Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji
1.3.
Datum:
16. veljače 2018.
1.4.
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
Služba za normativne poslove
Tel. 61 22 822
e-mail: tadobric@mup.hr
1.5.
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
NE
Naziv akta:
Opis mjere:
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
NE
Naziv pravne stečevine EU:
2.ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Zakon o policiji („Narodne novine“, br. 34/11., 130/12., 89/14. – Vjerodostojno tumačenje, 151/14., 33/15. i 121/16.)uređuje organizaciju policije i specifičnosti radno-pravnog statusa policijskih službenika. Problemi koji su uočeni u primjeni Zakona o policiji, a radi kojih se pristupilo izradi Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji su sljedeći:
1. U primjeni Zakona o policiji uočene su poteškoće u provedbi odredaba kojima su regulirana pitanja osnivanja i postupanja Povjerenstva za rad po pritužbama. Prema važećem Zakonu predviđeno je osnivanje Povjerenstva za rad po pritužbama policijskih službenika u sjedištu Ministarstva te po jedno Povjerenstvo u svakoj policijskoj upravi. Svako od navedenih Povjerenstava sastoji se od tri člana iz reda građana. Evidentno je da je u Povjerenstva potrebno imenovati veliki broj predstavnika građana. Do sada su objavljena dva javna poziva za članstvo u ovim Povjerenstvima, međutim niti nakon objave dva javna poziva nije se prijavilo dovoljno kandidata za formiranje navedenih Povjerenstava te ona, prema važećim odredbama, nisu osnovana. Na problem su ukazali i Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost kao matično radno tijelo u pogledu donošenja zakona u području unutarnjih poslova te kontrole i nadzora rada policije.
2. Nadalje, prema važećem Zakonu glavni ravnatelj policije, njegovi zamjenici i pomoćnici, načelnici policijskih uprava i načelnici policijskih postaja imenuju se na razdoblje od pet godina. Radno mjesto načelnika policijske postaje svrstano je u kategoriju radnih mjesta rukovodećih policijskih službenika, ali u potkategoriju rukovoditelja. U klasifikaciji radnih mjesta policijskih službenika brojna radna mjesta rukovodećih policijskih službenika svrstana su u višu potkategoriju (viši rukovoditelj) od one u koju su svrstana radna mjesta načelnika policijskih postaja, a izvršitelji na tim radnim mjestima ne imenuju se na razdoblje od pet godina. Stoga je radno mjesto načelnika policijske postaje potrebno izostaviti iz kruga osoba koje se imenuju na razdoblje od pet godina.
3. Odredbom članka 59. stavka 3. (u vezi s člankom 61. stavkom 1.) Zakona o policiji propisani su razlozi za razrješenje zamjenika i pomoćnika glavnog ravnatelja policije te načelnika policijske uprave/postaje prije isteka roka na koji su imenovani. Uočena je potreba da se, pored navedenih razloga, u Zakon uvrsti novi razlog i to godišnja ocjena „zadovoljava“ za prethodnu kalendarsku godinu.
4. Uočena je potreba izmjene odredbe o premještaju policijskih službenika po potrebi službe. Prema važećoj odredbi policijskog službenika se po potrebi službe može premjestiti na slobodno radno mjesto u okviru stečenog stupnja obrazovanja i osobnog policijskog zvanja, u istoj ili drugoj ustrojstvenoj jedinici, u istom ili drugom mjestu rada. Iznimno od ove odredbe, policijskog službenika se po potrebi službe može, uz njegov pisani pristanak, premjestiti na radno mjesto nižeg policijskog zvanja od osobnog. Kod premještaja policijskih službenika uočeno je da važeća odredba kojom je propisano da se policijskog službenika po potrebi službe može premjestiti na slobodno radno mjesto u okviru stečenog stupnja obrazovanja i osobnog policijskog zvanja u znatnoj mjeri onemogućuje premještaj policijskih službenika jer se policijski službenik može premjestiti samo na radno mjesto njegovoga osobnog zvanja, a u pravilu takvih slobodnih radnih mjesta nema. Pokazalo se da se policijski službenik ne može premjestiti na radno mjesto za koje je propisano niže policijsko zvanje od njegovog osobnog zvanja, čak i kada to zahtijevaju potrebe službe. Taj institut nije moguće primijeniti bez pisanog pristanka policijskog službenika te se na taj način potrebe službe ograničavaju voljom policijskog službenika, koju daje u vidu pisanog pristanka.
5. Važećim Zakonom propisano je da se slobodna radna mjesta rukovodećih policijskih službenika (osim radnih mjesta zamjenika i pomoćnika glavnog ravnatelja policije i načelnika policijske uprave) oglašavaju putem internog oglasa i popunjavaju premještajem ili rasporedom. Provedba ovoga postupka se, s obzirom na veliki broj rukovodećih radnih mjesta policijskih službenika, u praksi pokazala kao dugotrajna i komplicirana.
