I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske.)

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Ocjena stanja

Zakon o biogorivima za prijevoz („Narodne novine“, broj 65/09, 145/10, 26/11, 144/12 i 14/14 , dalje u tekstu: Zakon) donesen je 2009. godine s ciljem promoviranja korištenja i proizvodnje biogoriva za prijevoz. U Zakon su prenesene odrednice Direktive 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora te o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage direktiva 2001/77/EZ i 2003/30//EZ (Tekst značajan za EGP) (u daljnjem tekstu: Direktiva o obnovljivim izvorima). Direktivom o obnovljivim izvorima je propisana obveza postizanja nacionalnog cilja korištenja energije iz obnovljivih izvora energije u svim oblicima prijevoza u 2020. od 10% ukupne neposredne potrošnje energije u prijevozu. Ovaj cilj se treba ostvariti korištenjem biogoriva i električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije u prijevozu. U cilju valorizacije pojedinih biogoriva i obnovljive električne energije u prijevozu, uvedeni su faktori ovisno o doprinosu u smanjenju emisija stakleničkih plinova, kojima će se ova energija bilancirati u energetskoj bilanci i koristiti pri dokazivanju ispunjavanja ciljeva.

U cilj od 10% uračunavaju se biogoriva takozvane prve generacije odnosno biogoriva proizvedena iz žitarica i drugih kultura bogatih škrobom, šećernih kultura i uljarica te kultura koje se uzgajaju kao glavne kulture na poljoprivrednoj površini prvenstveno u energetske svrhe, biogoriva druge generacije odnosno napredna biogoriva i električna energija iz obnovljivih izvora potrošene u prijevozu.

Zakonom je uvedena obveza javnom sektoru da osim Nacionalnog akcijskog plana poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu, u županijama i velikim gradovima također moraju postojati programi šireg korištenja energije za prijevoz iz obnovljivih izvora. Kako bi se osiguralo postizanje cilja uvedena je obveza distributerima koji stavljaju na tržište dizelsko gorivo ili motorni benzin za pogon motornih vozila ili brodova da u određenom postotku stavljaju biogoriva na tržište. Ovaj postotak povećava se na godišnjoj razini sukladno trajektoriji iz Nacionalnog akcijskog plana do 2020. kada treba osigurati da taj postotak iznosi 10%.

Zakon je također propisao mogućnost davanja državne potpore za zaštitu okoliša u obliku subvencije što se realiziralo kroz Program novčanog poticaja za proizvodnju biogoriva za prijevoz, u trajanju od 1. kolovoza 2011. do 31. prosinca 2014. Cilj je bio uspostaviti proizvodnju biogoriva u Republici Hrvatskoj i kroz povećanu potražnju koja je dolazila sukladno godišnjem povećanju obveze plasmana biogoriva na tržištu osigurati njenu održivost.

Ostvarenje cilja od 10 % obnovljive energije u prometu, u 2020. godini prema Direktivi 2009/28/EZ i Zakonu bilo je temeljeno na biogorivima prve generacije odnosno biogorivima koja se dobivaju od uljarica, šećerne kulture, žitarica te drugih kultura bogatih škrobom. Budući da se navedene kulture uzgajaju na površinama koje bi se mogle koristiti za svrhe tržišta prehrambenih proizvoda ili hrane za životinje bilo je potrebno uvesti određena ograničenja na maksimalne količine biogoriva dobivenih iz gore navedenih kultura, koja se mogu koristiti za ostvarenje cilja od 10 % obnovljive energije u prometu, u 2020.

Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom

Europska Unija je donijela novu Direktivu (EU) 2015/1513 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. rujna 2015. o izmjeni Direktive 98/70/EZ o kakvoći benzinskih i dizelskih goriva i izmjeni Direktive 2009/28/EZ o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (Tekst značajan za EGP) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2015/1513) kojom se u velikoj mjeri pokušava riješiti prethodno opisani problem, ograničavanjem potrošnje biogoriva prve generacije te povećanjem potrošnje takozvanih naprednih biogoriva proizvedenih iz otpadnih i drugih sirovina koje se ne koriste u proizvodnji hrane. Kako bi se dodatno ukazalo na problem prenamjene zemljišta koje se koristi za proizvodnju biogoriva prve generacije, uvedeni su dodatni pokazatelji za emisije koje nastaju prilikom neizravne promjene uporabe zemljišta.

Uzimajući u obzir trenutno stanje tržišta naprednih goriva, Direktiva 2015/1513 daje dodatni naglasak korištenju električne energije u prometnom sektoru kroz povećanje doprinosa za izračune udjela obnovljive električne energije u prometu, kao i povećanje korištenja biometana. Tako se doprinos za električnu energiju potrošenu u željezničkom prometu povećava  na 2,5 puta, a u cestovnom prometu na 5 puta utrošene energije. U isto vrijeme udio biogoriva iz prve generacije ograničava se na maksimalno 7 % u ukupnom udjelu potrošnje obnovljive energije u prijevozu u 2020.    

Glavne izmjene i dopune dosadašnjeg europskog zakonodavnog okvira propisanog Direktivom o obnovljivim izvorima i Direktivom o kakvoći benzinskih i dizelskih goriva sukladno Direktivi 2015/1513 su:

- ograničenje od 7% na korištenje konvencionalnih biogoriva, goriva prve generacije do 2020.,

- obveza državama članicama da uvedu indikativni nacionalni cilj u korištenju naprednih biogoriva do 2020. za koji se preporuča da iznosi 0,5% (taj cilj može biti i manji iz objektivnih razloga, a po procjeni države članice),

- dvostruko računanje biogoriva koja su proizvedena iz sirovina koje su navedene u Direktivi i koje uključuju otpadna ulja za kuhanje kao i masnoće životinjskog podrijetla,

- povećanje faktora kojim se množi električna energija proizvedena iz obnovljivih izvora energije i potrošena u električnim cestovnim vozilima s 2,5 na 5 i povećanje faktora za električnu energiju potrošenu u željezničkom prijevozu s 1 na 2,5,

- obveza dobavljača goriva da godišnje izvještavaju i o privremenim srednjim vrijednostima procijenjenih emisija stakleničkih plinova uslijed neizravnih promjena korištenja zemljišta od prometa biogoriva, osim podataka koji se inače godišnje šalju državama članicama,

- učinkovitija proizvodnja biogoriva sa smanjenom emisijom stakleničkih plinova – uštede trebaju biti najmanje 60% za biogoriva proizvedena u postrojenjima koja započinju s radom nakon 5. listopada 2015. godine; u slučaju instalacija koji su bili u pogonu na ili prije 5. listopada 2015., biogoriva moraju postići štednju emisije stakleničkih plinova od najmanje 35% do 31. prosinca 2017. i najmanje 50% od 1. siječnja 2018. godine.

Uzimajući u obzir sve navedene činjenice, postojeće zakonodavstvo Republike Hrvatske rvatskeHrvats u području biogoriva mora se dopuniti kako bi se uzeli u obzir novi faktori koje donosi Direktiva 2015/1513, kao što su: emisije vezane za neizravnu promjenu uporabe zemljišta, maksimalni udjeli biogoriva prve generacije te novi faktori za električnu energiju potrošenu u cestovnom i željezničkom prijevozu. Navedeni elementi daju prednost korištenju električne energije iz 100 % obnovljivih izvora što Republici Hrvatskoj otvara veliki prostor za postupni prelazak prometnog sektora na električnu energiju i druga napredna biogoriva te samim time i povećanje udjela obnovljivih izvora u Republici Hrvatskoj.

Kako se izmjene i dopune rade samo tri godine, prije propisan rok odnosno 2020., sustav penaliziranja ovim prijedlogom Zakona bit će izmijenjen i količine biogoriva koje nisu stavljene na tržište u prethodnoj godini  neće se moći prenositi u tekuću godinu već će obveznici stavljanja biogoriva na tržište morati platiti okolišnu naknadu. Naime, od donošenja Zakona bilo je dovoljno vremena da se uspostave opskrbljivački lanci i da se usvoje tehnologije umješavanja goriva, a obvezu iz 2020. nije moguće ispuniti u godini iza. Također će se osim okolišne naknade za nestavljanje propisanih količina biogoriva na tržište uvesti plaćanje okolišne naknade ukoliko nisu ispunjeni uvjeti smanjenja emisija stakleničkih plinova.

Direktiva 2009/30/EZ Europskog Parlamenenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o izmjeni Direktive 98/70/EZ u pogledu specifikacije benzina, dizelskoga goriva i plinskog ulja i uvođenju mehanizma praćenja i smanjivanja emisija stakleničkih plinova, o izmjeni Direktive Vijeća 1999/32/EZ u pogledu specifikacije goriva koje se koristi na plovilima na unutarnjim plovnim putovima i stavljanju izvan snage Direktive 93/12/EEZ (Tekst značajan za EGP) uvela je obvezne ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova u prometnom sektoru do 2020. godine od 10 % u odnosu na referentnu 2010. godinu. Ciljevi za 2020. godinu preneseni su u zakonodavstvo Republike Hrvatske kroz Zakon o zaštiti zraka („Narodne novine“, broj 130/11, 47/14, 61/17), a ovim prijedlogom se propisuje trajektorija odnosno dinamika kojom će se postići propisano smanjenje emisija stakleničkih plinova od 6 % primjenom biogoriva i električne energije te smanjenjem emisija stakleničkih plinova nastalih istraživanjem i proizvodnjom nafte i plina (smanjenje IPNP emisija) do 2020. godine.

Stoga se osim postojećeg modela obveznih količina biogoriva koje je potrebno staviti na tržište, predlaže uvođenje dodatnog modela koji se bazira na smanjivanju emisija stakleničkih plinova kako bi se ostvario cilj od 6 % smanjenja emisija stakleničkih plinova u 2020. Kako bi se dostigao navedeni cilj, Direktiva 2009/30/EK predlaže trajektoriju za smanjenje emisija koja za 2018. i 2019. godinu iznosi 4 %.

Ovim prijedlogom predlaže se slijedeća dinamika smanjenja emisije stakleničkih plinova u životnom vijeku isporučenog tekućeg naftnog goriva i energije, koje je obveznik stavio na tržište Republike Hrvatske, u odnosu na razinu emisije iz 2010. godine:

1. najmanje 2 % do 31. prosinca 2018.,

2. najmanje 3 % do 31. prosinca 2019.,

3. najmanje 6 % do 31. prosinca 2020.

Za potpunu implementaciju Direktiva 2015/1513 osim izmjena i dopuna Zakona potrebno je izmijeniti i dopuniti i sljedeće akte:

- Uredbu o posebnoj naknadi za okoliš radi nestavljanja biogoriva na tržište (“Narodne novine”, broj 125/10)

- Pravilnik o načinu i uvjetima primjene zahtjeva održivosti u proizvodnji i korištenju biogoriva („Narodne novine“, broj 83/13);

- Pravilnik o mjerama za poticanje korištenja biogoriva u prijevozu („Narodne novine“, broj 42/10)

kao i nadopuniti sadržaj izviješća podacima vezanim uz intenzitet stakleničkih plinova nastalih neizravnom promjenom zemljišta koja se dostavljaju temeljem Uredbe o kvaliteti tekućih naftnih goriva i načinu praćenja i izvješćivanja te metodologiji izračuna emisija stakleničkih plinova u životnom vijeku isporučenih goriva i energije („Narodne novine“, broj 57/17).  

Zakon se dopunjuje novim pojmovima sukladno Direktivi 2015/1513, te se uvodi minimalni cilj od 0,1% obveze potrošnje naprednih biogoriva u prijevozu i ostavlja mogućnost da se on u 2019. razmotri i poveća ovisno o stanju na tržištu. Uvodi se obveza obveznicima javne usluge gradskog prijevoza i željeznici da za potrebe prijevoza koriste isključivo električnu energiju proizvedenu u postrojenjima koja koriste obnovljive izvore energije.

Također se obzirom na europsko energetsko zakonodavstvo i nužnost jačanja tržišta ukida mogućnost davanja novčanih potpora za proizvodnju biogoriva kao i pojam povlaštenog proizvođača, te se upućuje na poticanje znanstveno istraživačkog razvoja naprednih biogoriva.

Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona

Očekuje se da će provedba rješenja predloženih ovim prijedlogom Zakona rezultirati ostvarivanju ciljeva održivog razvoja u sektoru prijevoza: smanjenje negativnih utjecaja na okoliš, poboljšanje sigurnosti opskrbe gorivom na ekološki prihvatljiv način, zadovoljavanje potreba potrošača za gorivom i ispunjavanje međunarodnih obveza Republike Hrvatske u području smanjenja emisija stakleničkih plinova, i to poticanjem proizvodnje i korištenja naprednih biogoriva u prijevozu.

Također se očekuje da će se sukladno razvoju tržišta i potražnje biogoriva stvoriti održivi uvjeti za nastavak proizvodnje biogoriva u Republici Hrvatskoj. Naime, pojačanim praćenjem ispunjavanja obveze stavljanja propisanih količina biogoriva na tržište i uvođenjem okolišne naknade ukoliko se u propisanom postotku ne smanje emisije stakleničkih plinova u životnom vijeku isporučenog tekućeg naftnog goriva i energije stvorit će se uvjeti u kojima će obveznici stavljanja biogoriva na tržište biti izloženi financijskim troškovima ukoliko ne ispunjavaju propisanu obvezu.  

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu ovoga prijedloga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Sukladno odredbi članka 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj 81/13 113/16 i 69/17), predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku obzirom da se radi o osobito opravdanim razlozima vezanim uz kašnjenje prenošenja Direktive 2015/1513, čije su odrednice trebale biti ugrađene u nacionalno zakonodavstvo do 10. rujna 2017. godine. Europska Komisija je uputila službenu obavijest, te uputila da se u što kraćem vremenskom roku očitujemo o mjerama prijenosa navedene Direktive.

KONAČNI PRIJEDLOG  ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BIOGORIVIMA ZA PRIJEVOZ  

Članak 1.

U Zakonu o biogorivima za prijevoz („Narodne novine“, broj 65/09, 145/10, 26/11, 144/12 i 14/14, dalje u tekstu: Zakon) u članku 1. na kraju rečenice točka se zamjenjuje zarezom te se dodaju riječi: „te poticanja istraživanja i razvoja novih, naprednih biogoriva koja se ne natječu s prehrambenim kulturama.“.

