Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
Ne
Naziv akta:
Opis mjere:
Napomena: Mjera je u fazi planiranja u okviru prijedloga mjera za Nacionalni program reformi za 2018.:
Unaprjeđenje zakonske regulative s ciljem proširenja broja korisnika doplatka za djecu
Omogućiti podizanje razine dohodovnog cenzusa kao uvjeta za ostvarivanje prava na doplatak za djecu sa 50% na 70% proračunske osnovice, kako bi se proširio broj korisnika doplatka za djecu te samim time i pronatalitetnog dodatka koji se ostvaruje za treće i četvrto dijete korisnika doplatka za djecu.
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
Ne
Naziv pravne stečevine EU:
2.
ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Doplatak za djecu u Republici Hrvatskoj, kao oblik novčanog primanja roditelja, posvojitelja, skrbnika, očuha, maćehe, bake, djeda ili osobe kojoj je temeljem rješenja nadležnog tijela dijete povjereno na čuvanje i odgoj, ima obilježje novčane potpore u svrhu uzdržavanja i odgoja djece. Zakon o doplatku za djecu (Narodne novine, br. 94/01, 138/06, 107/07, 37/08 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 61/11, 112/12 i 82/15). – u daljnjem tekstu: Zakon) u primjeni je od 2001. godine te se temelji na načelu socijalne osjetljivosti – pružanju potpore korisnicima s uzdržavanom djecom kojima prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva, ostvaren u prethodnoj godini, ne prelazi iznos od 50% proračunske osnovice (trenutno 1.663,00 kune). Kako se ostvarenje prava na doplatak za djecu uvjetuje i prosječnim mjesečnim dohotkom po članu kućanstva, Zakon o doplatku za djecu ima i obilježja socijalnog propisa kojim se priznaje pravo djeteta na određenu socijalnu sigurnost. Uz navedeno, Zakonom o doplatku za djecu definirane su i tri cenzusne grupe:
1.grupa – u kojoj prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva ne prelazi 16,33% proračunske osnovice (543,14 kuna), a kojoj se doplatak određuje u iznosu od 299,34 kune, odnosno 9% proračunske osnovice po djetetu;
2.grupa u kojoj je prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva od 16,34 do 33,66% proračunske osnovice (543,14 kuna - 1.119,53 kune), a kojoj se doplatak određuje u iznosu od 249,45 kuna, odnosno 7.5% proračunske osnovice po djetetu
3.grupa – u kojoj je prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva od 33,67% do 50% proračunske osnovice (1.119,53-1.663,00 kune), a kojoj se doplatak određuje u iznosu od 199,56 kuna po djetetu.
Kao oblik novčane potpore u svrhu uzdržavanja i odgoja djece, doplatak za djecu je uz visinu dohotka vezan i uz socijalno/zdravstveno stanje djece, odnosno pripadnost određenim socijalnim grupacijama.
Doplatak za djecu, kao izravna mjera poticanja nataliteta značajan je doprinos društva podmirivanju troškova podizanja djece. Doplatak za djecu jedan je od vrlo često korištenih instrumenata populacijske i obiteljske politike te ujedno značajan instrument u smanjivanju dječjeg siromaštva općenito, a najviše u kućanstvima s više djece. Stoga doplatak za djecu ima trojaku ulogu: prevenciju siromaštva i socijalnog isključivanja djece, zadržavanje ili podizanje kvalitete obiteljskog života te pronatalitetnu funkciju. Uvođenjem populacijskog kriterija doplatku za djecu (u vidu pronatalitetnog novčanog dodatka za treće, i četvrto dijete) ovaj oblik socijalne potpore obitelji dobio je prepoznatljiv pronatalitetni smisao.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o kretanju broja djece i korisnika doplatka za djecu u razdoblju od 2015. do 2017. godine razvidan je kontinuirani pad broja korisnika doplatka za djecu u proteklom razdoblju kao i pronatalitetnog dodatka.
Imajući u vidu nepovoljna demografska kretanja s kojima se Republika Hrvatska i nadalje suočava potrebno je poduzeti dodatne napore u smjeru povećanja nataliteta u Republici Hrvatskoj kao i daljnjih mjera kojima se kroz pravni i financijski sustav osnažuje i podupire obitelj te pruža potpora skrbi o djeci.
Radi stvaranja povoljnijih financijskih uvjeta za obitelji predlaže se podizanja razine dohodovnog cenzusa kao uvjeta za ostvarivanje prava na doplatak za djecu sa 50% na 70% proračunske osnovice, kako bi se proširio broj korisnika doplatka za djecu te samim time i pronatalitetnog dodatka koji se ostvaruje za treće i četvrto dijete korisnika doplatka za djecu.
Sukladno Zakonu o doplatku za djecu, doplatak za djecu pripada za dijete koje se nalazi na redovitom školovanju u srednjoj školi do završetka tog školovanja, a najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 19 godina života. Zakon predviđa iznimke kada se pravo na doplatak za djecu može ostvariti i do 21 godine života djeteta, koje se, uslijed bolesti, nalazi na redovitom školovanju. Iznimkama nije obuhvaćen slučaj kada redovni program srednjoškolskog obrazovanja traje 5 godina, što je potrebno uskladiti na način da se omogući korištenje doplatka za onu djecu/učenike srednje škole čiji programi srednjoškolskog obrazovanja traju 5 godina.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Izrada nacrta prijedloga zakona potrebna je radi izmjene dohodovnog cenzusa (ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno) kao uvjeta za ostvarivanje prava na doplatak za djecu na način da se isti sa sadašnjih 50% proračunske osnovice povisuje na 70% proračunske osnovice.
Izmjenom dohodovnog cenzusa proširit će se krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu, a time i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu te potencijalnih korisnika pronatalitetnog dodatka koji ostvaruju korisnici doplatka za djecu u iznosu po 500,00 kuna za treće i četvrto dijete.
Zakonom je potrebno uskladiti odredbu o dobnoj granici za ostvarivanje prava na doplatak za dijete koje pohađa srednju školu na način da se omogućuje korištenje doplatka za onu djecu/učenike srednje škole čiji programi srednjoškolskog obrazovanja traju 5 godina. Na ovaj način ostvarivanje prava na doplatak za djecu uskladit će se sa propisima iz područja obrazovanja.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o kretanju broja djece i korisnika doplatka za djecu u razdoblju od 2015. do 2017. godine razvidan je kontinuirani pad broja korisnika doplatka za djecu u proteklom razdoblju kao i pronatalitetnog dodatka. Radi stvaranja povoljnijih financijskih uvjeta za obitelji, potrebno je proširiti krug korisnika doplatka za djecu, odnosno pristupiti izradi nacrta prijedloga zakona kojim će se omogućiti zakonske promjene u navedenom cilju.
Nastavno na Program Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016.-2020. kojim je definirana potreba da se izravnim i neizravnim mjerama populacijske politike utječe na porast nataliteta, jedan od značajnih ciljeva je upravo poticanje porasta nataliteta uz osiguranje minimalnog i podizanje postojećeg životnog standarda, kroz aktivnosti populacijske politike.
Na potrebu usklađivanja odredbe o dobnoj granici za ostvarivanje prava na doplataka za djecu čiji programi srednjoškolskog obrazovanja traju 5 godina upozorila je Pučka pravobraniteljica te Ministarstvu za demografiju, obitelji, mlade i socijalnu politiku predložila iniciranje izmjene zakonske odredbe.
3.
UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Cilj donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu je pružiti dodatnu pomoć obitelji u pojačanoj brizi o djeci, odnosno potporu za uzdržavanje i odgoj djece, uključujući i obitelji slabijeg imovnog stanja.
Omogućiti ostvarivanje prava na doplatak za dijete koje pohađa srednju školu za onu djecu/učenike srednje škole čiji programi srednjoškolskog obrazovanja traju 5 godina.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Donošenjem predmetnog Zakona očekuje se poboljšanje statusa budućih korisnika doplatka za djecu koji će to pravo moći koristiti kao i pozitivan učinak u odnosu na ukupna pronatalitetna kretanja te održanje i podizanje socijalne sigurnosti obitelji s uzdržavanom djecom.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
Vremenski okvir postizanja ishoda odnosno promjena moguće je procijeniti nakon godinu dana od stupanja na snagu Zakona, u dijelu koji se odnosi na povećanje broja korisnika doplatka za djecu i pronatalitetnog dodatka te broja djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak, dok se učinak promjena u odnosu ukupna pronatalitetna kretanja te održanje i podizanje socijalne sigurnosti obitelji s uzdržavanom djecom može manifestirati u dugoročnom roku.
4.
UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu
Obrazloženje:
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Nijednim nenormativnim rješenjem nije moguće postići ishod.
Obrazloženje:
5.
UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
5.1.5.
Cijena roba i usluga
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Nema izravnih gospodarskih učinaka. Zakonom se obrađuju teme koje nemaju učinaka na ovo područje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
5.1.21.
Hrvatski branitelji
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
Nema izravnih gospodarskih učinaka niti adresata.
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.2.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Nema izravnih učinaka na tržišno natjecanje. Zakonom se obrađuju teme koje nemaju učinaka na ovo područje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
5.2.11.
Hrvatski branitelji
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
Nema izravnih učinaka na tržišno natjecanje niti na adresate.
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.3.
UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
Da
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
Da
5.3.3.
Socijalna uključenost
Da
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
Da
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
Ne
Ne
Ne
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
Ne
Ne
Ne
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Predloženim nacrtom prijedloga Zakona utječe se na ukupna pronatalitetna kretanja te održanje i podizanje socijalne sigurnosti obitelji s uzdržavanom djecom te na zaštitu osjetljivih skupina.
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Da
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.3.14.
Hrvatski branitelji
Ne
Da
Ne
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Da
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
Navedene kategorije adresata su korisnici u sustavu doplatka za djecu.
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
Da
5.4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
5.4.4.
Status regulirane profesije
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
Nema izravnih učinaka na rad i tržište rada. Zakonom se obrađuju teme koje nemaju učinaka na ovo područje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
5.4.20.
Hrvatski branitelji
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
Nema izravnih učinaka na rad i tržište rada niti adresata.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.5.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
Da
Ne
Ne
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
Da
Ne
Ne
5.5.3.
Korištenje energije
Da
Ne
Ne
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
Da
Ne
Ne
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
Da
Ne
Ne
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
Da
Ne
Ne
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
Da
Ne
Ne
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
Da
Ne
Ne
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
Da
Ne
Ne
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
Da
Ne
Ne
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Nema izravnih učinaka na zaštitu okoliša. Zakonom se obrađuju teme koje nemaju učinaka na ovo područje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.5.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
Nema izravnih učinaka na zaštitu okoliša ni adresata.
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.6.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
Ne
Ne
Ne
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
Ne
Ne
Da
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
Ne
Ne
Ne
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
Ne
Da
Ne
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
Ne
Ne
Ne
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
Ne
Ne
Ne
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
Ne
Ne
Ne
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
Ne
Ne
Ne
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Predloženim nacrtom prijedloga Zakona poštuje se pravo jednakosti različitih skupina korisnika, kako bi se pravo na doplatak za djecu pod jednakim uvjetima osiguralo za djecu/redovite učenike srednjih škola.
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.6.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Da
Ne
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.6.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Djeca/redoviti učenici srednjih škola
Ne
Da
Ne
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
Predloženim nacrtom prijedloga Zakona utječe se na jednaku dostupnost prava različitim kategorijama korisnika te izjednačavanje istih kako bi se pravo na doplatak za djecu pod jednakim uvjetima osiguralo za djecu/redovite učenike srednjih škola.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
Da
veliki
6.
Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
X
Obrazloženje: Navedenim propisom ne utječe se na učinke niti postoje administrativne obveze malih i srednjih poduzetnika, te u skladu sa time ne postoje obveze podmirivanja jednokratnih ili periodičkih administrativnih obveza.
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
X
Obrazloženje: Navedeni propis neće imati nikakve učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutar tržišta EU-a.
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
X
Obrazloženje: Navedenim propisom ne postoje učinci na financijske rezultate poduzetnika, kao ni trošak prilagodbe zbog promjene propisa, budući se navedenim odredbama ne utječe na poslovanje malih ili srednjih poduzetnika.
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
X
Obrazloženje:
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
Navedenim propisom ne uređuju se nikakve administrativne obveze poduzetnicima kojima bi se utjecalo na poslovanje malih ili srednjih poduzetnika kao ni njihove naknade i davanja niti se uređuju područja tržišne konkurencije.
7.
Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
NE
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
NE
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
DA
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
NE
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
NE
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
NE
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
NE
8.8.
Provođenje MSP testa
NE
8.9.
Provođenje SCM metodologije
NE
9.
PRILOZI
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: ministrica Nada Murganić
Datum:22.02.2018.
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPLATKU ZA DJECU
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Obrazac prethodne procjene
PRILOG 1.
OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
1.2.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu
1.3.
Datum:
22.02.2018 .
1.4.