6. Nadalje, u pojedinim policijskim upravama (primarno: PU dubrovačko-neretvanska, PU istarska, PU ličko-senjska) nezadovoljavajuća je popunjenost radnih mjesta policijskih službenika domicilnim stanovništvom, stoga se polaznike tečaja za zanimanje policajac, nakon završenog tečaja, na temelju ugovora, na pet godina, raspoređuje u navedene policijske uprave. S obzirom na nedostatna primanja, nedostatak smještajnih kapaciteta (službenih i privatnih), posebice tijekom trajanja turističke sezone, policijskim službenicima je izrazito teško organizirati i podmirivati obveze vezane uz smještaj. Navedeno, kao i odvojenost od obitelji i mjesta prebivališta su važniji razlozi radi kojih policijski službenici, nakon isteka ugovornog roka, inzistiraju na premještaju. Stoga, potrebno je za navedene policijske službenike iznaći rješenje ovoga problema.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Izrada nacrta prijedloga zakona potrebna je kako bi se sadržajno i nomotehnički poboljšale odredbe važećeg Zakona o policiji te otklonile poteškoće u njihovoj primjeni koje su uočene od stupanja na snagu Zakona do danas.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Izrada Nacrta prijedloga Zakona potrebna je jer na drugi način (nenormativnim rješenjima) nije moguće regulirati probleme uočene u praksi.
3.UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
U odnosu na uočene probleme u primjeni pojedinih odredbi Zakona o policiji navedene u točki 2.1. ovoga Obrasca, slijedom iskazanih problema, u nastavku se daje prikaz predloženih izmjena kojima je cilj otkloniti te probleme u praksi:
1. S obzirom da se niti nakon objave dva javna poziva nije prijavilo dovoljno kandidata za formiranje Povjerenstava za rad po pritužbama te ona, prema odredbama važećeg Zakona, nisu osnovana, predlaže se osnivanje jednog Povjerenstva koje bi imalo 12 članova (dva iz MUP-a koje imenuje ministar unutarnjih poslova i 10 iz reda građana koje imenuje i razrješava Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskog sabora, a koje su, na javni poziv, predložile organizacije civilnog društva, organizacije stručne javnosti i nevladine organizacije ili su se osobno javili na javni poziv). Kao novina propisuje se novčana naknada za članove Povjerenstva iz reda građana u iznosu 5% prosječne neto plaće isplaćene u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini. U 2016. godini Ministarstvo je zaprimilo 23 prigovora o kojima je trebalo odlučivati sadašnje Povjerenstvo, što znači da bi godišnje ukupni trošak bio cca 15.000,00 kuna (prosječna neto plaća u Republici Hrvatskoj u 2016. godini bila je 5.693,00 kuna), a u 2017. godini zaprimljeno je 11 prigovora koji su u nadležnosti Povjerenstva, što znači da bi godišnji ukupni trošak bio cca 6800,00 kuna (prosječna neto plaća u Republici Hrvatskoj u 2017. godini bila je 6190,00 kuna). Iz navedenoga je vidljivo da se za rad novopredloženog Povjerenstva ne bi trebala osigurati dodatna sredstva iz državnog proračuna, te se predlaže da ista budu osigurana iz sredstava Hrvatskog sabora.Novopredloženo Povjerenstvo za rad po pritužbama imat će užu nadležnost te će odlučivati samo o prigovorima protiv drugostupanjske odluke Ministarstva u predmetima pritužbi građana.
2. Provedba odredbe članka 60. stavka 1. Zakona o policiji, u smislu imenovanja načelnika policijske postaje na razdoblje od pet godina, pokazala se nesvrhovitom u praksi te se stoga predlaže izostaviti načelnike policijskih postaja iz kruga osoba koje se imenuju na propisano razdoblje.
3. Kao novi razlog za razrješenje zamjenika i pomoćnika glavnog ravnatelja policije te načelnika policijske uprave, prije isteka mandata, uvodi se ocjena „zadovoljava“ za prethodnu kalendarsku godinu. Na predloženi način bi i ocjena rada najviših policijskih rukovoditelja koji je ispod očekivane i profesionalne razine postao razlog za njihovo razrješenje prije isteka razdoblja na kojeg su imenovani. U tom smislu svakako će, po stupanju na snagu predloženih izmjena i dopuna Zakona o policiji, biti potrebno detaljnije urediti podzakonski propis kojim se uređuje ocjenjivanje policijskih službenika.
4. Predlaže se propisati da se policijskog službenika se po potrebi službe može premjestiti na slobodno radno mjesto za koje ispunjava uvjete u okviru stečenog stupnja obrazovanja, vodeći računa o njegovom stručnom znanju, vještinama i sposobnostima, u istoj ili drugoj ustrojstvenoj jedinici, u istom ili drugom mjestu rada. Sada propisana iznimka u postupanju u pogledu premještaja na radno mjesto nižeg policijskog zvanja od osobnog, uz pisani pristanak policijskog službenika, briše se.
5. Odredbu o provedbi postupka internog oglasa za sva rukovodeća radna mjesta policijskih službena, radi otežane primjene u praksi, predlaže se izmijeniti  e se predlaže propisati da se putem internog oglasa, premještajem ili rasporedom popunjavaju radna mjesta rukovodećih policijskih službenika potkategorije glavni rukovoditelj, a koja nisu navedena u članku 60. Zakona o policiji i slobodna radna mjesta načelnika policijske postaje.
6. Radi otklanjanja problema opisanog u točki 2.1. ovoga Obrasca te u cilju zadržavanja policijskih službenika u policijskim upravama u koje su raspoređeni, poticanja motivacije za policijsku službu, zadovoljavanja njihovih socijalnih i obiteljskih prilika, ovim Nacrtom prijedloga Zakona predlaže se propisati naknadu za stanovanje. Pravo na ovu naknadu imao bi policijski službenik raspoređen u mjesto rada koje je udaljeno više od 100 kilometara od mjesta njegova prebivališta, koji nema riješeno stambeno pitanje i ne prima naknadu troškova međumjesnog prijevoza. Isto tako, ovo pravo bi imali i policijski službenici kojima je mjesto rada na otoku, a mjesto prebivališta na kopnu ili drugom otoku, ili obratno, bez obzira na udaljenost.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Normativna rješenja predložena u cilju otklanjanja poteškoća uočenih u primjeni važećeg Zakona o policiji pridonijet će preciznijem i svrhovitijem uređenju pitanja od značaja za policijsku službu u cjelini te se očekuje pozitivan ishod u provedbi odredaba toga Zakona koji će se ogledati u učinkovitom uspostavljanju instituta građanskog nadzora nad radom policije, ocjenjivanju rada najviših rukovodećih policijskih službenika, većoj fluktuaciji i mogućnosti premještaja mladih visokoobrazovanih policijskih službenika s posebnim stručnim znanjima i vještinama te boljem materijalnom položaju onih policijskih službenika koji su raspoređeni u mjesta rada udaljena više od 100 kilometara od mjesta njihova prebivališta ili im je mjesto rada na otoku.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji namjerava se uputiti u proceduru Vlade Republike Hrvatske početkom travnja 2018., a po njegovom stupanju na snagu započet će se i primjenjivati te će učinci izmjena biti vidljivi odmah od početka primjene izmijenjenog Zakona.
4.UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji
Obrazloženje: Normativno rješenje za postizanje ishoda navedenih u točki 3.2. ovoga Obrasca je izrada Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji.
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Ništa
Obrazloženje:
S obzirom da su pitanja koja su uočena kao problem koji je potrebno urediti normirana Zakonom o policiji, nenormativnim rješenjima ne može se postići cilj – preciznije i kvalitetnije sadržajno i nomotehničko uređenje pojedinih odredbi Zakona o policiji.
5.UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
ne
ne
ne
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
ne
ne
ne
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
ne
ne
ne
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
ne
ne
ne
5.1.5.
Cijena roba i usluga
ne
ne
ne
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
ne
ne
ne
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
ne
ne
ne
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
ne
ne
ne
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
ne
ne
ne
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
ne
ne
ne
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
ne
ne
ne
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
ne
ne
ne
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
ne
ne
ne
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
ne
ne
ne
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
S obzirom da se Zakonom o policiji uređuju osnove organizacije policije i specifičnosti radno-pravnog statusa policijskih službenika, njegova primjena nema gospodarske učinke navedene u točkama 5.1.1. do 5.1.14. ovoga Obrasca.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
ne
ne
ne
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
ne
ne
ne
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
ne
ne
ne
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
ne
ne
ne
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
ne
ne
5.1.21.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
ne
ne
ne
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
ne
ne
ne
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
ne
ne
ne
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
ne
ne
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
_
_
_
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
Adresati Zakona o policiji su policijski službenici Ministarstva unutarnjih poslova, stoga nije moguće utvrđivati odnosno iskazivati veličinu adresata navedenih u točkama 5.1.16. do 5.1.26. ovoga Obrasca.
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
-
-
-
mali
-
-
-
veliki
-
-
-
5.2.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
ne
ne
ne
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
ne
ne
ne
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
ne
ne
ne
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
_
_
_
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
S obzirom da se Zakonom o policiji uređuju osnove organizacije policije i specifičnosti radno-pravnog statusa policijskih službenika, njegova primjena nema učinaka na tržišno natjecanje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
ne
ne
ne
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
ne
ne
ne
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
ne
ne
ne
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
ne
ne
ne
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
ne
ne
5.2.11.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
ne
ne
ne
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
ne
ne
ne
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
ne
ne
ne
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
ne
ne
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
_
_
_
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
Adresati Zakona o policiji su policijski službenici Ministarstva unutarnjih poslova, stoga nije moguće utvrđivati odnosno iskazivati veličinu adresata navedenih u točkama 5.2.6. do 5.2.16. ovoga Obrasca.
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
-
-
-
mali
-
-
-
veliki
-
-
-
5.3.
UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
ne
ne
ne
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
ne
ne
ne
5.3.3.
Socijalna uključenost
ne
da
ne
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
ne
ne
ne
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
ne
ne
ne
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
ne
ne
ne
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
_
_
_
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
S obzirom da bi se Nacrtom prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji predvidjelo uvođenje naknade za stanovanje, očekuje se mali socijalni učinak na određeni manji broj policijskih službenika (cca 1000 policijskih službenika) u pogledu socijalne uključenosti (točka 5.3.3.) s obzirom da bi pravo na tu naknadu imali samo policijski službenici raspoređeni u mjesto rada koje je više od 100 kilometara udaljeno od mjesta njihova prebivališta i koji nemaju riješeno stambeno pitanje te ne primaju naknadu troškova međumjesnog prijevoza na posao i s posla, kao i policijski službenici kojima je mjesto rada na otoku, a mjesto prebivališta na kopnu ili drugom otoku, ili obratno, bez obzira na udaljenost.
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
ne
ne
ne
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
ne
ne
ne
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
ne
ne
ne
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
ne
ne
ne
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
ne
ne
5.3.14.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
ne
ne
ne
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
ne
ne
ne
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
ne
ne
ne
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
ne
ne
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
_
_
_
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
Adresati Zakona o policiji su policijski službenici Ministarstva unutarnjih poslova, stoga nije moguće utvrđivati odnosno iskazivati veličinu adresata navedenih u točkama 5.3.9. do 5.3.19. ovoga Obrasca.
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
-
-
-
mali
-
-
-
veliki
-
-
-
5.4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
ne
ne
ne
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
ne
ne
ne
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
ne
ne
ne
5.4.4.
Status regulirane profesije
ne
da
ne
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
ne
ne
ne
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
ne
ne
ne
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
ne
ne
ne
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
ne
da
ne
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
ne
ne
ne
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
ne
ne
ne
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
ne
ne
ne
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
ne
ne
ne
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
-
-
-
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
S obzirom na predložena normativna rješenja očekuje se mali učinak u odnosu na policijske službenike s obzirom na njihov status regulirane profesije (točka 5.4.4.).
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
ne
ne
ne
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
ne
ne
ne
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
ne
ne
ne
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
ne
ne
ne
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
ne
ne
5.4.20.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
ne
ne
ne
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
ne
ne
ne
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
ne
ne
ne
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
ne
ne
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
-
da
-
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
Analiza adresata pokazuje da postoji mali učinak na adresate policijske službenike s obzirom na njihov status regulirane profesije
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
-
-
-
mali
-
-
-
veliki
-
-
-
5.5.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
ne
ne
ne
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
ne
ne
ne
5.5.3.
Korištenje energije
ne
ne
ne
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
ne
ne
ne
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
ne
ne
ne
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
ne
ne
ne
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
ne
ne
ne
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
ne
ne
ne
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
ne
ne
ne
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
_
_
_
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
S obzirom da se Zakonom o policiji uređuju osnove organizacije policije i specifičnosti radno-pravnog statusa policijskih službenika, njegova primjena nema izravnih učinaka na zaštitu okoliša.
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
ne
ne
ne
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
ne
ne
ne
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
ne
ne
ne
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
ne
ne
ne
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
ne
ne
5.5.17.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
ne
ne
ne
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
ne
ne
ne
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
ne
ne
ne
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
ne
ne
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
-
-
-
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
Adresati Zakona o policiji su policijski službenici Ministarstva unutarnjih poslova, stoga nije moguće utvrđivati odnosno iskazivati veličinu adresata navedenih u točkama 5.5.12. do 5.5.23. ovoga Obrasca.
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
-
-
-
mali
-
-
-
veliki
-
-
-
5.6.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
ne
ne
ne
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
ne
ne
ne
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
ne
ne
ne
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
ne
ne
ne
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
ne
ne
ne
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
ne
ne
ne
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
ne
ne
ne
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
ne
ne
ne
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
-
-
-
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
S obzirom da se Zakonom o policiji uređuju osnove organizacije policije i specifičnosti radno-pravnog statusa policijskih službenika, njegova primjena nema izravnih učinaka na zaštitu ljudskih prava.
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
ne
ne
ne
5.6.13.
Srednji i veliki poduzetnici
ne
ne
ne
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
ne
ne
ne
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
ne
ne
ne
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
ne
ne
5.6.17.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
ne
ne
ne
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
ne
ne
ne
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
ne
ne
ne
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
ne
ne
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
-
-
-
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
Adresati Zakona o policiji su policijski službenici Ministarstva unutarnjih poslova, stoga nije moguće utvrđivati odnosno iskazivati veličinu adresata navedenih u točkama 5.6.12. do 5.6.22. ovoga Obrasca.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
-
-
-
mali
-
-
-
veliki
-
-
-
6.Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
NE
Obrazloženje:
S obzirom na materiju koju uređuje Zakon o policiji, predložene izmjene i dopune Zakona o policiji nemaju učinka na male i srednje poduzetnike.
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
NE
Obrazloženje:
S obzirom na materiju koju uređuje Zakon o policiji, predložene izmjene i dopune Zakona o policiji nemaju učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije.
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
NE
Obrazloženje:
S obzirom na materiju koju uređuje Zakon o policiji, predloženim izmjenama i dopunama Zakona o policiji ne uvode se naknade i davanja.
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
NE
Obrazloženje:
Adresati Zakona o policiji nisu poduzetnici, stoga predložene izmjene i dopune Zakona o policiji ne mogu imati učinke na mikro poduzetnike.
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
S obzirom da se u konkretnom slučaju radi o izmjenama i dopunama Zakona o policiji kojim se regulira organizacija policije i radno – pravni status policijskih službenika ova normativna inicijativa nema učinaka na male i srednje poduzetnike.
7.Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
NE
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
NE
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
NE
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
NE
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
NE
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
NE
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
DA
NE
8.8.
Provođenje MSP testa
NE
8.9.
Provođenje SCM metodologije
NE
9.PRILOZI
10.POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis:
ministar, dr.sc. Davor Božinović
Datum: 16. veljače 2018.
11.Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
1.OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA
1.2.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji
1.3.
Datum:
16. veljače 2018.
1.4.
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
Služba za normativne poslove
Tel. 61 22 822
e-mail: tadobric@mup.hr
1.5.
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
NE
Naziv akta:
Opis mjere:
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
NE
Naziv pravne stečevine EU:
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
2.ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Zakon o policiji („Narodne novine“, br. 34/11., 130/12., 89/14. – Vjerodostojno tumačenje, 151/14., 33/15. i 121/16.) uređuje organizaciju policije i specifičnosti radno-pravnog statusa policijskih službenika. Problemi koji su uočeni u primjeni Zakona o policiji, a radi kojih se pristupilo izradi Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji su sljedeći:
1. U primjeni Zakona o policiji uočene su poteškoće u provedbi odredaba kojima su regulirana pitanja osnivanja i postupanja Povjerenstva za rad po pritužbama. Prema važećem Zakonu predviđeno je osnivanje Povjerenstva za rad po pritužbama policijskih službenika u sjedištu Ministarstva te po jedno Povjerenstvo u svakoj policijskoj upravi. Svako od navedenih Povjerenstava sastoji se od tri člana iz reda građana. Evidentno je da je u Povjerenstva potrebno imenovati veliki broj predstavnika građana. Do sada su objavljena dva javna poziva za članstvo u ovim Povjerenstvima, međutim niti nakon objave dva javna poziva nije se prijavilo dovoljno kandidata za formiranje navedenih Povjerenstava te ona, prema važećim odredbama, nisu osnovana. Na problem su ukazali i Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost kao matično radno tijelo u pogledu donošenja zakona u području unutarnjih poslova te kontrole i nadzora rada policije.
2. Nadalje, prema važećem Zakonu glavni ravnatelj policije, njegovi zamjenici i pomoćnici, načelnici policijskih uprava i načelnici policijskih postaja imenuju se na razdoblje od pet godina. Radno mjesto načelnika policijske postaje svrstano je u kategoriju radnih mjesta rukovodećih policijskih službenika, ali u potkategoriju rukovoditelja. U klasifikaciji radnih mjesta policijskih službenika brojna radna mjesta rukovodećih policijskih službenika svrstana su u višu potkategoriju (viši rukovoditelj) od one u koju su svrstana radna mjesta načelnika policijskih postaja, a izvršitelji na tim radnim mjestima ne imenuju se na razdoblje od pet godina. Stoga je radno mjesto načelnika policijske postaje potrebno izostaviti iz kruga osoba koje se imenuju na razdoblje od pet godina.
3. Odredbom članka 59. stavka 3. (u vezi s člankom 61. stavkom 1.) Zakona o policiji propisani su razlozi za razrješenje zamjenika i pomoćnika glavnog ravnatelja policije te načelnika policijske uprave/postaje prije isteka roka na koji su imenovani. Uočena je potreba da se, pored navedenih razloga, u Zakon uvrsti novi razlog i to godišnja ocjena „zadovoljava“ za prethodnu kalendarsku godinu.
4. Uočena je potreba izmjene odredbe o premještaju policijskih službenika po potrebi službe. Prema važećoj odredbi policijskog službenika se po potrebi službe može premjestiti na slobodno radno mjesto u okviru stečenog stupnja obrazovanja i osobnog policijskog zvanja, u istoj ili drugoj ustrojstvenoj jedinici, u istom ili drugom mjestu rada. Iznimno od ove odredbe, policijskog službenika se po potrebi službe može, uz njegov pisani pristanak, premjestiti na radno mjesto nižeg policijskog zvanja od osobnog. Kod premještaja policijskih službenika uočeno je da važeća odredba kojom je propisano da se policijskog službenika po potrebi službe može premjestiti na slobodno radno mjesto u okviru stečenog stupnja obrazovanja i osobnog policijskog zvanja u znatnoj mjeri onemogućuje premještaj policijskih službenika jer se policijski službenik može premjestiti samo na radno mjesto njegovoga osobnog zvanja, a u pravilu takvih slobodnih radnih mjesta nema. Pokazalo se da se policijski službenik ne može premjestiti na radno mjesto za koje je propisano niže policijsko zvanje od njegovog osobnog zvanja, čak i kada to zahtijevaju potrebe službe. Taj institut nije moguće primijeniti bez pisanog pristanka policijskog službenika te se na taj način potrebe službe ograničavaju voljom policijskog službenika, koju daje u vidu pisanog pristanka.
5. Važećim Zakonom propisano je da se slobodna radna mjesta rukovodećih policijskih službenika (osim radnih mjesta zamjenika i pomoćnika glavnog ravnatelja policije i načelnika policijske uprave) oglašavaju putem internog oglasa i popunjavaju premještajem ili rasporedom. Provedba ovoga postupka se, s obzirom na veliki broj rukovodećih radnih mjesta policijskih službenika, u praksi pokazala kao dugotrajna i komplicirana.
6. Nadalje, u pojedinim policijskim upravama (primarno: PU dubrovačko-neretvanska, PU istarska, PU ličko-senjska) nezadovoljavajuća je popunjenost radnih mjesta policijskih službenika domicilnim stanovništvom, stoga se polaznike tečaja za zanimanje policajac, nakon završenog tečaja, na temelju ugovora, na pet godina, raspoređuje u navedene policijske uprave. S obzirom na nedostatna primanja, nedostatak smještajnih kapaciteta (službenih i privatnih), posebice tijekom trajanja turističke sezone, policijskim službenicima je izrazito teško organizirati i podmirivati obveze vezane uz smještaj. Navedeno, kao i odvojenost od obitelji i mjesta prebivališta su važniji razlozi radi kojih policijski službenici, nakon isteka ugovornog roka, inzistiraju na premještaju. Stoga, potrebno je za navedene policijske službenike iznaći rješenje ovoga problema.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Izrada nacrta prijedloga zakona potrebna je kako bi se sadržajno i nomotehnički poboljšale odredbe važećeg Zakona o policiji te otklonile poteškoće u njihovoj primjeni koje su uočene od stupanja na snagu Zakona do danas.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Izrada Nacrta prijedloga Zakona potrebna je jer na drugi način (nenormativnim rješenjima) nije moguće regulirati probleme uočene u praksi.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
3.UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
U odnosu na uočene probleme u primjeni pojedinih odredbi Zakona o policiji navedene u točki 2.1. ovoga Obrasca, slijedom iskazanih problema, u nastavku se daje prikaz predloženih izmjena kojima je cilj otkloniti te probleme u praksi:
1. S obzirom da se niti nakon objave dva javna poziva nije prijavilo dovoljno kandidata za formiranje Povjerenstava za rad po pritužbama te ona, prema odredbama važećeg Zakona, nisu osnovana, predlaže se osnivanje jednog Povjerenstva koje bi imalo 12 članova (dva iz MUP-a koje imenuje ministar unutarnjih poslova i 10 iz reda građana koje imenuje i razrješava Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskog sabora, a koje su, na javni poziv, predložile organizacije civilnog društva, organizacije stručne javnosti i nevladine organizacije ili su se osobno javili na javni poziv). Kao novina propisuje se novčana naknada za članove Povjerenstva iz reda građana u iznosu 5% prosječne neto plaće isplaćene u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini. U 2016. godini Ministarstvo je zaprimilo 23 prigovora o kojima je trebalo odlučivati sadašnje Povjerenstvo, što znači da bi godišnje ukupni trošak bio cca 15.000,00 kuna (prosječna neto plaća u Republici Hrvatskoj u 2016. godini bila je 5.693,00 kuna), a u 2017. godini zaprimljeno je 11 prigovora koji su u nadležnosti Povjerenstva, što znači da bi godišnji ukupni trošak bio cca 6800,00 kuna (prosječna neto plaća u Republici Hrvatskoj u 2017. godini bila je 6190,00 kuna). Iz navedenoga je vidljivo da se za rad novopredloženog Povjerenstva ne bi trebala osigurati dodatna sredstva iz državnog proračuna, te se predlaže da ista budu osigurana iz sredstava Hrvatskog sabora. Novopredloženo Povjerenstvo za rad po pritužbama imat će užu nadležnost te će odlučivati samo o prigovorima protiv drugostupanjske odluke Ministarstva u predmetima pritužbi građana.
2. Provedba odredbe članka 60. stavka 1. Zakona o policiji, u smislu imenovanja načelnika policijske postaje na razdoblje od pet godina, pokazala se nesvrhovitom u praksi te se stoga predlaže izostaviti načelnike policijskih postaja iz kruga osoba koje se imenuju na propisano razdoblje.
3. Kao novi razlog za razrješenje zamjenika i pomoćnika glavnog ravnatelja policije te načelnika policijske uprave, prije isteka mandata, uvodi se ocjena „zadovoljava“ za prethodnu kalendarsku godinu. Na predloženi način bi i ocjena rada najviših policijskih rukovoditelja koji je ispod očekivane i profesionalne razine postao razlog za njihovo razrješenje prije isteka razdoblja na kojeg su imenovani. U tom smislu svakako će, po stupanju na snagu predloženih izmjena i dopuna Zakona o policiji, biti potrebno detaljnije urediti podzakonski propis kojim se uređuje ocjenjivanje policijskih službenika.
4. Predlaže se propisati da se policijskog službenika se po potrebi službe može premjestiti na slobodno radno mjesto za koje ispunjava uvjete u okviru stečenog stupnja obrazovanja, vodeći računa o njegovom stručnom znanju, vještinama i sposobnostima, u istoj ili drugoj ustrojstvenoj jedinici, u istom ili drugom mjestu rada. Sada propisana iznimka u postupanju u pogledu premještaja na radno mjesto nižeg policijskog zvanja od osobnog, uz pisani pristanak policijskog službenika, briše se.
5. Odredbu o provedbi postupka internog oglasa za sva rukovodeća radna mjesta policijskih službena, radi otežane primjene u praksi, predlaže se izmijeniti  e se predlaže propisati da se putem internog oglasa, premještajem ili rasporedom popunjavaju radna mjesta rukovodećih policijskih službenika potkategorije glavni rukovoditelj, a koja nisu navedena u članku 60. Zakona o policiji i slobodna radna mjesta načelnika policijske postaje.
6. Radi otklanjanja problema opisanog u točki 2.1. ovoga Obrasca te u cilju zadržavanja policijskih službenika u policijskim upravama u koje su raspoređeni, poticanja motivacije za policijsku službu, zadovoljavanja njihovih socijalnih i obiteljskih prilika, ovim Nacrtom prijedloga Zakona predlaže se propisati naknadu za stanovanje. Pravo na ovu naknadu imao bi policijski službenik raspoređen u mjesto rada koje je udaljeno više od 100 kilometara od mjesta njegova prebivališta, koji nema riješeno stambeno pitanje i ne prima naknadu troškova međumjesnog prijevoza. Isto tako, ovo pravo bi imali i policijski službenici kojima je mjesto rada na otoku, a mjesto prebivališta na kopnu ili drugom otoku, ili obratno, bez obzira na udaljenost.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Normativna rješenja predložena u cilju otklanjanja poteškoća uočenih u primjeni važećeg Zakona o policiji pridonijet će preciznijem i svrhovitijem uređenju pitanja od značaja za policijsku službu u cjelini te se očekuje pozitivan ishod u provedbi odredaba toga Zakona koji će se ogledati u učinkovitom uspostavljanju instituta građanskog nadzora nad radom policije, ocjenjivanju rada najviših rukovodećih policijskih službenika, većoj fluktuaciji i mogućnosti premještaja mladih visokoobrazovanih policijskih službenika s posebnim stručnim znanjima i vještinama te boljem materijalnom položaju onih policijskih službenika koji su raspoređeni u mjesta rada udaljena više od 100 kilometara od mjesta njihova prebivališta ili im je mjesto rada na otoku.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji namjerava se uputiti u proceduru Vlade Republike Hrvatske početkom travnja 2018., a po njegovom stupanju na snagu započet će se i primjenjivati te će učinci izmjena biti vidljivi odmah od početka primjene izmijenjenog Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
4.UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji
Obrazloženje: Normativno rješenje za postizanje ishoda navedenih u točki 3.2. ovoga Obrasca je izrada Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji.
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Ništa
Obrazloženje:
S obzirom da su pitanja koja su uočena kao problem koji je potrebno urediti normirana Zakonom o policiji, nenormativnim rješenjima ne može se postići cilj – preciznije i kvalitetnije sadržajno i nomotehničko uređenje pojedinih odredbi Zakona o policiji.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
5.UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
ne
ne
ne
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
ne
ne
ne
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
ne
ne
ne
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
ne
ne
ne
5.1.5.
Cijena roba i usluga
ne
ne
ne
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
ne
ne
ne
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
ne
ne
ne
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
ne
ne
ne
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
ne
ne
ne
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
ne
ne
ne
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
ne
ne
ne
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
ne
ne
ne
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
ne
ne
ne
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
ne
ne
ne
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
S obzirom da se Zakonom o policiji uređuju osnove organizacije policije i specifičnosti radno-pravnog statusa policijskih službenika, njegova primjena nema gospodarske učinke navedene u točkama 5.1.1. do 5.1.14. ovoga Obrasca.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
ne
ne
ne
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
ne
ne
ne
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
ne
ne
ne
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
ne
ne
ne
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
ne
ne
5.1.21.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
ne
ne
ne
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
ne
ne
ne
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
ne
ne
ne
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
ne
ne
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
_
_
_
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
Adresati Zakona o policiji su policijski službenici Ministarstva unutarnjih poslova, stoga nije moguće utvrđivati odnosno iskazivati veličinu adresata navedenih u točkama 5.1.16. do 5.1.26. ovoga Obrasca.
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
-
-
-
mali
-
-
-
veliki
-
-
-
5.2.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
ne
ne
ne
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
ne
ne
ne
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
ne
ne
ne
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
_
_
_
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
S obzirom da se Zakonom o policiji uređuju osnove organizacije policije i specifičnosti radno-pravnog statusa policijskih službenika, njegova primjena nema učinaka na tržišno natjecanje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
ne
ne
ne
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
ne
ne
ne
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
ne
ne
ne
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
ne
ne
ne
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
ne
ne
5.2.11.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
ne
ne
ne
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
ne
ne
ne
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
ne
ne
ne
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
ne
ne
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
_
_
_
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
Adresati Zakona o policiji su policijski službenici Ministarstva unutarnjih poslova, stoga nije moguće utvrđivati odnosno iskazivati veličinu adresata navedenih u točkama 5.2.6. do 5.2.16. ovoga Obrasca.
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
-
-
-
mali
-
-
-
veliki
-
-
-
5.3.
UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
ne
ne
ne
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
ne
ne
ne
5.3.3.
Socijalna uključenost
ne
da
ne
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
ne
ne
ne
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
ne
ne
ne
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
ne
ne
ne
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
_
_
_
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
S obzirom da bi se Nacrtom prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji predvidjelo uvođenje naknade za stanovanje, očekuje se mali socijalni učinak na određeni manji broj policijskih službenika (cca 1000 policijskih službenika) u pogledu socijalne uključenosti (točka 5.3.3.) s obzirom da bi pravo na tu naknadu imali samo policijski službenici raspoređeni u mjesto rada koje je više od 100 kilometara udaljeno od mjesta njihova prebivališta i koji nemaju riješeno stambeno pitanje te ne primaju naknadu troškova međumjesnog prijevoza na posao i s posla, kao i policijski službenici kojima je mjesto rada na otoku, a mjesto prebivališta na kopnu ili drugom otoku, ili obratno, bez obzira na udaljenost.
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
ne
ne
ne
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
ne
ne
ne
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
ne
ne
ne
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
ne
ne
ne
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
ne
ne
5.3.14.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
ne
ne
ne
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
ne
ne
ne
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
ne
ne
ne
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
ne
ne
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
_
_
_
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
Adresati Zakona o policiji su policijski službenici Ministarstva unutarnjih poslova, stoga nije moguće utvrđivati odnosno iskazivati veličinu adresata navedenih u točkama 5.3.9. do 5.3.19. ovoga Obrasca.
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
-
-
-
mali
-
-
-
veliki
-
-
-
5.4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
ne
ne
ne
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
ne
ne
ne
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
ne
ne
ne
5.4.4.
Status regulirane profesije
ne
da
ne
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
ne
ne
ne
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
ne
ne
ne
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
ne
ne
ne
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
ne
da
ne
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
ne
ne
ne
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
ne
ne
ne
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
ne
ne
ne
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
ne
ne
ne
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
-
-
-
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
S obzirom na predložena normativna rješenja očekuje se mali učinak u odnosu na policijske službenike s obzirom na njihov status regulirane profesije (točka 5.4.4.).
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
ne
ne
ne
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
ne
ne
ne
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
ne
ne
ne
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
ne
ne
ne
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
ne
ne
5.4.20.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
ne
ne
ne
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
ne
ne
ne
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
ne
ne
ne
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
ne
ne
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
-
da
-
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
Analiza adresata pokazuje da postoji mali učinak na adresate policijske službenike s obzirom na njihov status regulirane profesije
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
-
-
-
mali
-
-
-
veliki
-
-
-
5.5.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
ne
ne
ne
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
ne
ne
ne
5.5.3.
Korištenje energije
ne
ne
ne
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
ne
ne
ne
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
ne
ne
ne
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
ne
ne
ne
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
ne
ne
ne
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
ne
ne
ne
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
ne
ne
ne
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
_
_
_
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
S obzirom da se Zakonom o policiji uređuju osnove organizacije policije i specifičnosti radno-pravnog statusa policijskih službenika, njegova primjena nema izravnih učinaka na zaštitu okoliša.
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
ne
ne
ne
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
ne
ne
ne
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
ne
ne
ne
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
ne
ne
ne
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
ne
ne
5.5.17.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
ne
ne
ne
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
ne
ne
ne
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
ne
ne
ne
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
ne
ne
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
-
-
-
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
Adresati Zakona o policiji su policijski službenici Ministarstva unutarnjih poslova, stoga nije moguće utvrđivati odnosno iskazivati veličinu adresata navedenih u točkama 5.5.12. do 5.5.23. ovoga Obrasca.
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
-
-
-
mali
-
-
-
veliki
-
-
-
5.6.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
ne
ne
ne
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
ne
ne
ne
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
ne
ne
ne
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
ne
ne
ne
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
ne
ne
ne
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
ne
ne
ne
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
ne
ne
ne
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
ne
ne
ne
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
-
-
-
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
S obzirom da se Zakonom o policiji uređuju osnove organizacije policije i specifičnosti radno-pravnog statusa policijskih službenika, njegova primjena nema izravnih učinaka na zaštitu ljudskih prava.
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
ne
ne
ne
5.6.13.
Srednji i veliki poduzetnici
ne
ne
ne
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
ne
ne
ne
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
ne
ne
ne
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
ne
ne
5.6.17.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
ne
ne
ne
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
ne
ne
ne
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
ne
ne
ne
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
ne
ne
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
-
-
-
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
Adresati Zakona o policiji su policijski službenici Ministarstva unutarnjih poslova, stoga nije moguće utvrđivati odnosno iskazivati veličinu adresata navedenih u točkama 5.6.12. do 5.6.22. ovoga Obrasca.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
-
-
-
mali
-
-
-
veliki
-
-
-
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
6.Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
NE
Obrazloženje:
S obzirom na materiju koju uređuje Zakon o policiji, predložene izmjene i dopune Zakona o policiji nemaju učinka na male i srednje poduzetnike.
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
NE
Obrazloženje:
S obzirom na materiju koju uređuje Zakon o policiji, predložene izmjene i dopune Zakona o policiji nemaju učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije.
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
NE
Obrazloženje:
S obzirom na materiju koju uređuje Zakon o policiji, predloženim izmjenama i dopunama Zakona o policiji ne uvode se naknade i davanja.
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
NE
Obrazloženje:
Adresati Zakona o policiji nisu poduzetnici, stoga predložene izmjene i dopune Zakona o policiji ne mogu imati učinke na mikro poduzetnike.
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
S obzirom da se u konkretnom slučaju radi o izmjenama i dopunama Zakona o policiji kojim se regulira organizacija policije i radno – pravni status policijskih službenika ova normativna inicijativa nema učinaka na male i srednje poduzetnike.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
7.Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
8.SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE
SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE
Ako je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata,
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata,
–mali izravni učinak i veliki broj adresata,
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
NE
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
NE
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
NE
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
NE
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
NE
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
NE
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
DA
NE
8.8.
Provođenje MSP testa
NE
8.9.
Provođenje SCM metodologije
NE
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
9.PRILOZI
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
10.POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis:
ministar, dr.sc. Davor Božinović
Datum: 16. veljače 2018.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova
11.Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
Komentirate u ime: Ministarstvo unutarnjih poslova