, statistički registriranog smještajnog kapaciteta Hrvatske. Obiteljski smještaj (kućanstva) još uvijek ne predstavlja homogenu kategoriju, već se radi o smještaju različite kvalitativne razine u vlasništvu osoba različitog stupnja osposobljenosti za pružanje turističko-ugostiteljskih usluga.
U cilju efikasnije komercijalizacije kapaciteta obiteljskog smještaja (kućanstava) te povećavanja njegovih operativnih učinaka potrebno je, uz nadopunu kriterija za kategoriziranje, razraditi kriterije izvrsnosti i kvalitete usluživanja prema pojedinim pojavnim oblicima smještaja u kućanstvima te inicirati njihovu primjenu kroz cjelovit program edukacije pružatelja usluga obiteljskog smještaja.
Mjera se odnosi na aktivnosti, nositelje i rokove provedbe usmjerene na: a) stvaranje primjerenijeg i poticajnijeg institucionalnog okruženja za unapređenje kvalitete smještaja u domaćinstvima, uključujući i fleksibilno utvrđivanje minimalnih tehničkih uvjeta u skladu s relevantnim konkurentskim okruženjem; b) podizanje razine znanja i stručnih vještina za uspješno vođenje poslovanja; c) uspostavljanje primjerenog i na objektiviziranim kriterijima zasnovanog sustava financijskih i/ili fiskalnih poticaja za podizanje kvalitete smještaja te, eventualno, transformaciju u obiteljske hotele, pansione i difuzne hotele.
Učinkovita provedba nacionalnog programa podrazumijeva nadogradnju postojeće regulative vezane uz razvrstavanje, kategorizaciju te kriterije kvalitete usluga u domaćinstvima.
Naziv akta: Program Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016. – 2020. predviđa unaprjeđenje kvalitete turističke ponude, čime će se povećati broj noćenja, smanjiti sezonalnost i povećati turistička potrošnja i zaposlenost u turizmu.
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne: Ne
Naziv pravne stečevine EU:
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma
2.ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Ocjenjuje se da je važeći Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (Narodne novine, broj 85/15 i 121/16) u nekim dijelovima nedorečen odnosno ograničavajući za razvoj ugostiteljstva, kao značajnog čimbenika jačanja konkurentnosti hrvatskog turizma, i to poglavito iz slijedećih razloga:
- ne sadrži obvezu iznajmljivača koji su ishodili rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu do 1. rujna 2007. godine sukladno tada važećem Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu, usklađenja uvjeta i kategorije objekata sukladno sada važećem istoimenom Pravilniku; naime, uvjeti i kategorije (standardi) objekta prema ranijem Pravilniku bili su blaži u odnosu na sadašnje, prema kojima je podignut potreban standard odnosno uvjeti za kategorije takvih objekata; ocjenjuje se da su sada ostali iznajmljivači stavljeni u neravnopravni položaj, da se potrošači dovode u zabludu, na štetu njihovih prava na jednaku uslugu u objektima iste oznake kategorije (zvjezdice); također usklađivanje s novim standardima bilo bi od značaja za podizanje kvalitete ugostiteljskih usluga i standarda ugostiteljske usluge; ocjenjuje se da je iznajmljivača koji su ishodili rješenja do 1. rujna 2007. godine oko 20.000
- ne propisuju se objekti za robinzonski turizam kao posebna vrsta ugostiteljskog objekta u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, već se mogućnost pružanja takvih usluga omogućuje kroz jednu od vrsta objekta, Kamp odmorište - robinzonski smještaj, koje su uređene podzakonskim propisima; takvo rješenje ocjenjuje se neodgovarajućim i nedostatnim za razvoj tog novog, na tržištu prepoznatog oblika turizma, u kojem se gostima pružaju usluge smještaja pod neuobičajenim okolnostima i uvjetima
- ne propisuju se posebni standardi za objekte u domaćinstvu i obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, već samo za pojedine vrste ugostiteljskih objekata iz skupina »Hoteli«, »Kampovi«, »Ostali ugostiteljski objekti za smještaj«, »Restorani« i »Barovi«, što je ograničavajuće za povećanje raznolikosti ugostiteljske ponude smještaja ovisno o prepoznatim interesima gostiju
- propisuje se da iznajmljivač može uz uslugu smještaja pružati svojim gostima uslugu doručka, ali i polupansiona i punog pansiona, što ih čini nelojalnom konkurencijom ugostiteljima (trgovačkim društvima i obrtnici) prvenstveno onima koji posluju u hotelima s manjim smještajnim kapacitetima (malim obiteljskim hotelima); broj privatnih iznajmljivača je već sada prešao 90.000, s tendencijom daljnjeg rasta, i to u objektima koji ukupno najčešće već dostižu maksimalni dozvoljeni kapacitet (smještaj u sobi, apartmanu i kući za odmor do najviše deset soba, odnosno 20 kreveta, u koji broj se ne ubrajaju pomoćni kreveti, te smještaj u kampu i/ili kamp-odmorištu, s ukupno najviše deset smještajnih jedinica, odnosno za 30 gostiju istodobno, u koje se ne ubrajaju djeca u dobi do 12 godina), ocjenjuje se da iznajmljivači pružaju iste usluge kao i ugostitelji, ali ugostitelji moraju ispuniti strože uvjete vezano uz uređenje i opremu objekta u kojem se usluge pružaju (recepcije, liftovi, signalizacija za invalidne osobe, gabariti soba i sl.), zapošljavanje radnika, osiguranje gostiju od posljedica nesretnog slučaja, zaštite autorskih prava, nadzor nad njima vrši više inspekcija (zdravstvena, sanitarna, zaštite na radu, inspekcija rada i dr.) te imaju veće porezne obveze (porez na dohodak, porez na dodanu vrijednost – 13%, odnosno 25%); iznajmljivači plaćaju godišnji paušalni porez, npr. u najvišem razredu 300,00 kuna po krevetu, što za 20 kreveta za cijelu turističku godinu iznosi 6.000,00 kuna, te u pravilu paušalnu boravišnu pristojbu, također u najvišem razredu 300,00 kuna po krevetu godišnje, što također za 20 kreveta iznosi ukupno 6,000,00 kuna godišnje, te u pravilu nisu obveznici plaćanja poreza na dodanu vrijednost; s obzirom na ciljeve Strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine, smanjenje privatnog smještaja u odnosu na hotelski, kojeg je sada tek 18%, potrebno je osigurati uvjete za ostvarenje toga cilja, te potaknuti razvoj malih obiteljskih hotela
- smještaj sezonskih i terenskih radnika smatra se ugostiteljskom uslugom, te osiguranje smještaja takvih radnika predstavlja problem za poslodavce; u ugostiteljstvu, ali i u drugim djelatnostima, kao što je npr. graditeljstvo, koriste se sezonski radnici i radnici za rad na terenu van njihovog mjesta prebivališta; samo u ugostiteljstvu, i to u sedam primorskih županija, ima ukupno 742 hotela, aparthotela, turističkih naselja i kampova, koji pretežito tijekom glavne sezone zapošljavaju sezonske radnike; stoga se ocjenjuje opravdanim dopuniti Zakon na način da se propiše da se i na osiguravanje smještaja za sezonske i terenske radnike ne primjenjuju odredbe Zakona
- propisuje se da se boravak više od 15 osoba koje nisu članovi uže obitelji sukladno posebnom propisu kojim se propisuje obveza plaćanja boravišne pristojbe, u stanovima, apartmanima i kućama za odmor, u turističkim mjestima od 15. lipnja do 15. rujna, smatra pružanjem ugostiteljskih usluga u domaćinstvu; navedena presumpcija nije dala očekivane rezultate, jer građani, vlasnici navedenih nekretnina, nisu prijavljivali više od 15 osoba, pa niti članova uže obitelji, koji su boravili kod njih, osim možda u nekoliko sporadičnih slučajeva, kako se ne bi na njih primijenila navedena odredba Zakona; zbog mogućeg neprijavljivanja svih osoba koje su kod njih boravile bez naplate usluge, imalo je za posljedicu i neplaćanje boravišne pristojbe za te osobe; ocjenjuje se da se nadzor nad prijavom gostiju i naplatom boravišne pristojbe treba osigurati na ostale zakonom propisane načine; a postavlja se i pitanje opravdanosti odredbe vezano uz zaštitu prava vlasništva
- nemogućnosti da nadzirana osoba otkloni nepravilnosti i nedostatke bez sankcioniranja, jer ista nije propisana; takva mogućnost se ocjenjuje racionalnom i prihvatljivom u slučajevima kada se utvrđene nepravilnosti i nedostaci mogu otkloniti već tijekom inspekcijskog nadzora, odnosno do donošenja rješenja ili kada nadzirana osoba postupi po izvršnom rješenju inspektora ili kad nadzirana osoba preuzme odgovornost da će u određenom roku nakon što je utvrđen prekršaj otkloniti utvrđene nepravilnosti i nedostatke; ocjenjuje se da sankcioniranje i najmanjeg prekršaja stvara nepotrebne prepreke za pružatelje usluga u turizmu, te da bi samo upozorenje, bez podnošenja optužnog prijedloga, odnosno izdavanja prekršajnog naloga, ili naplate kazne na mjestu izvršenja prekršaja, bilo dostatno da se isprave nepravilnosti i nedostaci, jer bi to trebao biti osnovni cilj provođenja inspekcijskog nadzora, a ne kažnjavanje; Prekršajnim zakonom (Narodne novine, br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15 i 70/17) uvedeno je ublažavanje postupanja inspekcije prema pružateljima usluga počiniteljima prekršaja primjenom načela oportuniteta, pa tako u članku 109.b stavku 2. toga Zakona daje se mogućnost ovlaštenom tužitelju da primjeni načelo oportuniteta kao dvostruko uvjetovano i to preuzimanjem određenih obveza od strane počinitelja i pod pretpostavkom da nije počinitelj istog prekršaja, te putem propisivanja primjene iznimki od podnošenja prekršajnog naloga i optužnog prijedloga za pokretanje prekršajnog postupka.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Navedena materija se ne može riješiti na drugi način, tj. može se riješiti samo donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine .
Program Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016. – 2020.
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma
3.UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
- poboljšanje strukture i kvalitete smještajnih objekata u domaćinstvu i obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu nadopunom kriterija za kategoriziranje uključujući i fleksibilno utvrđivanje minimalnih tehničkih uvjeta u skladu s relevantnim konkurentskim okruženjem s ciljem poticanja njihove transformacije u obiteljske male hotele, pansione i difuzne hotele u svrhu povećanja raznolikosti ugostiteljske ponude smještaja
- efikasnija komercijalizacija kapaciteta obiteljskog smještaja (kućanstava) te povećavanja njegovih operativnih učinaka putem pružanja nove usluge smještaja u objektima za robinzonski turizam
- uređenje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu na način da iznajmljivač može uz uslugu smještaja pružati svojim gostima samo uslugu doručka, a ne i polupansiona i pansiona, čime bi se doprinijelo da iznajmljivači koji sada pružaju i usluge polupansiona ili pansiona i svoje su objekte opremili za pružanje takvih usluga, nastave obavljati djelatnost kao ugostitelji, osnivanjem trgovačkih društava ili obrta, čime bi se omjer iznajmljivača i hotelijera izmijenio u korist hotelijera; tako bi se omogućilo ostvarivanje ciljeva Strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020.
- otklanjanje prepreka za poslovanje poduzetnika u pogledu korištenja svojih prostorija za smještaj svojih sezonskih i terenskih radnika radi obavljanja poslova na način da se na takav smještaj neće primjenjivati odredbe Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti
- brisati odredbu koja je bila teško provediva i nadzirana, a često i zloupotrebljavana, koja presumira da se radi o pružanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu kada vlasnici u svojim nekretninama omoguće boravak više od 15 osoba koje nisu članovi njihove uže obitelji, u turističkim mjestima od 15. lipnja do 15. rujna; istovremeno se otklanjaju moguće pritužbe građana, vlasnika nekretnina, da se odredbama Zakona zadire u njihovo pravo vlasništva
- kroz primjenu načela oportuniteta iz Prekršajnog zakona, olakšati poslovanje gospodarskih subjekata te rasteretiti prekršajne sudove u onim slučajevima kada nadzirana osoba otkloni nepravilnosti tijekom inspekcijskog nadzora ili u određenom roku nakon provedenog nadzora. Ovom mjerom cilj je postizanje poštivanja propisa od strane gospodarskih subjekata kroz otklanjanja utvrđenih nepravilnosti, te istodobno smanjenje procesuiranja u slučajevima u kojima utvrđene povrede nemaju obilježja težih prekršaja
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Očekuje se da će posljedice donošenja zakona biti podizanje kvalitete ugostiteljskih usluga i standarda objekata u kojim se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu, ravnopravan položaj iznajmljivača i ugostitelja na tržištu, veća zaštita potrošača zbog ujednačavanja standarda objekta iznajmljivača, te time i manje prigovora prema iznajmljivačima i zakonodavcu, omogućavanje vlasnicima nekretnina slobodno nekomercijalno korištenje njihovih nekretnina, rasterećenje zakona od odredbi koji su se pokazale neprimjenjivim u praksi, olakšano poslovanje poduzetnika i smanjenje troškova poslovanja vezano uz smještaj sezonskih i terenskih radnika, učinkovita primjena prekršajnih odredbi radi preciznijeg izričaja, a sve u cilju jačanja ukupne konkurentnosti hrvatskog turizma.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
Očekuje se postizanje cilja s danom stupanja na snagu Zakona, osim u dijelu provođenja usklađivanja s novim standardima (kategorijama) za objekte u domaćinstvu koji će se realizirati ovisno o propisanim rokovima, tijekom nekoliko godina.
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma
4.UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Normativno rješenje za postizanje ishoda je izrada i donošenje izmjena i dopuna važećeg Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti te odgovarajućih podzakonskih propisa (pravilnika) koji detaljnije rješavaju pitanja razvrstavanja i kategorizacije objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu.
Obrazloženje: Za ostvarenje i provedbu ciljeva i mjera moguće normativno rješenje je izrada i donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Ekonomski instrumenti.
Obrazloženje: Uz normativno rješenje moguće nenormativno rješenje su ekonomski instrumenti:
- kreditne linije HBOR-a u suradnji s poslovnim bankama, za unapređenje kvalitete smještaja u objektima u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu uključujući njihovu transformaciju u obiteljske male hotele, pansione i difuzne hotele
Kroz moguća nenormativna rješenja namjerava se povećati sudjelovanje iznajmljivača u podizanju kategorije i standarda njihovih smještajnih objekata uključujući njihovu transformaciju u obiteljske male hotele, pansione i difuzne hotele u svrhu povećanja raznolikosti ugostiteljske ponude smještaja.
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma
5.UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
Ne
Ne
Ne
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
Ne
Ne
Ne
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
Ne
Da
Ne
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.5.
Cijena roba i usluga
Ne
Da
Ne
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
Ne
Ne
Ne
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
Ne
Ne
Ne
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Da
Ne
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
Ne
Ne
Ne
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Predloženim normativnim uređenjem ugostiteljske djelatnosti osigurava se podizanje kvalitete ugostiteljskih usluga i standarda objekata u kojim se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu, ravnopravan položaj iznajmljivača na tržištu, veća zaštita potrošača zbog ujednačavanja standarda objekta iznajmljivača, te time i manje prigovora prema iznajmljivačima i zakonodavcu, rasterećenje zakona od odredbi koji su se pokazale neprimjenjivim u praksi, olakšava se poslovanje poduzetnika i smanjenje troškova poslovanja vezano uz smještaj sezonskih i terenskih radnika, a sve u cilju jačanja ukupne konkurentnosti hrvatskog turizma.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Da
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
Da
Ne
Ne
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.1.21.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
Mikro i malim poduzetnicima/građanima koji pružaju ugostiteljske usluge smještaja i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva omogućuje se pružanje usluge smještaja u objektima za robinzonski turizam te podizanje kvalitete ugostiteljskih usluga i standarda njihovih smještajnih objekata čime se povećava njihova tržišna konkurentnost a time i ukupna konkurentnost hrvatskog turizma, olakšava se poslovanje poduzetnika i smanjenje troškova poslovanja vezano uz smještaj sezonskih i terenskih radnika, a sve u cilju jačanja ukupne konkurentnosti hrvatskog turizma.
Ocjenjuje se da izmjene Zakona mogu imati učinak na 20.000 iznajmljivača koji su ishodili rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu do 1. rujna 2007. godine a vezano za potrebe usklađivanja standarda njihovih objekata sa sada važećim Pravilnikom o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu.
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
Da
5.2.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
Ne
Ne
Ne
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
Ne
Ne
Ne
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Predložene izmjene i dopune Zakona nemaju učinaka na tržišno natjecanje adresata tj. ne dovode do smanjivanja izbora za potrošače ni do poticanja nekonkurentnog tržišnog ponašanja, niti stvaranja monopolističkog tržišta niti prepreka za pružatelje usluga.
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.2.11.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
Predložene izmjene i dopune Zakona vezano za tržišno natjecanje ne utječu negativno na adresate navedene pod 5.2.6. do 5.2.16.
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.3.
UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
Ne
Ne
Ne
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.3.3.
Socijalna uključenost
Ne
Ne
Ne
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
Ne
Ne
Ne
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
Ne
Ne
Ne
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Zakon ne sadrži odredbe koje se odnose na socijalno osjetljive skupine, socijalna prava građana, promjene naknada, status građana u odnosu na kupovnu moć, ravnopravnost spolova a ne sadrži niti odredbe koje bi u odnosu na važeći Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti negativno utjecale na interesne skupine u društvu odnosno društvo u cjelini.
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.3.14.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
Zakon ne sadrži odredbe koje se odnose na socijalne učinke glede adresata od 5.3.9. do 5.3.19.
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
Ne
Da
Ne
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
Ne
Da
Ne
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
Ne
Ne
Ne
5.4.4.
Status regulirane profesije
Ne
Ne
Ne
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
Ne
Ne
Ne
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
Ne
Ne
Ne
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
Ne
Ne
Ne
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
Ne
Ne
Ne
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
Ne
Ne
Ne
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
Ne
Ne
Ne
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
Namjeravanim poticanim prerastanjem ugostiteljskih kapaciteta u domaćinstvima u male hotele/pansione i nove ponude objekata hrane i pića, generirat će se nova zapošljavanja i otvaranje novih radnih mjesta.
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Da
Ne
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.4.20.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
Zakon ne sadrži odredbe koje bi imale negativan učinak na adresate od 5.4.14. do 5.4.25 .
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.5.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
Ne
Ne
Ne
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
Ne
Ne
Ne
5.5.3.
Korištenje energije
Ne
Ne
Ne
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
Ne
Ne
Ne
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
Ne
Ne
Ne
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
Ne
Ne
Ne
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Ne
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
Ne
Ne
Ne
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
Ne
Ne
Ne
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Zakon nema izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.5.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
Zakon ne sadrži odredbe koje bi imale negativan učinak na adresate od 5.5.12. do 5.5.22
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.6.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
Ne
Ne
Ne
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
Ne
Ne
Ne
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
Ne
Ne
Ne
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Ne
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
Ne
Ne
Ne
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
Ne
Ne
Ne
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
Ne
Ne
Ne
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
Ne
Ne
Ne
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Zakon nema izravnih učinaka od od 5.6.1. do 5.6.9.
Utvrdite veličinu adresata:
Ne
Ne
Ne
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.6.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.6.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
Zakon nema izravnih učinaka u svezi zaštite ljudskih prava na adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma
6.Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
Da
Obrazloženje:
Provedba zakona iziskuje provedbu upravnog postupka vezano uz ispunjavanje uvjeta za novi standard, za iznajmljivače koji su ishodili rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu do 1. rujna 2007. po tada važećem Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu koji je propisivao blaže kriterije i niže standarde.
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
Ne
Obrazloženje:
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
Da
Obrazloženje: Postoji trošak prilagodbe za iznajmljivače koji su ishodili rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu do 1. rujna 2007. po tada važećem Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu koji će za potrebe usklađivanja trebati uložiti dodatna sredstva.
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
Ne
Obrazloženje: Ne očekuju se posebni učinci na mikro poduzetnike.
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma
7.Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma
8.SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE
Ako je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata,
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata,
–mali izravni učinak i veliki broj adresata,
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
Da
Ne
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
Da
Ne
8.8.
Provođenje MSP testa
8.9.
Provođenje SCM metodologije
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma
9.PRILOZI
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma
10.POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: Gari Cappelli, ministar
Datum: 25. siječnja 2018. godine
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma
11.Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma