I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. i članku 57. stavku 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA

1. Ocjena stanja

U Republici Hrvatskoj je od 20. veljače 2014. na snazi Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima (Narodne novine, br. 19/14 - u daljnjem tekstu: Zakon), kojim je uređeno osnivanje i poslovanje dobrovoljnih mirovinskih fondova u sklopu dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, osnivanje i poslovanje mirovinskih društava za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima, nadzor nad radom i poslovanjem dobrovoljnih mirovinskih fondova, društava za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima i depozitara dobrovoljnih mirovinskih fondova. Ovim Zakonom stvorene su pretpostavke za daljnji razvoj i unaprijeđenje sustava individualne kapitalizirane štednje sa ciljem bolje buduće socijalne sigurnosti osiguranika, uz osiguranje trajne i učinkovite socijalne zaštite, koja bi trebala jamčiti pristojan životni standard u starijoj dobi.

Uočena je nedostatna usklađenost važećeg Zakona s Preporukom 23 (Regulacija, supervizija i nadzor nad financijskim institucijama) – zakonodavni okvir za kreditne i financijske institucije, iz Izvješća o 4. krugu evaluacije Republike Hrvatske od strane Odbora Vijeća Europe MONEYVAL u odnosu na provedbu mjera spriječavanja pranja novca i financiranja terorizma. U tom cilju potrebno je onemogućiti da suradnici osoba osuđenih za kaznena djela imaju kontrolni udio ili rukovodeću funkciju u financijskim institucijama na koje se ovaj Zakon odnosi. S tim u vezi potrebno je omogućiti Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (u daljnjem tekstu: HANFA) da u postupcima izdavanja suglasnosti za stjecanje kvalificiranih udjela i izdavanja suglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva prikupi relevantne podatke od nadležnih tijela, kako bi ustanovila radi li se o suradnicima osoba osuđenih za kaznena djela.  

Također, potrebno je važeći Zakon uskladiti s Direktivom (EU) 2014/50 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. godine o minimalnim zahtjevima za poboljšanje mobilnosti radnika među državama članicama unaprijeđivanjem stjecanja i očuvanja prava na dopunsku mirovinu. Cilj pravila utvrđenih navedenom Direktivom je olakšati ostvarivanje prava radnika na slobodu kretanja među državama članicama smanjivanjem prepreka stvorenih određenim pravilima u vezi sa sustavima dopunskih mirovina povezanih s radnim odnosom, budući da je slobodno kretanje osoba jedno od temeljnih sloboda Europske unije. Usklađivanjem važećeg Zakona s Direktivom (EU) 2014/50 postiže se veća mobilnost radnika među državama članicama unapređivanjem stjecanja i očuvanja prava na dopunsku mirovinu članova tih sustava dopunskih mirovina. U mirovinskom sustavu Republike Hrvatske dopunske mirovine su mirovine koje se mogu ostvariti u sustavu dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje u zatvorenim mirovinskim fondovima. Stoga se članovima zatvorenih mirovinskih fondova koji odlaze na rad u drugu državu članicu Europske unije osiguravaju dodatna prava poput ostanaka u članstvu zatvorenog mirovinskog fonda do ispunjenja uvjeta za mirovinu prema važećem Zakonu pa i nakon ispunjenja uvjeta za mirovinu za korisnika odgođene mirovine. Omogućava se jednokratna isplata prikupljenih i kapitaliziranih sredstava kao i informiranje članova zatvorenih mirovinskih fondova. Krajnji rok za prenošenje navedene Direktive (EU) 2014/50 je 21. svibanj 2018. godine.

2. Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom

U svrhu provedbe Preporuke 23 (Regulacija, supervizija i nadzor nad financijskim institucijama) – zakonodavni okvir za kreditne i financijske institucije, iz Izvješća o 4. krugu evaluacije Republike Hrvatske od strane Odbora Vijeća Europe MONEYVAL u odnosu na provedbu mjera sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma, omogućiti će se HANFA-i da u postupcima izdavanja suglasnosti za stjecanje kvalificiranih udjela i izdavanja suglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave u financijskim institucijama prikupi podatke, kako bi se spriječilo da stjecatelji kvalificiranih udjela u financijskim institucijama ili članovi uprave u financijskim institucijama postanu osobe koje su suradnici osoba osuđenih za kaznena djela. Također je potrebno definirati pojam suradnika stjecatelja kvalificiranog udjela u mirovinskom društvu i suradnika podnositelja zahtjeva za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva.

Nadalje, potrebno je Zakon uskladiti s Direktivom (EU) 2014/50, kojom se uređuju prava radnika vezano uz dopunsku mirovinu prilikom migracije iz jedne države članice u drugu. Time će se poboljšati ostvarivanje prava na slobodu kretanja radnika i dodatno olakšati mobilnost unaprjeđivanjem sustava stjecanja i očuvanja prava na dopunsku mirovinu radnika koji odlaze na rad u drugu državu članicu. U mirovinskom sustavu Republike Hrvatske dopunske mirovine su mirovine koje se mogu ostvariti u sustavu dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje u zatvorenim mirovinskim fondovima. Prijedlogom Zakona se stoga definiraju pojmovi: radnik na odlasku, korisnik odgođene mirovine i pravo na mirovinu u stanju mirovanja, a kako je to propisano Direktivom (EU) 2014/50. Radnika na odlasku se definira kao člana zatvorenog fonda kod kojega je došlo do prestanka radnog odnosa zbog odlaska na rad u drugu državu članicu, a koji još ne ispunjava uvjete za ostvarivanje prava na mirovinu prema važećem Zakonu, dok se korisnik odgođene mirovine definira kao član zatvorenog fonda kod kojega je došlo do prestanka radnog odnosa zbog odlaska na rad u drugu državu članicu, a koji je ispunio uvjete za mirovinu prema važećem Zakonu, ali se još uvijek ne koristi tim pravom. I radnik na odlasku i korisnik odgođene mirovine mogu ostati članovi zatvorenog mirovinskog fonda do ispunjenja uvjeta za mirovinu, odnosno nakon ispunjenja uvjeta za mirovinu. Ovim prijedlogom Zakona se radniku na odlasku omogućava jednokratna isplata prikupljenih i kapitaliziranih sredstava na njegovom računu i propisuje obveza mirovinskog društva da na zahtjev članova fonda dostavi dodatne informacije u vezi uvjeta za stjecanje prava na mirovinu u slučaju prestanka radnog odnosa.

3. Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona

Ovim prijedlogom Zakonom ustanovit će se regulatorni okvir za usklađenje s Preporukom 23 (Regulacija, supervizija i nadzor nad financijskim institucijama) – zakonodavni okvir za kreditne i financijske institucije, iz Izvješća o 4. krugu evaluacije Republike Hrvatske od strane Odbora Vijeća Europe MONEYVAL u odnosu na provedbu mjera sprečavanja pranja novca i financiranje terorizma.

Predloženim Zakonom izvršiti će se usklađenje hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije. Usklađivanjem važećeg Zakona s Direktivom (EU) 2014/50 postiže se veća mobilnost radnika među državama članicama unapređivanjem stjecanja i očuvanja prava na dopunsku mirovinu članova tih sustava dopunskih mirovina na način da se članovima zatvorenih mirovinskih fondova koji odlaze na rad u drugu državu članicu Europske unije osiguravaju dodatna prava, kao što je ostanak u članstvu zatvorenog mirovinskog fonda do ispunjenja uvjeta za mirovinu prema važećem Zakonu, a i nakon ispunjenja uvjeta za mirovinu. Omogućava se jednokratna isplata prikupljenih i kapitaliziranih sredstava kao i dodatno informiranje članova zatvorenih mirovinskih fondova u vezi uvjeta za stjecanje prava na mirovinu u slučaju prestanka radnog odnosa.

III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

U skladu s člankom 204. Stavkom 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, br. 81/13, 113/16 i 69/17) predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku. Razlog za donošenje ovog Zakona po hitnom postupku je nužnost da se žurno provede usklađivanje Zakona s Preporukom 23 iz Izvješća o 4. krugu evaluacije Republike Hrvatske od strane Odbora Vijeća MONEYVAL u odnosu na provedbu mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, a kako bi se spriječili veći poremećaji u gospodarstvu do kojih može doći u slučaju neusklađenosti s navedenom Preporukom. S obzirom da se sljedeća sjednica Odbora održava u travnju 2018. godine, potrebno je do konca ožujka 2018. godine izvijestiti o provedenom usklađivanju s Preporukom 23, odnosno o donesenom Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima.

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O

DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA

Članak 1.

U Zakonu o dobrovoljnim mirovinskim fondovima (Narodne novine, br. 19/14), u članku 2. stavku 1. iza podstavka 6. dodaje se podstavak 7. koji glasi:

„- Direktiva 2014/50/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o minimalnim zahtjevima za poboljšanje mobilnosti radnika među državama članicama unaprjeđivanjem stjecanja i očuvanja prava na dopunsku mirovinu (SL L 128, 30.4.2014.).“.

Članak 2.

U članku 3. stavku 1. iza točke 16. dodaju se točke 16.a, 16.b i 16.c koje glase:

„16.a Radnik na odlasku je član zatvorenog fonda kod kojega je došlo do prestanka radnog odnosa radi odlaska na rad u drugu državu članicu, a koji još nije ispunio uvjet za ostvarivanje prava na mirovinu prema ovome Zakonu.

16.b Korisnik odgođene mirovine je član zatvorenog mirovinskog fonda kod kojega je došlo do prestanka radnog odnosa radi odlaska na rad u drugu državu članicu, a koji je ispunio uvjet za ostvarivanje prava na mirovinu prema ovome Zakonu, ali još uvijek ne prima mirovinu.

16.c Pravo na mirovinu u stanju mirovanja je stečeno pravo na mirovinu ispunjenjem uvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu prema ovome Zakonu korisnika odgođene mirovine.“.

U točki 29. podtočki 6. riječi: „ili srodnik do uključujući drugog koljena“ zamjenjuju se riječima: „izvanbračni drug, životni partner ili srodnik do uključujući drugog stupnja u ravnoj lozi“.

Iza točke 29. dodaju se točke 29.a, 29.b i 29.c koje glase:

„29.a Stvarni vlasnik nad pravnim subjektom je stvarni vlasnik stranke sukladno zakonu koji uređuje sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma.

29.b   Suradnik stjecatelja kvalificiranog udjela u mirovinskom društvu j e:

-  svaka fizička osoba koja je član uprave ili nadzornog odbora u pravnom subjektu u kojem je namjeravani stjecatelj kvalificiranog udjela u mirovinskom društvu član uprave ili nadzornog odbora ili stvarni vlasnik nad pravnim subjektom,

- svaka fizička osoba koja je stvarni vlasnik nad pravnim subjektom u kojem je namjeravani stjecatelj kvalificiranog udjela u mirovinskom društvu član uprave ili nadzornog odbora,

- svaka fizička osoba koja sa namjeravanim stjecateljem kvalificiranog udjela u mirovinskom društvu ima zajedničko stvarno vlasništvo nad pravnim subjektom.

29.c Suradnik podnositelja zahtjeva za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva j e:

- svaka fizička osoba koja je član uprave ili nadzornog odbora u pravnom subjektu u kojem je podnositelj zahtjeva za člana uprave mirovinskog društva član uprave ili nadzornog odbora ili stvarni vlasnik nad pravnim subjektom,

- svaka fizička osoba koja je stvarni vlasnik pravnog subjekta u kojem je podnositelj zahtjeva za člana uprave mirovinskog društva član uprave ili nadzornog odbora,

- svaka fizička osoba koja s podnositeljem zahtjeva za člana uprave mirovinskog društva ima zajedničko stvarno vlasništvo nad pravnim subjektom.“.

Članak 3.

U članku 23. stavku 1. točki 5. iza riječi: „rizicima“ dodaju se riječi: „koji uključuju i upravljanje rizikom pranja novca i financiranja terorizma.“.

Članak 4.

U članku 31. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

„(2) Smatra se da osoba ispunjava uvjet neosuđivanosti iz stavka 1. točke 7. ovoga članka i ako nije pravomoćno osuđena za kaznena djela iz zakona drugih država članica i trećih država koja po svom opisu odgovaraju tim djelima.“.

Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.

Članak 5.

U članku 42. stavku 1. iza točke 8. dodaje se točka 9. koja glasi:

„9. nije suradnik osobe pravomoćno osuđene za kaznena djela iz točke 8. ovoga stavka odnosno stavka 3. ovoga članka.“.

Stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Smatra se da osoba ispunjava uvjet neosuđivanosti iz stavka 1. točke 8. ovoga članka i ako nije pravomoćno osuđena za kaznena djela iz zakona drugih država članica i trećih država koja po svom opisu odgovaraju tim djelima.“.

Iza stavka 8. dodaju se stavci 9. i 10. koji glase:

(9) Agencija je ovlaštena pribaviti podatke o pravomoćnoj osuđivanosti podnositelja zahtjeva za člana uprave mirovinskog društva i suradnika podnositelja zahtjeva za člana uprave mirovinskog društva, za kaznena djela u Republici Hrvatskoj iz kaznene evidencije ministarstva nadležnog za pravosuđe ili iz Europskog sustava kaznenih evidencija u skladu sa zakonom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija.

(10) Agencija je ovlaštena zatražiti od nadležnih državnih tijela podatke u postupku izdavanja odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva.“.

Članak 6.

U članku 58. stavku 1. iza riječi: „poslovanja“ dodaju se riječi:„uključujući i upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma“.

Članak 7.

U članku 81. iza stavka 3. dodaju se stavci 4. do 7. koji glase:

„(4) Stjecatelj kvalificiranog udjela u mirovinskom društvu može biti osoba koja nije suradnik osobe pravomoćno osuđene za kaznena djela iz članka 31. stavka 1. točke 7. odnosno članka 31. stavka 3. ovoga Zakona.

(5) Agencija je ovlaštena podatke o pravomoćnoj osuđivanosti namjeravanog stjecatelja kvalificiranog udjela u mirovinskom društvu i suradnika namjeravanog stjecatelja kvalificiranog udjela u mirovinskom društvu, za kaznena djela u Republici Hrvatskoj pribaviti iz kaznene evidencije ministarstva nadležnog za pravosuđe ili iz Europskog sustava kaznenih evidencija u skladu sa zakonom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija.

(6) Agencija je ovlaštena zatražiti od nadležnih državnih tijela podatke u postupku izdavanja odobrenja za stjecanje kvalificiranog udjela mirovinskog društva.

(7) Smatra se da osoba koja je suradnik osobe pravomoćno osuđene za kaznena djela iz članka 31. stavka 1. točke 7., odnosno članka 31. stavka 3. ovoga Zakona nema dobar ugled.“.

Članak 8.

U članku 118. stavku 4. iza riječi: „fondu“ dodaje zarez i riječi: „osim u slučaju iz članka 119.a stavka 1. ovoga Zakona.“.

Članak 9.

Iza članka 119. dodaje se članak 119.a koji glasi:

„Članak 119.a

(1) Radnik na odlasku može ostati član zatvorenog mirovinskog fonda do ispunjenja uvjeta za ostvarivanje prava na mirovnu prema ovome Zakonu.

(2) Korisnik odgođene mirovine može ostati član zatvorenog fonda i kada ispuni uvjet za ostvarivanje prava na mirovnu prema ovome Zakonu.

(3) Mirovinsko društvo dužno je poduzeti sve potrebne mjere kako bi se osiguralo očuvanje stečenih vlasničkih prava te prava na mirovinu radnika na odlasku ili njihovih nasljednika, osiguravajući pritom radnicima na odlasku jednaku razinu zaštite vrijednosti imovine odnosno prava iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koju pruža i ostalim članovima zatvorenog fonda.

(4) Početna vrijednost prava iz stavka 3. ovoga članka izračunava se u trenutku prestanka radnog odnosa zbog odlaska na rad u drugu državu članicu.“.

Članak 10.

U članku 127. iza stavka 1. dodaje se stavak 2., koji glasi:

„(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka radniku na odlasku mirovinsko društvo može izvršiti jednokratnu isplatu prikupljenih i kapitaliziranih sredstava na njegovom osobnom računu.“.

Članak 11.

U članku 190. iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi:

„(6) Mirovinsko društvo koje upravlja zatvorenim fondom ili pokrovitelj zatvorenog fonda dužni su članovima fonda na njihov zahtjev, jednom godišnje u pisanom obliku dostaviti informacije o njihovim pravima na mirovinu u slučaju prestanka radnog odnosa, posebice informacije o:

1. uvjetima za stjecanje prava na mirovinu te učincima njihove primjene u slučaju prestanka radnog odnosa,

2. vrijednosti stečenih prava na mirovinu ili procijenjenoj visini mirovine, a koja procjena je provedena najviše 12 mjeseci prije datuma zahtjeva, ako mirovinsko društvo upravlja zatvorenim fondom s definiranim primanjima,

3. uvjetima za postupanje s pravom na mirovinu ako se pravo na mirovinu ne započne koristiti odmah po ispunjenju uvjeta.“.

Članak 12.

Iza članka 309. dodaje se članak 309.a koji glasi:

„Članak 309.a

Agencija je dužna ministarstvu nadležnom za mirovinski sustav dostaviti informacije u vezi s primjenom ovoga Zakona, u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva, na temelju kojih će ministarstvo izvijestiti Europsku komisiju.“.

Članak 13.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.

Odredbom ovog članka Prijedloga zakona u pravni sustav Republike Hrvatske prenosi se Direktiva 2014/50/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o minimalnim zahtjevima za poboljšanje mobilnosti radnika među državama članicama unaprjeđivanjem stjecanja i očuvanja prava na dopunsku mirovinu.

Uz članak 2.

Ovim člankom se definiraju pojmovi suradnika stjecatelja kvalificiranog udjela i suradnika podnositelja zahtjeva za člana uprave kao osobe koja je u statusu člana uprave ili nadzornog odbora ili stvarnog vlasnika nekog pravnog subjekta, povezana s namjeravanim stjecateljem kvalificiranog udjela ili podnositeljem zahtjeva za člana uprave koji je u istom pravnom subjektu na rukovodećem položaju ili je njegov stvarni vlasnik. Ovim člnakom se definira pojam stvarnog vlasnika nad pravnim subjektom kao stvarnog vlasnika stranke kako je to definirano propisom koji uređuje sprečavanje pranja novca i financiranje terorizma.  Ovim se člankom ujedno definira pojam radnika na odlasku kao člana zatvorenog fonda kod kojega je došlo do prestanka radnog odnosa zbog odlaska na rad u drugu državu članicu, a koji još ne ispunjava uvjete za ostvarivanje prava na mirovinu prema ovome Zakonu, u skladu s definicijom radnika na odlasku kako je to propisano Direktivom 2014/50/EU o minimalnim zahtjevima za poboljšanje mobilnosti radnika među državama članicama unaprjeđivanjem stjecanja i očuvanja prava na dopunsku mirovinu, kao i pojam korisnika odgođene mirovine kao člana zatvorenog fonda kod kojega je došlo do prestanka radnog odnosa zbog odlaska na rad u drugu državu članicu, a koji je ispunio uvjete za mirovinu prema ovome Zakonu, ali se još uvijek ne koristi tim pravom. U vezi s definicijom korisnika odgođene mirovine također se definira pojam prava na mirovinu u stanju mirovanja, kao stečeno pravo na mirovinu ispunjenjem uvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu prema ovome Zakonu od strane korisnika odgođene mirovine. Ujedno se preciznije određuje krug osoba koje su u određenom odnosu s povezanim osobama radi usklađivanja s važećim propisima koji reguliraju izvanbračnu zajednicu i životno partnerstvo.

Uz članak 3.

Ovim se člankom dodatno naglašava da opis sustava upravljanja rizicima, koji je mirovinsko društvo dužno priložiti uz zahtjev za izdavanje odobrenja za rad, uključuje i upravljanje rizikom pranja novca i financiranja terorizma.

Uz članak 4.

Člankom se precizira ispunjenje uvjeta neosuđivanosti za člana mirovinskog društva koji po ovom Zakonu obuhvaća i kaznena djela iz zakona drugih država članica i trećih država koja po svom opisu odgovaraju tim djelima.

Uz članak 5.

Ovim člankom se detaljnije propisuju kriteriji temeljem kojih će Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga prilikom odlučivanja o ispunjenju uvjeta za obavljanje funkcije člana uprave mirovinskog društva ocijeniti podnositelja zahtjeva za člana uprave. U skladu sa zahtjevom izraženim u Preporuci 23 MONEYVAL-a propisuje se da podnositelj zahtjeva za člana uprave ne smije biti suradnik osobe pravomoćno osuđene za točno određena kaznena djela, među kojima su i kaznena djela pranja novca i financiranja terorizma. Također se daje ovlaštenje Agenciji za prikupljanje podataka o pravomoćnoj osuđivanosti podnositelja zahtjeva za člana uprave mirovinskog društva i suradnika podnositelja zahtjeva za člana uprave od ministarstva nadležnog za pravosuđe, odnosno od adekvatnog tijela koje vodi takve evidencije na razini EU, kao i ovlaštenje za pribavljanje potrebnih podataka od nadležnih državnih tijela u postupku izdavanja odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave, kada Agencija procijeni potrebu prikupljanja takvih podataka. Nadležna tijela u smislu ove odredbe mogu biti Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo financija - Ured za sprječavanje pranja novca i druga nadležna tijela koja mogu raspolagati ovakvim informacijama.

Uz članak 6.

Ovim se člankom dodatno naglašava da je mirovinsko društvo u okviru uspostavljenog sustava upravljanja rizicima dužno uključiti i upravljanje rizikom pranja novca i financiranja terorizma. Uspostava sustava upravljanja rizicima jedan je od organizacijskih zahtjeva mirovinskog društva.

Uz članak 7.

Odredbom članka 7. detaljnije se propisuju kriteriji temeljem kojih će Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga prilikom odlučivanja o zahtjevu za izdavanje odobrenja potencijalnom stjecatelju kvalificiranog udjela ocijeniti namjeravanog stjecatelja. U skladu sa zahtjevom izraženim u Preporuci 23 MONEYVAL-a propisuje se da namjeravani stjecatelj  ne smije biti suradnik osobe pravomoćno osuđene za točno određena kaznena djela, među kojima su i kaznena djela pranja novca i financiranja terorizma. Ujedno se propisuje ovlaštenje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za pribavljanje podataka o pravomoćnoj osuđivanosti namjeravanog stjecatelja kvalificiranog udjela u mirovinskom društvu i suradnika podnositelja zahtjeva za stjecatelja kvalificiranog udjela i u mirovinskom društvu i to za kaznena djela u Republici Hrvatskoj od ministarstva nadležnog za pravosuđe ili iz Europskog sustava kaznenih evidencija u skladu sa zakonom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija. Isto tako propisuje se ovlaštenje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga da od nadležnih državnih tijela zatraže potrebne podatke u postupku izdavanja odobrenja namjeravanom stjecatelju kvalificiranog udjela, kada Agencija procijeni potrebu prikupljanja takvih podataka. Nadležna tijela u smislu ove odredbe mogu biti Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo financija - Ured za sprječavanje pranja novca i druga nadležna tijela koja mogu raspolagati ovakvim informacijama. Ujedno se propisuje da namjeravani stjecatelj koji je suradnik osobe pravomoćno osuđene za kaznena djela iz ovoga Zakona, nema dobar ugled.

Uz članak 8.

Ovom odredbom propisuje se iznimka od određenja da član zatvorenog mirovinskog fonda može izaći iz članstva u slučaju kada ne ispunjava uvjet za mirovinu samo uz istodobni ulazak u drugi zatvoreni mirovinski fond. Iznimka je propisana za radnika na odlasku.

Uz članak 9 .

Ovom se odredbom propisuje da radnik na odlasku može ostati član zatvorenog mirovinskog fonda do ispunjenja uvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu prema ovome Zakonu, a korisnik odgođene mirovine i kada ispuni uvjet za ostvarivanje prava na mirovinu prema ovome Zakonu. Time se čuvaju mirovinska prava te je mirovinsko društvo dužno poduzeti sve potrebne mjere u tom smislu, osiguravajući pritom radnicima na odlasku jednaku razinu zaštite vrijednosti imovine odnosno prava iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koju pruža i ostalim članovima zatvorenog fonda.

Uz članak 10.

Ovim se člankom propisuje dužnost mirovinskog društva da na zahtjev radnika na odlasku isplati prikupljena i kapitalizirana sredstva na njegovom računu iako još nije ispunio uvjet za mirovinu prema ovome Zakonu. Radi se o jednokratnoj isplati u iznimnom slučaju.

Uz članak 12.

Ovom je odredbom propisana obveza ministarstva nadležnog za mirovinski sustav da Europsku komisiju izvijesti o primjeni Direktive 2014/50/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o minimalnim zahtjevima za poboljšanje mobilnosti radnika među državama članicama unaprjeđivanjem stjecanja i očuvanja prava na dopunsku mirovinu. Da bi ministarstvo moglo provesti ovu obvezu, informacije će morati prikupiti od regulatorne i nadzorne Agencije, kojoj se propisuje obveza dostave podataka ministarstvu u roku od 15 dana.

Uz članak 13.

Ovim se člankom propisuje stupanje na snagu Zakona.

ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJANJU I DOPUNJUJU

Članak 2.

Ovim se Zakonom u pravni sustav Republike Hrvatske prenose sljedeće Direktive:

– Direktiva Vijeća 88/361/EEC od 24. lipnja 1988. za provedbu članka 67. Ugovora (SL L 178, 8. 7. 1988.)

– Direktiva 98/49/EZ od 29. lipnja 1998. o zaštiti prava na dopunsku mirovinu zaposlenih i samozaposlenih osoba koji se kreću unutar Zajednice (SL L 209, 25. 7. 1998.)

– Direktiva 2003/41/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 3. lipnja 2003. o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje (SL L 235, 23. 9. 2003.), kako je posljednji put izmijenjena Direktivom 2013/14/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o izmjeni Direktive 2003/41/EZ o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje, Direktive 2009/65/EZ o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) i Direktive 2011/61/EU o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova u odnosu na preveliko oslanjanje na kreditne rejtinge (SL L 145, 31. 5. 2013.)

– Direktiva 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada (preinaka) (SL L 204, 26. 7. 2006.)

– Direktiva 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (preinačeno) (SL L 335, 17. 12. 2009.)

– Direktiva 2010/41/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o primjeni načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama koji su samozaposleni i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 86/613/EEZ (SL L 180, 15. 7. 2010.).

Članak 3.

Pojedini pojmovi, u smislu ovoga Zakona, imaju sljedeće značenje:

1. Mirovinsko društvo je pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja, na temelju odobrenja Agencije, obavlja djelatnost upravljanja dobrovoljnim mirovinskim fondom.

2. Fond je dobrovoljni mirovinski fond kojeg na temelju odobrenja Agencije može osnovati mirovinsko društvo, društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima ili društvo za upravljanje UCITS fondovima i kojim neko od navedenih društava upravlja u svoje ime, a za zajednički račun članova fonda u skladu s odredbama ovoga Zakona (dalje: fond). Fond može biti otvoreni i zatvoreni.

3. Otvoreni fond je dobrovoljni mirovinski fond u koji se, pod uvjetima predviđenima ovim Zakonom, mogu učlaniti sve fizičke osobe.

4. Zatvoreni fond je dobrovoljni mirovinski fond u koji se, pod uvjetima predviđenima ovim Zakonom, mogu učlaniti fizičke osobe koje su zaposlene kod poslodavca ili su članovi sindikata, članovi udruge samostalnih djelatnosti ili samozaposlene osobe.

5. Zatvoreni mirovinski fond s definiranim primanjima znači zatvoreni fond koji pokriva biometričke rizike ili jamči investicijski rezultat ili određenu razinu mirovine, ako je osnivanje takve vrste fonda prema propisima države članice domaćina dozvoljeno.

6. Obvezni mirovinski fond je fond osnovan prema zakonu kojim se uređuje osnivanje i poslovanje obveznih mirovinskih fondova u sklopu obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje.

7. Član mirovinskog društva je dioničar ili imatelj poslovnog udjela mirovinskog društva.

8. Član fonda je osoba koja je pristupila fondu na temelju sklopljenog ugovora o članstvu s mirovinskim društvom i upisana je u registar članova fonda, slijedom čega ostvaruje ili će ostvariti pravo na mirovinu, u skladu s odredbama mirovinskog programa te ovoga i drugih zakona.

9. Samozaposlena osoba je osoba koja obavlja samostalnu djelatnost primjerice obrt i s obrtom izjednačene djelatnosti, slobodna zanimanja, poljoprivrednici i drugi, ili pak osoba koja samu sebe zapošljava u smislu odgovarajućih propisa druge države članice.

10. Mirovinsko društvo iz druge države članice znači instituciju, bez obzira na pravni oblik, koja posjeduje odobrenje nadležnog nadzornog tijela te države članice i posluje na temelju prikupljanja uplata članova i koja je neovisna o pokrovitelju.

11. Matična država članica je država članica u kojoj je registrirano sjedište mirovinskog društva ili, ako nema registrirano sjedište, država članica u kojoj mirovinsko društvo obavlja svoju osnovnu djelatnost.

12. Država članica domaćin je država članica različita od matične države članice, čije se zakonodavstvo koje uređuje područje rada i socijalne skrbi u dijelu koji se odnosi na mirovinski program, primjenjuje na odnos između pokrovitelja i članova zatvorenog fonda.

13. Država članica je država članica Europske unije ili država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru.

14. Treća država je država koja nije država članica Europske unije ili država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru.

15. Zatvoreni fond u drugoj državi članici je zatvoreni fond koji je osnovan za potrebe pokrovitelja iz te države članice.

16. Izaslani radnik je osoba koja je upućena na rad u drugu državu članicu i na koju se nastavno primjenjuje hrvatsko zakonodavstvo o mirovinskom osiguranju za vrijeme rada u odnosnoj državi.

17. Mirovina je periodična isplata u novcu koju mirovinsko osiguravajuće društvo ili fond isplaćuje osobi koja je ostvarila pravo na nju nakon ispunjavanja uvjeta propisanih ovim Zakonom, pri čemu isplata može biti doživotna ili privremena.

18. Korisnik mirovine je osoba koja prima mirovinu u skladu s ovim Zakonom.

19. Osobni račun je račun koji se vodi u mirovinskom društvu, a otvoren je na ime člana fonda u odabranom fondu te se na tom računu evidentiraju uplaćena novčana sredstva i sve promjene osobne imovine člana fonda tijekom razdoblja individualne kapitalizirane štednje.

20. Prijenos računa znači prijenos sredstava s osobnog računa člana fonda iz jednog u drugi fond.

21. Naknada za izlaz znači naknadu u smislu prelaska člana iz jednog u drugi fond.

22. Pokrovitelj je pravna ili fizička osoba, uključujući i sindikate i poslodavce te udruge samostalnih djelatnosti, koja na bilo koji način sudjeluje u osnivanju zatvorenog fonda i uplatama u zatvoreni fond u ime članova fonda.

23. Mirovinski program predstavlja cjelokupnost pravila, propisa, sporazuma, ugovora ili izjava kojima se reguliraju međusobna prava i obveze za stjecanje prava na mirovinu u sklopu dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje.

24. Biometrički rizici su rizici povezani sa smrću, invalidnošću ili dugim životnim vijekom.

25. Kvalificirani udjel je svaki izravni ili neizravni udjel u mirovinskom društvu koji predstavlja 10% ili više udjela u temeljnom kapitalu ili glasačkim pravima, ili manji udjel koji omogućava ostvarenje značajnog utjecaja na upravljanje mirovinskim društvom. Pri izračunu postotka glasačkih prava, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje tržište kapitala.

26. Uska povezanost označava povezanost dviju ili više fizičkih ili pravnih osoba, odnosno subjekata, na jedan od sljedećih načina:

a) odnosom sudjelovanja

b) odnosom kontrole.

27. Sudjelovanje označava sudjelovanje neke osobe u drugoj pravnoj osobi ako:

a) ima izravna ili neizravna ulaganja na temelju kojih sudjeluje s 20% udjela ili više u kapitalu te pravne osobe ili glasačkim pravima u toj pravnoj osobi ili

b) ima udjel u kapitalu te pravne osobe ili u glasačkim pravima u toj pravnoj osobi manji od 20%, a stečen je s namjerom da, na temelju trajne povezanosti s tom pravnom osobom, omogući utjecaj na njezino poslovanje.

28. Kontrola označava odnos između matičnog društva i ovisnog društva ili sličan odnos između bilo koje fizičke ili pravne osobe i nekog društva.

U smislu ove točke:

a) ovisno društvo ovisnog društva također se smatra ovisnim društvom matičnog društva koje je na čelu tih društava

b) situaciju u kojoj su dvije ili više pravnih ili fizičkih osoba trajno povezane s istom osobom putem odnosa kontrole, smatrat će se odnosom uske povezanosti između tih osoba.

29. Povezana osoba u odnosu na određenu pravnu ili fizičku osobu prema ovom Zakonu je:

– osoba koja ima više od 10% izdanih dionica ili poslovnih udjela i prava u odlučivanju, odnosno vlasničkih udjela u nekoj drugoj osobi – subjektu, ili koja, iako ima manji postotak od ovoga, može utjecati, izravno ili neizravno, na odluke koje donosi druga osoba – subjekt, do trećeg stupnja povezanosti po vertikalnoj liniji posjedovanja dionica ili poslovnih udjela, odnosno prava u odlučivanju

– osoba u kojoj neka druga osoba – subjekt iz prethodne alineje ima, izravno ili neizravno, više od 10% izdanih dionica ili poslovnih udjela i prava u odlučivanju, odnosno vlasničkih udjela, ili koja, iako posjeduje manji postotak od ovoga, može utjecati izravno ili neizravno na odluke koje donosi takva osoba, do trećeg stupnja povezanosti po vertikalnoj liniji posjedovanja dionica, poslovnih udjela, odnosno prava u odlučivanju

– svaka druga osoba – subjekt u kojem dioničar ili imatelj udjela izravno ili neizravno posjeduje više od 10% dionica ili poslovnih udjela i prava u odlučivanju, odnosno vlasničkih udjela, ako u isto vrijeme isti dioničar ili imatelj udjela ima, također izravno ili neizravno, više od 10% dionica ili poslovnih udjela te prava u odlučivanju, odnosno vlasničkih udjela u prvom subjektu, do trećeg stupnja povezanosti po vertikalnoj liniji posjedovanja dionica, vlasničkih udjela, odnosno prava u odlučivanju

– svaka fizička osoba ili osobe koje mogu, izravno ili neizravno, utjecati na odluke druge osobe – subjekta

– svaki član uprave, nadzornog odbora ili drugog tijela druge osobe – subjekta koji donosi odluke ili provodi nadzor

– u odnosu na svaku gore navedenu osobu, bračni drug ili srodnik do uključujući drugog koljena.

Pojam povezanosti znači povezanost prvog i drugog subjekta, zatim povezanost drugog i trećeg subjekta te povezanost trećeg i četvrtog subjekta. Povezanost četvrtog subjekta s bilo kojim daljnjim subjektom ne smatra se povezanom osobom s prvim subjektom.

U smislu ovoga Zakona, povezanim osobama smatraju se i usko povezane osobe, relevantne osobe te osobe s kojima su relevantne osobe u srodstvu.

30. Relevantna osoba u odnosu na mirovinsko društvo je:

a) osoba na rukovodećoj poziciji u mirovinskom društvu ili osoba koja je član mirovinskog društva, član nadzornog odbora ili prokurist mirovinskog društva

b) osoba na rukovodećoj poziciji ili osoba koja je član društva u svakoj pravnoj osobi ovlaštenoj za ponudu mirovinskih programa

c) radnik mirovinskog društva, radnik pravne osobe na koju je društvo za upravljanje delegiralo svoje poslove ili radnik pravne osobe ovlaštene za ponudu mirovinskih programa, koja je uključena u djelatnosti koje mirovinsko društvo obavlja

d) svaka druga fizička osoba čije su usluge stavljene na raspolaganje i u nadležnosti su mirovinskog društva, koja je uključena u djelatnosti koje obavlja mirovinsko društvo.

31. Osoba s kojom je relevantna osoba u rodbinskoj vezi je:

a) bračni drug relevantne osobe ili bilo koja osoba koja se po nacionalnom pravu smatra izjednačenom s bračnim drugom

b) uzdržavano dijete ili pastorak relevantne osobe

c) bilo koji drugi srodnik relevantne osobe koji je na dan predmetne osobne transakcije s relevantnom osobom proveo u zajedničkom kućanstvu najmanje godinu dana.

32. Prenosivi vrijednosni papiri su one vrste vrijednosnih papira koji su prenosivi na tržištu kapitala, kao što su:

a) dionice ili drugi vrijednosni papiri istog značaja koji predstavljaju udio u kapitalu ili članskim pravima u društvu, kao i potvrde o deponiranim dionicama

b) obveznice i druge vrste sekuritiziranog duga, uključujući i potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima

c) svi ostali vrijednosni papiri koji daju pravo na stjecanje ili prodaju takvih prenosivih vrijednosnih papira ili na temelju kojih se može obavljati plaćanje u novcu koje se utvrđuje na temelju prenosivih vrijednosnih papira, valuta, kamatnih stopa ili prinosa, robe, indeksa ili drugih mjernih veličina.

Instrumenti plaćanja ne smatraju se prenosivim vrijednosnim papirima u smislu ove točke.

33. Instrumenti tržišta novca su financijski instrumenti, osim instrumenata plaćanja, kojima se uobičajeno trguje na tržištu novca, kao što su trezorski, blagajnički i komercijalni zapisi, certifikati o depozitu, bankovni akcepti, a koji su likvidni i čija se vrijednost može precizno odrediti u bilo kojem trenutku.

34. Depozitar je kreditna institucija ili podružnica kreditne institucije kojoj su povjerene dužnosti propisane odredbama članka 247. ovoga Zakona.

35. Revizor je neovisni vanjski ovlašteni revizor definiran prema zakonima kojima se uređuje revizija.

36. UCITS fond (Undertakings for Collective Investment in Transferable Securities) je investicijski fond određen zakonom kojim se uređuje osnivanje i upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom.

37. Alternativni investicijski fond je investicijski fond određen zakonom kojim se uređuje osnivanje i upravljanje alternativnim investicijskim fondovima.

38. Bez odgode i/ili odmah znači poduzimanje neke radnje ili posla najkasnije sljedeći radni dan.

39. Odobrenje je pozitivna odluka Agencije o podnesenome zahtjevu, a traži se i izdaje prije poduzimanja određene radnje ili sklapanja nekog posla, kada je to propisano ovim Zakonom.

40. Nadležno tijelo je tijelo pojedine države članice koje je, na temelju propisa te države članice, nadležno za nadzor aktivnosti koje su vezane za pružanje usluga dodatnog mirovinskog sustava.

41. Agencija je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, čije nadležnosti i djelokrug rada su propisani Zakonom o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga i ovim Zakonom.

42. Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (European Insurance and Occupational Pensions Authority – dalje: EIOPA) znači Europsko nadzorno tijelo osnovano Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ (SL L 331, 15. 12. 2010.).

Članak 23.

(1) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za rad potrebno je priložiti sljedeću dokumentaciju:

1. statut mirovinskog društva s ispravom na temelju koje je statut usvojen (izjava osnivača) ako se mirovinsko društvo osniva kao dioničko društvo, odnosno društveni ugovor ili izjavu o osnivanju društva ako se mirovinsko društvo osniva kao društvo s ograničenom odgovornošću

2. popis osnivača s informacijom o tome jesu li oni povezane osobe i o prirodi njihove povezanosti te dokumente koji potvrđuju pravni status i porijeklo financijskih sredstava namijenjenih za uplatu temeljnoga kapitala mirovinskog društva, kao i visinu udjela osnivača/članova u temeljnom kapitalu mirovinskog društva

3. popis članova uprave i nadzornog odbora mirovinskog društva s izjavama da pristaju obavljati ove dužnosti i da nema okolnosti koje bi bile protivne odredbama članaka 42. i 43. ovoga Zakona za članove uprave, odnosno odredbama članka 50. ovoga Zakona za članove nadzornog odbora, kao i opis njihovih kvalifikacija i prethodne profesionalne djelatnosti

4. organizacijsku strukturu i poslovni plan mirovinskog društva za sljedećih pet godina

5. opis sustava upravljanja rizicima.

(2) Agencija će ocijeniti primjerenost, prikladnost i financijsku stabilnost osoba iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, uzimajući u obzir sve sljedeće kriterije:

1. poslovni ugled osnivača mirovinskog društva

2. financijsku stabilnost osnivača mirovinskog društva

3. hoće li mirovinsko društvo biti u mogućnosti udovoljiti i nastaviti udovoljavati zahtjevima iz ovoga Zakona, kao i drugih zakona kada je to primjenjivo na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi, a posebno ima li strukturu koja omogućava učinkovito provođenje nadzora, učinkovitu razmjenu podataka između nadležnih tijela te mogu li se razgraničiti nadležnosti između više nadležnih tijela

4. postoje li opravdani razlozi za sumnju u skladu sa propisima o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma, da osnivači mirovinskog društva provode ili pokušavaju provesti pranje novca ili financiranje terorizma, ili da namjeravano osnivanje mirovinskog društva može povećati rizik od provođenja pranja novca ili financiranja terorizma.

(3) Agencija će pravilnikom propisati i drugu dokumentaciju i informacije koje se moraju priložiti uz zahtjev za izdavanje odobrenja za rad mirovinskog društva.

Članak 31.

(1) Član mirovinskog društva može biti osoba:

1. koja u razdoblju od tri godine prije stjecanja članstva u mirovinskom društvu nije imala više od 10% udjela u temeljnom kapitalu u mirovinskom društvu, kreditnoj instituciji ovlaštenoj za obavljanje poslova depozitara, investicijskom društvu ili kreditnoj instituciji ovlaštenima za obavljanje poslova kupnje i prodaje financijskih instrumenata, društvu za upravljanje investicijskim ili obveznim mirovinskim fondovima ili društvu za osiguranje, u vrijeme kada je tim društvima oduzeto odobrenje za rad

2. koja je potpuno poslovno sposobna

3. trgovačko društvo, trgovac pojedinac ili obrtnik nad čijom imovinom nije otvoren ili proveden stečajni postupak ili pokrenut postupak predstečajne nagodbe

4. koja nije bila na rukovodećim položajima u trgovačkom društvu nad kojim je otvoren stečajni postupak ili pokrenut postupak predstečajne nagodbe ili kojem je oduzeto odobrenje za rad, osim ako Agencija utvrdi da ta osoba nije svojim postupanjem ili nepostupanjem pridonijela ovim okolnostima

5. koja nije državni dužnosnik, ne obnaša dužnost u državnoj službi niti u tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i nije službenik državne ili lokalne i područne (regionalne) samouprave ili tijela odgovornih zakonodavnoj ili izvršnoj vlasti u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici ili trećoj državi

6. kojoj zbog nepoštivanja propisa nije oduzeta ili ukinuta odgovarajuća suglasnost ili odobrenje za obavljanje određenih poslova od strane Agencije, Hrvatske narodne banke ili srodnih nadzornih tijela iz Republike Hrvatske, država članica i trećih država

7. koja nije pravomoćno osuđena za prekršaj ili kazneno djelo koje predstavlja grubo ili trajno kršenje propisa iz nadležnosti Agencije, Hrvatske narodne banke ili srodnih nadzornih tijela iz Republike Hrvatske, država članica i trećih država, odnosno za kaznena djela propisana Kaznenim zakonom (»Narodne novine«, br. 125/11. i 144/12.), i to:

– glava IX. – kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva

– glava XII. – kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja

– glava XXIII. – kaznena djela protiv imovine (osim za kazneno djelo neovlaštene uporabe tuđe pokretne stvari i kazneno djelo oštećenja tuđe stvari) kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti

– glava XXIV. – kaznena djela protiv gospodarstva

– glava XXVI. – kaznena djela krivotvorenja

– glava XXVIII. – kaznena djela protiv službene dužnosti

– glava XXIX. – kaznena djela protiv pravosuđa

kaznena djela iz glave II. Zakona o trgovačkim društvima, odnosno za

kaznena djela iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.), i to:

– glava XI. – kaznena djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina, i to kazneno djelo povrede prava na rad i drugih prava iz rada i kazneno djelo povrede prava na zdravstvenu i invalidsku zaštitu,

– glava XIII. – kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom

– glava XVII. – kaznena djela protiv imovine (osim za kazneno djelo oduzimanja tuđe pokretne stvari i kazneno djelo uništenja i oštećenja tuđe stvari) kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti

– glava XXI. – kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja

– glava XXII. – kaznena djela protiv pravosuđa

– glava XXIII. – kaznena djela protiv vjerodostojnosti isprava

– glava XXV. – kaznena djela protiv službene dužnosti

a koja su u pravnom kontinuitetu s prethodno navedenim kaznenim djelima iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 125/11. i 144/12.).

(2) Agencija će Pravilnikom detaljnije propisati uvjete iz stavka 1. točke 7. ovoga Zakona.

Članak 42 .

(1) Član uprave mirovinskog društva može biti osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:

1. ima odgovarajuće stručne kvalifikacije, sposobnost i iskustvo potrebno za vođenje poslova mirovinskog društva

2. ima dobar ugled

3. nad njezinom imovinom kao dužnika pojedinca (trgovac pojedinac ili obrtnik) nije otvoren, ne vodi se, niti je proveden stečajni postupak, odnosno nije pokrenut i ne vodi se postupak predstečajne nagodbe, osim ako Agencija ocijeni da je ta osoba svojim nesavjesnim ili nestručnim radom i postupanjem utjecala na otvaranje stečaja, odnosno pokretanje postupka predstečajne nagodbe

4. nije bila član nadzornog odbora, član uprave ili osoba na drugom rukovodećem položaju u mirovinskom društvu ili kojem drugom trgovačkom društvu kada je nad njim otvoren stečajni postupak ili pokrenut postupak predstečajne nagodbe, donesena odluka o prisilnoj likvidaciji ili kojem je oduzeto odobrenje za rad, osim ako Agencija ocijeni da je ta osoba svojim nesavjesnim ili nestručnim radom i postupanjem utjecala na otvaranje stečaja, pokretanje postupka predstečajne nagodbe ili prisilne likvidacije ili oduzimanje, odnosno ukidanje odobrenja za rad

5. kojoj Agencija, Hrvatska narodna banka ili srodno nadzorno tijelo iz Republike Hrvatske, drugih država članica i trećih država nije odbilo izdati odobrenje za obavljanje funkcije člana uprave, ili ako je odbilo, proteklo je najmanje godinu dana od dana donošenja odluke kojom se odbija zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave

6. za koju je na osnovi dosadašnjeg ponašanja moguće opravdano zaključiti da će pošteno i savjesno obavljati poslove člana uprave mirovinskog društva

7. ispunjava uvjete za člana uprave iz zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava

8. nije pravomoćno osuđena za kazneno djelo ili prekršaj koji predstavlja grubo ili trajno kršenje propisa iz nadležnosti Agencije, Hrvatske narodne banke ili srodnih nadzornih tijela iz Republike Hrvatske, država članica i trećih država, odnosno za kaznena djela propisana Kaznenim zakonom (»Narodne novine«, br. 125/11. i 144/12.) i to:

– glava IX. – kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva

– glava XII. – kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja

– glava XXIII. – kaznena djela protiv imovine (osim za kazneno djelo neovlaštene uporabe tuđe pokretne stvari i kazneno djelo oštećenja tuđe stvari), kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti

– glava XXIV. – kaznena djela protiv gospodarstva

– glava XXVI. – kaznena djela krivotvorenja

– glava XXVIII. – kaznena djela protiv službene dužnosti

– glava XXIX. – kaznena djela protiv pravosuđa

kaznena djela iz glave II. Zakona o trgovačkim društvima, odnosno za

kaznena djela iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.) i to:

– glava XI. – kaznena djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina, i to kazneno djelo povrede prava na rad i drugih prava iz rada i kazneno djelo povrede prava na zdravstvenu i invalidsku zaštitu,

– glava XIII. – kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom,

– glava XVII. – kaznena djela protiv imovine (osim za kazneno djelo oduzimanja tuđe pokretne stvari i kazneno djelo uništenja i oštećenja tuđe stvari) kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti

– glava XXI. – kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja

– glava XXII. – kaznena djela protiv pravosuđa

– glava XXIII. – kaznena djela protiv vjerodostojnosti isprava

– glava XXV. – kaznena djela protiv službene dužnosti

a koja su u pravnom kontinuitetu s prethodno navedenim kaznenim djelima iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 125/11. i 144/12.)

(2) Pod iskustvom iz stavka 1. točke 1. ovoga članka podrazumijeva se najmanje trogodišnje iskustvo na rukovodećim poslovima u mirovinskom društvu, društvu za upravljanje obveznim mirovinskim fondom, mirovinskom osiguravajućem društvu ili društvu za upravljanje investicijskim fondovima, odnosno pet godina iskustva u rukovođenju poslovima koji se mogu usporediti s djelatnostima mirovinskog društva.

(3) Smatra se da fizička osoba koja nije državljanin Republike Hrvatske ispunjava uvjete o nekažnjavanju iz stavka 1. točke 8. ovoga članka ako nije pravomoćno osuđena za djela koja koja u svom opisu odgovaraju tim djelima.

(4) Članovi uprave mirovinskog društva moraju voditi poslovanje mirovinskog društva u punom radnom vremenu i biti u radnom odnosu s mirovinskim društvom.

(5) Barem jedan član uprave mirovinskog društva mora znati hrvatski jezik.

(6) Član uprave mirovinskog društva može biti samo ona osoba koja ima položen ispit za stjecanje zvanja ovlaštenog upravitelja mirovinskih fondova ili neki drugi međunarodno priznat stručni ispit iz područja upravljanja investicijama koji odobri Agencija.

(7) Agencija će organizirati obrazovni program i provođenje ispita za stjecanje zvanja ovlaštenog upravitelja mirovinskih fondova, a njegov sadržaj, trajanje, uvjete za pristup ispitu i sadržaj provođenja ispita propisat će pravilnikom.

(8) Agencija će donijeti pravilnik o uvjetima za člana uprave društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima kojim će detaljnije propisati uvjete iz stavaka 1., 2., 3. i 6. ovoga članka te dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave.

Članak 58.

(1) Mirovinsko društvo je dužno uspostaviti sveobuhvatan i učinkovit sustav upravljanja rizicima za mirovinsko društvo i fondove, u skladu s vrstom, opsegom i složenosti svoga poslovanja, koji mora uključivati najmanje:

1. strategije, politike, postupke i mjere upravljanja rizicima

2. tehnike mjerenja rizika

3. podjelu odgovornosti u vezi s upravljanjem rizicima.

(2) Mirovinsko društvo dužno je utvrditi, primjenjivati, dokumentirati i redovito ažurirati odgovarajuće, učinkovite i sveobuhvatne strategije i politike upravljanja rizicima u svrhu utvrđivanja rizika povezanih s poslovanjem mirovinskog društva i radom fondova kojima upravlja te poslovnim procesima i sustavima društva i fondova kojima upravlja.

(3) Mirovinsko društvo je dužno u procesu upravljanja rizicima odrediti profil rizičnosti fondova kojima upravlja, doprinose pojedinih rizika cjelokupnom profilu rizičnosti pojedinog fonda i utvrditi prihvatljivi stupanj rizika.

(4) Mirovinsko društvo je dužno koristiti proces upravljanja rizicima koji u svakom trenutku omogućuje praćenje i mjerenje pozicijskog rizika i doprinosa pozicija sveukupnom profilu rizičnosti portfelja fondova kojima upravlja.

(5) Mirovinsko društvo je dužno u okviru procesa upravljanja rizicima, a u skladu s vrstom, opsegom i složenosti svoga poslovanja, uspostaviti sveobuhvatan i učinkovit proces procjene kreditne sposobnosti izdavatelja u koje namjerava ulagati ili ulaže svoju imovinu i imovinu fondova kojima upravlja.

(6) Mirovinsko društvo je dužno, na osnovi usvojenih strategija i politika upravljanja rizicima i utvrđenog prihvatljivog stupnja rizika, a u svrhu prikladnog identificiranja, mjerenja, upravljanja i nadziranja svih rizika kojima su fondovi izloženi, donijeti učinkovite postupke, tehnike mjerenja rizika i mjere upravljanja rizicima.

(7) Mirovinsko društvo je dužno nadzirati, ocjenjivati, preispitivati i ažurirati primjerenost, sveobuhvatnost i učinkovitost donesenih strategija, politika, postupaka upravljanja rizicima i tehnika mjerenja rizika te primjerenost i učinkovitost predviđenih mjera u svrhu otklanjanja mogućih nedostataka u strategijama, politikama i postupcima upravljanja rizicima, uključujući i propuste relevantnih osoba.

(8) Usvojenu strategiju i politike upravljanja rizicima mirovinsko društvo je dužno na zahtjev Agencije dostaviti bez odgode.

(9) Uprava mirovinskog društva odgovorna je za proces upravljanja rizicima, a u provođenju istog moraju sudjelovati svi radnici mirovinskog društva.

(10) Mirovinsko društvo je dužno koristiti odgovarajuće postupke za točnu i neovisnu procjenu vrijednosti neuvrštenih (OTC) izvedenica.

(11) Mirovinsko društvo je dužno redovito obavještavati Agenciju o vrstama izvedenih financijskih instrumenata, rizicima temeljne imovine, kvantitativnim ograničenjima ulaganja i odabranim metodama za procjenu rizika povezanih s transakcijama s izvedenim financijskim instrumentima za svaki fond kojim upravlja.

(12) Agencija će pravilnikom detaljnije propisati kriterije za procjenu adekvatnosti procesa upravljanja rizicima koji koristi mirovinsko društvo u skladu sa stavkom 4. ovoga članka te pravila koja se odnose na obavještavanje Agencije u skladu sa stavkom 10. ovoga članka.

Članak 81.

(1) Agencija može surađivati s drugim nadležnim tijelima kada vrši procjene iz članka 84. ovoga Zakona, a osobito ako je namjeravani stjecatelj jedan od sljedećih subjekata:

1. kreditna institucija, društvo za osiguranje, društvo za reosiguranje, društvo za upravljanje UCITS fondovima društvo za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima, investicijsko društvo, društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondom, mirovinsko društvo s odobrenjem za rad druge države članice ili u sektoru različitom od onoga u kojem je izražena namjera stjecanja

2. matično društvo subjekata iz točke 1. ovoga stavka

3. pravna ili fizička osoba koja kontrolira subjekte iz točke 1. ovoga stavka.

(2) Agencija može u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, od drugog nadležnog tijela zatražiti:

1. sve podatke koji su joj potrebni za procjenu iz članka 84. ovoga Zakona

2. ostale podatke kojima drugo nadležno tijelo raspolaže, a koji bi mogli biti značajni za procjenu iz članka 84. ovoga Zakona

3. kada je to primjereno, mišljenje drugog nadležnog tijela o namjeravanom stjecatelju.

(3) Ako tijelo, nadležno za namjeravanog stjecatelja, uz podatke iz stavka 2. točaka 1. i 2. ovoga članka iznese mišljenje, Agencija je dužna isto uzeti u obzir pri donošenju odluke o namjeravanom stjecanju kvalificiranog udjela.

Članak 118 .

(1) Ako je član fonda odabrao isplatu mirovine putem mirovinskog osiguravajućeg društva, njegovo članstvo u fondu prestaje prijenosom sredstava u mirovinsko osiguravajuće društvo po izboru člana, u skladu s odredbama članka 125. ovoga Zakona.

(2) Ako je član fonda odabrao isplatu mirovine putem fonda, njegovo članstvo u fondu ne prestaje sklapanjem ugovora iz članka 126. stavka 2. ovoga Zakona (ugovor o uvjetima isplate mirovine putem fonda) između člana fonda i mirovinskog društva, već tek isplatom zadnje rate mirovine u skladu s odredbama navedenog ugovora.

(3) Član otvorenog fonda može izaći iz članstva u tom fondu pod uvjetima i na način određen ugovorom o članstvu iz članka 115. stavka 1. ovoga Zakona, dok član zatvorenog fonda može izaći iz članstva u tom fondu u slučaju prestanka okolnosti iz članka 120. stavka 1. ovoga Zakona, u skladu s prospektom i statutom zatvorenog fonda.

(4) Neovisno o odredbi stavka 3. ovoga članka, ako nisu ispunjeni uvjeti za ostvarivanje prava na mirovinu u skladu s člankom 123. ovoga Zakona, izlazak iz članstva moguć je samo uz uvjet istodobnog ulaska u članstvo u drugom fondu.

(5) Ako član fonda prestane s uplatama na osobni račun u fondu, on i dalje ostaje član toga fonda.

Članak 119.

(1) Izaslanom radniku u državu članicu i radniku izaslanom na rad u treću državu ne prestaje samim time članstvo u zatvorenom fondu.

(2) Izaslanom radniku poslodavac je dužan osigurati nastavak uplata na njegov osobni račun u zatvorenom fondu ili u odgovarajućem sustavu dobrovoljnog mirovinskog (strukovnog) osiguranja države članice u koju je radnik izaslan.

(3) Izaslanom radniku u treću državu poslodavac je dužan osigurati nastavak uplata na njegov osobni račun u zatvorenom fondu ili, ako postoji, u odgovarajući dobrovoljni mirovinski fond države u koju je radnik izaslan.

(4) Mirovinsko društvo dužno je poduzeti sve potrebne mjere kako bi osiguralo očuvanje stečenih vlasničkih prava te prava na mirovinu za člana fonda koji više ne izvršava uplate u taj fond, neovisno o tome da li je do prestanka izvršenja uplata u fond došlo iz razloga upućivanja člana na rad u drugu državu članicu, odnosno treću državu ili iz nekog drugog razloga.

Članak 127.

Po ostvarivanju uvjeta iz članka 123. stavka 1. ovoga Zakona, mirovinsko društvo može izvršiti isplatu dijela mirovine u obliku jednokratne isplate u visini od najviše 30% iznosa na računu člana fonda, a može i u većem postotku, ali tada maksimalno do iznosa od 10.000,00 kuna.

Članak 190.

(1) Mirovinsko društvo, a u slučaju zatvorenog fonda i pokrovitelj zatvorenog fonda, dužni su informirati članove fonda, odnosno potencijalne članove fonda o mogućnostima koje im pruža članstvo u fondu i obavijestiti ih o njihovim pravima i obvezama koje proizlaze iz članstva u tom fondu.

(2) Mirovinsko društvo dužno je članovima fonda i korisnicima mirovine na zahtjev i na način definiran ugovorom iz članka 115. dostaviti sljedeće:

1. revidirane godišnje financijske izvještaje mirovinskog društva i revidirane godišnje izvještaje fonda

2. pisanu izjavu o načelima ulaganja iz članka 166. Zakona

3. detaljne informacije o portfelju fonda, izloženosti rizicima i troškovima ulaganja

4. detaljne informacije o postupcima u svezi prijenosa računa te pravima u slučaju prestanka radnog odnosa.

(3) Mirovinsko društvo koje upravlja zatvorenim fondom s definiranim primanjima dužno je članovima i korisnicima mirovine osim informacija iz stavka 2. ovoga članka na njihov zahtjev i na način definiran ugovorim o članstvu iz članka 115. dostaviti informacije o:

1. ciljanoj visini mirovine

2. visini mirovine u slučaju ostvarivanja prava na mirovinu.

(4) Mirovinsko društvo dužno je korisnicima mirovine po ostvarenju prava na mirovinu pružiti odgovarajuću informaciju o stanju na osobnom računu i mogućnostima isplata mirovine.

(5) Mirovinsko društvo koje upravlja zatvorenim fondom ili pokrovitelj zatvorenog fonda dužni su, u slučaju odlaska člana fonda na rad u drugu državu, informirati ga o pravima na temelju dotadašnjeg članstva.

Članak 309.

(1) Agencija će surađivati s nadležnim tijelima država članica radi razmjene informacija i razvijanja najboljeg iskustva na području zakonodavstva koje uređuje područje rada i socijalne skrbi kako bi spriječila narušavanje konkurentnosti i kreirala potrebne uvjete za nesmetano stjecanje članstva u zatvorenim fondovima u državama članicama.

(2) Agencija će obavijestiti EIOPA-u o odredbama zakonodavstva bonitetne prirode, koje su relevantne za područje mirovinskih programa, a koje nisu obuhvaćene zakonodavstvom navedenim u stavku 1. ovoga članka.

(3) Informacije iz stavka 2. ovoga članka Agencija će redovito ažurirati, najmanje svake dvije godine, te ako je došlo do izmjena o istome obavijestiti EIOPA-u.

(4) Agencija će surađivati s EIOPA-om radi provedbe Direktive 2003/41/EZ, u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 1094/2010.

(5) Agencija će surađivati s Europskom komisijom i nadležnim tijelima država članica radi olakšavanja provođenja nadzora mirovinskih društava i zatvorenih fondova.

(6) Agencija je dužna bez odgode pružiti EIOPA-i sve informacije koje su joj potrebne za izvršavanje obveza iz Direktive 2003/41/EZ i Uredbe Komisije (EU) br. 1094/2010, u skladu s člankom 35. te Uredbe.

(7) Agencija će obavijestiti Europsku komisiju i EIOPA-u o svim većim poteškoćama u vezi s primjenom Direktive 2003/41/EZ te će u suradnji s Europskom komisijom i EIOPA-om ispitati te poteškoće što je prije moguće, radi pronalaženja odgovarajućeg rješenja.