Članak 2.

Članak 2. mijenja se i glasi:

„Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva (EU) 2015/1513 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. rujna 2015. o izmjeni Direktive 98/70/EZ o kakvoći benzinskih i dizelskih goriva i izmjeni Direktive 2009/28/EZ o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (Tekst značajan za EGP) .“

Članak 3.

U članku 2. koji postaje članak 3. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:

„Korištenjem biogoriva i naprednih biogoriva i električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije u prijevozu ostvaruju se interesi Republike Hrvatske u području energetike, utvrđeni Strategijom energetskog razvitka Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 38/02), zakonima i drugim propisima kojima se uređuje obavljanje energetskih djelatnosti, osobito u smislu postizanja nacionalnog cilja korištenja energije iz obnovljivih izvora energije u svim oblicima prijevoza u 2020. od 10% ukupne neposredne potrošnje energije u prijevozu u Republici Hrvatskoj.“

Članak 4.

Članak 3. postaje članak 4.

Članak 5.

U članku 4. koji postaje članak 5., stavak 1. mijenja se i glasi:

„ (1) U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeća značenja:

1. Agencija za ugljikovodike je pravna osoba s javnim ovlastima osnovana posebnim zakonima kojima se uređuje istraživanje i eksploatacija ugljikovodika, tržište nafte i naftnih derivata (u daljnjem tekstu: AZU)

2. biogorivo  je tekuće ili plinovito gorivo za pogon motornih vozila i brodova za potrebe prijevoza, proizvedeno iz biomase,

3. biogoriva i tekuća biogoriva s niskim rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta su biogoriva i tekuća biogoriva čije su sirovine proizvedene u okviru programa čija je svrha smanjenje premještanja proizvodnje za potrebe koje nisu potrebe za proizvodnju biogoriva i tekućih biogoriva i koja su proizvedena u skladu s kriterijima održivosti za biogoriva i tekuća biogoriva propisana u Pravilniku o načinu i uvjetima primjene zahtjeva održivosti u proizvodnji i korištenju biogoriva („Narodne novine“, broj 83/13 ) ,

4.  biomasa  je biorazgradivi dio proizvoda, otpada i ostataka biološkog podrijetla iz poljoprivrede (uključujući tvari biljnoga i životinjskoga podrijetla), šumarstva i srodnih proizvodnih djelatnosti uključujući ribarstvo i akvakulturu, kao i biorazgradivi dio industrijskoga i komunalnoga otpada,

5.  distributer  je pravna ili fizička osoba koja u lancu nabave u svojstvu trgovca stavlja gorivo na tržište kao dizelsko gorivo ili motorni benzin, biogorivo ili mješavinu dizelskog goriva ili motornog benzina s biogorivom i osigurava provedbu postupaka ocjene sukladnosti goriva s propisanim tehničkim zahtjevima za kakvoću goriva prije stavljanja na tržište ili u uporabu, u skladu s posebnim zakonom koji uređuje zaštitu zraka i posebnim zakonom koji uređuje tehničke zahtjeve za proizvode i ocjenjivanje sukladnosti,

6.  energija iz obnovljivih izvora  je energija iz obnovljivih nefosilnih izvora kao što je energija vjetra, solarna energija, aerotermalna, geotermalna i hidrotermalna energija, energija mora, energija vodotoka, energija iz biomase, plina iz deponija otpada, plina iz postrojenja za obradu otpadnih voda i bioplina,

7.  energija za prijevoz iz obnovljivih izvora  je energija biogoriva, energija vodika iz obnovljivih izvora za potrebe prijevoza te električna energija iz obnovljivih izvora za potrebe prijevoza,

8.  energijska vrijednost  je donja ogrjevna vrijednost goriva,

9.  Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost  je pravna osoba s javnim ovlastima osnovana posebnim zakonom (u daljnjem tekstu: Fond),

10.  gorivo  je gorivo za pogon motornih vozila i brodova za potrebe prijevoza, u skladu s propisom koji uređuje kakvoću goriva,

11.  Hrvatska energetska regulatorna agencija  je pravna osoba s javnim ovlastima nadležno za regulaciju energetskih djelatnosti osnovano posebnim zakonom (u daljnjem tekstu: Agencija),

12.  Hrvatski operator tržišta energije, d.o.o., Zagreb  je pravna osoba s javnim ovlastima, čije udjele u cijelosti drži Republika Hrvatska ,

13.  javni sektor  je proračunski i izvanproračunski korisnik državnog proračuna, proračunski i izvanproračunski korisnik proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, trgovačko društvo i pravna osoba u kojoj Republika Hrvatska, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje,

14.  kakvoća goriva  je kvaliteta goriva propisana posebnim propisima kojima se uređuju zahtjevi za kvalitetu goriva,

15.  korisnik goriva  u javnom prijevozu je korisnik goriva u javnom cestovnom prijevozu i korisnik goriva u javnom obalnom pomorskom prijevozu,

16.  korisnik goriva u javnom cestovnom prijevozu  je domaći prijevoznik koji koristi gorivo za pogon motornog vozila u obavljanju javnog i/ili posebnog linijskog prijevoza, upisan u upisnik o izdanim dozvolama za autobusne linije koji vodi upravno tijelo županije ili ministarstvo nadležno za promet, u skladu s posebnim propisima koji uređuju prijevoz u cestovnom prometu,

17.  korisnik goriva u javnom obalnom pomorskom prijevozu  je domaći brodar koji koristi gorivo za pogon broda u obavljanju javnog i/ili posebnog linijskog prijevoza u obalnom pomorskom prometu upisan u registar koncesija koji vodi ministarstvo nadležno za financije, u skladu s posebnim propisima koji uređuju koncesije,

18.  korisnik goriva u javnom sektoru  je proračunski i izvanproračunski korisnik državnog proračuna, proračunski i izvanproračunski korisnik proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, trgovačko društvo i pravna osoba u kojoj Republika Hrvatska, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje, koji koristi gorivo za pogon motornog vozila u obavljanju svojih djelatnosti, upisan u registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika koji vodi ministarstvo nadležno za financije, u skladu s posebnim propisima koji uređuju proračun,

19.  krajnji korisnik  je korisnik goriva u javnom prijevozu i korisnik goriva u javnom sektoru,

20. kulture bogate škrobom znači kulture koje se sastoje uglavnom od žitarica (bez obzira na to koriste li se isključivo zrna ili se koristi cijela biljka, kao u slučaju zelenog kukuruza), gomolja, korjenastih kultura (poput krumpira, čičoka, slatkih krumpira, manioke i jama) te izdanaka korijenja (poput taroa i cocoyama),  

21. ligno-celulozni materijal znači materijal koji se sastoji od lignina, celuloze i hemiceluloze, poput biomase dobivene iz šuma, drvenih energetskih kultura i šumskih industrijskih ostataka i otpada,

22. mali distributer  je distributer koji godišnje stavlja na tržište manje od 1.000.000 litara goriva,

23.  ministar  je ministar nadležan za energetiku,

24.  Ministarstvo  je središnje tijelo državne uprave nadležno za energetiku,

25.  nacionalni cilj stavljanja na tržište biogoriva  je minimalni obvezatni cilj stavljanja na tržište biogoriva za potrebe prijevoza u Republici Hrvatskoj, a određuje se kao dio ukupnog udjela energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj godišnjoj neposrednoj potrošnji energije u prijevozu, u koju se uračunava samo energija dizelskog goriva, motornog benzina i biogoriva potrošena u cestovnom i željezničkom prijevozu te električna energija potrošena u prijevozu uključujući električnu energiju za proizvodnju obnovljivih tekućih i plinovitih goriva nebiološkog podrijetla namijenjenih uporabi u prometu , a izražava se kao postotak u Nacionalnom akcijskom planu, uzimajući u obzir propisane energijske vrijednosti goriva,

26.   napredna biogoriva su biogoriva koja su proizvedena iz sirovina i drugih goriva, propisanih u Prilogu III. dijelu A. Pravilnika o mjerama poticanja korištenja biogoriva u prijevozu,

27. neprehrambeni celulozni materijali su sirovine koje se uglavnom sastoje od celuloze i hemiceluloze te imaju manji udio lignina od ligno-celuloznog materijala; to uključuje ostatke kultura za proizvodnju hrane za ljude i hrane za životinje (poput slame, kukuruznih stabljika, pljeve i ljusaka), travnate energetske kulture s malim udjelom škroba (poput ljulja, proso trave, trave Miscanthus, divovske trske i pokrovnih usjeva prije i nakon glavnih usjeva), industrijske ostatke (uključujući ostatke kultura za proizvodnju hrane za ljude i hrane za životinje nakon ekstrakcije biljnih ulja, šećera, škroba i proteina) te materijal od biološkog otpada,

28. obnovljiva tekuća i plinovita goriva nebiološkog podrijetla namijenjena uporabi u prometu su tekuća ili plinovita goriva, koja nisu biogoriva, čiji energetski sadržaj potječe iz obnovljivih izvora energije koji nisu biomasa i koja se upotrebljavaju u prometu,

29. obveza povezana s energijom za prijevoz iz obnovljivih izvora  je nacionalni program poticanja korištenja energije za prijevoz iz obnovljivih izvora kojim se od proizvođača energije traži da u svoju proizvodnju uključe određeni dio energije iz obnovljivih izvora, kojim se od distributera energije traži da u svoju isporuku uključe određeni dio energije iz obnovljivih izvora ili kojim se od potrošača energije traži da u svoju potrošnju uključe određeni dio energije iz obnovljivih izvora,

30.  obveza korištenja biogoriva u javnom prijevozu i javnom sektoru  je obveza na temelju koje je krajnji korisnik goriva dužan osigurati da najmanje 70% vozila koja su kupljena, unajmljena ili uzeta na lizing u pojedinoj godini koristi biogorivo umiješano u dizelsko gorivo ili motorni benzin u udjelu većem od standardnog ili biodizel u obliku čistog biogoriva ili bioplin u obliku čistog biogoriva ili hibridni pogon ili električni pogon ili vodik,

31.  obveznik stavljanja biogoriva na tržište  je distributer koji stavlja na tržište dizelsko gorivo ili motorni benzin za pogon motornih vozila koji se, po posebnom zakonu koji uređuje trošarine, smatra trošarinskim obveznikom, osim malog distributera i AZU-a,

32.  ostaci iz poljoprivrede, akvakulture, ribarstva i šumarstva su ostaci koji su izravno proizvedeni u okviru djelatnosti poljoprivrede, akvakulture, ribarstva i šumarstva; oni ne uključuju ostatke iz povezanih industrija ili prerade,

33. ostaci prerade su/je tvar koja nije jedan od konačnih proizvoda koji su neposredni cilj proizvodnog postupka; ona nije primarni cilj proizvodnog postupka i postupak nije bio namjerno izmijenjen radi njezine proizvodnje,

34. ovlaštena osoba za provedbu monitoringa količine biogoriva  je osoba koja je to ovlaštenje stekla po propisu kojim se uređuju zahtjevi za kakvoću goriva (u daljnjem tekstu: ovlaštena osoba za monitoring količine biogoriva),

35.  posebna naknada za okoliš  je prihod Fonda, a plaća je obveznik stavljanja biogoriva na tržište koji propusti ispuniti obvezu stavljanja biogoriva na tržište,

36.  pošiljka biogoriva  je određena količina biogoriva, u obliku čistog biogoriva ili umiješanog u dizelsko gorivo ili motorni benzin, koju distributer dostavlja do prodajnog mjesta,

37.  praćenje količine biogoriva stavljene na tržište ili na korištenje (u daljnjem tekstu: monitoring količine biogoriva)  je postupak utvrđivanja količine biogoriva stavljenog na tržište ili na korištenje koji uključuje neposrednu provjeru tehnoloških postupaka dodavanja biogoriva naftnom gorivu, provjeravanje isprava o sukladnosti na osnovi kojih proizvođači goriva jamče za količinu biogoriva u dizelskom gorivu ili motornom benzinu i utvrđivanje količine biogoriva u pojedinim pošiljkama goriva, odnosno provjeravanje dokumentacije koja prati pošiljku goriva po postupku utvrđenom u programu monitoringa količine biogoriva,

38.  proizvođač  je pravna ili fizička osoba koja proizvodi biogorivo. Proizvođač se smatra distributerom kada proizvodi i stavlja proizvod na tržište,

39.  standardni udjel biogoriva  je udjel biogoriva u mješavini biogoriva i dizelskog goriva ili motornog benzina koji je propisima o kakvoći goriva utvrđen kao standardni udjel za koji nije propisano posebno označavanje na mjestima prodaje,

40.  stavljanje na tržište  je puštanje u promet i/ili potrošnju dizelskog goriva ili motornog benzina, biogoriva ili mješavine dizelskog goriva ili motornog benzina s biogorivom za pogon motornih vozila ili brodova u skladu s posebnim zakonom koji uređuje trošarine, posebnim zakonom koji uređuje zaštitu zraka i posebnim zakonom koji uređuje tehničke zahtjeve za proizvode i ocjenjivanje sukladnosti,

41. sustavi poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva su opći instrumenti koje koristi Vlada Republike Hrvatske ili tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili javne ustanove kako bi stvorili okvir podrške ili poticaja za sudionike tržišta da proizvode i koriste biogorivo za potrebe prijevoza,

42.  ekuće biogorivo  je tekuće gorivo proizvedeno iz biomase, koje se koristi za proizvodnju električne energije, energije za grijanje i/ili hlađenje, a ne koristi se u prijevozu,

43.  trgovac  je pravna ili fizička osoba koja kupuje i prodaje biogorivo ili mješavinu biogoriva i dizelskog goriva ili motornog benzina,

44.  ukupna neposredna potrošnja energije  je energetski proizvod isporučen za energetske potrebe industriji, prijevozu, kućanstvima, sektoru usluga uključujući i javne usluge, poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, uključujući potrošnju energije u energetskom sektoru za potrebe proizvodnje električne i toplinske energije kao i gubitke električne i toplinske energije u distribuciji i prijenosu,

45.  uvoznik  je trgovac na veliko biogorivom ili gorivom koji stavlja na tržište u Republici Hrvatskoj gorivo ili biogorivo ili mješavinu biogoriva i dizelskog goriva ili motornog benzina proizvedenih u drugoj državi,

46.  zahtjev održivosti  je zahtjev propisan za proizvodnju i korištenje biogoriva radi ostvarivanja ciljeva održivog razvoja, a primjenjuje se kao kriterij kod utvrđivanja ispunjenja nacionalnog cilja i obveze stavljanja biogoriva na tržište. “.

Članak 6.

Članci 5., 6. i 7. postaju članci 6., 7. i 8.

Članak 7.

U članku 8. koji postaje članak 9., iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:

„(2) Maksimalni doprinos biogoriva proizvedenih iz žitarica i drugih kultura bogatih škrobom, šećernih kultura i uljarica te kultura koje se uzgajaju kao glavne kulture na poljoprivrednoj površini prvenstveno za proizvodnju energije u postizanju nacionalnog cilja iz stavka 1. ovoga članka, ne može preći 7% u ukupnoj godišnjoj neposrednoj potrošnji energije u prijevozu.“.

Stavci 2. i 3. postaju stavci 3. i 4.

U dosadašnjem stavku 3., koji postaje stavak 4., točka 3. mijenja se i glasi:  

„3. za potrebe dokazivanja ispunjenja nacionalnog cilja stavljanja biogoriva na tržište i ispunjenje obveze obveznika stavljanja na tržište biogoriva, energija biogoriva proizvedenih iz otpada, ostataka, neprehrambenih celuloznih i lignoceluloznih sirovina uračunava se u 2 puta većoj vrijednosti od stvarno potrošene energije u odnosu na biogoriva proizvedena iz drugih sirovina, dok se električna energija iz obnovljivih izvora utrošena u električnim cestovnim vozilima uračunava u 5 puta većoj vrijednosti od stvarno potrošene energije, a električna energija proizvedena iz obnovljivih izvora potrošena u elektrificiranom željezničkom prijevozu uračunava se u 2,5 puta većoj vrijednosti od stvarno potrošene energije.“.

Iza točke 4. dodaju se točke 5. i 6. koje glase:  

„5. za potrebe dokazivanja ispunjenja nacionalnog cilja stavljanje biogoriva na tržište i ispunjenja obveza obveznika stavljanja na tržište biogoriva, energija biogoriva proizvedenih iz žitarica i drugih kultura bogatih škrobom, šećernih kultura i uljarica te kultura koje se uzgajaju kao glavne kulture na poljoprivrednoj površini prvenstveno u energetske svrhe ne smije prelaziti 7% u ukupnoj godišnjoj neposrednoj potrošnji energije u prijevozu.

6. za potrebe dokazivanja ispunjenja nacionalnog cilja stavljanje biogoriva na tržište i ispunjenja obveza obveznika stavljanja na tržište biogoriva u 2020. godini, energija iz biogoriva proizvedenih iz sirovina navedenim u Prilogu III. dijelu A Pravilnika o mjerama za poticanje korištenja biogoriva u prijevozu prelazi minimalnu vrijednost od 0,1% u ukupnoj godišnjoj neposrednoj potrošnji energije u prijevozu.

Postavljeni minimalni cilj Ministarstvo treba revidirati do kraja rujna 2019. godine kako bi se utvrdila mogućnost ostvarenja cilja uzimajući u obzir tržišnu potencijal i cijenu navedenih biogoriva.“.

Članak 8.

Članci 9., 10., 11.,12., 13., 14. i 15. postaju članci 10., 11., 12., 13., 14., 15. i 16.

Članak 9.

U članku 16. koji postaje članak 17., u stavku 2. točka 6. briše se.

Točka 7. postaje točka 6.

Članak 10.

U članku 17. koji postaje članak 18., iza riječi „korištenja“ dodaju se zarez i riječi: „te istraživanja i razvoja naprednih“.

Članak 11.

U članku 17.a koji postaje članak 18.a, u stavku 3. iza riječi „tržište“ stavlja se točka, a dio rečenice „i uvjet za ostvarivanje prava na isplatu poticaja za proizvodnju biogoriva u Republici Hrvatskoj neovisno o tome jesu li sirovine uzgojene u Republici Hrvatskoj ili su uvezene.“ briše se.

U stavku 5. iza riječi „motornog benzina“ briše se zarez, dodaju se riječi „i sadržaj i rokovi godišnjeg i kvartalnog izvješćivanja“ i stavlja se zarez.

Članak 12.

Članci 18., 19., 20., 21. i 22. postaju članci 19., 20. 21., 22. i 23., a naslovi iznad članaka brišu se.

Članak 13.

U članku 23. koji postaje članak 24., stavci 3. i 7. brišu se.

Dosadašnji stavci 4., 5. i 6., postaju stavci 3., 4. i 5.

Članak 14.

Naslov iznad članka i članak 24. brišu se.

Članak 15.

U članku 26. stavku 1. druga rečenica zamjenjuje se rečenicom koja glasi:

„ Ukoliko je obveznik stavio na tr ž i š te manju koli č inu biogoriva u odnosu na koli č inu za koju je obvezan, du ž an je u godi š njem izvje šć u nazna č iti tu nedostaju ć u koli č inu i za nju platiti posebnu naknadu za okoli š iz č lanka 29. Zakona (u daljnjem tekstu: Izvje šć e obveznika). “ .

Članak 16.

U članku 27. stavku 1. iza riječi: „na tržište“ dodaju se riječi: „i obveze smanjenja stakleničkih plinova“ .  

Stavak 3. mijenja se i glasi: „Ako obveznik stavljanja biogoriva na tržište nije ispunio propisane obveze iz stavka 1. Ministarstvo donosi rješenje kojim utvrđuje energetsku vrijednost biogoriva koju je obveznik  propustio staviti na tržište u prethodnoj godini sukladno članku 29. Zakona kao i količinu emisija stakleničkih plinova koju nije ispunio u prethodnoj godini sukladno članku 29.a Zakona i određuje iznos posebne naknade koju je obveznik dužan platiti.

Protiv rješenja Ministarstva iz stavka 3. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.“.

Članak 17.

Iznad članka 29. mijenja se naslov koji sada glasi: „Posebna naknada za okoliš radi nestavljanja biogoriva na tržište i radi nesmanjivanja emisija stakleničkih plinova“.

U članku 29. stavku 1. riječi: „dvije kalendarske godine uzastopno“ zamjenjuju se riječima: „prethodnoj kalendarskoj godini“.

U stavku 3. iza riječi: „Ministarstva“ umjesto zareza stavlja se točka, a riječi: „u suradnji s ministarstvom nadležnim za zaštitu okoliša.“ brišu se.

Članak 18.

Iza članka 29. dodaje se članak 29.a koji glasi:

»29.a

(1) Obveznik stavljanja biogoriva na tržište dužan je smanjivati emisije stakleničkih plinova u životnom vijeku isporučenog tekućeg naftnog goriva i energije koje je stavio na tržište Republike Hrvatske, u odnosu na razinu emisije iz 2010. godine, sukladno sljedećoj dinamici :

1. najmanje 2 % do 31. prosinca 2018.,

2. najmanje 3 % do 31. prosinca 2019.,

3. najmanje 6 % do 31. prosinca 2020.

(2) Obveznik stavljanja biogoriva na tržište koji ne ostvari smanjenje emisija sukladno stavku 1., ovoga članka dužan je platiti posebnu novčanu naknadu za okoliš za razliku emisija stakleničkih plinova koja je određena Uredbom iz članka 29. stavka 2. ovoga Zakona.  

(3) Naknada za neostvareno smanjenje emisija uplaćuje se na račun Fonda.

Sredstva naknade koriste se za smanjenje emisija i povećanje učinkovitosti u prometnom sektoru, a koja su u skladu s propisima koji uređuju djelatnost Fonda.

(4) Distributeri biogoriva za korištenje u zračnom prometu mogu preuzeti obvezu sudjelovanja u sustavu smanjenja emisije stakleničkih plinova pod uvjetom da su ta biogoriva u skladu s kriterijima održivosti navedenim u pravilniku o načinu i uvjetima primjene zahtjeva održivosti u proizvodnji i korištenju biogoriva.“.

Članak 19.

U članku 30. iza stavka 5. dodaju se stavci 6. i 7. koji glase:

„(6) Radi postizanja nacionalnog cilja iz članka. 2 stavka 2. ovoga Zakona, korisnik električne energije u željezničkom prijevozu dužan je, počevši od 1. siječnja 2019. godine, za potrebe prijevoza nabavljati isključivo električnu energiju proizvedenu iz postrojenja koje koriste obnovljive izvore energije, a koja je u sustavu jamstva podrijetla.  

(7) Radi postizanja nacionalnog cilja iz članka. 2. stavka 2. ovoga Zakona, korisnik električne energije u javnom cestovnom prijevozu dužan je, počevši od 1. siječnja 2019. godine, za potrebe prijevoza nabavljati isključivo električnu energiju proizvedenu iz postrojenja koje koristi obnovljivi izvor energije, a koja je u sustavu jamstva podrijetla.“.

Članak 20.

U članku 32. stavku 4. točke 3. i 5. brišu se.

Dosadašnja točka 4. postaje točka 3., a dosadašnje točke 6., 7., 8., 9. i 10. postaju točke 4., 5., 6., 7. i 8.

Članak 21.

U naslovu članka 33. riječ:“ KAZNENE“ zamjenjuje se riječju:“PREKRŠAJNE“.

U članku 33. stavku 1. točke 4. i 5. brišu se.

Dosadašnje točke 6., 7. i  8. postaju točke 4., 5., i 6.

Članak 22.

Članak 35. briše se.

Članak 23.

U članku 36. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi.

„(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna do 150.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba, sukladno članku 33. stavku 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 91/16 i 70/17, dalje u tekstu: PZ), a fizička osoba u iznosu od 2.000,00 kuna do 50.000,00 kuna sukladno stavku 3. istoga članka, korisnik električne energije u javnom cestovnom i željezničkom prijevozu, ako ne ispunjava obvezu iz članka 30. stavaka 6. i 7. ovoga Zakona.“.

Iza stavka 2., koji postaje stavak 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

„(4) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 kuna do 15.000,00 kuna, sukladno članku 33. stavku 3. PZ-a, kaznit će se za prekršaj iz stavka 2. ovoga članka i odgovorna osoba korisnika električne energije u javnom cestovnom i željezničkom prijevozu.“.

Prijelazne i završne odredbe

Članak 24.

Vlada Republike Hrvatske će u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti s odredbama ovoga Zakona Uredbu o posebnoj naknadi za okoliš radi nestavljanja biogoriva na tržište („Narodne novine“, broj 125/10).

Ministar će u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti s odredbama ovoga Zakona Pravilnik o mjerama za poticanje korištenja biogoriva u prijevozu („Narodne novine“, broj 42/10), i Pravilnik o načinu i uvjetima primjene zahtjeva održivosti u proizvodnji i korištenju biogoriva („Narodne novine“, broj 83/13).

Članak 25.

Postupci koji su pokrenuti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se prema propisima koji su bili na snazi u vrijeme pokretanja postupka.

Članak 26.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona.

Stupanje na snagu

Članak 27.

Do stupanja na snagu uredbe iz članka 24. i provedbenih propisa istoga članka ovoga Zakona  ostaju na snazi Uredba o posebnoj naknadi za okoliš radi nestavljanja biogoriva na tržište („Narodne novine“, broj 125/10), Pravilnik o mjerama za poticanje korištenja biogoriva u prijevozu („Narodne novine“, broj 42/10) i Pravilnik o načinu i uvjetima primjene zahtjeva održivosti u proizvodnji i korištenju biogoriva („Narodne novine“, broj 83/13).

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaju važiti Uredba o poticanju proizvodnje biogoriva za prijevoz („Narodne novine“, broj 1/14) i Pravilnik o uvjetima i postupku za ostvarivanje poticaja za proizvodnju biogoriva za prijevoz („Narodne novine“, broj 91/11).

Članak 28.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim članka 19. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na članak 30. Zakonu o biogorivima za prijevoz („Narodne novine“, broj 65/09, 145/10, 26/11, 144/12 i 14/14), a koji stupa na snagu 1. siječnja 2019.

O B R A Z L O Ž E N J E

Uz članak 1.

Članak se dopunjuje sukladno Direktivi (EU) 2015/1513 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. rujna 2015. o izmjeni Direktive 98/70/EZ o kakvoći benzinskih i dizelskih goriva i izmjeni Direktive 2009/28/EZ o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (u daljnjem tekstu: Direktiva), smjernicom o poticanju istraživanja i razvoja novih, naprednih biogoriva koja se ne natječu s prehrambenim kulturama.

Uz članak 2.

U članku se pojašnjava prijenos Direktive u pravni poredak Republike Hrvatske.

Uz članak 3.

U članku se dodaje stavak kojim se opisuje interes Republike Hrvatske u području energetike vezan uz korištenje obnovljivih izvora energije u svim oblicima prijevoza i navodi se nacionalni cilj koji je potrebno ostvariti u 2020. godini.

Uz članak 4.

Promjena broja članka.

Uz članak 5.

U članku se dodaju novi pojmovi i to: obnovljiva tekuća i plinovita goriva nebiološkog podrijetla namijenjena uporabi u prometu; kulture bogate škrobom, biogoriva i tekuća biogoriva s niskim rizikom od neizravnih promjena uporabe, ostaci prerade, ostaci iz poljoprivrede, akvakulture, ribarstva i šumarstva, neprehrambeni celulozni materijali, ligno-celulozni materijal, napredna biogoriva. Također se briše pojam povlašteni proizvođač, te se navodi Agencija za ugljikovodike (AZU) kojoj je pripojena dosadašnja Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata (HANDA) umjesto HANDA-e.

Uz članak 6.

Promjena broja članka.

Uz članak 7.

Izmjenama i dopunama u ovaj članak prenose se odrednice Direktive koje se odnose na ograničenje od maksimalno 7% u ostvarenju nacionalnog cilja vezano uz stavljanje u promet biogoriva prve generacije odnosno onih biogoriva koja se dobivaju iz žitarica i drugih kultura bogatih škrobom, šećernih kultura i uljarica te kultura koje se uzgajaju prvenstveno u prehrambene svrhe.

U članku se također sukladno Direktivi mijenjaju koeficijenti koji se koriste kod izračuna  nacionalnog cilja kada je u pitanju električna energija proizvedena iz obnovljivih izvora energije i potrošena u cestovnom i željezničkom prijevozu.

Također se uvode odrednice kojima se podrobnije opisuju uvjeti dokazivanja ispunjavanja nacionalnog cilja te se uvodi obveza minimalno 0,1% potrošnje naprednih biogoriva u ukupnoj godišnjoj neposrednoj potrošnji energije u prijevozu.  

Uz članak 8.

Promjena broja članaka.

Uz članak 9.

Ovim se u sukladno Direktivi ukidaju odrednice iz direktive o obnovljivim izvorima, članak 21. koji se briše, a odnosi se na obvezu i način informiranja, pa se tako i prenesena odrednica u domaćem zakonodavstvu kao obveza Ministarstva briše.

Uz članak 10.

U članku se dodatno naglašava poticanje istraživanja i razvoja naprednih biogoriva u smislu direktive koja ohrabruje razvoj i korištenje onih sirovina koje se u procesu proizvodnje biogoriva ne natječu s proizvodnjom hrane.

Uz članak 11.

Briše se dio koji se odnosi na pravo na isplatu poticaja za proizvodnju biogoriva koji nije u skladu s Direktivom, te se propisuje obveze izvješćivanja na godišnjoj i kvartalnoj razini koja će detaljno biti opisana u Pravilniku o načinu i uvjetima primjene zahtjeva održivosti u proizvodnji i korištenju biogoriva.

Uz članak 12.

Člankom se brišu naslovi iznad članaka i članci koji propisuju: naknadu za poticanje proizvodnje biogoriva, poticanje proizvodnje biogoriva, poticanje proizvodnje pojedinih biogoriva, maksimalnu i minimalnu poticanu količinu te ostvarenje prava na poticaj.

Uz članak 13.

U članku se ukida obveza izračuna najviše razine prodajne cijene biogoriva koju utvrđuje i objavljuje Ministarstvo obzirom da se ona koristila u izračunu premija povlaštenim proizvođačima.

Ovim se u sukladno Direktivi ukidaju odrednice iz direktive o obnovljivim izvorima, članak 21. koji se briše, a odnosi se na obvezu i način informiranja, pa se tako i prenesena odrednica u domaćem zakonodavstvu kao obveza obveznika stavljanja biogoriva na tržište i proizvođača biogoriva briše.

Uz članak 14.

Briše se naslov nad člankom i članak kojima se omogućava da se manje ili veće količine biogoriva, stavljene na tržište u odnosu na propisanu obvezu u prethodnoj godini kompenziraju u tekućoj godini. Naime zakon je propisivao mogućnost kompenzacije koja se ukida jer se cilj od 10% u 2020. udjela obnovljivih goriva u prijevozu u neposrednoj potrošnji ne može prenijeti u 2021. ukoliko nisu na tržište stavljane propisane količine.

Uz članak 15.

Člankom se ukida mogućnost da opskrbljivač naznači da će manju količinu biogoriva od obvezne koju je trebao staviti na tržište u prethodnoj nadoknaditi u slijedećoj godini, već te količine mora naglasiti i za njih će platiti posebnu okolišnu naknadu u tekućoj godini.

Uz članak 16.

Briše se stavak u kojem Ministarstvo izdaje rješenje o prijenosu količina nestavljenih na tržište iz prethodne u tekuću godinu.

Uz članak 17.

Propisuje se obveza plaćanja okolišne naknade u tekućoj godini za količine biogoriva koje je obveznik bio dužan, ali je propustio staviti na tržište u prethodnoj godini.

Uz članak 18.

Radi ostvarenja ciljeva za smanjenje stakleničkih plinova i u isto vrijeme radi održivosti goriva i dosezanja ciljeva u 2020. uvode se obveza emisije stakleničkih plinova u životnom vijeku isporučenog tekućeg naftnog goriva i energije u postotnom iznosu, te penalizacija ukoliko ta obveza nije ispoštovana od strane obveznika stavljanja biogoriva na tržište u vidu posebne naknade za okoliš.

Također se naznačuje kako je to propisano Direktivom da distributeri biogoriva za korištenje u zračnom prometu mogu preuzeti obvezu sudjelovanja u sustavu smanjenja emisije stakleničkih plinova pod uvjetom da su ta biogoriva u skladu s kriterijima održivosti.

Uz članak 19.

Kako bi se na najučinkovitiji način postigli ciljevi obnovljive energije u prijevozu u javnom prijevozu i javnom sektoru koji obuhvaća i željeznicu, uvodi se obveza korištenja električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora, što znači nabavku električne energije za potrebe prijevoza s jamstvom podrijetla.

Uz članak 20.

U članku koji se odnos na nadzor provođenja odrednica ovoga Zakona, brišu se točke kojima su inspektori dužni narediti povlaštenim proizvođačima povrat sredstava sukladno ukinutoj obvezi iz članka 22. stavka 4. i obvezniku stavljanja biogoriva na tržište objavu informacija, a sve sukladno ukinutoj obvezi iz članka 23. stavka 7.

Uz članak 21.

U članku koji se odnosi na kaznene odredbe prema obvezniku stavljanja biogoriva na tržište koji ne ispunjava odrednice ovoga Zakona ukida se kazna vezana uz poticanje korištenja biogoriva i informiranje, a sukladno ukinutoj obvezi iz članka 23. stavka 7.

Uz članak 22.

Članak se briše obzirom da Zakon više ne poznaje status povlaštenog proizvođača, pa tako ne postoji niti mogućnost kažnjavanja.

Uz članak 23.

Člankom se dopunjuju  kaznene odredbe za pravne ili fizičke osobe korisnike električne energije u javnom prijevozu i željeznici, te za odgovorne osobe iz javnog sektora koja ne ispunjava obvezu članka 30. stavka 6. i 7.

Uz članak 21. do 25.

Člancima se propisuju prijelazne i završne odredbe.

Uz članak 26.

Člankom se definira obveza provedbe naknadne procjene učinka.

Uz članak 27. do 28.

Člankom se uređuje pitanje stupanja na snagu ovoga Zakona.

ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje proizvodnja, trgovina i skladištenje biogoriva i drugih obnovljivih goriva (u daljnjem tekstu: biogoriva), korištenje biogoriva u prijevozu, donošenje programa i planova za poticanje proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu, ovlasti i odgovornosti za utvrđivanje i provođenje politike poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu te mjere poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu.

Članak 2.

Svrha je ovoga Zakona ostvarivanje ciljeva održivog razvoja u oblasti prijevoza: smanjenje negativnih utjecaja na okoliš, poboljšanje sigurnosti opskrbe gorivom na ekološki prihvatljiv način, zadovoljavanje potreba potrošača za gorivom i ispunjavanje međunarodnih obveza Republike Hrvatske u području smanjenja emisija stakleničkih plinova, i to poticanjem proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu kao zamjenu za dizelsko gorivo ili motorni benzin.

Članak 4.

(1) U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:

1.  biogorivo  je tekuće ili plinovito gorivo za pogon motornih vozila i brodova za potrebe prijevoza, proizvedeno iz biomase,

2.  biomasa  je biorazgradivi dio proizvoda, otpada i ostataka biološkog podrijetla iz poljoprivrede (uključujući tvari biljnoga i životinjskoga podrijetla), šumarstva i srodnih proizvodnih djelatnosti uključujući ribarstvo i akvakulturu, kao i biorazgradivi dio industrijskoga i komunalnoga otpada,

3.  distributer  je pravna ili fizička osoba koja u lancu nabave u svojstvu trgovca stavlja gorivo na tržište kao dizelsko gorivo ili motorni benzin, biogorivo ili mješavinu dizelskog goriva ili motornog benzina s biogorivom i osigurava provedbu postupaka ocjene sukladnosti goriva s propisanim tehničkim zahtjevima za kakvoću goriva prije stavljanja na tržište ili u uporabu, u skladu s posebnim zakonom koji uređuje zaštitu zraka i posebnim zakonom koji uređuje tehničke zahtjeve za proizvode i ocjenjivanje sukladnosti,

4.  energija iz obnovljivih izvora  je energija iz obnovljivih nefosilnih izvora kao što je energija vjetra, Sunčeva energija, aerotermalna, geotermalna i hidrotermalna energija, energija mora, energija vodotoka, energija iz biomase, plina iz deponija otpada, plina iz postrojenja za obradu otpadnih voda i bioplina,

5.  energija za prijevoz iz obnovljivih izvora  je energija biogoriva, energija vodika iz obnovljivih izvora za potrebe prijevoza te električna energija iz obnovljivih izvora za potrebe prijevoza,

6.  energijska vrijednost  je donja ogrjevna vrijednost goriva,

7.  Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost  je pravna osoba s javnim ovlastima osnovana posebnim zakonom (u daljnjem tekstu: Fond),

8.  gorivo  je gorivo za pogon motornih vozila i brodova za potrebe prijevoza, u skladu s propisom koji uređuje kakvoću goriva,

9.  Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata  je javna ustanova osnovana posebnim zakonom koji uređuje tržište nafte i naftnih derivata (u daljnjem tekstu: HANDA),

10.  Hrvatska energetska regulatorna agencija  je tijelo nadležno za regulaciju energetskih djelatnosti osnovano posebnim zakonom (u daljnjem tekstu: Agencija),

11.  Hrvatski operator tržišta energije, d.o.o., Zagreb  je pravna osoba s javnim ovlastima, čije udjele u cijelosti drži Republika Hrvatska, s pravima i dužnostima davatelja novčanih poticaja za proizvodnju biogoriva uređenim ovim Zakonom i posebnim propisima (u daljnjem tekstu: Operator tržišta),

12.  javni sektor  je proračunski i izvanproračunski korisnik državnog proračuna, proračunski i izvanproračunski korisnik proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, trgovačko društvo i pravna osoba u kojoj Republika Hrvatska, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje,

13.  kakvoća goriva  je kakvoća propisana posebnim propisima kojima se uređuju zahtjevi za kakvoću goriva,

14.  korisnik goriva  u javnom prijevozu je korisnik goriva u javnom cestovnom prijevozu i korisnik goriva u javnom obalnom pomorskom prijevozu,

15.  korisnik goriva u javnom cestovnom prijevozu  je domaći prijevoznik koji koristi gorivo za pogon motornog vozila u obavljanju javnog i/ili posebnog linijskog prijevoza, upisan u upisnik o izdanim dozvolama za autobusne linije koji vodi upravno tijelo županije ili ministarstvo nadležno za promet, u skladu s posebnim propisima koji uređuju prijevoz u cestovnom prometu,

16.  korisnik goriva u javnom obalnom pomorskom prijevozu  je domaći brodar koji koristi gorivo za pogon broda u obavljanju javnog i/ili posebnog linijskog prijevoza u obalnom pomorskom prometu upisan u registar koncesija koji vodi ministarstvo nadležno za financije, u skladu s posebnim propisima koji uređuju koncesije,

17.  korisnik goriva u javnom sektoru  je proračunski i izvanproračunski korisnik državnog proračuna, proračunski i izvanproračunski korisnik proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, trgovačko društvo i pravna osoba u kojoj Republika Hrvatska, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje, koji koristi gorivo za pogon motornog vozila u obavljanju svojih djelatnosti, upisan u registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika koji vodi ministarstvo nadležno za financije, u skladu s posebnim propisima koji uređuju proračun,

18.  krajnji korisnik  je korisnik goriva u javnom prijevozu i korisnik goriva u javnom sektoru,

19.  mali distributer  je distributer koji godišnje stavlja na tržište manje od 1.000.000 litara goriva,

20.  sustavi poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva  su opći instrumenti koje koristi Vlada ili tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili javne ustanove kako bi stvorili okvir podrške ili poticaja za sudionike tržišta da proizvode i koriste biogorivo za potrebe prijevoza,

21.  ministar  je ministar nadležan za energetiku (u daljnjem tekstu: ministar),

22.  ministarstvo  je središnje tijelo državne uprave nadležno za energetiku (u daljnjem tekstu: Ministarstvo),

23.  nacionalni cilj stavljanja na tržište biogoriva  je minimalni obvezatni cilj stavljanja na tržište biogoriva za potrebe prijevoza u Republici Hrvatskoj, a određuje se kao dio ukupnog udjela energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj godišnjoj neposrednoj potrošnji energije u prijevozu, u koju se uračunava samo energija dizelskog goriva, motornog benzina i biogoriva potrošena u cestovnom i željezničkom prijevozu te električna energija potrošena u prijevozu, a izražava se kao postotak u Nacionalnom akcijskom planu, uzimajući u obzir propisane energijske vrijednosti goriva,

25.  obveza povezana s energijom za prijevoz iz obnovljivih izvora  je nacionalni program poticanja korištenja energije za prijevoz iz obnovljivih izvora kojim se od proizvođača energije traži da u svoju proizvodnju uključe određeni dio energije iz obnovljivih izvora, kojim se od distributera energije traži da u svoju isporuku uključe određeni dio energije iz obnovljivih izvora ili kojim se od potrošača energije traži da u svoju potrošnju uključe određeni dio energije iz obnovljivih izvora,

26.  obveza korištenja biogoriva u javnom prijevozu i javnom sektoru  je obveza na temelju koje je krajnji korisnik goriva dužan osigurati da najmanje 70% vozila ili brodova koja su kupljena, unajmljena ili uzeta na lizing u pojedinoj godini koristi biogorivo umiješano u dizelsko gorivo ili motorni benzin u udjelu većem od standardnog ili biodizel u obliku čistog biogoriva ili bioplin u obliku čistog biogoriva ili hibridni pogon ili električni pogon ili vodik,

28.  obveznik stavljanja biogoriva na tržište  je distributer koji stavlja na tržište dizelsko gorivo ili motorni benzin za pogon motornih vozila ili brodova koji se, po posebnom zakonu koji uređuje trošarine, smatra trošarinskim obveznikom, osim malog distributera i HANDE,