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
Sektor za obitelj, djecu i mlade
01/555-7024, 555-7367, 555-7331
duska.bogdanovic@mdomsp.hr
jasminka.brstilo @mdomsp.hr
kornelija.bojanic@mdomsp.hr
1.5.
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
Ne
Naziv akta:
Opis mjere:
Napomena: Mjera je u fazi planiranja u okviru prijedloga mjera za Nacionalni program reformi za 2018.:
Unaprjeđenje zakonske regulative s ciljem proširenja broja korisnika doplatka za djecu
Omogućiti podizanje razine dohodovnog cenzusa kao uvjeta za ostvarivanje prava na doplatak za djecu sa 50% na 70% proračunske osnovice, kako bi se proširio broj korisnika doplatka za djecu te samim time i pronatalitetnog dodatka koji se ostvaruje za treće i četvrto dijete korisnika doplatka za djecu.
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
Ne
Naziv pravne stečevine EU:
2.
ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Doplatak za djecu u Republici Hrvatskoj, kao oblik novčanog primanja roditelja, posvojitelja, skrbnika, očuha, maćehe, bake, djeda ili osobe kojoj je temeljem rješenja nadležnog tijela dijete povjereno na čuvanje i odgoj, ima obilježje novčane potpore u svrhu uzdržavanja i odgoja djece. Zakon o doplatku za djecu (Narodne novine, br. 94/01, 138/06, 107/07, 37/08 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 61/11, 112/12 i 82/15 ). – u daljnjem tekstu: Zakon) u primjeni je od 2001. godine te se temelji na načelu socijalne osjetljivosti – pružanju potpore korisnicima s uzdržavanom djecom kojima prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva, ostvaren u prethodnoj godini, ne prelazi iznos od 50% proračunske osnovice (trenutno 1.663,00 kune). Kako se ostvarenje prava na doplatak za djecu uvjetuje i prosječnim mjesečnim dohotkom po članu kućanstva, Zakon o doplatku za djecu ima i obilježja socijalnog propisa kojim se priznaje pravo djeteta na određenu socijalnu sigurnost. Uz navedeno, Zakonom o doplatku za djecu definirane su i tri cenzusne grupe:
1. grupa – u kojoj prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva ne prelazi 16,33% proračunske osnovice (543,14 kuna), a kojoj se doplatak određuje u iznosu od 299,34 kune, odnosno 9% proračunske osnovice po djetetu;
2. grupa u kojoj je prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva od 16,34 do 33,66% proračunske osnovice (543,14 kuna - 1.119,53 kune), a kojoj se doplatak određuje u iznosu od 249,45 kuna, odnosno 7.5% proračunske osnovice po djetetu
3. grupa – u kojoj je prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva od 33,67% do 50% proračunske osnovice (1.119,53-1.663,00 kune), a kojoj se doplatak određuje u iznosu od 199,56 kuna po djetetu.
Kao oblik novčane potpore u svrhu uzdržavanja i odgoja djece, doplatak za djecu je uz visinu dohotka vezan i uz socijalno/zdravstveno stanje djece, odnosno pripadnost određenim socijalnim grupacijama.
Doplatak za djecu, kao izravna mjera poticanja nataliteta značajan je doprinos društva podmirivanju troškova podizanja djece. Doplatak za djecu jedan je od vrlo često korištenih instrumenata populacijske i obiteljske politike te ujedno značajan instrument u smanjivanju dječjeg siromaštva općenito, a najviše u kućanstvima s više djece. Stoga d oplatak za djecu ima trojaku ulogu: prevenciju siromaštva i socijalnog isključivanja djece, zadržavanje ili podizanje kvalitete obiteljskog života te pronatalitetnu funkciju. Uvođenjem populacijskog kriterija doplatku za djecu (u vidu pronatalitetnog novčanog dodatka za treće, i četvrto dijete) ovaj oblik socijalne potpore obitelji dobio je prepoznatljiv pronatalitetni smisao.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o kretanju broja djece i korisnika doplatka za djecu u razdoblju od 2015. do 2017. godine razvidan je kontinuirani pad broja korisnika doplatka za djecu u proteklom razdoblju kao i pronatalitetnog dodatka.
Imajući u vidu nepovoljna demografska kretanja s kojima se Republika Hrvatska i nadalje suočava potrebno je poduzeti dodatne napore u smjeru povećanja nataliteta u Republici Hrvatskoj kao i daljnjih mjera kojima se kroz pravni i financijski sustav osnažuje i podupire obitelj te pruža potpora skrbi o djeci.
Radi stvaranja povoljnijih financijskih uvjeta za obitelji predlaže se podizanja razine dohodovnog cenzusa kao uvjeta za ostvarivanje prava na doplatak za djecu sa 50% na 70% proračunske osnovice, kako bi se proširio broj korisnika doplatka za djecu te samim time i pronatalitetnog dodatka koji se ostvaruje za treće i četvrto dijete korisnika doplatka za djecu.
Sukladno Zakonu o doplatku za djecu, doplatak za djecu pripada za dijete koje se nalazi na redovitom školovanju u srednjoj školi do završetka tog školovanja, a najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 19 godina života. Zakon predviđa iznimke kada se pravo na doplatak za djecu može ostvariti i do 21 godine života djeteta, koje se, uslijed bolesti, nalazi na redovitom školovanju. Iznimkama nije obuhvaćen slučaj kada redovni program srednjoškolskog obrazovanja traje 5 godina, što je potrebno uskladiti na način da se omogući korištenje doplatka za onu djecu/učenike srednje škole čiji programi srednjoškolskog obrazovanja traju 5 godina.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Izrada nacrta prijedloga zakona potrebna je radi izmjene dohodovnog cenzusa (ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno) kao uvjeta za ostvarivanje prava na doplatak za djecu na način da se isti sa sadašnjih 50% proračunske osnovice povisuje na 70% proračunske osnovice.
Izmjenom dohodovnog cenzusa proširit će se krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu, a time i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu te potencijalnih korisnika pronatalitetnog dodatka koji ostvaruju korisnici doplatka za djecu u iznosu po 500,00 kuna za treće i četvrto dijete.
Zakonom je potrebno uskladiti odredbu o dobnoj granici za ostvarivanje prava na doplatak za dijete koje pohađa srednju školu na način da se omogućuje korištenje doplatka za onu djecu/učenike srednje škole čiji programi srednjoškolskog obrazovanja traju 5 godina. Na ovaj način ostvarivanje prava na doplatak za djecu uskladit će se sa propisima iz područja obrazovanja.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o kretanju broja djece i korisnika doplatka za djecu u razdoblju od 2015. do 2017. godine razvidan je kontinuirani pad broja korisnika doplatka za djecu u proteklom razdoblju kao i pronatalitetnog dodatka. Radi stvaranja povoljnijih financijskih uvjeta za obitelji, potrebno je proširiti krug korisnika doplatka za djecu, odnosno pristupiti izradi nacrta prijedloga zakona kojim će se omogućiti zakonske promjene u navedenom cilju.
Nastavno na Program Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016.-2020. kojim je definirana potreba da se izravnim i neizravnim mjerama populacijske politike utječe na porast nataliteta, jedan od značajnih ciljeva je upravo poticanje porasta nataliteta uz osiguranje minimalnog i podizanje postojećeg životnog standarda, kroz aktivnosti populacijske politike.
Na potrebu usklađivanja odredbe o dobnoj granici za ostvarivanje prava na doplataka za djecu čiji programi srednjoškolskog obrazovanja traju 5 godina upozorila je Pučka pravobraniteljica te Ministarstvu za demografiju, obitelji, mlade i socijalnu politiku predložila iniciranje izmjene zakonske odredbe.
3.
UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Cilj donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu je pružiti dodatnu pomoć obitelji u pojačanoj brizi o djeci, odnosno potporu za uzdržavanje i odgoj djece, uključujući i obitelji slabijeg imovnog stanja.
Omogućiti ostvarivanje prava na doplatak za dijete koje pohađa srednju školu za onu djecu/učenike srednje škole čiji programi srednjoškolskog obrazovanja traju 5 godina.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Donošenjem predmetnog Zakona očekuje se poboljšanje statusa budućih korisnika doplatka za djecu koji će to pravo moći koristiti kao i pozitivan učinak u odnosu na ukupna pronatalitetna kretanja te održanje i podizanje socijalne sigurnosti obitelji s uzdržavanom djecom.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
Vremenski okvir postizanja ishoda odnosno promjena moguće je procijeniti nakon godinu dana od stupanja na snagu Zakona, u dijelu koji se odnosi na povećanje broja korisnika doplatka za djecu i pronatalitetnog dodatka te broja djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak, dok se učinak promjena u odnosu ukupna pronatalitetna kretanja te održanje i podizanje socijalne sigurnosti obitelji s uzdržavanom djecom može manifestirati u dugoročnom roku.
4.
UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu
Obrazloženje:
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Nijednim nenormativnim rješenjem nije moguće postići ishod.
Obrazloženje:
5.
UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
5.1.5.
Cijena roba i usluga
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Nema izravnih gospodarskih učinaka. Zakonom se obrađuju teme koje nemaju učinaka na ovo područje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
5.1.21.
Hrvatski branitelji
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
Nema izravnih gospodarskih učinaka niti adresata.
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.2.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Nema izravnih učinaka na tržišno natjecanje. Zakonom se obrađuju teme koje nemaju učinaka na ovo područje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
5.2.11.
Hrvatski branitelji
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
Nema izravnih učinaka na tržišno natjecanje niti na adresate.
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.3.
UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
Da
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
Da
5.3.3.
Socijalna uključenost
Da
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
Da
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
Ne
Ne
Ne
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
Ne
Ne
Ne
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Predloženim nacrtom prijedloga Zakona utječe se na ukupna pronatalitetna kretanja te održanje i podizanje socijalne sigurnosti obitelji s uzdržavanom djecom te na zaštitu osjetljivih skupina.
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Da
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.3.14.
Hrvatski branitelji
Ne
Da
Ne
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Da
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
Navedene kategorije adresata su korisnici u sustavu doplatka za djecu.
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
Da
5.4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
5.4.4.
Status regulirane profesije
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
Nema izravnih učinaka na rad i tržište rada. Zakonom se obrađuju teme koje nemaju učinaka na ovo područje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
5.4.20.
Hrvatski branitelji
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
Nema izravnih učinaka na rad i tržište rada niti adresata.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.5.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
Da
Ne
Ne
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
Da
Ne
Ne
5.5.3.
Korištenje energije
Da
Ne
Ne
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
Da
Ne
Ne
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
Da
Ne
Ne
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
Da
Ne
Ne
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
Da
Ne
Ne
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
Da
Ne
Ne
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
Da
Ne
Ne
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
Da
Ne
Ne
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Nema izravnih učinaka na zaštitu okoliša. Zakonom se obrađuju teme koje nemaju učinaka na ovo područje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.5.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
Nema izravnih učinaka na zaštitu okoliša ni adresata.
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.6.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
Ne
Ne
Ne
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
Ne
Ne
Da
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
Ne
Ne
Ne
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
Ne
Da
Ne
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
Ne
Ne
Ne
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
Ne
Ne
Ne
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
Ne
Ne
Ne
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
Ne
Ne
Ne
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Predloženim nacrtom prijedloga Zakona poštuje se pravo jednakosti različitih skupina korisnika, kako bi se pravo na doplatak za djecu pod jednakim uvjetima osiguralo za djecu/redovite učenike srednjih škola.
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.6.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Da
Ne
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.6.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Djeca/redoviti učenici srednjih škola
Ne
Da
Ne
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
Predloženim nacrtom prijedloga Zakona utječe se na jednaku dostupnost prava različitim kategorijama korisnika te izjednačavanje istih kako bi se pravo na doplatak za djecu pod jednakim uvjetima osiguralo za djecu/redovite učenike srednjih škola.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
Da
veliki
6.
Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
X
Obrazloženje: Navedenim propisom ne utječe se na učinke niti postoje administrativne obveze malih i srednjih poduzetnika, te u skladu sa time ne postoje obveze podmirivanja jednokratnih ili periodičkih administrativnih obveza.
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
X
Obrazloženje: Navedeni propis neće imati nikakve učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutar tržišta EU-a.
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
X
Obrazloženje: Navedenim propisom ne postoje učinci na financijske rezultate poduzetnika, kao ni trošak prilagodbe zbog promjene propisa, budući se navedenim odredbama ne utječe na poslovanje malih ili srednjih poduzetnika.
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
X
Obrazloženje:
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
Navedenim propisom ne uređuju se nikakve administrativne obveze poduzetnicima kojima bi se utjecalo na poslovanje malih ili srednjih poduzetnika kao ni njihove naknade i davanja niti se uređuju područja tržišne konkurencije.
7.
Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model
8.
SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE
Ako je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata,
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata,
–mali izravni učinak i veliki broj adresata,
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
NE
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
NE
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
DA
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
NE
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
NE
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
NE
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
NE
8.8.
Provođenje MSP testa
NE
8.9.
Provođenje SCM metodologije
NE
9.
PRILOZI
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: ministrica Nada Murganić
Datum: 22.02.2018.
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku